Vojska, izborni proces, sigurnost, indirektni porezi, pravosuđe, kontrola kretanja naoružanja, telekomunikacije i pitanja granice ključna su pitanja koja vlasti Repulike Srpske namjeravaju sa državnog nivoa prebaciti na nivo tog entiteta. Namjere Milorada Dodika jasno se mogu iščitati iz Informacije o prenosu nadležnosti s nivoa RS-a na nivo BiH. Ovaj je dokument krajem oktobra dostavljen Narodnoj skupštini Republike Srpske i Istraga.ba ga objavljuje na ovom linku.
Kada su u pitanju “prenesene” nadležnosti na nivou Bosne i Hercegovine, u Informaciji ih dijele u pet grupa. U prvoj grupi su nadležnosti koje je na državni nivo prebacio OHR i u okviru toga su navedene finansije, sigurnost, lični statusi građana, telekomunikacije i javna emitovanja, pravosudni sistem, registracija pravnih lica koje osnivaju institucije BiH, standardizacija i metrologija, očuvanje nacionalnih spomenika i izborno zakonodavstvo. U drugoj grupi su oblasti “prenesene” odlukama Ustavnog suda BiH, dok su u trećoj grupi nadležnosti uspostavljene odlukama Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara. Treća grupa podrazumijeva zakonske i podzakonske akte iz oblasti sigurnosti, zaštite tajnih podataka, kontrola kretanja naoružanja, deminiranje, civilna zaštita, opojne droge, pravosudni sistem, saobraćaj, digitalizacija, radijacijska sigurnost, lijekovi i medicinska sredstva te poljoprivreda, evropske integracije, državna pomoć, osiguranje … Četvrtu grupu čine nadležnosti “prenesene” pod pritiskom međunarodne zajednice, a to su javne nabavke, konkurencija, ljudska prava te električna energija i gas. U grupi pod oznakom 5 su nadležnosti prenesene putem sporazuma entiteta gdje spadaju – indirektni porezi, osiguranje depozita, zajednička željeznička korporacija, odbrana, traženje nestalih i registarske tablice.
U dokumentu su navedeni svi pravni akti na osnovu kojih su uspostavljene nadležnosti na nivou Bosne i Hercegovine, a u tabeli koja je prilog ovoj Informaciji navedeno je 128 zakona i 114. drugih pravnih akata koja na državnom nivou reguliraju određene oblasti. Svi ti dokumenti trebali bi prestati da važe na teritoriji RS-a najkasnije šest mjeseci od usvajanja ove Informacije na Narodnoj skupštini Republike Srpske zakazanoj za sredinu novembra.
Poseban prilog ovoj informaciji su zaključci koje bi Narodna skupština RS trebala usvojiti.
“Narodna skupština RS zadužuje Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu Republike Srpske zakone i druge propise koji će omogućiti nesmetano funkcionisanje RS-a”, navedeno je u drugom zaključku.
Svi zaključci, navedeno je dalje, stupaju na snagu narednog dana od dana donošenja.
Ono što je posebno interesantno je zaključak pod brojem tri.
“Zakoni i drugi propisi kojima je izvršen prenos nadležnosti sa RS na institucije BiH neće se primjenjivati na teritoriji Republike Srpske od dana stupanja na snagu zakona i drugih propisa iz tačke 2 ovih zaključaka”, navedeno je u dokumentu.
Mađarski premijer Viktor Orban u subotu dolazi u Banja Luku. Nakon što je nekoliko puta u Budumpešti primio Milorada Dodika i Dragana Čovića, Orban je odlučio posjetiti Republiku Srpsku, da vladaru “bratske” Republike Srpske pruži podršku u danima kada ovaj poduzima konkretne korake za razbijanje Bosne i Hercegovine.
Istraga.ba je u nekoliko navrata pisala o vezama Viktora Orbana sa Dodikom i Čovićem, kao i drugim nacionalističkim liderima s Balkana. U nastavku ćemo podsjetiti na neke od ključnih detalja teksta objavljenog u aprilu ove godine.
“Mi poštujemo identitet Republike Srpske. Donijet ćemo akcioni plan koji će se odnositi i na politička i na ekonomska pitanja, kao i na saradnju u oblasti obrazovanja i kulture sa Republikom Srpskom”, prenijet će Srpska novinska agencija SRNA riječi mađarskog premijera Viktora Orbana izrečene na početku njegovog radnog ručka sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.
Tog 18. juna 2019. godine mađarski je premijer srdačno u svojoj rezidenciji dočekao Milorada Dodika za kojeg je imao samo riječi hvale.
Milorad Dodik i Viktor Orban
“U Mađarskoj uživate ozbiljan respekt. Vi ste čovjek koji je spreman da se založi za svoju zajednicu. Kritike protiv Vas su priznanje i ništa drugo. U perspektivi vidim mnogo dodirnih tačaka među nama”, reći će Orban svom gostu iz Banja Luke.
Pola godine kasnije, Dodik će ponovo razgovarati sa Viktorom Orbanom. U telefonskom razgovoru, saopćit će njegov Kabinet, Dodik je informisao Orbana o svim aktuelnim političkim pitanjima u BiH i zahvalio na podršci koju mu je mađarski premijer uputio i ovom prilikom.
“Srpski član Predsjedništva BiH i mađarski premijer i u toku ovog razgovora naglasili su značaj regionalne saradnje i s tim u vezi ponovili opredjeljenje za formiranjem srpsko-mađarskog investicionog fonda za podršku malim preduzetnicima u Republici Srpskoj i Srbiji”, objavila je u novembru 2019. godine novinska agencija SRNA.
Te iste 2019. godine, mjesec dana prije junskog susreta sa Miloradom Dodikom, mađarski premijer Viktor Orban boravio je u SAD-u gdje se susreo sa tadašnjim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
“Kao što je Bijela kuća najavila 7. maja 2019., predsjednik Donald J. Trump pozvao je mađarskog premijera Viktora Orbana u Ovalni ured, u Bijelu kuću, 13. maja 2019., na bilateralni sastanak. Prepoznajući dugogodišnje veze između Sjedinjenih Država i Mađarske, predsjednik i premijer razgovarali su o načinima produbljivanja suradnje oko niza pitanja, uključujući trgovinu, energiju i cyber sigurnost. Kao čelnici NATO saveznika, također su istraživali mogućnosti za ispunjavanje mnogih odgovornosti za nacionalnu sigurnost svoje dvije zemlje”, saopćeno je nakon sastanka Trump-Orban.
Orban i Trump
Već tada je američkoj i svjetskoj javnosti bilo poznato da je Donald Trump postao američki predsjednik uz pomoć Ruske Federacije koja se duboko miješala u tamošnje izbore. Mađarski premijer godinama prije uopće nije skrivao svoje dobre odnose sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji će iste godine, pet mjeseci nakon susreta Orban-Trump, posjetiti Budimpeštu.
Orban I Putin
“Mađarska je članica NATO-a i EU-a i ostat će takva, ali to ne isključuje da u određenim pitanjima sudjelujemo u suradnji s Rusijom”, rekao je Orban na zajedničkoj konferenciji za novinare s Putinom 30. oktobra 2019. godine.
Dvadesetak dana ranije, na drugoj strani svijeta, Donald Trump namjeravao je da riješi “kosovsko pitanje”.
“Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump objavio je da je imenovao diplomatu Richarda Grenella za specijalnog izaslanika za dijalog Srbije i Kosova”, objavljeno je 4. oktobra 2019. godine.
Richard Grenell I Aleksandar Vučić
Američki će mediji nešto kasnije otkriti da je Richard Grenell, prije nego je imenovan za specijalnog izaslanika za dijalog Srbije i Kosova, radio za fondaciju koju je finansirala Vlada Mađarske sa Viktorom Orbanom na čelu.
Analitičar Edward Joseph, predavač na Univerzitetu “Johns Hopkins”, u martu će 2020. godine reći za Glas Amerike da je na sastanku predsjednika Srbije i Kosova, Aleksandra Vučića i Hashima Tačija, koji je održan u Washingtonu, bilo “razgovora o sporazumu dvije strane zasnovanom na principu podjele Kosova”.
“Fake news”, twitao je nedugo nakon toga Richard Grenell, specijalni izaslanik Donalda Trumpa, koji će se kasnije u srpskim zajednicama u SAD-u tražiti podršku za Donalda Trumpa u njegovoj utrci za drugi mandat u Bijeloj kući.
Trumpa će tokom američke kampanje podržati upravo srpska zajednica u SAD-u, ali i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. I finansijer Grenellove fondacije – mađarski premijer Viktor Orban nije imao dilema kojeg će kandidata podržati. Osim Vučića i Orbana, Donalda Trumpa je otvoreno podržao i slovenački premijer Janez Janša, koji godinama održava dobre odnose sa mađarskim premijerom.
“Srećno, prijatelju moj”, napisat će na Facebooku Viktor Orban obraćajući se Janezu Janši koji je tog 3. marta 2020. godine u slovenačkom parlamentu izabran za novog premijera te države.
Janšin izbor za premijera bio je vrhunac Orbanove medijske operacije u Sloveniji koju je vodio mađarski biznismen Peter Schatz. Orbanov biznismen Schatz u Sloveniji je 2017. godine osnovao firmu R-POST-R d.o.o. Ljubljana.
mađarski biznismen Peter Schatz osnivač R-post-R Ljubljana
Tri mjeseca kasnije, Schatzova firma R-Post-R postaje dioničar pravnog lica Nova obzorja založništv d.o.o. Ljubljana. Jedan od dioničara Novih obzorja je i Slovenska demokratska stranka Janeza Janše. Iste godine kada je Peter Schatz ušao u medijske poslove u Sloveniji, bh. državljanka Dijana Đuđić, inače povezana sa Janšinim prijateljem Rokom Snežičem, uplatila je na račun Janšine stranke donaciju u iznosu od 450 hiljada eura. Snežičeva supruga Klavdija zajedno s Peterom Schatzem kasnije je ušla u biznis na televiziji Nova24TV koja je Janši služila za obračune sa neistomišljenicima. Istovremeno, Peter Schatz je razvijao medijski biznis u Makedoniji. Prema pisanju sjevernomakedonskih medija koristio je firmu R-Post-R za osnivanje medija u toj državi, a slovenački portal necenzurirano.si je pisao da je novac došao direktno od mađarskih firmi, iz najužeg kruga saradnika premijera Viktora Orbana.
Mediji koje je mađarski biznismen Peter Schatz osnovao u Sjevernoj Makedoniji proruski su orjentisani. Podsjećamo, bivši sjevernomakedonski premijer Nikola Gruevski nakon što je izgubio vlast u toj državi pobjegao je, upravo, u Mađarsku. Gruevski je, također, bio proruski političar, a Viktor Orban je nekoliko puta bio gost na predizbornim skupovima njegove partije VMRO-DPMNE. Osim toga, Mađarska je donirala bodljikavu žicu koja je postavljena na granici s Grčkom.
Gruevski i Orban
Kasnije, 2019. godine, Mađarska je odbila izručiti Nikolu Gruevskog sjevernomakedonskim vlastima koje su ga potraživale zbog korupcije. Podsjećamo, Gruevski je slovio za proruskog političara koji je bio i organizator nereda u Sobranju (makedonski parlament) kada se nasilnim putem pokušalo spriječiti imenovanje pro NATO koalicije u Sjevernoj Makedoniji.
Viktor Orban je, tako, postao zaštitnik svih proruskih političara sa Balkana, a Budimpešta ispovjedaonica za pojedine lidere iz BiH.
“Hrvatima je oteta pozicija člana Predsjedništva BiH”, reći će Viktoru Orbanu lider HDZ-a BiH Dragan Čović tokom svoje posjete mađarskom premijeru u decembru 2018. godine.
Orban je, saopćit će tada iz HDZ-a, izrazio bezrezervnu podršku evropskom putu BiH, koju razumije i doživljava kao višenacionalnu, cjelovitu i suverenu državu koju čine “tri tvorbena naroda”.
Tri godine kasnije, mađarski će premijer, zajedno sa slovenačkim kolegom Janezom Janšom, podržati NON PAPER koji je izradilo Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske a koji se odnosi na izmjene izbornog zakonodavstva u BiH “kako bi se spriječilo da jedan narod drugom bira zvaničnike”. I ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman upotrijebio je istu terminologiju kao lider HDZ-a BiH u vezi sa hrvatskim članom Predsjedništva BiH.
“Sugovornik Zagrebu ne može biti član Predsjedništva BiH Željko Komšić jer je nametnut mimo volje tamošnjih Hrvata”, rekao je Grlić Radman na konferenciji u Neumu organiziranoj zbog izmjena Izbornog zakona BiH.
Upravo nakon poraza od Željka Komšića na izborima 2018. godine lider HDZ-a BiH Dragan Čović otputovao je u Budimpeštu kako bi dobio podršku tamošnjeg premijera Orbana u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH. Orban će kasnije, rekosmo, zajedno sa Janšom podržati stavove hrvatskog ministra vanjskih poslova BiH o “nužnim izmjenama izbornog zakona u BiH”. No, vratimo se, bitno je, u 2017. godine.
“Hrvatsko pitanje postoji i treba ga riješiti u FBiH”, glasio je naslov u bh. izdanju Večernjeg lista objavljen 24. avgusta 2017. godine.
To je, zapravo, bio citat izjave bivšeg ruskog ruskog ambasadora Petra Ivancova iz intervjua datom tim novinama bliskim Hrvatskoj demokratskoj zajednici Dragana Čovića. Nakon gubitka izbora 2018. godine, Čović je prvo posjetio Orbana, a onda je u februaru 2020. godine otputovao u Rusku Federaciju gdje se susreo sa predsjednicom Vijeća Federacije Federalne skupštine Rusije Valentinom Matviyenko.
Čović i Matviyenko
“Rusiju se neprestano optužuje zbog činjenice da njena politika ili diplomacija imaju vrlo jak utjecaj u Bosni i Hercegovini. I spreman sam reći da, nažalost, ovdje ima vrlo malo ruskog utjecaja. Zanima me postoji li barem jedna tvrtka s kapitalom iz Ruske Federacije, ruskim investicijama, ili drugim vrstama aktivnosti, koje bi nas snažnije povezale. To nam je jako potrebno. Ruska Federacija je ogromno tržište, a mudra politika unutar Bosne i Hercegovine omogućila bi nam da to razaznamo, ne obraćajući pažnju na sankcije koje je uveo bilo tko i prepreke koje su stvorene. Bosna i Hercegovina mora uložiti napore za razvoj gospodarske, kulturne i druge vrste bilateralne suradnje s Ruskom Federacijom”, reći će Čović za dnevni list Rossiyskaya Gazeta.
Nakon ovog susreta, Dragan Čović više nije skrivao svoje simpatije prema Ruskoj Federaciji. Štaviše, tokom pandemije virusa korona, on je lično u BiH pozvao pripadnike vojske Ruske Federacije da “dezinfikuju” Mostar. Prethodno su iste snage “dezinfikovale” Republiku Srpsku, koja je u aprilu prošle godine Vlada Mađarske odredila kao konačnu destinaciju za pomoć koju je uputila Bosni i Hercegovini. Nakon intervencija iz Sarajeva, prethodna odluka je promijenjena i pomoć je stigla u oba bh. entiteta. No, Mađarska je kasnije nastavila pružati političku podršku isključivo Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću. Što svjedoči i posljednji NON PAPER o izmjena Izbornog zakona u BiH, ali i NON PAPER koji se odnosi na podjele BiH i Kosova. U BiH onako kako to žele Dragan Čović i Milorad Dodik, a na Kosovu onako kako je to želio Richard Grenell, bivši izalanik Donalda Trumpa čija je fondacija finansirana novcem Viktora Orbana.
Dvadesetak dana prije nego što će pretresti objekte na Palama i u Istočnom Sarajevu, u policijskim i pravosudnim agencijama odvijala se prava drama. Sarajevski policijski komesar Nusret Selimović hitno je otišao u Državnu agenciju za istrage i zaštitu, pokušavajući ubijediti čelnike SIPA-e da slučaj ubistva policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića, umjesto Kantonalnom tužilaštvu iz Sarajeva, povjere državnom tužiocu Dubravku Čampari. Prvi ljudi SIPA-e odbili su Selimovićev prijedlog. Oni su već ranije, preko EUROPOL-a, od Francuske uspjeli pribaviti operativne informacije koje su bile bitne za ovaj slučaj. U pitanju su bile komunikacije koje su kriminalci širom svijeta vodili putem aplikacije Sky Ecc. Tu kanadsku aplikaciju uspjeli su sredinom prošle godine razbiti francuski i nizozemski istrežitelji. Na zamolbu bh. policijskih agencija utvrdili su da su Sky koristili i kriminalci iz BiH. Jedan od njih je – Aleksandar Macan. Poruke koje je razmjenjivao putem ove aplikacije upućivale su na zaključak da je upravo on 26. oktobra 2018. godine bio u Geteovoj ulici, na Alipašinom polju kada su ubijeni policajci Šehović i Vujinović. Na osnovu operativnih informacija dobijenih putem EUROPOL-a, pripadnici SIPA-e su počeli sklapati mozaik. Svoja saznanja dostavili su kantonalnim tužiocima iz Sarajeva i stvari su se poklopile. Na jednom predmetu pronađenom na mjestu ubistva policajaca pronađen je i izolovan DNK. Pripadao je Aleksandru Macanu sa Pala, automafijašu čija je supruga bila službenica u MUP-u Republike Srpske, a čiji je punac – Milomir Savčić, optuženik za genocid u Srebrenici. Macanu i Savčićima ćemo se vratiti kasnije. Sada ćemo se fokusirati na aktivnosti policijskih agencija u Sarajevu.
Nusret Selimović je, rekosmo, kao policijski komesar posljednjih dvadesetak dana imao niz sastanaka na kojima je panično pokušavao ubijediti čelnike SIPA-e da ovaj predmet predaju državnom tužiocu Dubravku Čampari. I sam tužilac Čampara je išao na jedan od sastanaka u SIPA-u. No, čelnici SIPA-e i Tužilaštva BiH, predvođeni v.d.-om glavnog tužioca Milankom Kajganićem su odbili “oteti” predmet kantonalnim tužiocima. Predmet je ostao u nadležnosti Tužilaštva Kantona Sarajevo i postupajuće tužiteljice su, u skladu s procedurama, od MUP-a Kantona Sarajevo zatražile operativne informacije o adresama stanova i vikendica osumnjičenih, kako bi se od nadležnog suda mogle tražiti naredbe za pretres. No, MUP Kantona Sarajevo nije odgovarao.
Deset dana MUP KS nije dostavio informacije o adresama, koje se, inače, mogu saznati i obezbijediti za manje od 24 sata, potvrdila su za Istragu tri izvora uključena u ovaj slučaj. Zbog toga Tužilaštvo Kantona Sarajevo nije moglo zatražiti izdavanje sudskih naredbi za pretrese i kasnilo se s realizacijom policijske akcije. Na kraju je Tužilaštvo adrese osumnjičenih zatražilo od SIPA-e, koja je odmah postupila po zahtjevu i dostavila sve potrebne podatke. MUP Kantona Sarajevo nikada se nije oglasio po tom pitanju.
Nakon što je SIPA dostavila potrebne informacije, Tužilaštvo KS je zatražilo i dobilo sudske naredbe za pretrese na Palama. No, noć uoči policijske akcije, na portalu Raport objavljena je vijest da su identificirane ubice sarajevskih policajaca te da će uskoro biti hapšenje na Palama. Kriminalci su indirektno upozoreni. Kada su pripadnici SIPA-e u četvrtak u zoru došli u ulicu Alekse Šantića na broju 1A nisu pronašli osumnjičenog Aleksandra Macana. Policija je već ranije imala informaciju da je osumnjičeni već nekoliko mjeseci u Španiji. No, ono što se tražilo bili su kriptovani telefoni, koji bi se mogli povezati sa aplikacijom Sky ECC i komunikacijom koju je pronašla francuska policija. S obzirom na to da policijski pretresi još nisu bili završeni do trenutka pisanja ovog teksta, nismo uspjeli saznati da li su u stanu i objektima koje koristi Marijana Savčić-Macan, inače, supruga Aleksandra Macana pronađeni ovi “sigurni telefoni”. U vikendici ove porodice su pronađene automatske puške, ali prije vještačenja se ne može konstatirati da li je to oružje korišteno prilikom ubistva dvojice policajaca u Sarajevu.
Aleksandar Macan sa Pala prvoosumnjičeni je za ubistvo sarajevskih policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića, saznaje Istraga.ba. U pitanju je, kako saznajemo, zet Milomira Savčića, odbjeglog optuženika za genocid u Srebrenici.
Pripadnici SIPA-e i MUP-a Kantona Sarajevo pretresaju stan u kojem je živio Aleksandar Macan. On, međutim, nije pronađen na adresi, a policija saslušava njegovu suprugu Marijanu Savčić Macan.
provosumnjičeni Aleksandar Macan nije pronađen na adresi
Prema informacijama Istrage, Macanov DNK profil izolovan je na mjestu ubistva sarajevskih policajaca. Istražitelji u njegovom stanu traže i informacije o aplikaciji koja je korištena za komunikaciju u noći u ubistva, u oktobru 2018. godine. Macan je ranije povezivan sa krađom automobila.
Trenutno traju pretresi i objekata koje je koristio i Milomir Savčić, predsjedjednik Boračke organizacije Republike Srpske, koji je ovog ljeta pobjegao u Srbiju, nakon što mu je određen pritvor zbog optužbi da je u Srebrenici 1995. godine počinio krivično djelo – genocid.
odbjegli Milor Savčić sa kćerkom Marijanom, suprugom Aleksandra Macana
Savčićeva kćerka i supruga prvoosumnjičenog ubice, Marijana Savčić-Macan,zaposlena je u MUP-u Republike Srpske. Upravo je zbog toga SIPA pretresa i prostorije Policijske stanice na Palama, gdje je radno mjesto supruge Aleksandra Macana.
Prema informacijama Istrage, Macan je pobjegao u Španiju.
Zbog sumnje da su prije tri godine učestvovali u ubistvu sarajevskih policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića, pripadnici SIPA-e, u saradnji sa MUP-om RS-a i MUP-om Kantona Sarajevo od jutros vrše pretrese na najmanje osam lokacija u Istočnom Sarajevu i na Palama, saznaje Istraga.ba. Akcija se provodi po naredbi Tužilaštva Kantona Sarajevo i u saradnji sa Obavještajno sigurnosnom agencijom BiH.
Za sada je uhapšena jedna osoba. Više informacija bi trebalo biti poznato tokom dana.
Podsjećamo, u oktobru 2018. godine, u pucnjavi koja se dogodila oko četiri sata ujutru u sarajevskom naselju Alipašino Polje ubijen je policijski službenik Šehović, dok je Vujinović teško ranjen, od čega je kasnije podlegao. Do pucnjave je došlo kada su policijski službenici zatekli grupu kriminalaca u krađi vozila u Geteovoj ulici.
Prema informacijama Istrage, ubice su koristile posebnu aplikaciju za komunikaciju. Nakon što je ta aplikacija razbijena, isplivali su i dokazi. Kako saznajemo, forenzičari su uspjeli izolovati i dnk prvoosumnjičenog u ovom slučaju.
Russian President Vladimir Putin receives German Chancellor Angela Merkel at the Kremlin in Moscow, Russia August 20, 2021. Guido Bergmann/BPA/Handout via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY NO RESALES. NO ARCHIVES
Pola sata nakon što je u ponedjeljak, u zoru, u bugarskom selu Vetrino, na obali Crnog mora, odjeknula eksplozija koja je uništila dvadeset i pet metara cijevi, kojom iz Rusije , Južnim tokom, na Balkan dolazi plin, Moskva je pokazala ko je energetski gazda Evrope.
Na molbu iz slabašnog Sarajeva da Federaciju „prespoje“ na neki drug tok, Gazprom je odgovorio samo jednom rečenicom – nema drugih izvora za snabdijavanje plinom.
Drugi izvori, naravno, postoje. Jedan od njih ide preko Ukrajine, ali Rusija više u tu državu, kojoj je zapad obećavao evroatlanske integracije, ne šalje plin, već na njenoj granici gomila svoje vojne formacije.
Bugarski kvar Sarajevo je, na kratko, ostavio bez plina, sve dok se nije ukazala spasilačka služba Aleksandra Vučića, da iz svojih zaliha koje se nalaze u srpsko-ruskim spremnicima u Vojvodini, „posudi nesposobnom Sarajevu“ 600 hiljada kubika za preživljavanje krize.
Dva dana prije plinske krize, jedan drugi „bugarski kvar“ s vlasti je u Sjevernoj Makedoniji svrgnuo socijaldemokatu Zorana Zaeva, nekadašnju političku zvijezdu Balkana, koja je krvave glave, ali bukvalno krvave, svoju državu otela iz ruskih ruku i predala je NATO-u i Evropi. NATO će prigrliti Sjevernu Makedoniju, ali Evropska unija je odlučila da ovu državu opet vrati u kandže Putinovih „Makedonaca“ koji su privremeno utočište pronašli u Orbanovoj Mađarskoj.
Službenike Brisela i njihovu stvarnu šeficu Angelu Merkel nisu mnogo zabrinula ukrajinska i balkanska pitanja. Berlin je svoje plinsko pitanje riješio dogovorom sa Putinom, gradeći Sjeverni tok II i prepuštanjem prevarenih Ukrajinaca na milost i nemilost hladnoj zimi i još hladnokrvnijem ruskom predsjedniku. Ista sudbina će zadesiti i Sjeverne Makedonce, koji su, za ljubav Evrope, promijenili čak i identitet, da bi ih, na kraju, Evropa prevarila flertujući s plinskim gospodarom iz Moskve.
Nakon Ukrajine, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, na redu je Bosna i Hercegovina. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija danas bi (valjda) trebalo glasati o rezoluciji kojom se produžava mandat EUFOR-a u BiH. No, Ruska Federacija u raspravi o mandatu EUFOR-a vidi svoju šansu za konačni obračun sa Uredom visokog predstavnika u BiH, odnosno sa ovlastima koje su, dvije godine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, utvrđene u Bonu. Te bonske ovlasti posljednjih je dana jula ove godine iskoristio visoki predstavnik Valentin Inzko, kada je, na oproštaju od funkcije, nametnuo izmjene zakona kojim je inkriminirao negiranje genocida. Sedam dana kasnije Inzko je, nakon nevjerovatne diplomatske ofanzive Njemačke, morao napustiti funkciju da bi u njegovu stolicu sjeo Christian Schmidt. Rusija je odmah osporila Schmidtovo postavljenje, što je, naravno, bilo očekivano. Ali šutnja Berlina koji je učinio sve da otjera Inzka i postavi Schmidta potpuno je (ne)očekivana. Od svog Visokog predstavnika Njemačka je napravila „uvodničara“ na sajmovima Aleksandra Vučića, srpskog predsjednika u čijim se balkanskim akcijama spajaju Angela Merkel i Vladimir Vladimirovič Putin.
Za razliku od beogradskih sajmova, Christian Schmidt teško da može dobiti status uvodničara na, za danas, zakazanoj raspravi u Vijeću sigurnosti. Poslao je Schmidt i svoj redovni izvještaj u kojem upozorava Ujedinjene nacije da je Bosna i Hercegovina na rubu sukoba u BiH. No, moskovske diplomate odlučuju hoće li on dobiti riječ.
Za to vrijeme, Berlin nastavlja saradnju s Moskvom. Kada je nekadašnja „evropska plinska miljenica“ Ukrajina zatražila pomoć u naoružanju od Njemačke kako bi se odbranila od Rusije, Berlin je rekao: ne. Slično „NEIN“ je odjeknulo i Sjevernom Makedonijom kada je Zoran Zaev tražio kandidatski status kojim bi spasio obraz i svoju zemlju.
Angela Merkel je, ipak, bila zagledana u Aleksandra Vučića, kojem je odlučila ostaviti u amanet balkansko pitanje. Jer ona je imala preča posla na Baltičkom moru, gdje je ruska firma kojom upravlja bivši njemački kancelar Gerhard Schroder provlačila plinovodne cijevi koje su povezale Berlin i Moskvu u takozvanom projektu Sjeverni tok II koji je zauvijek raspršio ukrajinske snove o EU i NATO-u.
A gdje je, za to vrijeme, američki predsjednik Joe Biden? Zagledan u pacifičke dubine, na tlu Evrope je utonuo u duboki san, dok se u pozadini čuje ruska uspavanka Bayu Bayuški. A kad vuk dođe, bit će kasno…
Federalna uprava policije podnijela je prošle sedmice izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv ministra unutrašnjih poslova FBiH Aljoše Čamopare i službenika Državne agencije za istage i zaštitu Adisa Drnde, saznaje Istraga.ba.
Čampara je prijavljen zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja i ovlaštenja, dok je Drnda prijavljen zbog trgovine uticajem. Prijava je podnesena zbog toga što je Čampara nezakonito dao bh. državljanstvo Džaferu Drndi.
Istraga.ba je nekoliko puta pisala o ovom slučaju, pa u nastavku podsjećamo na ključne detalje.
Unatoč pismenim upozorenjima svojih službenika, federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara odlučio je u februaru prošle godine nezakonito dati bh. državljanstvo Džaferu Drndi. Džafer je, inače, otac službenika SIPA-e Adisa Drnde, prijatelja ministra Čampare. Tokom postupka izdavanja državljanstva, Aljoša Čampara i Adis Drnda vršili su pritisak na službenike Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova. Sve je ovo navedeno u Izvještaju o poduzetim mjerama i radnjama koji je 11. marta ove godine Federalna uprava policije dostavila Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Nakon toga Tužilaštvo KS je formiralo predmet da bi, na kraju, nakon svih provjera, FUP ovoj pravosudnoj instituciji dostavio izvještaj o počinjenom krivičnom djelu.
Analizom dokumentacije i saslušanjem svjedoka, pisala je u prvobitnom izvještaju Federalna uprava policije, nesporno je utvrđeno da je sve dogovoreno u kabinetu ministra Čampare, na sastanku održanom 31. januara 2020. godine. Tog dana je, naime, ministar Čampara u svojoj kancelariji ugostio Adisa Drndu, a na sastanak je pozvao službenika FMUP-a Safeta Šatara i Adija Džamalija koji su zaduženi za izdavanje državljanstava i matičnih knjiga.
“Nesporno je utvrđeno da je prije održavanja sastanka Adis Drnda više puta telefonom pozivao voditelja postupka Adija Džamaliju i istog ubjeđivao sa sačini rješenje o prijemu u državljanstvo njegovog oca Drnda Džafera”, navedeno je u Izvještaju FUP-a.
Tokom sastanka 31. januara, utvrdila je Federalna policija, ministar Čampara je naredio svojim službenicima da Džaferu Drndi daju bh. državljansto. Unatoč pritiscima, službenici FMUP-a Safet Šatara i Adi Džamalija odbili su, zbog neispunjavanja osnovnih uslova, sačiniti rješenje o prijemu u državljanstvo oca ministrovog prijatelja.
izvještaj FUP-a
O svemu tome, kako se može vidjeti iz dokumenta, službenici FMUP-a sačinili akt o odbijanju zahtjeva za upis u knjigu državljana te ga dostavili šefici Sektora za pravne poslove FMUP-a Medini Đapo koja je parafirala stav svojih podređenih. No, ministar Čampara je ponovo reagirao.
“Adi, vi opet uradili negativno rješenje. Za pet minuta hoću pozitivno rješenje” kazao je ministar Čampara povišenim tonom Adiju Džamaliji, što je službenik FMUP-a potvrdio policijskim istražiteljima.
Zbog tog pritiska, Džamalija je morao potražiti medicinsku pomoć nakon čega je otišao na bolovanje. Ali ministar Čampara nije posustajao. Prema izvještaju FUP-a, on 3. februara 2020. godine svojoj šefici kabineta Rijadi Halilović dostavio bjanko rješenja o prijemu u državljanstvo nakon čega je ona sačinila akt o prijemu Džafera Drnde u knjigu državljana BiH. Čampara je, potom, potpisao taj akt i prema dokumentu Federalne uprave policije, “naredio je svojim podređenim da se ovo Rješenje protokoliše u evidencijama Kabineta ministra, što su isti i učinili u knjizi protokola – Skraćeni protokoli”.
Tokom provjera, inspektori FUP-a su utvrdili da ministar Čampara ove akte nije dostavio nadležnoj Službi za pravne poslove.
“Rješenje nije upisano u Evidenciju o izdatim Rješenjima kojima se stiče državljanstvo”, konstatovali su federalni policajci.
Učešće Bosne i Hercegovione u na sajmu “Expo Dubai” je neustavno, ustvrdio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, obraćajući se krajem oktobra direktoru Sajma Omaru Shehadehu.
“Želimo Vas obavijestiti da smo putem Ministarstva vanjskih poslova BiH informisani o činjenici da je Vlada Kantona Sarajevo od organizatora svjetske izložbe “EXPO 2020 DUBAI” dobila odobrenje da izvrši organizaciju učešća BiH na ovoj manifestaciji, te da je pristupila provođenju određenih aktivnosti u vezi sa prethodno navedenim. Napominjem da bi predstavljanje Bosne i Hercegovine na ovaj način bilo u suprotnosti sa važećim ustavnim i zakonskim normama, kao i prethodno provedenim aktivnostima organa koji imaju nadležnosti i ovlašćenja za predstavljanje BiH na manifestaciji ovakvog karaktera i važnosti”, napisao je u svom pismu od 28. oktobra ministar Staša Košarac.
SNSD-ov ministar, dalje, podsjeća na odluke koje je Vijeće ministara usvajalo ranije, te konstatuje da nikad nije usvojio troškovnik o nastupu na ovom sajmu.
“Uprkos naporima ministarstva i Odbora u kojima se i sami u više navrata informisani, Vijeće ministara BiH do današnjeg dana nije dalo saglasnost na Troškovnik, čime je praktično onemogućeno učešće Bosne i Hercegovine na ovoj svjetskoj izložbi, pa samim tim i dalje provođenje planiranih aktivnosti vezanih za kompletnu organizaciju na paviljonu”, napisao je Košarac.
Ministar Košarac je, podsjećamo, više puta tokom ove godine tvrdio da je on poduzeo sve da BiH učesvuje na “Expo 2020 Dubai”, ali da su sve blokirali kadrovi iz Federacije. No, kolege sa portala istinomjer.ba sredinom su oktobra njegove izjave ocijenile neistinitim.
“Odgovarajući ministrici vanjskih poslova BiH Biseri Turković na njeno podsjećanje da su Ujedinjeni Arapski Emirati poslali službenu obavijest da su spremni osigurati sve uslove te dodatnu pomoć za učešće Bosne i Hercegovine na EXPO 2020 te da je “vrijeme od suštinskog značaja i da je potrebno što prije potvrditi učešće BiH na izložbi”, Košarac je krajem jula 2021. godine odgovorio da “razgovor o ovom pitanju mogu voditi kada bude spremna da glasa protiv odluke koju je nametnuo visoki predstavnik u BiH”, podsjetio je istinomjer.ba.
Iako su, faktički, on i njegova partija blokirali državne institucije, nakon čega se uključila Vlada Kantona Sarajevo da finansira troškove odlaska na Sajam, Košarac u svom pismu upućenom direktoru “Expo Dubai 2020” piše da je on sve poduzeo kako bi Bosna i Hercegovina uzela učešće, ali da potrebne odluke nikada nisu donesene.
“Svjesni smo negativnih efekata koji mogu proizaći usljed neučestvovanja BiH na ovoj svjetskoj izložbi, ali, ipak, podvlačimo da je prvenstveno neophodno poštovati ustavom i zakonom propisane procedure kao i ovlaštenja organa koji mogu vršiti predstavljanje BiH na manifestaciji ovog tipa, te da se učešće BiH na EXPO 2020 DUBAI može obezbijediti isključivo u skladu istih”, napisao je Košarac.
Ruska Federacija je pobijedila. Tekst rezolucije je usaglašen. OHR neće biti pomenut u konačnoj verziji rezolucije kojom se produžava mandat EUFOR-a u BiH. Visoki predstavnik Christian Schmidt neće govoriti pred Vijećem sigurnosti UN-a. To je, ukratko, epilog višednevnih pregovora koje su članice Vijeća sigurnosti UN-a vodile u New Yorku.
Na fotografiji ispod ovog pasusa možete pročitati integralni tekst usaglašene rezolucije koja bi u srijedu trebala biti razmatrana i, prema diplomatskim izvorima Istrage, usvojena na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinijenih nacija.
“Vijeće sigurnosti, utvrdivši da situacija na području bivše Jugoslavije i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, djelujući u skladu s Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda: ovlašćuje države članice koje djeluju kroz ili u suradnji s Evropskom unijom da u daljnjem razdoblju od dvanaest mjeseci, počevši od datuma usvajanja ove rezolucije, uspostave multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTHEA) kao pravnog sljedbenika SFOR-am pod ujedinjenim zapovijedanjem i upravljanjem, koje će ispunjavati svoje misije u vezi s provedbom Aneksa 1-A i Aneksa 2 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa (zajednički Mirovni sporazum, S/1995/999, Aneks ), u suradnji s prisutnošću Glavnog štaba NATO-a, u skladu sa dogovorima između NATO-a i EU-a kako je priopćeno Vijeću sigurnosti u njihovim pismima od 19. studenog 2004., u kojima se priznaje da će EUFOR ALTHEA imati glavnu ulogu stabilizacije mira u vojnim aspektima Mirovni sporazum, odlučuje obnoviti ovlaštenje iz stavka 11. svoje rezolucije 2183 (2014) za daljnje razdoblje od dvanaest mjeseci počevši od datuma donošenja ove rezolucije”, navedeno je posljednjem, usaglašenom tekstu rezolucije.
Ured visokog predstavnika se ne pominje u tekstu rezolucije. Istraga.ba je, podsjećamo, proteklih dana objavljivala nacrte rezolucija. Ruska Federacije je, od početka, insistirala da se OHR izbaci iz teksta. U drugoj verziji rezolucije koja je bila razmatranju u ponedjeljak, OHR je bio naveden, ali bez bonskih ovlaštenja. No, u utorak popodne članice Vijeća sigurnosti su usaglasile tekst rezolucije i, kako se može vidjeti, OHR i Visoki predstavnik se nigdje ne pominju.
Inače, visoki predstavnik Christian Schmidt dostavio je UN-u svoj izvještaj koji je trebao prezentirati pred Vijećem sigurnosti. Ruska Federacija se usprotivila tome i, na kraju je odlučeno da se Schmidt ne obraća. Zauzvrat, Ruska Federacija će glasati za rezoluciju o produženju mandata EUFOR-a u BiH.
“Bonske ovlasti” ne postoje u posljednjem, načelno usaglašenom, tekstu rezolucije kojom bi Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija trebalo produžiti mandat EUFOR-a u Bosni i Hercegovini.
Istraga.ba u posjedu je ovog dokumenta i kompletan sadržaj možete pročitati ovdje.
Ključna je tačka PP11 u kojoj se pominje Ured visokog predstavnika BiH, ali ne i sam visoki predstavnik.
“Potvrđujući odredbe koje se odnose na Ured visokog predstavnika kako je navedeno u Mirovnom sporazumu”, piše u posljednjem draftu rezolucije koju bi Vijeće sigurnosti trebalo razmatrati do kraja ove sedmice.
Poređenja radi, u prethodnim rezolucijama UN-a jasno su bila naznačena bonska ovlaštenja visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Evo jednog citata iz Rezolucije 1722 usvojene 2006. godine kojom je, također, odobren mandat EUFOR-a u BiH.
“Naglašava svoju punu potporu kontinuiranoj ulozi Visokog predstavnika u praćenju provedbe Mirovnog sporazuma i davanju smjernica i koordinaciji aktivnosti civilnih organizacija i agencija uključenih u pružanje pomoći stranama u provedbi Mirovnog sporazuma, te ponovno potvrđuje da prema Aneksu 10. Mirovnog sporazuma Visoki je predstavnik konačni autoritet u pogledu tumačenja civilne provedbe Mirovnog sporazuma i da u slučaju spora može dati svoje tumačenje i preporuke, te donositi obvezujuće odluke koje smatra potrebnim o pitanjima kao što su razradilo Vijeće za provedbu mira u Bonnu 9. i 10. prosinca 1997”, navedeno je u u Rezoluciji iz 2006. godine.
Danas se, međutim, OHR pominje samo pod tačkom PP11 i to bez “bonskih ovlaštenja” koja su uspostavljena 1997. godine, odnosno dvije godine nakon Dejtona.
Ovakav tekst rezolucije bio je preduslov Ruske Federacije za glasanje o produženju jednogodišnjeg mandata snaga EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. No, nije to jedini problem. Rusija i dalje ne dopušta visokom predstavniku Christianu Schmidtu da se obrati Vijeću sigurnosti i da prezentira svoj izvještaj. Da Schmidt nema podršku, potvrdio je u svom dopisu od 29. oktobra i generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.
“Poštovani gospodine predsjedniče, u skladu sa rezolucijom Vijeća sigurnosti 1031 (1995) posljeđujem vam šezdeseti izvještaj o provedbi Mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini, koje pokriva period od 16. aprila 2021. godine do 15 oktobra 2021. godine, uz napomenu da sve članice Vijeća sigurnosti ne priznaju visokog predstavnika za BiH”, naveo je Guterres u svom dopisu dostavljenom predsjedniku Vijeću sigurnosti UN-a Martinu Kimaniju.
U prologu svog akta, generalni sekretar UN-a je dostavio i izvještaj Christiana Schmidta. Kompletan izvještaj OHR-a možete pročitati ukoliko kliknete ovdje.
“Bosna i Hercegovina se suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u postratnom periodu. Uporni i ozbiljni izazovi prema osnovama Općeg okvirnog Sporazuma za mir entitetske vlasti Republike Srpske, na čelu s najvećom strankom SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) na čelu sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje već i regiona. Ako međunarodna zajednica ne odgovori na to, sve to može voditi ka poništenju Mirovnog sporazuma“, ključna je rečenica ovog izvještaja.
Ovo je, inače, druga verzija izvještaja koju je Schmidt dostavio Ujednjenim nacijama. Naime, visoki predstavnik je sredinom oktobra dostavio mnogo blažu verziju izvještaja koju, također, možete pročitati na ovom linku. No, ovaj je izvještaj krajem oktobra povučen, nakon čega je Christian Schmidt dostavio novi izvještaj koji ima sedam stranica više. Prve 32 tačke su poptuno nove. Upravo one se odnose na posljednje aktivnosti predsjednika SNSD-a Milorada Dodika.
No, još uvijek nije poznato da li će Schmidt moći govoriti pred Vijećemn sigurnosti UN-a.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
