Facebook Twitter Youtube
    7 dana popularni

    Politika

    Općine Široki Brijeg, Stolac i Tomislavgrad uzalud tražile pomoć: Zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić sakrio zahtjeve za angažovanje helikoptera za gašenje požara

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić sakrio je tri zahtjeva lokalnih zajednica koje su od Oružanih snaga tražile angažman helikoptera za gašenje požara. U pitanju su zahtjevi iz općina Široki Brijeg, Stolac i Tomislavgrad koji su 2., 7. i 8. avgusta dostavljene najprije Ministarstvu sigurnosti BiH. Sukladno proceduri ovi zahtjevi su, potom, proslijeđeni Ministarstvu odbrane BiH koje je trebalo svu dokumentaciju proslijediti Predsjedništvu BiH na konačno odlučivanje o angažmanu helikoptera Oružanih snaga BiH.

    “Nama ti zahtjevi nisu došli”, potvrdili su za Istragu u Kabinetu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića.

    Istraga je u posjedu dokumentacije Ministarstva sigurnosti koja dokazuje da su zahtjevi proslijeđeni Ministarstvu odbrane na dalje postupanje.

    zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić

    “U skladu sa Sporazumom o saradnji između Ministarstva odbrane BiH i Ministarstva bezbjednosti BiH u oblasti reagovanja na prirodne ili druge nesreće, Pravilnikom o pružanju vojne pomoći civilnim organima u reagovanju na prirodne i druge katastrofe i nesreće, a prema Standardnim operativnim procedurama Oružanih snaga BiH na pružanju pomoći civilnim organima u reagovanju na prirodne ili druge nesreće, u prilogu vam dostavljamo zahtjev za angažovanje helikoptera Oružanih snaga BiH za gašenje požara na području Crnač – Široki Brijeg“, navedeno je u Zahtjevu Ministarstva sigurnosti BiH upućenom Ministarstvu odbrane BiH 2. avgusta 2021. godine.

    Identične Zahtjeve ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić proslijedio je 7. i 8. avgusta, a oni su se odnosili na požare na području općina Stolac i Tomislavgrad.

    U Ministarstvu odbrane BiH potvrdili su nam da su zaprimili ove zahtjeve i da je sve dostavljeno zamjeniku ministra odbrane Mirku Okoliću koji je dokumentaciju trebao proslijediti Predsjedništvu BiH – koje daje konačnu saglasnost na angažman helikoptera. Zahtjevi, međutim, nikada nisu stigli u Predsjedništvo BiH, što su nam potvrdili i u Kabinetu predsjedavajućeg Komšića.

    Prema pisanju Večernjeg lista od 3. avgusta ove godine, zbog požara u mjestu Gornji Crnač pored Širokog Brijega, zatražena je pomoć helikoptera Oružanih snaga.

    “Izgorjela je velika površina šume, voćnjaka, a vatrena stihija prijetila je obiteljskim kućama koje su gasitelji uspjeli obraniti”, objavljeno je tada.

    Kada je u pitanju požar na području Stoca, on je od utorka ponovo aktivan. Požar se, kako su potvrdili iz Operativnog centra civilne zaštite i vatrogastva Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) kreće prema naseljenim mjestima Boljuni, Podkula, Zaušje, Stupišta i Podosoje. Zbog tih je požara 7. avgusta zatražen angažman helikoptera Oružanih snaga. Ministarstvo sigurnosti je dostavilo dokumente Ministarstvu odbrane, ali oni su završili u ladici zamjenika ministra odbrane Mirka Okolića (SNSD)

    Početkom ove sedmice situacija s požarom u Tomislavgradu ponovo je postala teška.

    “Stanje se opet zakompliciralo kada je vjetar danas naglo promijenio smjer i aktivirao pojedine dijelove požarišta prema više naselja”, rekao je načelnik Tomislavgrada Ivan Buntić u izjavi koju je 9. avgusta prenio HRT.

    Pema njegovim riječima “teško je stanje u selima Gornjem Brišniku, Zidinama, Čobanovićima, Koritima, Drmića stajama, Grabovici”. No, umjesto helikoptera Oružanih snaga angažiran je kanader iz susjedne Republike Hrvatske.

    (Video) Objavljujemo snimak Schmidtovog nastupa u Njemačkoj: “Dragan Čović je istinski vođa Hrvata”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Za visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta – Dragan Čović je “istinski vođa Hrvata”. Profesori njemačkog jezika koje smo konsultovali prije objave teksta reći će nam da se riječ “eigentliche” još može prevesti kao “pravi”. No, to ne mijenja suštinu. Pravi ili istinski, potpuno je svejedno.

    Proteklih dana, nakon što su objavljene njegove riječi izgovorene na jednoim skupu u Njemačkoj, visoki predstavnik je obilazio pojedine ambasade tvrdeći da je u pitanju pogrešan prevod. U srijedu će, pak, iz OHR-a za N1 reći da Christian Schmidt nije stao na bilo čiju stranu.

    “Visoki predstavnik je govorio o situaciji i opisao različite stavove, pri čemu je napomenuo da su trenutni razgovori o reformi izbornog zakona teški. On nije stao ni na čiju stranu, a predložio je da se zajednički radi kako bi se na vrijeme započeli razgovori o zakonu ili izmjenama zakona, prije održavanja izbora 2022. godine” saopćili su iz OHR-a.

    Istraga.ba uspjela je doći do video snimka Schmidtovog nastupa u Njemačkoj i potpuno je jasno da je visoki predstavnik nije samo govorio  “općenito o situaciji” i “opisaivao različite stavove”. Schmidt je direktno stao na stranu Dragana Čovića nazvavši ga – istinskim ili pravim vođom Hrvata. Evo šta je tačno rekao visoki predstavnik nakon što je emitirana video poruka hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

    “Gospodin koji je ovdje pričao, predsjednik Komšić je hrvatski predstavnik u državnom Predsjedništvu, ali je većinom biran od Bošnjaka, a ne Hrvata. To pokazuje koliko je komplicirano, takoreći, jer je pravi/istinski vođa Hrvata gospodin Čović izgubio  od njega”, kazao je Crhistian Schmidt.

    lider HDZ-a je, tako, osim titule “šampion evropskih integracija” koju mu je dodijelio šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, postao i “istinski vođa Hrvata”. Sudeći na opsnovu Schmidtovog izlaganja, može se zaključiti da su Hrvati najugroženiji narod u BiH.

    “Od mnogo ljudi, mnogo mladih ljudi koji idu iz BiH, natprosječno, većinom su to Hrvati, vrlo jednostavno. Većina Hrvata, oni koji se izjašnjavaju kao Hrvati ili ljudi iz Bosne, Bosanci koji imaju hrvatsku etničku pozadinu, uglavnom imaju dvojno državljanstvo, i hrvatsko, što vodi do toga kada pokažu hrvatski pasoš, to je pasoš Evropske unije, i sa njim ne postoji mnogo pitanja i prepreka koje se postavljaju pred državljane Bosne i Hercegovine. I zbog toga se, nažalost, mora zaključiti da se udio hrvatskog stanovništva, koji je postavljen na 15-17%, a u stvarnosti je izuzetno reduciran, što opet dovodi do zabrinutosti kod onih koji su ostali ili koji su izabrani u tom političkom području da reprezentativnost udijela hrvatskog stanovništva  u kompliciranoj državnoj strukturi nije potpuno osigurana”, kazao je Schmidt.

    Prema Schmidtu, dakle, Bosni i Hercegovinu uglavnom napuštaju Hrvati, što je, pazite sada, posljedica dvojnih državljanstava. Ili, još jednostavnije rečeno, Hrvati iseljavaju iz BiH zbog toga što imaju “hrvatske pasoše” koji im omogućavaju lakši odlazak. Rješenje tog problema Schmidt vidi u izmjenama Izbornog zakona BiH.

    “I Hrvatima treba dati mogućnost da se osjećaju predstavljeno, a ne da se završi u nekom obliku bojkota izbora”, rekao je visoki predstavnik.

    Podsjećamo, Christian Schmid i dio međunarodne zajednice razmatra mogućnost da donesu odluku o ograničavanju broja mandata u Predsjedništvu BiH. Ukoliko bi to pravilo važilo retroaktivno, Željko Komšić i Bakir Izetbegović se više ne bi mogli kandidovati, dok bi Dragan Čović i Milorad Dodik imali pravo kandidature. Međutim, postoje tehnički problemi za donošenje takve odluke, jer je u Ustavu BiH navedeno da se, nakon četvorogodišnje pauze, za člana Predsjedništva mogu kandidirati i oni koji su ranije bili dva mandata člani Predsjedništva. OHR nema mandat da mijenja Ustav, ali dio Međunarodne zajednice pokušava da ovaj problem riješi preko Ustavnog suda. Glavni riječ vodi Njemačka, čije su diplomate posljednjih dana započele aktivnosti u vezi sa pripremom sastanka o “reformi izbornog sistema BiH”. Sastanak bi se trebao održati u George C. Marshall centru u Garsmich-Partenkirchenu u Njemačkoj. Prema informacijama Istrage, već su obavljeni neki sastanci u institucijama BiH i trenutno se radi na usaglašavanju termina i učesnika tog sastanka.

    Podsjećamo, Crhistian Schmidt je nosilac hrvatskog odličja “Red Ante Starčevića” koje je ranije dodijeljeno dvojici ratnih zločinaca Dariu Kordiću i Jadranku Prliću. Na konferenciji za medije u Sarajevu je kazao da ne želi vratiti ova odličja, bez obzira na činjenicu što ga dijeli sa osobama koje su pred Haškim tribunalom osuđene za ratne zločine.

     

    Milorad Dodik na Demografskom samitu u Budimpešti: “Muslimani ne napuštaju svoje vrijednosti, pozivam da odbranimo Evropu”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Mi smo kršćani i to je moje iskustvo. A iz iskustva mogu reći da muslimani ne napuštaju svoje vrijednosti. Ja ne pozivam na mržnju. Ja ne pozivam na odbacivanje, ali želim skrenuti pažnju na to da je ovo naša najvažnija vrijednost. Samo pozivam na to da odbranimo Evropu, cijelu Evropu, ne samo EU, kojoj je veoma teško vjerovati da će biti odbranjena nastavili se s ovakvim politikama. Jer budućnost Evrope nje samo ekonomija i energetska stabilnost. Budućnost Evrope je i demografska stabilnost. Ako toga nema, živjet će narod koji nije živio tu, a ne evropski narod”, kazao je član Predsjedništva Milorad Dodik, govoreći na Demografskom samitu u Budimpešti.

    Podsjećamo, osim Dodika, na Samitu su govorili mađarski premijer Viktor Orban, slovenački premijer Janez Janša, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i bivši američki potpredsjednik Mike Pence.

    “Moram reći da sebična evropska politika prazni Balkan koji će se puniti migrantima koji dolaze iz zemalja s različitim kulturama. Pitam vas da li će za nekoliko decenija Evropljani živjeti u Evropi”,  rekao je Dodik.

    Komentarišući Dodikovu izjavu o “muslimanima koji ne napuštaju svoje vrijednosti” i od kojih se “Evropa treba odbraniti”, analitičar ESI-a Adnan Ćerimagić napisao je na Twitteru da je ovo “preslikavanje narativa iz osamdesetih godina koji su širili akademici i političari, što je dovelo do balkanskih ratova devedesetih, etničkog čišćenja i genocida”.

    Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica Potočari kazao je za Istragu da su Dodikove riječi, zapravo, riječi Radovana Karadžića.

    “Ovo je doslovno, od riječi do riječi, ono što je govorio Radovan Karadžić. Milorad Dodik je tada bio lojalni poslanik skuštine bosanskih Srba i u tom svojstvu metanisao genocidu. Danas vidimo da ima i ozbiljnije ambicije, naime da se sam nađe na čelu genocidnog poduhvata. Ovi je, naime, izrečena genocidna namjera”, kazao je Suljagić.

    Istraga u posjedu drafta rezolucije UN-a o EUFOR-u: Rusija prekrižila sve dijelove u kojima se pominju OHR i Visoki predstavnik, Schmidtu ne dopuštaju da govori pred Vijećem sigurnosti

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Ruske diplomate u Ujedinjenim nacijama insistiraju da se iz rezolucije o produženju mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovini izbace svi dijelovi u kojima se pominje OHR i funkcija Visokog predstavnika za BiH. To je vidljivo i iz radnog materijala koji posljednjih dana “kruži” među diplomatama u Ujedinjenim nacijama, a iz kojeg je vidljivo da Ruska Federacija insistira da se u novoj rezoluciji, koja bi trebala biti razmatrana početkom novembra, ne pominje ni OHR niti Visoki predstavnik. Istraga.ba u posjedu je radne verzije nove rezolucije i možete je pročitati klikom ovdje. Prema informacijama Istrage, Ruska Federacija je obavijestila ostale članice Vijeća sigurnosti UN-a da će glasati za rezoluciju samo pod uslovom ako iz nje,  budu izbačeni “sporni” dijelovi o OHR-u. Osim toga, Ruska Federacija insistira da se Christianu Schmidtu zabrani obraćanje Vijeću sigurnosti UN-a, i tom zahtjevu će, prema informacijama Istrage, biti udovoljeno. Vijeću sigurnosti bi se, kako saznajemo, umjesto Schmidta, trebao obratiti prvi zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Distrikt Brčko Michael Scanlan. No, sada se vratimo rezoluciji kojom bi mandat EUFOR-a u BiH trebao biti produžen za još 12 mjeseci.

    Prva tačka koju su prekrižile ruske diplomate je ona pod brojem PP5.

    “Uzimajući u obzir izvješća visokog predstavnika, uključujući njegovo posljednje izvješće od 28. oktobra 2020.”, navedeno je u  prekriženom pasusu.

    Kako je veći dio nove rezolucije preuzet od one prošlogodišnje, križanje ovog pasusa je potpuno razumljivo, jer se ova rečenica odnosi na prošlogodišnje obraćanje visokog predstavnika Valentina Inzka Vijeću sigurnosti UN-a, nakon kojeg je 9. novembra 2020. godine donesena odluku o produžavanju mandatata EUFOR-a u BiH za još 12 mjeseci.

    Sljedeće prekrižene rečenice se nalaze pod brojevima PP12 i PP13.

    “Ponavljajući svoje pozive nadležnim tijelima u Bosni i Hercegovini da poduzmu potrebne korake za završetak programa 5+2, koji je i dalje neophodan za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, što je potvrđeno u priopćenjima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, ponovo potvrđujući odredbe koje se odnose na Ured visokog predstavnika kako je navedeno u njegovim prethodnim rezolucijama i dodatno potvrđujući članak V. Aneksa 10. Mirovnog sporazuma u vezi s konačnim ovlastima Visokog predstavnika na kazalištu u tumačenju civilne provedbe Sporazuma”, piše u, za Rusku Federaciju, “spornim” tačkama ove rezolucije.

    Tako su prekrižene sve riječi koje se odnose na OHR i Visokog predstavnika, što se može vidjeti i u dokumentu u prilogu.

    Preostale tačke ovog dokumenta za Rusiju nisu sporne. Evo šta u njima piše.

    U okviru tačke PP15 naglašava se “hitnost provedbe odluka Europskog suda za ljudska prava, kao i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine” koje se odnose na izborno zakonodavstvo. Dalje se  ističe “zabrinutost zbog političkih zastoja u BiH i blokade državnih institucija” , kao i zabrinutost zbog nastavka “polariziranja nekonstruktivnih politika, postupaka i retorike u Bosni i Hercegovini, uključujući one kojima se dovodi u pitanje suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”. Pod tačkom PP19 se naglašava “potreba da Bosna i Hercegovina pojača napore u pogledu funkcioniranja i neovisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, te borbe protiv terorizma i sprječavanja radikalizacije”, te se pozitivnim ocjenjuje usvajanje revidirane Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. U draftu rezolucije se ističe da su se “vlasti Bosne i Hercegovine do sada pokazale sposobnima nositi se s prijetnjama sigurnom i sigurnom okruženju”, ali i to da “situacija u regiji i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti”. Stoga “pozdravljaju spremnost EU-a za održavanje vojne operacije EU-a (EUFOR ALTHEA) u Bosni i Hercegovini od  novembra 2021. godine”.

    “Ovlašćuju se članice koje djeluju putem ili u suradnji s EU-om da uspostave za daljnje razdoblje od dvanaest mjeseci, počevši od datuma donošenja ove rezolucije, multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTHEA) kao pravnog sljednika SFOR-a pod ujedinjenim zapovijedanjem i upravljanjem, koje ispunit će svoje misije u vezi s dokazanim Aneksom 1-A i Aneksom 2 Mirovnog sporazuma u suradnji s prisutnošću NATO-a u skladu s dogovorima između NATO-a i EU-a”, navedeno je u draftu rezolucije koja će biti razmatrana na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.

    Podsjećamo, ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov ove je sedmice izvijestio pojedine bh. zvaničnike da njegova država suštinski podržava produženje misije EUFOR-a Althea, ali da teško može podržati predloženi tekst rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a ukoliko on bude obuhvatao i ulogu Visokog predstavnika Christiana Schmidta.

    Prema informacijama Istrage, Rusija traži da Vijeće sigurnosti glasa o njihovoj staroj rezoluciji o Visokom predstavniku za BiH, a u kojoj je navedeno da mandat šefa OHR-a traje samo jednu godinu i da mu se ukidaju bonske ovlasti. Izjašnjavanje o toj rezoluciji bio je preduslov za obraćanje Christiana Schmidta. Kako, za sada, nije udovoljeno tom zahtjevu, odlukom Ruske Federacije koja u Vijeću sigurnosti ima pravo veta, Christianu Schmidtu neće biti dopušteno obraćanje.

    Ekskluzivno objavljujemo nacrt rezolucije UN-a o BiH i kompletan izvještaj Christiana Schmidta “Bonske ovlasti” se ne pominju, OHR se vraća “izvornom Dejtonu”

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    “Bonske ovlasti” ne postoje u posljednjem, načelno usaglašenom, tekstu rezolucije kojom bi Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija trebalo produžiti mandat EUFOR-a u Bosni i Hercegovini.

    Istraga.ba u posjedu je ovog dokumenta i kompletan sadržaj možete pročitati ovdje.

    Ključna je tačka PP11 u kojoj se pominje Ured visokog predstavnika BiH, ali ne i sam visoki predstavnik.

    “Potvrđujući odredbe koje se odnose na Ured visokog predstavnika kako je navedeno u Mirovnom sporazumu”, piše u posljednjem draftu rezolucije koju bi Vijeće sigurnosti trebalo razmatrati do kraja ove sedmice.

    Poređenja radi, u prethodnim rezolucijama UN-a jasno su bila naznačena bonska ovlaštenja visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Evo jednog citata iz Rezolucije 1722 usvojene 2006. godine kojom je, također, odobren mandat EUFOR-a u BiH.

    “Naglašava svoju punu potporu kontinuiranoj ulozi Visokog predstavnika u praćenju provedbe Mirovnog sporazuma i davanju smjernica i koordinaciji aktivnosti civilnih organizacija i agencija uključenih u pružanje pomoći stranama u provedbi Mirovnog sporazuma, te ponovno potvrđuje da prema Aneksu 10. Mirovnog sporazuma Visoki je predstavnik konačni autoritet u pogledu tumačenja civilne provedbe Mirovnog sporazuma i da u slučaju spora može dati svoje tumačenje i preporuke, te donositi obvezujuće odluke koje smatra potrebnim o pitanjima kao što su razradilo Vijeće za provedbu mira u Bonnu 9. i 10. prosinca 1997”, navedeno je u u Rezoluciji iz 2006. godine.

    Danas se, međutim, OHR pominje samo pod tačkom PP11 i to bez “bonskih ovlaštenja” koja su uspostavljena 1997. godine, odnosno dvije godine nakon Dejtona.

    Ovakav tekst rezolucije bio je preduslov Ruske Federacije za glasanje o produženju jednogodišnjeg mandata snaga EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. No, nije to jedini problem. Rusija i dalje ne dopušta visokom predstavniku Christianu Schmidtu da se obrati Vijeću sigurnosti i da prezentira svoj izvještaj. Da Schmidt nema podršku, potvrdio je u svom dopisu od 29. oktobra i generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.

    “Poštovani gospodine predsjedniče, u skladu sa rezolucijom Vijeća sigurnosti 1031 (1995) posljeđujem vam šezdeseti izvještaj o provedbi Mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini, koje pokriva period od 16. aprila 2021. godine do 15 oktobra 2021. godine, uz napomenu da sve članice Vijeća sigurnosti ne priznaju visokog predstavnika za BiH”, naveo je Guterres u svom dopisu dostavljenom predsjedniku Vijeću sigurnosti UN-a Martinu Kimaniju.

    U prologu svog akta, generalni sekretar UN-a je dostavio i izvještaj Christiana Schmidta. Kompletan izvještaj OHR-a možete pročitati ukoliko kliknete ovdje.

    “Bosna i Hercegovina se suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u postratnom periodu. Uporni i ozbiljni izazovi prema osnovama Općeg okvirnog Sporazuma za mir entitetske vlasti Republike Srpske, na čelu s najvećom strankom SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) na čelu sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje već i regiona. Ako međunarodna zajednica ne odgovori na to, sve to može voditi ka poništenju Mirovnog sporazuma“, ključna je rečenica ovog izvještaja.

    Ovo je, inače, druga verzija izvještaja koju je Schmidt dostavio Ujednjenim nacijama. Naime, visoki predstavnik je sredinom oktobra dostavio mnogo blažu verziju izvještaja koju, također, možete pročitati na ovom linku. No, ovaj je izvještaj krajem oktobra povučen, nakon čega je Christian Schmidt dostavio novi izvještaj koji ima sedam stranica više. Prve 32  tačke su poptuno nove. Upravo one se odnose na posljednje aktivnosti predsjednika SNSD-a Milorada Dodika.

    No, još uvijek nije poznato da li će Schmidt moći govoriti pred Vijećemn sigurnosti UN-a.

    Radončićev “patriotizam” i Patria: “Medijator” u službi HDZ-a

    Piše:
    Amina Čorbo Zećo
    -

    Kada ste u stanju opravdati ‘ruke’ HDZ-a BiH za podršku SNSD-u u njihovim anticivilizacijskim i fašističkim zahtjevima da se stavi van snage Zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida, kao što je to učinio Fahrudin Radončić, lider SBB-a, onda je sasvim jasno kakvu politiku propagira samoprozvani medijator Radončić!

    Već danima Novinska agencija Patria na meti je ‘Dnevnog avaza’, baš kao i svi drugi koji su prozreli igru Radončića, koji u svojim medijatorskim igrama pomaže Draganu Čoviću koji želi ovjeriti u miru ono što su kroz presuđeni udruženi zločinački poduhvat sprovodili u ratu, lažima o navodnim uplatama stotina hiljada maraka za NAP dokazuje da se zapetljao u vlastitu mrežu kriminala, korupcije i manipulacija, ali to će već morati dokazati na sudu.

    Patria se nikada do sada nije bavila ličnošću Fahrudina Radončića, a neće ni u budućnosti, ali hoće politikama koje su protiv interesa Bosne i Hercegovine.

    Stoga da budemo jasni Radončić je u fokus novinara Patrije došao zbog svog ‘medijatorskog’ djelovanja protiv interesa BiH za račun političke opcije Hrvatske demokratske zajednice. Dovođenje u vezu Bakira Alispahića sa Patrijom je čast i obaveza da nastavimo dalje na otkrivanju političkih opcija i svih onih koji negativno i neprijateljski rade protiv Bosne i Hercegovine. Vlasnička struktura Novinske agencije Patria je potpuno transparentna i dostupna svim građanima BiH.

    No, ako se već predstavlja kao medijator Radončić bi morao znati da takva osoba mora biti visokih moralnih vrijednosti, kompetencija i stručnosti. Osoba od opšteg povjerenja svih u okruženju u kojem žive, a Radončić je daleko od toga. Medijator bi trebala biti osoba koja je kroz svoj životni put, a na pozicijama koje je obavljala na nekim dužnostima pokazala uspješnost u vršenju istih. Radončić niti jedan mandat nije doveo do kraja, pa se može reći da je ostao ‘ministar u pokušaju’.

    Medijator može biti osoba koja iza sebe nema niti jednu aferu, makar vezano za odnos prema državi, a Radončić je naprotiv generirao i stvarao afere sve zbog svog ličnog interesa.

    Na čitaocima Patrije je da ocijene o kakvom se ‘političaru’ radi.

    Nervoza Radončića raste kako uviđa da truhlog kompromisa, za račun etničkih politika, koji nije ništa drugo nego etnička podjela države Bosne i Hercegovine, neće biti!

    Podsjetit ćemo da je zamišljeni model izmjena Izbornog zakona BiH, po saznanjima Patrije, osmišljen već prije nekoliko mjeseci na relaciji Dragan Čović – Fahrudin Radončić – Delegacija EU u BiH, te da je u tom smislu, međunarodnim zvaničnicima, putem sporednih diplomatskih kanala predstavljen kao najlakša moguća opcija.

    Po toj opciji suštinski bi bili uvaženi zahtjevi HDZ-a, što objašnjava pregalničko zalaganje lidera SBB-a za HDZ-ovo takozvano legitimno predstavljanje i njegovo lobiranje u SDA i SDP-u s ciljem da se pod pritiskom međunarodnih zvaničnika izađe u susret zahtjevima HDZ-a.

    O tome Patria neće prestati pisati, ma koliko konsultant i medijator Radončić omalovažavao i lažima narušavao ugled ove medijske kuće.

    Mađarski premijer Viktor Orban: Problem je kako u EU integrisati dva miliona muslimana iz BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da je, po njegovom mišljenju, problem proširenja Evropske unije i u tome kako integrirati 2 miliona muslimana Bosne i Hercegovine, piše politicki.ba.

    Glasnogovornik Orbana, Zoltan Kovacs prenoseći detalje razgovora mađarskog premijera s novinarima, naveo je i da je iz jednog od medija došlo pitanje problema zamora proširenjem.

    U odgovoru, Orban je istakao da “zvijezde nisu dobro poredane”.

    “Ali nikada nisu ni bile. Prije proširenja koje je zahvatilo Hrvatsku, također smo se morali boriti protiv zamora od proširenja. Izazov sa Bosnom je kako integrirati zemlju sa 2 miliona muslimana.U svakom slučaju, mi ćemo i dalje biti kapija čak i ako zapadne države članice EU još ne žele da uključe zemlje zapadnog Balkana”, prenio je Kovacs Orbanove riječi.

    Okončani pregovori u Neumu: Bez konkretnih dogovora o političkim pitanjima, “načelna” podrška unapređenju izbornog integriteta

    Piše:
    Redakcija
    -

    Pregovori u Neumu su završeni. Ono što smo i najavili – dogodilo se. Nikakav konkretan dogovor o političkim pitanjima nije postignut, saznaje Istraga.ba. No, kako bi se ostavio prostor za nastavan pregovora o izmjenama Izbornog zakona, učesnici će saopćiti da je “atmosfera bila dobra”, da je “došlo do pomaka u pregovorima”. Ali suštinski, pregovori u Neumu su – propali.

    “Jedino što je usaglašeno je načelna podrška unapređenju izbornog integriteta”, kazao je sagovornik Istrage.

    To je, upravo, ono o čemu smo pisali u subotu navečer. Dogovora o izmjenama načina izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH – nema. Kao što nema dogovora i smanjenju nadležnosti Doma naroda Federacije BiH na čemu su insitirali pregovarači iz Sarajeva. Da su pregovori propali, potvrđuje i činjenica da lideri stranaka iz Republike Srpske uopće nisu pozvani u Neum, iako im je ranije najavljeno da će ih pozvati kako bi se izjasnili o dogovoru stranaka iz Federacije.

    “Nas niko nije pozvao. Mi smo u pripravnosti”, kazao je za Istraga.ba predsjednik SDS-a Mirko Šarović.

    Podsjećamo, u  petak popodne delegacijama SDA, NiP-a, SBB-a i NES-a, ponuđen je modificirani prijedlog HDZ-a BiH koji podrazumijeva elektorski način izbora članova Predsjedništva BiH. I to samo članova Predsjedništva iz Federacije BiH. U Republici Srpskoj bi ostao dosadašnji način izbora. Dakle, RS bi bila jedna izborna jedinica, dok bi Federacija, prema ovom prijedlogu bila podijeljena na deset izbornih jedinica koje bi davale određeni broj elektora, koji bi potom birali članove Predsjedništva BiH.

    Članovi delegacija su preračunali. Primjenom ponuđenog modela, a gledajući rezultate posljednja tri izborna ciklusa, član Predsjedništva BiH bi uvijek bio kandidat HDZ-a BiH. Ali i to je Draganu Čoviću malo.

    „HDZ BiH traži vrste takozvanih osigurača“, pojašnjava sagovornik Istrage.

    Prvi osigurač je – etnički prefiks. Drugi podrazumijeva takozvane plutajuće kantone. I na kraju, kao treći osigurač, HDZ predlaže da članove Predsjedništva iz Federacije potvrđuju delegati u Domu naroda BiH, odnosno u bošnjačkom i hrvatskom klubu.

    To je, zapravo, prijedlog koji se nedavno pojavio u medijima i kojim se, praktično, garantira HDZ-ovom kandidatu izbor člana Predsjedništva BiH.

    Prijedlog, prema informacijama Istrage, nije bio prihvatljiv liderima političkih partija iz Sarajeva. No, svi su bili spremni pristati na elektorski model pod jednim uslovom – smanjenje ovlasti Doma naroda Federacije.

    „Ali Dragan Čović, zapravo, ne želi da razgovara o smanjenju nadležnosti Doma naroda FBiH“, objašnjava sagovornik Istrage.

    Tako je elektorski sistem propao. Na dnevni red je, potom, došao prijedlog o kojem je nedavno govorio lider SNSD-a Milorad Dodik. Nacionalni prefiksi bi ostali, ali bi pored nje pisalo i predstavnik ostalih. Recimo, u slučaju hrvatskog člana Predsjedništva BiH bi pisalo – Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ili ostalih.

    Ali i tu opciju HDZ BiH ne prihvata. I upravo je to jedan od razloga propasti pregovora.

    Objavljujemo detalje dva prijedloga izmjena Izbornog zakona koje su predložili SNSD i HDZ: Dodik želi ukinuti glasove poštom, Čović predlaže da glas iz Širokog Brijega vrijedi kao 13 glasova u Sarajevu

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ukidanje glasanja putem pošte. To je, prema informacijama Istrage i Oslobođenja, jedan od ključnih prijedloga SNSD-a koji se odnosi na „tehničke izmjene“ Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Nova runda pregovora o izmjenama izbornog zakonodavstva trebala bi početi sutra, kada će lideri političkih partija na trodnevnim sastancima, pokušati pronaći rješenja za izmjene diskriminatornih odredaba Ustava i Izbornog zakona te poboljšanje samog izbornog procesa.

    U ovom tekstu pozabavit ćemo se prijedlozima koji su ponudili čelnici SNSD-a i HDZ-a. Prijedlog SNSD-a se navodno odnosi na „tehnička pitanja“, dok prijedlog HDZ-a, koji je već ranije prezentiran u Neumu, regulira politička pitanja. Slijede detalji i kratke analize.

    „Tehnička“ pitanja SNSD-a – ukinuti CIK i dijasporu

    Mada ih predstavljaju kao „tehnička rješenja“, prijedlozi SNSD-a su, zapravo, direktno usmjereni na politička pitanja. Prva meta je Centralna izborna komisija.

    Prva izmjena odnosi se na izbor članova CIK-a. Prema važećim odredbama Izbornog zakona BiH, članove Centralne izborne komisije BiH bira samo Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i to prostom većinom, u koju, naravno, mora biti uključena i entitetska. SNSD sada predlaže da u proces izbora članova CIK-a bude uključen i Dom naroda PS BiH. U praksi bi to značilo da aktualni saziv CIK-a nikada ne bi mogao biti izabran, jer u Domu naroda BiH većinu imaju SNSD i HDZ koji su u Predstavničkom domu – preglasani.

    Druga izmjena se odnosi na „dodatne članove CIK-a“. Centralna izborna komisija, prema Izbornom zakonu, ima sedam članova, po dva iz reda konstitutivnih naroda i jednog iz reda ostalih. SNSD sada predlaže da se u izbornoj godini uvedu dodatna tri člana CIK-a koje bi imenovao samo Dom naroda, a oni bi imali punopravni status.

    Treća „tehnička“ izmjena podrazumijeva smanjenje mandata članovima CIK-a sa trenutnih sedam na pet godina. SNSD predlaže da ta izmjena bude primijenjena retroaktivno, što znači i na aktualni saziv CIK-a.

    No, od svih prijedloga najsporniji bi mogao biti onaj koji se odnosi na glasanje putem pošte. SNSD, tako, predlaže da se ukine glasanje poštom, te da bh. državljani u inostranstvu glasaju samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. U praksi bi to značilo da desetine hiljada, uglavnom bošnjačkih i hrvatskih glasova iz dijaspore ne bi bilo iskorišteno. Broj bošnjačkih i hrvatskih poslanika u Narodnoj skupštini RS bi dodatno bio smanjen, dok bi izbor Bošnjaka ili Hrvata iz Republike Srpske u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bio nemoguć.

    Među „tehničkim pitanjima“ SNSD predlaže i vraćanje mandata političkim partijama. Dakle, ukoliko bi izabrani zastupnik odlučio napustiti stranku, ostao bi i bez mandata.

    „Politički“ prijedlog HDZ-a – ukinuti Komšića

    Elektorski model izbora članova Predsjedništva BiH je ono o čemu se posljednjih mjeseci intenzivno govorilo. HDZ-u BiH bliski mediji su objavili da je ta stranka odustala od dvije izborne jedinice, ali pristaje na elektorski model. No, prema prijedlogu koji je prezentiran u Neumu, a koji će i tokom predstojećih pregovora zagovsarati HDZ BiH, jasno je da, u praksi, postoje dvije izborne jedinice.

    Federacija BiH bi, tačno je, bila jedna izborna jedinica. Svi kandidati za dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH  bi bili na istom glasačkom listiću. Prvi kandidat bi bio biran iz reda „bošnjačkog naroda i ostalih“, dok bi drugi bio bira iz reda „hrvatskog naroda i ostalih“. Oznaka prvih kandidata (BO) bi bila 701, dok bi oznaka drugih kandidata (HO) bila 702. I to, na prvi pogled, ispunjava evropske standarde, što znači da bi presude iz Strazbura bile provedene. No, onda nastaje problem. Nejednaka vrijednost glasa. Evo i kako. Svaki od deset kantona i Brčko distrikt bi davali određeni broj elektora. Dva kandidata koja skupe najveći broj elektora bi ušla u Predsjedništvo BiH. Krenut ćemo od Tuzlanskog kantona, kao najmnogoljudnijeg u Federaciji. Ukoliko bi, prema HDZ-ovom prijedlogu, u tom kantonu pobijedio kandidat sa liste 701 (kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih), on bi osvojio 20 elektora. Ako bi, pak, u tom kantonu pobijedio kandidat sa liste 702 (kandidat iz reda hrvatskog naroda i ostalih), on bi osvojio svega tri elektora. U praksi to znači ovo: ukoliko bi u TK pobijedio Denis Bećirović, bilo bi mu upisano 20 elektora. Ukoliko bi najviše građana TK glasalo za Željka Komšića, on bi dobio samo tri elektora.

    Sada idemo u Zapadnohercegovački kanton (Široki Brijeg). Ako bi, recimo, kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih pobijedio u tom kantonu, osvojio bi samo jedan elektorski glas. Pobijedi li, pak, u ZHK kandidat iz reda hrvatskog naroda i ostalih, osvojio bi 20 elektora.

    Sličan omjer bi bio i u drugim kantonima. USK bi, recimo, dao 15 elektora BO (kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih) pobjedniku, dok bi, u slučaju pobjede u USK, HO kandidat (iz reda hrvatskog naroda i ostalih) dobio samo jednog elektora. U Livnu bi, međutim,  HO pobjednik dobio 14 elektora, dok bi BO kandidad, u slučaju da pobijedi u tom kantonu, dobio samo jednog elektora. Kantoni sa hrvatskom većinom bi uvijek davali više elektora kandidatu 702 (kandidat iz reda hrvatskog naroda i ostalih), dok bi kantoni sa bošnjačkom većinom davali znatno više elektora kandidatu sa liste 701 (kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih). Da se ovaj sistem primjenivao 2018. godine, Željko Komšić bi bio na listi 702. U Kantronu Sarajevo on je osvojio više od 60 hiljada glasova i ubjedljivi je pobjednik. No, ti glasovi bi mu, s obzirom na to da je hrvatski kandidat, donijeli svega tri elektorska glasa. Sa duplo manje osvojenih glasova, tridesetak hiljada, Dragan Čović bi, kao pobjednik u Zapadnohercegovačkom kantonu osvojio 20 elektora. Dakle, glas jednog građanina iz Širokog Brijega koji glasa za kandidata iz reda hrvatskog naroda i ostalih vrijedi kao glasovi trinaest građana Sarajeva koji su odlučili da podrže kandidata iz reda hrvatskog naroda i ostalih.

    Ako bi se ovaj prijedlog primijenio u praksi, na posljednjem izbornim ciklusu, Željko Komšić ne bi bio član Predsjedništva BiH, unatoč činjenici što je osvojio najviše glasova. Upravo su zbog toga, tokom neumskih pregovora, iz Venecijanske komisije upozorili na „nejednaku vrijednost glasa“.

    Govoreći pred zastupnicima u EU Parlamentu, lider HDZ-a BiH Dragan Čović je u utorak kazao da je tokom neumrskih pregovora o izmjenama Izborog zakona njegov prijedlog dobio podršku Venecijanske komisije. To je, međutim, negirao član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović koji je, kao učesnik pregovora u Neumu, rekao da “nije istina da je Venecijanska komisija podržala prijedlog HDZ-a”.

    Odabrala Angelina Eichhorst: O državnim pitanjima i izmjenama Ustava bez stranaka ljevice!

    Piše:
    Redakcija
    -

    HDZ 1990 u državnom Parlamentu nema nijednog zastupnika. Ali za šefa te stranke Iliju Cvitanovića bilo je mjesta u velikoj sali zgrade Delegacije EU. Tu se pregovaralo o izmjenama Ustava BiH i izmjenama Izbornog zakona koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH. Društvo u velikoj sali  odrabrala je Angelina Eichhorst. Uz pomoć Johanna Sattlera, šefa Delegacije EU u BiH.

    Elmedin Konaković je predsjednik NiP-a. Njegova stranka u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH ima samo jednog zastupnika. NiP je, procijenila je Eichhorstova, “relevantan sagovornik” za ustavna pitanja. SBB Fahrudina Radončića u Predstavničkom domu ima jednu zastupnicu. No, i on je dobio poziv za “veliku salu” da se bavi “državnim pitanjima”. U velikoj sali je bila i delegacija NES-a. Relevantni su za EU zvaničnike iako u Predstavničkom domu imaju svega jednog zastupnika. Osim nabrojanih, “visokom politikom” su se bavili još i čelnici SDA i HDZ-a BiH.

    Za ljevičarske partije, Našu stranku, SDP i DF, u velikoj sali nije bilo mjesta. U klubovima ove tri stranke djeluje jedanest državnih zastupnika. Ali Angelina Eichhorst je procijenila da za njih nema mjesta u velikoj sali.

    “Niko nas nije ni zvao u veliku salu u kojoj se pregovaralo o političkim pitanjima”, kaže za Istragu Zlatan Begić, državni zastupnik DF-a koji je u četvrtak učestvovao na pregovorima o izmjenama Izbornog zakona BiH.

    U velikoj sali, prema informacijama Istrage, razgovaralo se o elektorskom modelu izbora članova Predsjedništva BiH. To je onaj model o kojem smo pisali prije dva dana, prema kojem jedan glas u Širokom Brijegu vrijedi kao trinaest glasova u Sarajevu.

    PRema ovom prijedlogu, Federacija BiH bi bila jedna izborna jedinica. Svi kandidati za dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH  bi bili na istom glasačkom listiću. Prvi kandidat bi bio biran iz reda „bošnjačkog naroda i ostalih“, dok bi drugi bio bira iz reda „hrvatskog naroda i ostalih“. Oznaka prvih kandidata (BO) bi bila 701, dok bi oznaka drugih kandidata (HO) bila 702. I to, na prvi pogled, ispunjava evropske standarde, što znači da bi presude iz Strazbura bile provedene. No, onda nastaje problem. Nejednaka vrijednost glasa. Evo i kako. Svaki od deset kantona i Brčko distrikt bi davali određeni broj elektora. Dva kandidata koja skupe najveći broj elektora bi ušla u Predsjedništvo BiH. Krenut ćemo od Tuzlanskog kantona, kao najmnogoljudnijeg u Federaciji. Ukoliko bi, prema HDZ-ovom prijedlogu, u tom kantonu pobijedio kandidat sa liste 701 (kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih), on bi osvojio 20 elektora. Ako bi, pak, u tom kantonu pobijedio kandidat sa liste 702 (kandidat iz reda hrvatskog naroda i ostalih), on bi osvojio svega tri elektora. U praksi to znači ovo: ukoliko bi u TK pobijedio Denis Bećirović, bilo bi mu upisano 20 elektora. Ukoliko bi najviše građana TK glasalo za Željka Komšića, on bi dobio samo tri elektora.

    O rasporedu elektorskih glasova, delegacije partija iz velike sale nisu se uspjele dogovoriti. I tako je propala prva runda pregovora pod pokroviteljstvom EU.

    U maloj sali se razgovaralo o tehničkim pitanjima. Osim NS-a, SDP-a i DF-a, sastanku su prisustvovali i predstavnici stranaka koje su pregovarale u velikoj sali. Tema su bili skeneri, računari, otisci prstiju, tabele i birački odbori. Na stolu je bio onaj prijedlog izmjena Izbornog zakona kojeg je Istraga objavila još krajem januara. Evo, kliknete li ovdje, moći ćete pročitati o čemu se radi.

    Tehnička pitanja nazvana “izborni integritet” su nešto oko čega se slažu skoro sve partije. Ali HDZ ima jedan preduvjet – izmjena procedure izbora članova Centralne izborne komisije. Članove CIK-a bira samo Predstavnički dom. HDZ BiH želi da o tome odlučuje i Dom naroda BiH. Slično je predlagao i SNSD, a njihov prijedklog možete pročitati klikom na ovo mjesto. Članov delegacija stranaka iz Sarajevo nisu pristali na ovaj prijedlog i  pregovori su propali.

    1...789...40Stranica 8 of 40

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj