Nadzorni odbor Dioničkog društva Ceste Mostar, preduzeća koje je u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH, predložio je skupštini tog društva izmjene Statuta prema kojima bi ovo društvo bilo preimenovano u Ceste Herceg-Bosne. Prijedlog je upućen 1. juna ove godine i trebao je biti razmatran na sjednici Skupštine dioničara održanoj u četvrtak, ali je, kako saznaje Istraga, prijedlog NO “pao” jer je Vlada FBiH dala instrukciju svom predstavniku, koji je zastupao 93 posto kapitala, da glasa protiv.
“Statutom Dioničkog društva “Ceste Herceg Bosne” utvrđuje se: tvrtka, sjedište i djelatnost, zastupanje i predstavljanje, pravni položaj i odgovornost, iznos temeljnog kapitala …”, navedeno je u prijedlogu izmjena Statuta dostavljenom Vladi Federacije.
Tačkom jedan je predviđeno da se “naziv Statuta mijenja i da glasi – Statut Dioničkog društva “Ceste Herceg-Bosne”. U Nadzornom odboru DD Ceste Mostar trenutno je su četiri predstavnika Vlade Federacije BiH i jedan predstavnik malih dioničara. Predsjednik NO Krešimira Šaravanje dok federalni kapital još predstavljaju Ivan Simunović, Josip Vrdoljak i Žarko Šantić. Svi oni su kadrovi HDZ-a BiH, a početkom juna im je istekao mandat, što znači da su nekoliko dana prije zvaničnog isteka mandata u NO usvojili prijedlog izmjena Statuta. Trenutno su svi članovi NO u vd. statusu jer im je 16. juna, nakon isteka mandata, Vlada FBiH dala još tri mjeseca vršenja dužnosti članova Nadzornog odbora.
Prema podacima sa berze Sase, Federacija BiH u d.d. Ceste Mostar ima 93,2 posto dionica, dok 3 posto kapitala pripada fondovima ZIF HERBOS FOND d.d. Tuzla i ZIF “MI-GROUP” d.d. Sarajevo.
Predsjednik NO Ceste d.d. Mostar Krešimir Šaravanja dugogodišnji je kadar HDZ-a BiH. Kao nastavnik je angažiran i na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Upravo je on potpisnik prijedloga za izmjene Statuta kojima bi se federalno preduzeće Ceste Mostar preimenovalo u Ceste Herceg Bosne, odnosno paradržavne tvorevine čiji su osnivači pred Haškim tribunalom osuđeni na ukupno 111 godina zatvora zbog ratnih zločina u udruženom zločinačkom poduhvatu.
