Facebook Twitter Youtube
    Najnoviji

    Istaknuto

    Istaknute objave

    Objavljujemo nacrt Rezolucije EU parlamenta o BiH: Izborna reforma samo u Federaciji, a propast pregovora o izmjenama izbornog zakona izjednačena sa Dodikovim rušenjem institucija BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    Propast pregovora o izmjenama izbornog zakona, za evropskog je zastupnika Paula Rangela, ravno rušenju institucija BiH u režiji Milorada Dodika. Osim toga, izmjene izbornog zakona, prema Rangelu, treba provesti samo u Federaciji BiH. Zaključujemo to na osnovu drafta rezolucije o BiH, o kojoj bi se ove sedmice trebali izjasniti članovi Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta. Dokument je pripremio izvjestitelj Evropskog parlamenta za BiH Paulo Rangel, koji je, pored nacrta rezolucije, europarlamentarcima dostavio i Explenatory Statement, ili “objašnjenje” u kojem “zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine” identifikuje kao jednu od “dvije ključne prepreke napretku BiH na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta i izabranom putu ka evropskim integracijama”. 

    Nacrt rezolucije i Rangelovo objašnjenje (o kojem se neće glasati) možete pročitati ukoliko kliknete ovdje, a ključne rečenice iz ovog dokumenta ćemo obraditi u nastavku ovog članka.

    “Izvjestilac identifikuje dvije glavne prepreke napretku BiH na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta i izabranom putu ka evropskim integracijama: bojkot i povlačenje iz državnih institucija i organa odlučivanja od strane rukovodstva i predstavnika Republike Srpske, odnosno Milorada Dodika; i zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine“, navedeno je u “objašnjenju” Paula Rangela, izvjestioca Evropskog parlamenta. 

    Rangel, dakle, smatra da se reforma izbornog zakonodavstva treba provesti samo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Što je, opet, u skladu sa zahtjevima HDZ-a BiH čije interese u EU Parlamentu zastupaju svi europarlamentarci iz Hrvatske. Portugalski europarlamentarac, zadužen za izvještaje o BiH, i u nastavku svog objašnjenja izborni zakon i rušenje instuticija BiH dovodi u istu ravan.

    “Neuspješno postizanje neselektivnog i bezuslovnog povratka u sve državne institucije, kao i uravnoteženog dogovora o reformi izbornog zakona, i dalje će ometati društveni, ekonomski i euroatlantski napredak BiH, štetiti naporima u pomirenju i nesumnjivo doprinijeti jačanju tenzija u zemlji i regiona, posebno imajući u vidu rusku agresiju na Ukrajinu i povezano zlonamjerno uplitanje na Zapadni Balkan”, napisao je Rangel, zaboravljajući da su upravo ambasadori Ruske Federacije u BiH od 2017. godine zagovarali “izmjene izbornog zakonodavstva”. 

    Prvo je to u avgustu 2017. godine učinio bivši ruski ambasador Petr Ivancov ističući da u BiH treba riješiti “hrvatsko pitanje”, da bi krajem marta aktualni ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izrazio nezadovoljstvo što pojedine članice EU (u ovom slučaju Nizozemska) insistiraju na “uklanjanju termina konstitutivnost”.

    Upravo se termin “konstitutivnost” pominje i u samom draftu rezolucije koji je pripremio izvjestitelj Paulo Rangel.

    “Evropski parlament ponavlja svoju jasnu podršku demokratskoj transformaciji BiH kroz evropsku integraciju, zasnovanu na suverenitetu i teritorijalnom integritetu, utemeljenoj na principima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda kako je ugrađeno u Ustav”, navedeno pod tačkom 3. predloženog teksta rezolucije. 

    tačka 3 nacrta Rezolucije: konstitutivnost naroda

    Rangel predlaže da Evropski parlament potakne “BiH da napreduje u ostvarivanju 14 ključnih prioriteta vraćanjem neovisnosti pravosuđa, jačanjem vladavine prava, intenziviranjem borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, osiguravanjem slobode medija i povoljnog okruženja za civilno društvo te zaštitom ranjivih skupina”, te naglašava da provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma uključuje obavezu provedbe odluka OHR-a. Onda se, ponovo, vraća izmjenama izbornog zakonodavstva.

    “Evropski parlament žali zbog zastoja u pregovorima o reformi izbornog zakona u BiH i nedostatka političke volje da se ona prevaziđe; poziva sve aktere da odmah postignu uravnotežen sporazum, da ispune ustavnu dužnost demokratskog upravljanja i da zajamče transparentnost i integritet izbornog procesa”, navedeno je pod tačkom 5. predložene rezolucije. 

    Izbori i  su, očito, centralna tema Paula Rangela koji predlaže da Evropski parlament “naglašava važnost održavanja izbora ove godine kako je planirano“. No, onda opet vraća izbornim reformama, s tim da sintagmu “konstitutivni narodi” više ne koristi”.

    “Evropski parlament podržava transparentne i inkluzivne ustavne i izborne reforme kako bi se osigurala ravnopravnost i nediskriminacija svih građana, povećala odgovornost i transformisala BiH u potpuno funkcionalnu i inkluzivnu državu odmah provođenjem odluka, mišljenja i preporuka nadležnih sudova i međunarodnih tijela; podržava transatlantske napore u tu svrhu”, navedeno je pod tačkom 13. rezolucije koju predlaže izvjestitelj za BiH Paulo Rangel.

    On, dalje, predlaže da EU parlament oštro osudi “nepoštovanje međunarodnih i nacionalnih normi i obaveza, svu retoriku mržnje i remetilačko djelovanje, uključujući povlačenje iz institucija, posebno rukovodstva entiteta Republika Srpska, čime se destabilizira zemlja, podriva njena državnost kršeći Dejtonski mirovni sporazum i sistematski koči odluke o ključnim zakonima i reformama; odbacuje sve pokušaje formiranja paralelnih paradržavnih institucija, koji potkopavaju državne institucije, pravni poredak, neovisnost i suverenitet pravosuđa; poziva na potpuni, neselektivni i bezuvjetni povratak u sve državne institucije”, te da se pozove EU i međunarodna zajednica “da koriste sve raspoložive alate, uključujući ciljane sankcije, protiv destabilizirajućih aktera u zemlji”.

    Konačna potvrda obmane u režiji Tužilaštva BiH: Državni tužioci Čampara i Hasanspahić odbili preuzeti istragu o uzrocima smrti Dženana Memića

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Tužilaštvo BiH još uvijek nije donijelo odluku o preuzimanju krivičnog gonjenja, te ukoliko ista bude donesena bit ćete blagovoremeno obaviješteni”, piše u dopisu kojeg je 3. marta ove godine državni tužilac Ćazim Hasanapsahić uputio Tužilaštvu Kantona Sarajeva iz kojeg su, prethodno, zatražili da Tužilaštvo BiH preuzme kompletnu istragu o uzrocima smrti Dženana Memića.

    Tako je državni tužilac Hasanspahić i formalno odbio zahtjev Tužilaštva Kantona Sarajavo koje je namjeravalo kompletan predmet predati u nadležnost Tužilaštva BiH. Podsjećamo, u septembru 2019. godine, nakon sastanaka Ifeta Ferageta i Muriza Memića sa Gordanom Tadić i Ćazimom Hasanspahićem, Tužilaštvo BiH je saopćenjem obavijestilo javnost da je ova institucija “pokrenula istragu protiv određenih osoba zbog krivičnog djela organiziranog kriminala”, a u vezi sa navodnim propustima tokom istrage o događaju na Ilidži, kada je u februaru 2016. godine smrtno stradao Dženan Memić.

    Muriz Memić, Gordana Tadić, Ifet Feraget i Ćazim Hasanspahić

    Početkom februara 2021. godine, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su Zijada Mutapa i Hasana Dupovca zbog sumnje da su prikrivali dokaze i opstuirali istragu o slučaju Memić. Zijad Mutap je otac Alise Mutap, djevojke Dženana Memića koja je bila s njim u noći kada je stradao. Iste noći i Alisa Miutap je zadobila povrede glave i vrata, ali tužilac Ćazim  Hasanspahić je procijenio da i ona prikriva dokaze o događaju na Ilidži, pa je u junu 2021. godine odlučio da je uhapsi. Tada se tužiocu Hasanspahiću u “istrazi o istrazi” priključio i državni tužilac Dubravko Čampara, inače brat federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare kojeg je porodica Memić optuživala za prikrivanje dokaza sve dok se on, na kraju, nije učlanio u Narod i Pravdu.

    U julu prošle godine Tužilaštvo BiH je optužilo pet osoba da su se udružili u kriminalnu grupu koja je prikrivala dokaze i nepoznate počinitelje nepoznatog krivičnog djela na Ilidži. Optužnica je podignuta protiv protiv Zijada Mutapa i njegove kćerke Alise, policajaca Hasana Dupovca i Josipa Barića te recepcionara iz hotela Ilidža Muamera Ožegovića. Uglavnom, Zijad Mutap je optužen da je “u periodu od 8. februara 2016. godine pa nadalje, organizovao grupu za organizirani kriminal koju su pristupile navedene osobe”, a sve radi prikrivanja dokaza o načinu smrti Dženana Memića.

    Pet osoba je, naime, optuženo za organizirani kriminal iz člana 342. stavovi 1 i 2 u vezi sa prižanjem pomoći počinitelju nakon počinjenog krivičnog djela, protuzakonito posredovanje, davanje lažnog iskaza i sprečavanje dokazivanja.

    No, u optužnici nije navedeno ko je počinilac krivičnog djela, tako da se ne zna kome su optuženi pomogli. Drugo, tužilac Hasanspahić navodi da nije poznat način smrti Dženana Memića, odnosno da se ne zna da li je u pitanju saobraćajna nesreća ili ubistvo.

    Sud BiH je ubzro potvrdio optužnicu, suđenje je počelo, a tužioci Ćazim Hasanspahić i Dubravko Čampara su u sudnici saopćili kako “nemaju objektivnih dokaza” o ovom slučaju. Istovremeno, porodica Memić zastupana po advokatu Ifetu Feragetu je optuživala Tužilaštvo Kantona Sarajevo da ne vodi istragu o ubistvu, odnosno o samom događaju na Ilidži tokom kojeg je smrtno stradao Dženan Memić, a teško povrijeđena njegova djevojka Alisa Mutap.

    dio optužnice u predmetu Mutap i drugi

    Još u februaru prošle godine Istraga.ba je objavila tekst u kojem je navedeno da “TužilaštvoBiH , ipak, nije riješilo “slučaj Dženan Memić”, jer su hapsili članove organizirane kriminalne grupe kojom rukovodi “NN lice”. Svi dokumenti koje je, uz saglasnost Gordane Tadić, potpisao državni tužilac Ćazim Hasanspahić, zapravo, dokazuju da se slučaj nije pomakao s mrtve tačke i da je akcija hapšenja Hasana Dupovca i Zijada Mutapa provedena samo da bi Tužilaštvo BiH u javnosti prikazalo da nešto radi.

    “Tužilaštvo BiH u navedenom predmetu istrage osumnjičenim Dupovac Hasanu, Hrvat Nedžadu i Veljović Nebojši stavlja na teret   da su u periodu od 8.02. 2016. godine pa nadalje, pristupili grupi za organizirani kriminal formiranu od strane NN lica, a koja grupa je organizirana radi prkrivanja dokaza o načinu smrti Dženana Memića”, navedeno je u dokumentu Tužilaštva BiH koji smo tada objavili.

    Nakon ovoga uslijedile su oštre reakcije advokata Ifeta Ferageta koji je ustvrdio da se ovim tekstom ometa Istraga te da “časni Ćasim Hasanspahić” ima namjeru da riješi okolnosti stradanja Dženana Memića. No, godinu kasnije sllučaj se nije pomakao s mrtve tačke Sve ono što smo i najavili – dogodilo se. Tužilaštvo BiH uopće nije namjeravali da riješi slučaj stradanja Dženana Memića, već su, na osnovu subjektivnih dokaza, tužioci Dubravko Čampara i Ćazim Hasanspahić optužili osobe kojima je sredinom ove sedmice Sud BiH ukinuo sve mjere zabrane.

    Sredinom marta ove godine, kantonalna zastupnica Naroda i Pravde i sestra Dženana Memića, Arijana Memić zatražila je od Tužilaštva Kantona Sarajevo informaciju o tome “koje su radnje poduzeli u saradnji s MUP-om KS za pokretanje istrage za krivično djelo ubistvo”.

    Međutim, skoro mjesec ranije Tužilaštvo Kantona Sarajevo je zatražilo od Tužilaštva BiH da preuzmu kompletan predmet o slučaju Dženan Memić, jer tužioci Čampara i Hasanspahić već vode “istragu o istrazi”. Ali državni tužioci su, ipak, odbili voditi istragu u ovom slučaju. A ukoliko se odluče preuzeti predmet, svi će “blagovremeno biti upoznati”.

    Američke vlasti raspisale nagradu: Pet miliona dolara za informaciju koja će dovesti do hapšenja narko bossa Daniela Kinahana, partnera Edina Gačanina Tita

    Piše:
    Redakcija
    -

    Irski narkoboss Daniel Kinahen od početka ove sedmice nalazi se na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država. Istovremeno, američke vlasti raspisale su nagardu od pet miliona dolara za informaciju koja bi dovela do hapšenja članova kartela Kinahan. Dan Kinahan već godina živi u Dubaiju i, prema policijskim izvorima, blisko sarađuje sa kartelom Tito i Dino kojim upravlja bosanskohercegovački državljanin Edin Gačanin zvani Tito. O vezama klanova Kinah i Tito i Dino pisali smo proteklih godina, a iste informacije su proteklih dana objavili i mediji u Sjevernoj Irskoj, ali i francuski Le Mond.

    “Organizirana kriminalna grupa Kinahan u Evropu krijumčari smrtonosne narkotike, uključujući kokain, te predstavlja prijetnju cijeloj legalnoj ekonomiji kroz svoju ulogu u međunarodnom pranju novca”, rekao je podsekretar za terorizam i finansijsku obavještajnu službu Ministarstva finansija SAD-a Brian E. Nelson.

    Članovi mafijaške porodice Kinahan godinama žive u Dubaiju, odakle, sarađujući sa najvećim mafijaškim organizacijama, organizuju krijumčarenje velikih količina u Evropu. Pored Christopher Vincent Kinahan Seniora i njegovog sina Christopher Vincent Kinahan Juniora, najbitniji član ove mafijaške grupe je Daniel Kinahan. On je, zapravo, vođa ove kriminalne organizacije. 

    “Irski državljanin Daniel Joseph Kinahan (Daniel Kinahan), koji trenutno živi u Dubaiju, bio je određen da djeluje ili navodno djeluje za ili u ime, direktno ili indirektno, KOCG. Svaki član KOCG-a odgovara Danielu Kinahanu, za kojeg se vjeruje da vodi svakodnevne operacije organizacije. Daniel Kinahan je dao instrukcije članovima KOCG-a da pošalju novac raznim pojedincima koji služe zatvorske kazne, uključujući osobu osuđenu za pokušaj ubistva u ime KOCG-a i osobu koja je zatvorena za ubistvo u ime KOCG-a. Daniel Kinahan, koji nabavlja velike količine kokaina iz Južne Amerike, igra sastavnu ulogu u organiziranju opskrbe drogom u Irskoj i pokušava olakšati uvoz kokaina u Ujedinjeno Kraljevstvo. Poznato je da je Daniel Kinahan koristio lažne lične dokumente”, saopćeno je u ponedjeljak, 11. aprila, iz Ministarstva finansija SAD-a. 

    Američka ambasadorica u Irskoj Clair Cronin saopćila je da je borba protiv ove mafijaške porodice “hitan prioritet za predsjednika Bajdena i američke vlasti. Ona je potvrdila da će onome ko dostavi informaciju koja dovede do hapšenja šefa ovog kartela kao nagrada biti isplaćeno pet miliona dolara.

    Daniel Kinahan je jedan od vladara boksa. On je, objavio je prije tri dana britanski Guardiana, bio menadžer i savjetnik Tysona Furyja i mnogih drugih vodećih borcama u Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama.  Istraga.ba je u oktobru prošle godine objavila kako super kartel koji djeluje iz Dubaija, a čiju su članovi bili šefovi italijanske Camore, irske kriminalne organizacije Kinahan, marokanske mafije pod vodstvom Ridouana Taghija i narko kartela Tito i Dino, godinama prali novac preko spektakularnih mečeva u svijetu boksa. O karijeri Tysona Furya brinuo se lično Daniel Kinahan koji je od ove sedmice na crnoj listi SAD-a. 

    Nagrađivana irska istraživačka novinarka Nicola Tallant 30. je septembra prošle godine objavila knjigu “Clash of the Clans: Uspon irskih narkosa i prljava tajna boksa”. Glavni lik je Daniel Kinahan, irski narko boss koji godinama živi u Dubaiju. U februaru  2020. godine, na BBC-u je, u okviru emisije Panorama, emitiran dokumentarni film istraživačkog novinara Darragha Meclntyra, posvećen boxu i mafiji. I ovdje je glavni lik je – Daniel Kinahan, čovjek kojeg je sudija Vrhovnog suda u Irskoj 2018. godine označio kao jednog od šefova međunarodne grupe koja kontrolira narko tržište. Dvije godine kasnije, u februaru 2020. godine irska novinarka Nicola Tallant objavit će tekst u kojem će kartel Daniela Kinahana dovesti u vezu sa bh. državljaninom Edinom Gačaninom – Titom.

    tekst Nicole Tallant: veze Kinahana i Edina Gačanina Tita

    Američki portal Insider.com, 7. oktobra prošle godine će, pozivajući se na novinarku Nicolu Tallant, objaviti da je klan Kinahan udružio snage s najvećim kokainskim barunima u Evropi.

    “Prema Tallantu”, piše Insider.com,”to uključuje nizozemskog kriminalca Ridouana Taghija, čileanskog trgovca narkoticima Richarda Eduarda Riquelmea Vega, zvanog El Rico, talijanskog mafijaškog bosa Raffaelea Imperialea i Bosanaca Edina Gačanina iz zloglasnog kartela Tito i Dino”. 

    Radeći za online magazin Žurnal.info, urednik Istrage je još u avgustu 2019. godine objavio seriju tekstova u kojima je objavljen identitet vođe narko kartela Tito i Dino, i u kojima je navedeno da je ovaj kartel povezan sa italijanskom, južnoameričkom i irskom mafijom. Ova policijska shema pokazuje veze članova kartela Kinahan sa Edinom Gačaninom Titom.

    Super kartel: policijska shema

    “Policijske agencije su zadokumentovale da je Edin Gačanin imao stalne kontakte sa Ridouanom Taghijem, Richardom Riquelmeom, Raffaeleom Imperiale zvani Pasta, Noufalom Fasih zvanim “Mr. Couscous”, koji je član kriminalne skupine iz Sjeverne Irske okupljene oko porodice Kinahan. Ridhuan Taghi je, također, djelovao u Holandiji i za njim je raspisana međunarodna Interpolova potjernica zbog povezanosti sa brojnim ubistvima. Holandske vlasti nude 100 hiljada eura za bilo kakvu informaciju o njemu, a policijske agencije te države prije sedam dana su objavile da se Taghi vjerovatno skriva u Dubaiju, gdje se trenutno nalazi i vođa kartela Edin Gačanin. U Holandiji je djelovao i Gačaninov partner Richard Riquelme, čileanski kriminalac, jedan od najopasnijih kriminalaca na svijetu koji je krajem 2017. godine uhapšen u Kolumbiji na osnovu potjernice iz Holandije. Riquelme je u martu prošle godine izručen holandskim vlastima koje ga terete za međunarodnu trgovinu narkoticima. Treći Gačaninov partner je Rafaele Imperiale zvani Pasta, jedan od čelnih ljudi talijanske mafije Camorra. Policijske agencije raspolažu informacijama da je Imperiale svoj novac uglavnom ulagao kupujući nekretnine u Dubaiju, ali i slike Vincenta van Gogha koje su 2002. godine ukradene u Holandiji, a koje je on kasnije kupio za 100 miliona eura. I Edin Gačanin, kako smo već naveli, kupuje nekretnine u Dubaiju, a u tim poslovima su mu pomagali članovi njegove porodice koja je porijeklom iz Sarajeva”, objavljeno je 1. avgusta u tekstu Žurnal.info.

    Edin Gačanin već godinama živi u Dubaiju, a o njegovoj sigurnosti brinu bivši pripadnici Specijalne jedinice Federalne uprave policije.

    Edin Gačanin (krajnje desno) sa pratiocima u Dubaiju

    Francuski Le Mond je, pozivajući se na svoje sagovornike, prije tri dana objavio priču o Kinahanu, navodeći da je irski mafijaš sarađivao sa Edinom Gačaninom Titom, koji ima odlične veze sa proizvođačima kokaina u Južnoj Americi (Kolumbija i Peru).

    “Super kartel” ili “Macro Mafia” –  tako će ovu kriminalnu skupinu označiti istraživački novinari širom svijeta koji u svojim tekstovima pominju kartel Tito i Dino.

    “Kumovi Makro mafije, super kupole koja kontrolira drogu u Europi”, glasio je naslov teksta objavljenog  prošle godine u italijanskom sedmičniku Espresso koji izdaje La Republica.

    Novinarka Floriana Bulfon piše da je u Dubaiju “samit čelnika kartela koji upravljaju trgovinom drogom na Starom kontinentu”  i da oni “dolaze iz Italije, Holandije, Čilea i Bosne”. 

    Prema istom tekstu, Bosnu i Hercegovinu “zastupa” Edin Gačanin zvani Tito. On je, objavljivali smo nakoliko puta na Istraga.ba, jedan od vođa najmoćnijeg kartela Evrope.

    Kada su u septembru 2020. godine peruanski specijalci u regiji Cusco proveli su operaciju u džungli i unuštili devet laboratorija za proizvodnju kokaina, najuticajniji mediji u toj državi su kokain poezali sa narko bossom koji djeluje pod nadimkom Tito.

    “Ova droga, pronađena u dolini Apurímac, Ene i Mantaro (Vraem), kao i 4.500 kilograma hemijskih sirovina i kontroliranih proizvoda, pronađenih u tom mjestu, pripadali su trgovcima drogom poznatim pod imenom ‘Negro’ i ‘Tito'”, objavio je 22. septembra jedan od najutjecajnih peruanskih listova La Republica. 

    Tito je u Bosni i Hercegovini posljednji put boravio u septembru 2016. godine. Spavao je u hotelu Bristol, čuvali su ga pripadnici Specijalne jedinice FUP-a, a dobrodošlicu mu je poželio biznismen GOrdan Memija, koji je, nedavno, kazao da će, bude li Tito ponovo dolazio u BiH, biti njegov domaćin.

    U februaru su poslali službenu obavijest: Rusija istupila iz rada PIC-a

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    Ruska Federacija više nije u Vijeću za provođenje mira (PIC), saznaje Politicki.ba.

    Ova država već duže vrijeme nije aktivni učesnik najisturenijeg tijela međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

    Od februara mjeseca ove godine, nešto malo prije agresije na Ukrajinu, Rusija je poslala i službenu obavijest u kojoj navodi da “suspendira svoje učešće u finansiranu OHR-a”.

    Prethodno, od jula prošle godine, Ruska Federacija ne učestvuje u sjednicama Vijeća za provođenje mira. Saznanja Politicki.ba o ovome potvrdili su i u Uredu visokog predstavnika.

    “U julu 2021. godine Ruska Federacija najavila je da više neće učestvovati na sastancima PIC-a. U februaru ove godine dobili smo službenu obavijest o tome da Rusija suspendira svoje učešće u finansiranju OHR-a”, navedeno je u kratkom odgovoru za Politicki.ba.

    PIC, tijelo osnovano Dejtonskim sporazumom, ima zadatak pratiti provođenje ovog mirovnog dokumenta.

    U njegovom sastavu je čak 55 država svijeta.

    Zanimljivo je da je Ukrajina jedna od njih. Osim nje, tu su i Albanija, Rumunija, Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Saudijska Arabija, Turska, Maroko…

    Upravni odbor PIC-a (SB PIC) vrhovni je organ ovog tijela.

    U njemu su  Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Predsjedništvo Evropske unije, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

    Upravni odbor visokom predstavniku daje političke smjernice. U Sarajevu, visoki predstavnik predsjedava sastancima ambasadora zemalja i organizacija članica Upravnog odbora u BiH dva puta mjesečno. Pored toga, Upravni odbor se na nivou političkih direktora sastaje dva puta godišnje.

    Ruska Federacija već godinama ne uplaćuje svoj dio obaveza za finansiranje rada OHR-a.

    Također, njenih službenika nema u ovoj instituciji već najmanje 10 godina.

    Nakon agresije na Ukrajinu i sve skandaloznijih istupa ambasadora Ruske Federacije u BiH Igora Kalabuhova, intenzivirani su pozivi da se Rusija i formalno isključi iz PIC-a.

    Ti, ali i pozivi da Ruska Federacija ne napušta PIC sve su glasniji na bh. političkoj sceni.

    Poslali smo pitanja i Ambasadi Ruske Federacije u vezi s njihovim statusom u PIC-u, te obavezama prema OHR-u.

    NO, odgovore nismo dobili.

    Neučešćem na sjednicama, te i formalnim odbijanjem da izvršava svoje skromne obaveze u finansiranju OHR-a, Rusija se de facto samoizolirala u PIC-u.

    Ministar unutrašnjih poslova Kosova saopćio: Napadnuta dva vozila kosovske policije, pucano iz kalašnjikova

    Piše:
    G.Venhari
    -

    U petak ujutro napadnuta su dva vozila kosovske policije koja su prevozila policajce do graničnih prelaza, navodi se u saopštenju MUP-a Kosova, javlja saradnik Istrage i urednik prištinskog Thegeposta. 

    Zbog toga su ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja i direktor policije Samsedin Mehmeti održali su vanrednu pres konfernciju, saopšteno je oz ovog ministarstva.

    Ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja potvrdio napad, okvalifikovavši ga kao teroristički napad sa ciljem da se, kako je rekao, zastraše policajci.

    Direktor kosovske policije Samedin Mehmeti je rekao da, zahvaljujući oklopnim vozila i spremnosti  policije, niko nije povrijeđen u napadu napadu na graničnu policiju.

    „Od 13. aprila imali smo četiri sinhronizovana napada na kosovsku policiju. Ovo nam je pokazalo da imamo posla sa organizovanom grupom koja ima za cilj da opstruira Kosovsku policiju. U prvom napadu korišćeno je preko 40 metalnih ježeva raspoređenih  da ometaju policijske patrole. U drugom napadu policajci su napadnuti kamenicama, treći napad se desio sinoć kada je na policiju ispaljeno 30 metaka, dok su danas policajci napadnuti granatama i oružjem AK-47“, rekao je direktor kosovske policije Samedin Mehmeti na konferenciji za medije.

    (Thegeopost.com)

    Sud BiH ukinuo sve mjere zabrane u predmetu Mutap i drugi: “Tužilac nije iznio bilo kakve činjenice i okolnosti da je vršen uticaj na svjedoke”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Sud Bosne i Hercegovine ukinuo je sve mjere zabrane svim optuženim u predmetu Zijad Mutap i drugi, kojima Tužilaštvo BiH stavlja na teret da su, organizirajući se u kriminalnu grupu, prikrivali dokaze o načinu stradanja Dženana Memića.

    “Razmatrajuci opravdanost produženja mjera zabrane Sud se osvrnuo na dosadašnji tok postupka kako bi razmotrio ponašanje optuženih, odnose prema saslušanim svjedocima i odnose samih svjedoka prema obavezama svjedočenja u okolnostima slučaja. Na osnovu analize navedenih okolnosti, Sud je zaključio da nijedan od do sada saslušanih svjedoka, a posebno prilikom obrazlaganja razloga traženja mjera zaštite neobjelodanjivanja slike u medije, nije naveo bilo koju činjenicu koja bi ukazivala na postojanja direktnog ili indirektnog uticaja optuženih na svjedoke optužbe, a koji uticaj ili kontakt bi mogao izazvati posebne štetne posljedice i otežati njihov položaj svjedoka u dokaznom postupku”, navedeno je u obrazloženju Rješenja Suda BiH

    Niko od saslušanih svjedoka pod mjerama zaštite, navodi Sud BiH, nije isticao bilo kakav problem u odnosu na optužene, koji bi bio zakonski osnov za dalje trajanje mjera zabrane koje su na snazi.

    “Sud ukazuje i na činjenicu da Tužilac u usmenom izjašnjenju na glavnom pretresu nije iznio bilo kakve činjenice i okolnosti koje bi ukazivale na postojanje namjere kod nekog od optuženih da na bilo koji način vrši nedozvoljeni uticaj na svjedoke, odnosno da je do navedenog uticaja došlo ranije, što bi bio zakonski osnov da se mjere zabrane produže. Jedini razlog koji tužilac navodi svodi se na činjenice da još predstoji saslušanje jednog broja svjedoka za mjerama zaštite, što samo po sebi, u konkretnom slučaju ne može biti određujuća okolnost na osnovu koje bi Sud trebao donijeti odluku o daljem trajanju izrečenih mjera zabrane. Opasnost od uticaja na svjedoke mora biti konkretizovana i
    izvjesna zbog činjenica koje na to osnovano ukazuju. Pretpostavka da bi se uticaj mogao desiti mora biti određenog stepena vjerovatnoće da bi odluka Suda bila zakonita i da bi
    se mogla u zakonitom postupku preispitati”, piše u obrazloženju Rješenja Suda BiH koje je potpisao predsjednik Vijeća Branko Perić.

    Podsjećamo, u julu prošle godine Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv Zijada Mutapa, Alise Ramić, ranije Mutap, Hasana Dupovca, Josipa Barića i Muamera Ožegovića. Svi navedeni su optuženi zbog organiziranog kriminala i sprečavanja otkrivanja i dokazivanja stradanja Dženana Memića.

    “Časni sude, mi da imamo objektivnih dokaza, mi bismo ih iznijeli“, kazao je na jednom od ročišta državni tužilac Ćazim Hasanspahić koji zajedno sa tužocem Drubravkom Čamparom zastupa ovu optužnicu podignutu u periodu kada je bivšoj glavnoj državnoj tužiteljici Gordana Tadić prijetila smjena zbog propusta u rukovođenju Tužilaštvom BiH.

    Istraga.ba je u nekoliko navrata pisala o brojnim nelogičnostima u ovom predmetu, koji je služio za medijsku kampanju bivše glavne tužiteljice Gordane Tadić koja se od početka ove sedmice, zbog korupcije, nalazi na crnoj američkoj listi. Sve osobe koje su upozoravale na namjeru ili propuste i Tužilaštva BiH u ovom slučaju, našle su se na medijskom udaru porodice ubijenog Dženana Memića i njihovog pravnog zastupnika Ifeta Ferageta. Muriz Memić i Ifet Feraget su, nakon svakog ročišta, komentarisali iskaze svjedoka date pred Sudom BiH, upućujući čak i brojne uvrede prema samim svjedocima, ali i braniteljima optuženih. Sve ovo u svom rješenju primjećuje i Sud BiH.

    “Okolnosti na koje su svjedoci ukazivali isključivo su se odnosile na nelagode koji bi proizašle iz medijskih komentara njihovog svjedočenja i objavljivanja fotografija, što je povodom ovog krivičnog slučaja postala redovna medijska praksa“,navedeno je u obrazloženju Rješenja Suda BiH.

    O sankcijama i borbi protiv korupcije: Crne liste Gordane Tadić

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Bio je avgust i bila je 2020. godina. Svoj formalni angažman u Oslobođenju započeo sam tekstom o zloupotrebama Gordane Tadić u vezi sa stanarinom. Uglavnom, s urednicom Oslobođenja sam danima prije objave članka analizirao dokumente koji dokazuju da je glavna državna tužiteljica, na osnovu fiktivnog ugovora, naplaćivala stanarinu. U pitanju je stan u sarajevskom naselju Otoka. Ukratko, glavna tužiteljica je u jednoj zgradi kupila stan koji je prijavila na svog sina, a onda je, navodno, bila podstanar u stanu pored. Kiriju za taj stan naplaćivala je od Tužilaštva BiH. I to na osnovu fiktivnog ugovora sa “stanodavcem”, napisanog na komadiću papira, koji nikad nije bio ovjeren u nadležnoj poreznoj upravi.

    Mit

    Priča je objavljena u ponedjeljak, 17. avgusta, na naslovnici Oslobođenja i, nažalost, nije zainteresirala mnogo medija u Bosni i Hercegovini. Regionalni mediji su prenijeli priču, ali domaća radinost je bila ograničena.

    Većina medija iz BiH tih je dana i mjeseci bila fokusirana na “ugrožavanje sigurnosti” glavne državne tužiteljice koja se fiktivno uhvatila ukoštac sa korupcijom. Sijevale su anonimne prijave svima poznatih prijavitelja, tužioci su “žurno” slali saopćenja za javnost, prijavljeni su još žurnije pozivani na saslušanje, o čemu su, uredno, obavještavani mediji koji su tih dana gradili mit o neustrašivoj glavnoj državnoj tužiteljici.

    Na koju je, vjerovali ili ne, pokušano šest lažnih atentata. Jednom njen suprug nije promijenio pakne, drugi put su je preticali nesavjesni vozači, treći put… I bilo bi tako unedogled da Gordana Tadić nije razriješena. Borila se do posljednjeg ročišta, ali na kraju je šest članova VSTV-a glasalo za razrješenje. Nedugo, zatim, Gordana Tadić je završila na crnoj listi SAD-a. Pored ostalog, i zbog onog teksta Oslobođenja iz avgusta 2020. godine.

    Zvuči suludo, ali Gordana Tadić je direktni krivac što su Nikola Špirić, Milorad Dodik, Željka Cvijanović, Asim Sarajlić, Amir Zukić, Mirsad Kukić i drugi završili na crnoj listi SAD-a. Jer da je ona radila svoj posao, niko od navedenih ne bi obnašao funkcije koje trenutno obnaša. Većina njih bi bila u zatvoru ili, barem, na optuženičkoj klupi.

    Jedini veći krivac za “stavljanje” Milorada Dodika i Željke Cvijanović na britansku crnu listu, a Dodika i Špirića na američku crnu listu je Milan Tegeltija. On je godinama bio šef pravosuđa. On je godinama krojio pravosudni sistem po mjeri navedenih zvaničnika. On je imenovao Gordanu Tadić na poziciju glavne državne tužiteljice. On je sada na crnoj listi.

    Bilo je to prije petnaestak dana kada se pored mene, u Istočnom Sarajevu, zaustavio bijesni Mercedesov terenac, bijele boje i tamnih stakala. Vozačevo staklo se spustilo i ugledao sam Milana Tegeltiju. Uljudno me pozdravio, razmijenili smo par rečenica i dogovorili kafu. Bivši predsjednik VSTV-a danas je savjetnik Milorada Dodika i tviteraš. Reći će mi da bi bilo dobro da pijemo kafu u Istočnom Sarajevu, jer se on po Federaciji slabije kreće jer svašta piše na Twitteru.

    Siguran sam da sigurnost Milana Tegeltije ne bi bila ugrožena u bilo kojem dijelu BiH. Osim, možda, u onim kafanama gdje je “trgovao” uticajem, obećavajući imenovanja i razgovore sa “postupajućim tužiteljicama”. Bivši predsjednik VSTV-a BiH Milan Tegeltija je, rekoh, od januara na crnoj listi SAD-a. Bivša glavna državna tužiteljica je od ponedjeljka na crnoj listi SAD-a. E, sada možete zamisliti koliko je korupcija obuzela ovu državu kada su najviši pravosudni zvaničnici, koji su pola decenije upravljali pravosuđem, završili na crnoj listi zbog – korupcije.

    Budimo realni, svuda na svijetu se krade. U svakoj državi ima korupcije. Što bogatija država, to je veći iznos kojim se korumpiraju zvaničnici. A kako se države bore protiv te korupcije? Pravosuđem. Samo pravosuđe ima ovlasti da se obračunava sa korumpiranim političarima. Zabluda je da se korupcija ukida na izborima. Jer skoro svaki naredni zvaničnik će krasti ako je njegov prethodnik nekažnjeno krao. Korupcija ne dijeli zvaničnike na lijeve i desne. Uvjerili smo se protekle dvije decenije da podjednako kradu i lijevi i desni. U pitanju su samo nijanse i godine iskustva. I tako će ostati sve dok pravosuđe ne počne raditi svoj posao.

    Ko donosi pravnu sigurnost?

    Borbu protiv korupcije u Bosni i Hercegovini, napisao sam to već, ne može voditi SAD. Borbu protiv korupcije mogu voditi samo bosanskohercegovački tužioci i sudije. Jedina prijeko potrebna reforma u Bosni i Hercegovini je ona koja bi reformirala pravosuđe.

    Možemo mi izmijeniti način izbora delegata u Dom naroda FBiH, možemo uvesti elektorski sistem glasanja za članove Predsjedništva BiH, ali ne može izborna reforma ukinuti korupciju. Sve relevantne ankete pokazuju da bh. državljani ne emigriraju iz države iz ekonomskih razloga. Sada je presudan nedostatak pravne sigurnosti. A ko donosi pravnu sigurnost? Tužilaštva i sudovi.

    Kakvu pravnu sigurnost može donijeti država u kojoj četiri glavna državna tužitelja nisu dočekala kraj mandata jer su, čak i u ovakvoj situaciji, “nanosili štetu ugledu bh. pravosuđa”. Otišao je Marinko Jurčević. Za njim je otišao Milorad Barašin. Poslije je smijenjen Goran Salihović da bi na kraju bila smijenjena i Gordana Tadić. Ona je završila i na američkoj crnoj listi. Samo, treba biti iskren. Crna lista je posljedica. Uzroci su bitni.

    Osvrt Seada Numanovića na saopćenje Ambasader Ruske Federacije: “Nemojte poslije da niste znali”

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    Ambasada Ruske Federacije ponovo je imala cirkusku tačku. U najnovijoj objavi na svom Facebook profilu zaprijetili su “mogućom destabilizacijom” Bosne i Hercegovine “ukoliko pojedini članovi Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira nastave popuštati samovolji Christiana Schmidta”.

    I svašta su nešto još napisali.

    Čuj, “moguća destabilizacija”.

    A šta ruska ambasada u BiH radi već godinama?Šta Ruska Federacija radi već godinama na Balkanu, u Evropi, Zapadu, svom susjedstvu… gdje god može.

    Valjda je Alepo u Siriji višekratno ravnan sa zemljom, sa sve svojim civilnim stanovništvom u njemu, zarad “stabilizacije”?! Valjda se u Ukrajni provode sistematski, masovni zločini i genocid “u najboljoj namjeri”?!

    U kom svojstvu se Ambasada Ruske Federacije uopće obraća i Vijeću za provedbu mira i Uredu visokog predstavnika i njegovom šefu, a i javnosti Bosne i Hercegovine?

    Ruska Federacija nema niti jednog svog službenika u OHR-u. A (odavno) su prestali plaćati svoj dio doprinosa za rad OHR-a.

    I naravno da se ponašaju kao slon u staklarnici. Ruše sve pred sobom, niko ko ne misli kao oni i neće se povinovati, doživjet će sudbinu Sirije, Čečenije, Afganistana, Ukrajine, Gruzije…

    Umjesto da prvo počiste u svom dvorištu, da izvrše obaveze koje su sami prihvatili, poštuju vlastite potpise na dokumentima reformi u Bosni i Hercegovini, iz Ambasade Ruske Federacije ne prestaju s rovarenjima, prijetnjama i pokušajima prepadanja.

    Platite članarinu, poštujte Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima, budite gosti vrijedni gostoprimstva…

    Da parafraziramo poruku njima drage Dušanke Majkić: “Nemojte poslije da niste znali”.

    (politicki.ba)

    Odavao informacije ubicama: Uhapšen Jovan Savić, sudija Osnovnog suda u Bijeljini

    Piše:
    Redakcija
    -

    Pripadnici SIPA-e uhapsili su u Bijeljini Jovana Savića, sudiju Osnovnog suda u Bijeljini. Savić je jedan od dvadesetak uhapšenih u akciji koju policijske agenciije provode po naredbi Tužilaštva BiH, a koja je usmjerena protiv organiziranog kriminala. Ranije smo već objavili da je među uhapšenima i Željko Radovanović zvani Krečo, bijeljinski kriminalac povezan sa Zemunskim klanom.

    Osim Željka Radovanovića, pripadnici SIPA-e u srijedu ujutro su trebali uhapsiti i Mileta Rosića. Ovaj optuženi ubica nijenpronađen na kućnoj adresi. Rosiću se već godinama sudi za ubistvo Siniše Glamočanina u Bijeljini. Ovo ubistvo se dogodilo 20. jula 2016. godine u blizini Rosićeve kuće u Bijeljini. Glamočanin je pogođen sa više hitaca iz pištolja, a tokom suđenja odbrana je tvrdila da se radilo o nužnoj odbrani. Okružni sud u Bijeljini će, potom, izreći prvostepenu presudu kojom će Rosića osuditi na jedanaest godina zatvora. Vrhovni sud Republike Srpske je, ubrzo, ukinuo ovu presudu i naložio ponovni postupak. Nakon ponovljenog suđenja, Rosić je osuđen na šest godina zatvora. Međutim, u aprilu prošle godine Vrhodni sud Republike Srpske je ukinuo i ovu presudu.

    Upravo je ovaj predmet bio “koban” za uhapšenog sudiju Jovana Savića. On je, prema informacijama Istrage, koristeći svoj uticaj među sudijama, dojavljivao informacije iz predmeta optuženom ubici.

    Sudija Jovan Savić široj je javnosti poznat i zbog suđenja u vezi sa ubistvom Stanka Gligorevićam, trinaestogodišnjeg dječaka ubijenog u školskom dvorištu Osnovne škole “Knez Ivo od Semberije” u Bijeljini. Optuženom ubici, tada sedamnaestogodišnjem Momiru Iliću iz Bijeljine, sudsko vijeće Osnovnog suda u Bijeljini, kojim je predsjedavao sudija Jovan Savić, izreklo je samo vaspitno-popravnu mjeru u trajanju od šest mjeseci do četiri godine. To je izazvalo revolt porodice ubijenog dječaka. Viši sud je prihvatio žalbu i suđenje je vraćeno na početak. No, sudija Jović je u ponovljenom postupku zabranjivao članovima porodice ubijenog dječaka da prisustvuju suđenjima.

    Velika akcija SIPA-e širom BiH: Uhapšen član Zemunskog klana Željko Radovanović Krečo, članovima narko mafije pomagao i jedan sudija

    Piše:
    Redakcija
    -

    Željko Radovanović zvani Krečo, jedan od najbližih saradnika Ljubana Ećima, uhapšen je jutros u Bijeljini, saznaje Istraga.ba. Krečo je jedan od preko 20 kriminalaca uhapšenih u srijedu ujutro po naredbi Tužilaštva BiH. Svi navedeni su osumnjičeni za organizirani kriminal u vezi sa krivičnim djelima trgovina opojnim drogama i pranje novca. Među osumnjičenima je i jedan sudija koji je bio povezan sa ovom kriminalnom grupom. Akciju provode pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu SIPA. Pretresi traju u Bijljini, Brčkom, Zvorniku, Palama, Istočnom Sarajevu, Banja Luci i Sarajevu. Većina informacija prikupljena je na osnovu podataka iz aplikacija Sky i Enom.

    Veljko Radovanović Krečo

    Kako smo ranije objavljivali, Željko Radovanović Krečo povezan je sa kriminalcima iz Gradiške koje je predvodi Milivoje Lovrenović. Obojica su još 2007. godine hapšeni u Srbiji, zbog trgovine drogom. Grupa je bila u direktnoj vezi sa Ljubanom Ećimom, kumom Željka Ražnatovića Arkana, za kojim je, zbog optužbi za ratne zločine u BiH raspisana crvena interpolova potjernica. Ova grupa je povezana sa Zemunskim klanom i Lukom Bojovićem.

    “Okrivljeni Radovanović Željko i Njegovan Predrag, u Beogradu, u više navrata neovlašćeno stavili u promet opojnu droge heroin i kokain, tako što je po zahtjevu okrivljenog Radovanović Željka, okrivljeni Njegovan Predrag u stanu u Ulici Stojana Protića broj 39, stan broj 1, koji stan je iznajmilo lice Lovrenović Milivoje, a koji stan je za skrivanje opojne droge namijenjene prodaji koristio okrivljeni Njegovan Predrag”, piše u optužnici podignutoj 14. maja 2008. godine.

    Milivoje Lovrenović u optužnici u Beogradu

    Nadalje, u optužnici se pominje i stan u Ulici Franca Rozmana na broju 18 u Beogradu, koji je kupio Mladen Grbić iz Gradiške, a koji je korišten za skrivanje droge. Ključeve od tog stana imao je Predrag Njegovan koji je živio u kući koju je koristio – Ljuban Ećim. Beogradski tužioci su napisali da je Milivoje Lovrenović Predraga Njegovana predstavljao kao svog rođaka. Inače, Njegovan je rođen u Novoj Gradišci u Hrvatskoj, gdje je rođen i Milivoje Lovrenović koji je u međuvremenu preselio na desnu obalu Save, u Gradišku, na teritoriji BiH.

    Godinama je Ljuban Ećim je slovio za jednog od najmoćnijih ljudi banjalučkog i beogradskog podzemlja, jer je bio jedan od saradnika Željka Ražnatovića Arkana i njegove supruge – Cece. Prilikom policijske akcije u decembru 2007. godine, kod Ećima je pronađen i pištolj sa posvetom koji je dobio od Arkana.

    pištolj koji je Ećimu poklonio Arkan

    “Ljubanu. Od komandanta Arkana”, pisalo je na pištolju koji pokazan medijima u MUP-u Srbije, neposredno nakon akcije. Osim pištolja, u stanu Ljubana Ećima su pronađeni i lažni dokumenti koje je koristio prilikom dolaska u BiH, gdje je bio osumnjičen, a danas i zvanično optužen za ratne zločine u Kotor Varoši.

    Nakon što je u januaru 2000. godine ubijen Željko Ražnatović Arkan, Ljuban Ećim je nastavio održavati prijateljske veze sa njegovom suprugom Svetlanom Ražnatović.

    Ceca i Ljuban Ećim

    Sarađujući sa Ražnatovićima, Ećim se povezao i sa njihovim nasljedinicima u srbijanskom podzemlju, pa je tako postao jedan od ljudi Zemunskog klana, a kasnije i Luke Bojovića. Prema pisanju srbijanskih medija, nedavno ubijeni Strahinja Stojanović također je bio je povezan sa Lukom Bojovićem, a dovođen je i u vezu sa ubistvom Dragoslava Miše Ognjanovića, beogradskog advokata koji je zastupao upravo – Luku Bojovića. Međutim, Stojanović nikad nije zvanično optužen zbog ubistva advokata počinjenog u julu 2018. godine. Strahinja Stojanović je, podsjećamo, ubijen 13. septembra ove godine, kada je ispod njegovog automobila postavljena eksplozivna naprava. Za to ubistvo zvanično je osumnjičen Milivoje Lovrenović, kojeg je, već smo naveli, 2008. godine beogradsko pravosuđe povezalo sa Ljubanom Ećimom.

    Prema policijskim izvorima, Ećim je, upravo, preko svog saradnika Radovanovića bio u vezi sa čelnicima i Uprave za indirektno porezivanje BiH koji su mu omogućavali transport droge i ostale robe koja se pojavljivala na crnom tržištu u BiH. O Ećimovim, odnosno Radovanovićevim vezama sa Dodikovim ljudima u UIO svjedoči i dokumentacija pronađena prilikom pretresa u okviru akcije„Pandora“.

    Tada je, naime, u kući direktora Sektora za carine UIO Zdravka Cvjetinovića pronađen njegov ugovor o jemstvu potpisan sa Zlatom Radovanović, suprugom Ećimovog saradnika Željka Radovanovića, koja je također procesuirana zbog organizovanog kriminala. Zlata Radovanović je 26. januara 2012. godine podigla 120 hiljada marka kredita u Sparkasse banci, a žirant joj je bio tadašnji direktor sektora za Carine u Upravi za indirektno oporezivanje – Zdravko Cvjetinović, koji je na tu poziciju imenovan na prijedog SNSD-a.

    Cvjetinovićev “žirant” Željko Radovanović Krečo nekoliko je puta bio hapšen zbog poslova sa drogom. U okviru policijske akcije Titan, koju je u septembru 2012. godine proveo MUP Republike Srpske, Radovanović je uhapšen zbog sumnje da je iz zatvora u Foči organizirao transport i prodaju kokaina na području Evropske unije. Krečo je, prema informacijama Istrage, zaključio da ga je “ocinkao” Saša Vidović, Bijeljinac koji je dovođen u vezu sa likvidacijama koje je naručivao škaljarski klan.

    Saša Vidović

    Saša Vidović je osuđen zbog ubistva Miroslava Lazarevića i kaznu je izdržavao u Foči. Željko Radovanović je svakodnevno angažirao ljude da ga premlaćuju zbog “izdaje”. Zbog svakodnevnog pritiska, Vidović se u oktobru 2020. godine objesio u fočanskom zatvoru. Njegova supruga Nataša se, nakon toga, udala za Zlatana Ćuka, još jednog Bijeljinca koji je bio član podzemlja i koji je više puta hapšen. I Zlatan Ćuk je bio povezan sa pripadnikom škaljarskog klana Milošem Božovićem (kojeg je štitio Mladen Milovanović, policijski inspektor blizak Siniši Kostreševiću). Prema dokumentu Tužilaštva BiH iz marta ove godine, Zlatana Ćuka i Miloša Božovića je 2018. godine namjeravao ubiti Darko Elez.

     

    1...108109110...193Stranica 109 of 193

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj