Mostarci su danas izabrali 35 gradskih vijećnika koji bi trebali u narednom periodu izabrati gradonačelnika tog grada. Gradsko vijećnici Mostara biraju se iz šest gradskih područja, koja su nekad bila općine. Područje Jugozapad daje 7 vijećnika, Stari grad 5, Zapad 4, te Sjever, Jugoistok i Jug po 2 vijećnika. Sa posebne Gradske liste, za koju glasaju građani sa svih područja, izabraće se još 13 gradskih vijećnika.
23.00 Prema trenutnim rezultatima, Koalicija za Mostar i BH Blok bi imali sigurnih 16 glasova. Rezultati u gradskim područjima Zapad i Jugozapad odlučit će da li će probosanske snage moći skupiti 18 glasova koliko je potrebno za izbor gradonačeknika.
22. 45 Najnoviji rezultati za Stari grad. Koalicija za Mostar 5643, BH Blok 2251
Posljednji rezultati za Stari grad: Koalicija za Mostar 5643 glasa, BH BLOK 2251
21.17: Prema trenutnim rezultatima iz gradskog područja Zapad probosanske stranke ne mogu osvojiti nijedan mandat. Taj mandat mogao bi biti ključan za izbor gradonačelnika. Čak i ako BH blok osvoji mandat na području Jugozapad, to ne bi bilo dovoljno za formiranje probosanske koalicije koja bi izabrala gradonačelnika. No, rezultati su nepotupni i podložni su promjenama.
20.20: Prema 3092 obrađena listića za gradsku listu, HDZ vodi sa 1359 glasova. Koalicija za Mostar osvojila je 1304 glasa, dok je BH Blok na 507 glasova
19.20: Izlaznost do 19 sati je 51,24 posto ili 49 594. Gradsko područje Zapad: 8987 ili 48,21 posto, Sjever: 5704 ili 56,60, Jugozapad 13981 ili 46,83 posto, Jugoistok 4214 ili 53,34 posto, Stari grad 11855 ili 53,40 posto, Jug 4853 ili 59,74 posto
Ustavni sud BiH odbacio je apelaciju općina Centar i Stari Grad podnesenu protiv Odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine kojom je urbani krajolik Sarajeva proglašen nacionalnim spomenikom BiH.
“Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju su podnijele Općina Stari Grad Sarajevo i Općina Centar Sarajevo protiv Odluke Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine broj 07.2-2.3-81/20-7 od 2. studenoga 2020. godine, zbog nenadležnosti Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje”, navedeno je u Odluci Ustavnog suda BiH.
Podsjećamo, u aprilu ove godine ove dvije sarajevske općine su ustvrdile da je Komisija “jednostrano, proizvoljno i bez učešća apelanata, te bez valjanog pravnog osnova donijela Odluku o proglašenju Historijskog urbanog krajolika Sarajeva nacionalnim spomenikom, kojom se uža gradska jezgra općina Centar i Stari Grad proglašava historijskim urbanim krajolikom”.
“Shodno navedenom, proizvoljnom i neutemeljenom Odlukom Komisije, potpuno suprotno mandatu i cilju zbog koje je Komisija uspostavljena odredbama Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir, izvršen je direktan prijenos ustavnih i zakonskih nadležnosti apelanata na veće nivoe vlasti, potpuno ili djelomično ograničeno pravo mirnog uživanja imovine i raspolaganja istom apelanata kao jedinica lokalne samouprave, tako i širokog korpusa fizičkih i pravnih osoba koja su vlasnici dobara u tako širokom prostoru, čime je učinjena gruba povreda prava Ustava BiH i Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao i niz zakonskih propisa kojim je zaštićeno pravo na imovinu, odnosno strogo definirani uvjeti pod kojima to pravo može biti ograničeno”, navedeno je tada u saopćenju sartajevskih općina.
Načelnik Općine Centar Sarajevo tvrdio je tada u medijima da im se “ne dozvoljava rekonstrukcija vodovodne mreže u Ulici Mis Irbina.
“Evo kako u praksi izgleda djelovanje Faruka Kapidžića i njegove tzv. zaštite Historijskog urbanog krajolika. U saradnji sa HDZ ministrom ne dozvoljavaju rekonstrukciju vodovodne mreže u Ulici Mis Irbina”, napisao je Mandić.
No, kada je pisao žalbe, Mandić se obratio pogrešnom sudu.
“Ustavni sud ukazuje da, dakle, niti u konkretnomu slučaju, nije nadležan da preispituje odluku Povjerenstva”, piše u Odluci Ustavnog suda BiH.
Njemačka, Nizozemska, Luksemburg, Belgija i Češka. To je pet članica Evropske unije koje su jasno zagovarale uvođenje sankcija Miloradu Dodiku. Glavni oponent, tvrde izvori Istrage iz Brisela, bila je Mađarska. Ostale države nisu imale jasan stav u vezi sa ovim pitanjem.
“Evropska unije mora nešto uraditi do kraja ove godine”, kazao je tokom rasprave na Vijeću za vanjske poslove EU njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, koji je već ranije, u intervjuu za politicki.ba najavljivao sankcije predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku.
Međutim, ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto kazao je da “treba razgovarati s Dodikom te da on sve radi u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom”. Nakon toga je ponovo reagirao njemački ministar Maas koji je prekinuo izlaganje mađarskog zvaničnika.
U ime zemalja Beneluxa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg) govorio je predstavnik Belgije i na osnovu tog izlaganja moglo se zaključiti da ove tri članice EU podržavaju prijedog Njemačke za uvođenje sankcija Miloradu Dodiku.
Na sastanku je govorio i komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi koji je kazao da u Bosni i Hercegovini treba “fer predstavljati sve strane”, što je najbiže formulacijama koje nerijetko koriste ruske diplomate. Varhelyi je izvijestio ministre vanjskih poslova zemalja članica EU da će uskoro u putovati u BiH kako bi se još jednom uvjerio u pravo stanje “na terenu”. Komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje, prema informacijama Istrage, u BiH bi trebao doputovati 24. novembra.
Visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell je kazao da “EU zahtijeva da se politički lideri vrate dijalogu, da državne institucije počnu raditi i da se posvete reformama”.
“Rasprava o BiH bila je visoko na našoj agendi i o tome smo detaljno razgovarali. Kriza je ozbiljna i jako smo zabrinuti. Umjesto da se neizborna godina iskoristi za reforme, neki politički lideri odlučili su se za secesiju i oštru nacionalističku retoriku. To mora prestati”, poručio je Borrell.
Međutim, ni on, kao i većina zvaničnika EU nije govorio o sankcijama Miloradu Dodiku na čije je usvajanje pozvao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. On je, naime, i tokom sjednice FAC-a, ali i prije početka samog sastanka poručio je da “u Evropskoj uniji treba razgovarati o tome da li su sankcije mogućnost da se zaustave negativni politički tokovi u Bosni i Hercegovini”.
“Sve češće se u Briselu čuje priča da su ljudi zabrinuti da li uopće postoji šansa za opstojnost zemlje. Ja sam rekla takve tvrdnje ne treba iznositi, jer ja smatram da to nije tako i rekla sam – pustite nas da radimo”, kazala je u ponedjeljak u Sarajevu Angelina Eichhorst, direktorica pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS), obraćajući se svojim sagovornicima na jednom od sastanaka koji su se odnosili na “tehničke” izmjene Izbornog zakona BiH.
Slične stavove, prilikom prve posjete posvećene izmjenama Izbornog zakona iznosio je i Matthew Palmer, specijalni izaslanik State Departmenta zadužen za izbornu reformu.
“Otac ti je bio osnivač ove države, ne dopusti da ti zbog ovoga budeš kriv za njeno rušenje”, kazao je Palmer u nekoliko navrata predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću.
Da bi “neprihvatanje” kompromisa sa HDZ-om moglo odvesti državu u raspad, Palmer je, prema informacijama Istrage, ponovio i jednom opozicionom lideru iz Sarajeva.
Za takvim izjavama, međutim, Palmer i Eichhorst nisu posezali u utorak kada su delegacije SDA i HDZ-a pregovarale o izmjenama Izbornog zakona. Prema saznanjima Istrage, HDZ je u utorak ponovo prezentirao četiri načina izbora članova Predsjedništva, ali svaki od njih je podrazumijevao etnički prefiks. To je naišlo na suprostavljanje predstavnika Venecijanske komisije koji su rekli da se na taj način ne provode presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Inače, pregovori o izmjenama izbornog zakona BiH bili su na rubu su propasti. Međunarodni posrednici, Angelina Eichhorst iz EU, i Matthew Palmer iz američke administracije, koji mjesecima nastoje riješiti pitanje izmjena Izbornog zakona BiH u utorak su, nakratko, i prekinuli pregovore između lidera SDA i HDZ-a BiH. Revolt međunarodnih zvaničnika je izazvao čvrt stav lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića koji je kazao da ne odustaje od “etničkog prefiksa” prilikom izbora članova Predsjedništva BiH. Čović je, prema informacijama Istrage, bio i protiv smanjenja nadležnosti domova naroda FBiH. No, nakon kraće stanke, odlučeno je da se u srijedu nastave pregovori delegacija SDA i HDZ-a koje će predvoditi Bakir Izetbegović i Dragan Čović.
Za sada postoji konsenzus u vezi sa “tehničkim” pitanjima. Prema informacijama Istrage, stranke su saglasne da prihvate prijedloge CIK-a u vezi sa određenim pitanjima koja se odnose na sam izborni proces. U pitanju su dvije konkretne stvati – autentifikacija i transfer rezultata. A evo o čemu se radi.
Autentifikacija bi značila dodatne provjere identiteta birača. Naime, nakon što bi birač pokazo svoje lične dokumente članovima biračkog odbora, uslijedio bi proces autentifikacije. Birač bi, naime, morao dati otisak prsta kako bi elektronski sistem povezan sa bazom IDDEEA potvrdio njegov identitet, odnosno validnost lične karte. Drugo tehničko pitanje je pitanje transfera rezultata. Do sada je, naime, birački odbor prebrojao glasove, a oni su se tek unosili u sistem u općinskoj izbornoj komisiji. Sada bi, međutim, rezultati bili uneseni u sistem na samom biralištu.
To su, dakle, tehnička pitanja na koja je, prema informacijama Istrage, pristala i delegacija HDZ-a BiH. No, nesuglasice oko suštinskih izmjena Izbornog zakona su, za sada, nepremostive, zbog čega su i međunarodni posrednici posezali i za prijetećim izjavama.
Lav koji riče bio je zaštitni znak “Metro Goldvin Majera”, jednog od najvećih studija u istoriji filmske industrije. Prije nekoliko godina, svjetski mediji su objavili da je “lav prestao da riče”. No, da li je?
U petak navečer, sat i po prije polnoćke, lav je ponovo zarikao. Ne u Holivudu, već na službenom Twitter nalogu ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković. Provjerio sam, profil nije hakovan. Nažalost.
Zaljubljeni pogledi u ruskog ministra vanjskih poslova učinili su svoje. Sergej Lavrov se pretvorio u lava. I to lava koji riče.
To što je Bisera Turković boravila u službenoj posjeti Rusiji, to što se srela sa jednim od najmoćnijih ljudi te države i svjetske politike uopće, pohvalno je. I njena fascinacija Lav(rov)om donekle je razumljiva, jer nakon što se godinu i po, uglavnom, susrećete sa zamjenicima pomoćnika, onda je veliki uspjeh kada vas ugosti ministar vanjskih poslova Ruske Federacije. Ali zašto, zaboga, lav? Šta on simbolizira? Ministrica vanjskih poslova BiH hoće da kaže da je Lavrov, zapravo, “lav”, a ona samo “plijen”? Ili nam želi reći da “ne diramo lava dok spava”? I da se Lav(rov)u može otići samo sa dobrim vijestima.
“U Rusiju sam došla s dobrim vijestima koje se tiču dogovora da se u Banjoj Luci otvori ured Ruske Federacije u BiH. To smo čekali neko vrijeme zbog nemogućnosti državnih institucija da rade, ali to je sad riješeno”, kazala je Turković i dodala kako se “očekuje i donošenje odluke o otvaranju ruskih kulturnih i humanitarnih centara u BiH”.
Tako je. Treba proširiti ruski uticaj u BiH. Malo ga je. A Ruska Federacija je, još od onih dobrovoljaca koji su pucali po Sarajevu, i direktne podrške separatizmu Milorada Dodika, “vekovni prijatelj” Bosne i Hercegovine.
Sa Biserom Turković, Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom, očito se slaže i bivši ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija. On će još, uz Rusiju, na listu “bh. prijateljskih” zemalja dodati i Kinu, državu u kojoj je, dok je slučajno prolazio, u julu 2019. godine, primio nagradu za izuzetna akademska postignuća na Sveučilištu u Pekingu.
“Ono što je zvanična ruska politika i kineska politika. Neposredni povod je bio kad sam zvao američkog ambasadora, kada je Dodik izjavio da iza njega stoji Putin i Xi Jinping koji su mu rekli – samo nastavi, majstore, dalje. Ja sam zvao da pitam, tako vam Boga, je li moguće da neko izlazi sa takvim stavom jer to je u direktnoj suprotnosti sa spoljnom politikom Kine, ja to odlično znam. Sa principima na kojima počiva njihova spoljna politika. Podržavati secesiju bilo koga na planeti, Kina je zadnja zemlja koja bi tako nešto uradila. Prirodno, radi se o tome da Dodik priča stvari koje jednostavno nisu tačne. I ovdje stvara dalje atmosferu da iza njega stoji neko. Ja ne vjerujem. Potpuno sam uvjeren u to. I u razgovoru koji ste mogli vidjeti u intervjuu Lavrova koji je danas dao našim medijima u kome je savršeno jasno da Rusija ima neslaganja oko visokog predstavnika, to nije sporno, ali Rusija ne podržava narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Rusija ne da ne podržava secesijske činove. Rusija ne podržava ono što je antiustavno djelovanje i Rusija ne podržava razbijanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH”, kazao je Zlatko Lagumdžija, gostujći u petak na N1 televiziji.
Da su kineske diplome i dodatna sredstva uvjeravanja uticala na Lagumdžijine promjene stavova, dalo se naslutiti još 2017. godine, kada je bivši ministar vanjskih poslova BiH učestvovao na konferenciji “Pojas i put” koju je organizirala kineska ambasada u Sarajevu.
Govoreći tada, Lagumdžija je istaknuo da će inicijativa Jedan pojas – jedan put imati direktne refleksije na Bosnu i Hercegovinu, uključujući i inicijativu 16+1 kojom Kina na velika vrata ulazi u ovaj dio svijeta, angažirajući sredstva u visini od 900 milijardi dolara za oživotvorenje novih razvojnih platformi.
Dodao je da BiH ima sreću da Kina želi da je vidi na dijelu svog puta ka kreiranju nove konstelacije u kojoj ova zemlja ne želi biti lider u klasičnom smislu riječi, nego želi da bude partner i da kreira mrežu partnera.
“Dobra vijest je da Kina to želi, a loša je da mi to ne vidimo, ali vjerujem da smo na putu da Kinu približimo Bosni i Hercegovini”, poručio je tada Zlatko Lagumdžija.
Nakon što je postao promotor kineske politike, Lagumdžija je sada počeo da promovira i politiku Ruske Federacije BiH, tvrdeći da ni oni ne podržavaju secesiju u BiH. U nastavku ćemo samo podsjetiti na ključne detalje iz ne tako daleke povijesti.
Ruski „mirotvorci“: Zločin na Markalama počinili muslimani
„Naši mirotvorci na Balkanu“ naslov je zbornika objavljenog 2007. godine u Moskvi.
„To je“, piše bivši ambasador BiH u Rusiji Enver Halilović, „ u suštini zbornik proizvoljnosti, neistina, konstrukcija i laži o ratu u Bosni i Hercegovini“.
Među osobama čije je svjedočenje objavljeno u zborniku su Jelena Guskova i Andrej Demurenko. Guskova je, kao akademik Ruske akademije nauka bila svjedok-ekspert u procesu protiv Stanislava Galića pred Haškim tribunalom, dok je Demurenko, kao bivši komandant ruskog bataljona UNPROFOR-a u BiH, svjedočio u korist Radovana Karadžića i nekoliko oficira Vojske Republike Srpske, tvrdeći da je granata koja je na sarajevskoj pijaci Markale ubila 43 osobe ispaljena sa „muslimanskih položaja“.
U Rusiji su, nakon rata, utočište pronašla najmanje dvojica haških optuženika, Sredoja Lukića i Dragana Zelenovića.
Kada je 2008. godine, nakon više od decenije skrivanja, u Srbiji uhapšen Radovan Karadžić, zvaničnici Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije saopćili su kako ne vjeruju u „nepristrasnost“ Haškog tribunala.
Ruski naučnici negiraju identitet Bošnjaka i bosanski jezik
U udžbenicima historije i lingvistike, primijetio je bivši ambasador BiH u Moksvi Enver Halilović, u slavističkim naučnim krugovima Akademije nauka Ruske Federaciji, na univerzitetima i institutima u Rusiji, negira se ime i identitet bosanskog jezika i nacionalno ime Bošnjak. Tako šef Odsjeka za slavistiku na Filološkom fakultetu državnog univerziteta Lomonosov, V.P. Gudkov, u svojoj knjizi: Slavenski svijet, problemi historije i savremenosti (2007. godina), negira postojanje bosanskog jezika.
„Muslimani u Bosni i Hercegovini su u etničkom smislu potomci jugoslovenskih hrišćana, koji su u vrijeme osmanske vladavine napustili svoju i prihvatili vjeru osvajača“, napisao je profesor Gudkov.
Dalje u knjizi profesor sa državnog ruskog univerziteta u Moskvi navodi da su muslimani sami sebe nazvali Bošnjacima.
Profesor Enver Halilović u svojstvu tadašnjeg ambasadora BiH u Rusiji uputio je otvoreno pismo profesoru Gudkovu u kojem ga upozorava ga na nelogičnosti i grube propuste prilikom „istraživanja“ BiH i Bošnjaka.
No, nije ovo jedini slučaj negiranja identiteta Bošnjaka u ruskim naučnim krugovima. Tako u dvotomnoj knjizi „Historija južnih i zapadnih Slavena“ koju je izdao Univerzitet u Moskvi (izdanja 1998. i 2005.) i koja se, prema preporuci Ministarstva obrazovanja Ruske Federacije, koristi kao udžbenik na univerzitetima, piše da su Bošnjaci, zapravo, „takozvani bosanski muslimani“.
Skoro identične stavove ima i Srpska akademija nauka i umetnosti koja je, u Memorandumu II, koji je 2012. godine objavila Slobodna Bosna, jedan dio posvetila identitetu Bošnjaka.
„Treba izbjegavati upotrebu termina Bošnjak i uvijek upotrebljavati termin musliman, te ih na taj način definisati kao religijsku grupu, a ne narod. Koristiti svaku priliku da se istakne kako su to Srbi koji su izdali vjeru pradjedova i privatili islam“, navedeno je u Memorandumu II SANU-a.
To je, zapravo, bila tema emisije Most u kojoj su problematizirane izjave Milorada Dodika, člana Predsjedništva iz Republike Srpske koji sve češće u svojim javnim istupima koristi termin – „muslimani“.
“Šezdesetih godina prošlog vijeka oni su se ovdje zvali Srbi muhamedanske vjere, pa su onda postali muslimani sa malim ‘m’ jer je to trebalo Titu jer je pravio odnose sa Nesvrstanim pa da pokaže kako ima dobar odnos sa muslimanima… E onda su oni počeli nešto da se homogenizuju, da bi do 1993. godine kao muslimani, sa malim ‘m’ na početku, sami sebe proglasili Bošnjacima sa namjerom da termin bude dovoljno intrigantan da integriše i sve Srbe i Hrvate i da se stvori bosanska nacija, bosansko pismo, bosanski jezik”, kazao je Milorad Dodik 3. avgusta 2021. godine, gostujući na Radio televiziji Republike Srpske.
Valentina Matvijenko – Rat u BiH građanski, pravosuđe BiH nije u Dejtonu
U aprilu 2018. godine, u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini boravila je predsjednica Vijeća Federalne skupštine Ruske Federacije Valentina Matvijenko, političarka koju smatraju jednom pet najmoćnijih osoba u Ruske Federacije.
„U BiH je bio građanski rat“, kazala je Matvijenko u obraćanju delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Ona je u Parlamentu Bosne i Hercegovine kazala da „Ruska Federacija smatra da treba prestruktuirati Ustavni sud BiH i da se Sud BiH i Tužilaštvo ne pominju u Ustavu Bosne i Hercegovine.
Ove teze ruske zvaničnice danas koristi Milorad Dodik koji je započeo proces „vraćanja nadležnosti“ na Republiku Srpsku, tvrdeći da pravosudne institucije BiH nisu definirane Ustavom Bosne i Hercegovine.
Ruska ambasada podržava Milana Tegeltiju i Gordanu Tadić
Nakon što je u junu prošle godine Vijeće za implementaciju mira (PIC) pozvalo na nužne reforme Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, reagirala je Ambasada Ruske Federacije koja je „izuzela svoje mišljenje“, a podom pružila otvorenu podršku VSTV-u i Tužilaštvu BiH kojim su, u tom trenutku, rukovodili Milan Tegeltija i Gordana Tadić.
“Upravni odbor PIC-a primio je k znanju potrebu da se izvrši reforma Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) kako bi se rješavala pitanja sukoba interesa i druga pitanja vezana za integritet, ojačala neovisnost, disciplinska i profesionalna odgovornost i omogućili pravni lijekovi protiv odluka VSTV-a, pozivajući sve organe vlasti da što prije osiguraju donošenje izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u”, glasilo je saopćenje PIC-a.
Nekoliko sati kasnije, 3. juna 2020. godine, Ambasada Ruske Federacije je izdala saopćenje kojim je podržala VSTV i pravosuđe.
“Ambasada Rusije sa zabrinutošću prati razvijanje situacije u oblasti pravosuđa, posebno u kontekstu nedavnih dešavanja u Federaciji BiH. Istovremeno smatra neprihvatljivim pokušaje vršenja političkog pritiska na organe suda i tužilaštva, kojima mora biti obezbjeđena mogućnost nezavisne, nepristrane i profesionalne djelatnosti u skladu sa zakonom. Slučajevi prijetnje sudskim i tužiteljskim radnicima moraju biti ozbiljno shvaćeni i hitno procesuirani”, saopćeno je iz Ambasade Ruske Federacije, čiji se bivši šef, Petr Ivancov, službeno susretao sa tadašnjom glavnom tužiteljicom Tužilaštva BiH Gordanom Tadić.
Prijetnje Bosni i Hercegovini zbog NATO-a i podrška Miloradu Dodiku
Dan nakon što je konstitusana Komisija Bosne i Hercegovine za saradnju s NATO-om, Ambasada Ruske federacije u BiH je poslala upozrenje bh. vlastima da će “u slučaju praktičnog približavanja BiH NATO-u, Rusija morati reagirati na ovaj neprijateljski korak”.
“Pozivamo prijatelje u BiH da dobro razmisle, da izvažu sve “za” i “protiv”, da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleko od konsenzusa o ovom pitanju”, upozorila je ambasada Ruske Federacije u martu ove godine.
Igor Kalabuhov, aktualni ruski ambasador u BiH, gostujući nedavno na BHRT-u, kazao je da ne vidi ništa sporno u potezima čelnika Republike Srpske koji nastoje da brojna pitanja koja su u nadležnosti BiH vrate na taj entitet.
“To je stvar političara, stvar demokratskih odluka i ako do realizacije te ideje dođe u dijalogu, onda će je Ruska Federacija to podržati”, kazao je Kalabuhov, stavljajući se, tako, na stranu čelnika Republike Srpske.
Neustavne aktivnosti vlasti Republike Srpske centralna su tema izvještaja visokog predstavnika Christiana Schmidta, upućenog ove sedmice Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Ovaj izvještaj bit će razmatran na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, zakazanoj za 11. maj. Istraga.ba je u posjedu ovog dokumenta OHR-a i u nastavku ćemo citirati ključne dijelove. Ukoliko, pak, želite pročitati kompletan izvještaj Christiana Schmidta, dovoljno je da kliknete ovdje.
“Od oktobra prošle godine entitetske vlasti Republike Srpske (RS), na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji predvodi član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, intenzivirali su svoje aktivnosti usmjerene na jednostrano preuzimanje državnih nadležnosti od strane entiteta RS u području, između ostalog, obrane, indirektnih poreza i pravosuđa.
Entitetski zakonodavni organ, Narodna skupština RS-a, usvojila je političke akte kojima se vlasti RS-a obavezuju da ih provedu kroz različite mjere. Ove mjere uključuju jednostrano povlačenje RS iz sporazuma o prijenosu koje su RS i entitet Federacije potpisale u prošlosti, te usvajanje sveobuhvatnih zakonodavnih obveza, od kojih su neke već realizirane. Ove radnje potkopavaju ustavne obaveze države i institucija uspostavljenih da izvršavaju te obaveze, što predstavlja poništavanje ključnih reformi provedenih u okviru Općeg okvirnog sporazuma za mir. Oni ne samo da narušavaju osnove Mirovnog sporazuma, već izravno prijete poništavanjem više od 25 godina napretka u izgradnji BiH kao države koja je čvrsto na putu ka integracijama u Evropsku uniju (EU)”, navedeno je u izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Opasnost, nastavlja visoki predstavnik, leži u tome da RS “neosporno dekonstruira ustavni okvir BiH, budući da se struktura države BiH kako je navedena Općem okvirnom sporazumu za mir, postupno raspada”.
“Kao konačni tumač civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir, ponavljam, kao što sam učinio i u svom izvještaju u studenom, da vlasti RS ozbiljno krše Mirovni sporazum”, konstatira Schmidt i ističe da napori i aktivnosti međunarodne zajednice ne obeshrabruju čelnike RS-a da nastave sa svojim akcijama.
U Izvještaju se, dalje, navode konkretne aktivnosti NSRS-a u vezi sa usvajanjem Zakona o lijekovima RS, Zakona o imovini RS, Zakona o VSTV-u RS …
“Vlasti RS-a još uvijek aktivno rade na potkopavanju države BiH, njenih nadležnosti i institucija, a time i Općeg okvirnog sporazuma za mir. S jedne strane, izabrani i imenovani iz RS-a u državne institucije nastavljaju paralizirati te institucije blokirajući njihovu sposobnost rada i odlučivanja. Kao rezultat toga, zakonodavni učinak ne postoji, reforme, uključujući one potrebne za napredak prema EU, u zastoju su, međunarodni sporazumi su na čekanju, a drugu godinu zaredom nema usvojenog državnog proračuna”, navodi visoki predstavnik.
Christian Schmidt podsjeća Vijeće sigurnosti UN-a i da je NSRS usvojila Zakon o neprihvatanju odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka koji je, izmjenama Krivičnog zakona BiH, inkriminisao negiranje genocida i drugih presuđenih ratnih zločina.
“Negiranje genocida, relativizacija ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca smanjeno nakon što je moj prethodnik u julu 2021. godine nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH.Međutim, takva praksa se nastavila“, piše Schmidt i kao primjere navodi murale ratnom zločincu Ratku Mladiću oslikane u Beogradu i nekim gradovima u Republici Srpskoj.
Visoki predstavnik podsjeća i da je, od 6. do 9. januara, zabilježeno nekoliko incidenti govora mržnje i prijetnji Bošnjacima u Bijeljini, Doboju, Višegradu, Prijedoru, Foči i Nevesiniji u RS, te u Brčko Distriktu.
“Na glavnom događaju RS-a u Banja Luci Milorad Dodik je stajao je s osuđenim ratnim zločincem Vinkom Pandurevićem. Dan nakon događaja 9. januara, stotine prosvjednika okupilo se ispred OHR-a u Sarajevu, a hiljade u glavnim gradovima širom svijeta, kako bi pozvali međunarodnu zajednicu da reagira na nastavak destruktivnog ponašanja vlasti RS-a. Obratio sam se prosvjednicima i razgovarao s nekima od njih, koji su bili uplašeni i frustrirani. Oni iz prošlosti znaju da je u sadašnjoj dinamici potencijal vrlo stvaran da politička kriza preraste u sigurnosnu krizu i međunarodna zajednica mora reagirati na odgovarajući način”, navedeno je u izvještaju OHR-a.
U izvještaju su detaljno obrazložene i aktivnosti u vezi sa Zakonom o lijekovima RS kojim se ruši Agencija za lijekove Bosne i Hercegovine.
“Agencija BiH jedina je institucija u BiH ovlaštena za osiguranje sigurnosti i učinkovitosti farmaceutskih proizvoda i medicinskih sredstava u BiH, te jedina takva agencija osnovana u skladu s pravnom stečevinom EU kao uvjetom za BiH u procesu pristupanja EU. Vraćanje unatrag ozbiljno ugrožava unutarnje tržište BiH, posebno slobodno kretanje roba. Podriva ispunjavanje međunarodnih obveza BiH koje proizlaze iz međunarodnih konvencija koje se odnose na trgovinu opojnim drogama i psihotropnim tvarima iove reformeizravno se protivi mjerama zaštite javnog zdravlja i predstavlja opasno inepotreban rizik za živote i dobrobit svih građana BiH”, konstatira Schmidt.
Dalje, Christian Schmidt navodi i da je, upotebom bonskih ovlasti, morao reagirati u vezi sa Zakonom o imovini RS koji je NSRS usvojila po hitnom postupku.
“Zakon o nepokretnoj imovini RS koja služi za rad organa javne vlasti stupio je na snagu 14. aprila. Zakon predstavlja jednostrani pokušaj RS da regulira vlasnička prava nad imovinom državne imovine i neustavan je. Njime se krše relevantne odluke Ustavnog suda BiH i onemogućava prihvatljivo i održivo rješavanje pitanja državne imovine – ključni zahtjev Agende 5+2. Osim toga, krši se Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom (zabrana raspolaganja), prema kojem je svaki pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom suprotno ovim zakonima ništavan. Stupanjem na snagu Zakon bi stvorio pravni kaos i neizvjesnost imovinske odnose, uključujući i vis-à-vis buduća ulaganja u RS”, navedeno je u Izvještaju.
Političke turbulencije u BiH i dalje su, ističe Schmidt, najvidljivije u Predsjedništvu BiH, jer se različiti stavovi člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika s jedne strane i članova Predsjedništva Željka Komšića i Šefika Džaferovića s druge strane svakodnevno izražavaju o nizu pitanja. Visoki predstavnik navodi i da su Komšić i Džafeorivić jasno za osudu ruske agresije na Ukrajinu, dok Milorad Dodik nastoji da institucije BiH budu neutralne.
“Nedavno su se članovi Predsjedništva BiH razišli oko ukrajinske krize, budući da je Dodik bojkotirao sjednicu Predsjedništva nakon što su druga dva člana odbila raspravu o tom pitanju. Dodik je prosvjedovao zbog činjenice da je veleposlanik BiH pri UN-u Sven Alkalaj 2. ožujka zajedno sa 140 drugih država članica u Općoj skupštini UN-a glasovao za zahtjev od Rusije da prekine svoje vojne operacije u Ukrajini”, pojašnjava Schmidt.
U izvještaju se podsjeća i da je Milorad Dodik je na sjednici Predsjedništva od 31. ožujka, nakon što je prethodno blokirao angažiranje helikoptera Oružanih snaga BiH u gašenju požara u Hercegovini, popustio i dao suglasnost, ali “tek nakon što je najavljeno da će kiša ugasiti požare”.
Visoki predstavnik Christian Schmidt dalje u izvještaju navodi da su se u nekoliko gradova u RS desili i incidenti usmjereni prema manjinskim zajednicama.
“Incidenti i provokacije usmjerene prema manjinskim zajednicama oko pravoslavnih i praznika RS u januaru dogodili su se u općinama Bijeljina, Prijedor, Doboj, Foča, Gacko, Nevesinje i Brčko Distriktu RS. Incidenti su slijedili sličan obrazac u kojima su osobe šetale ili se vozile kroz bošnjačke zajednice uzvikujući uvrede, svirajući nacionalističke pjesme, a u nekim slučajevima veličajuči osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. U Bijeljini se pucalo, ali povrijeđenih nije bilo”, navodi Schmidt.
Visoki predstavnik navodi i da Ministarstvo prosvjete RS odbija provesti odluku Ustavnog suda BiH od 23. juna kojom je prihvaćena apelacija grupe roditelja Bošnjaka iz zajednice Konjević Polje u Bratuncu u RS, čime je potkrijepljena njihova tvrdnja da su učenici bošnjačke nacionalnosti diskriminirani u obrazovnom istemu RS-a u pogledu korištenja bosanskog jezika.
Dio svog izvještaja visoki je predstavnik posvetio i izbornim reformama, te najavama blokada izbornog procesa.
“Nedostatak dogovora uglavnom između bošnjačkih i hrvatskih stranaka u Federaciji o izbornim reformama potaknuo je hrvatske stranke na sumnju u održavanje Općih izbora 2022., uključujući uskraćivanje financiranja izbora”, ističe Schmidt.
Osim toga, navodi visoki predstavnik, uz još nepostignut sporazum o izbornim reformama, hrvatski politički predstavnici su sugerirali da bi “teritorijalna reorganizacija” mogla biti potrebna, podižući avet ratne težnje za “trećim entitetom”.
“Napori da se reformom nekoliko aspekata izbornih pravila putem izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i ograničenih ustavnih promjena, nažalost, nisu urodili plodom i ostali su predmet spora prvenstveno između glavne hrvatske stranke, (HDZ BiH) i glavne bošnjačke stranka, (SDA), iako je ishod brine sve stranke. Pohvaljujem neumorne napore posrednika EU-a i SAD-a za postizanje sporazuma između stranaka o ovom pitanju. Vjerujem da ovi napori neće biti uzaludni jer ostaje obaveza BiH da svoj ustavni i pravni okvir uskladi s Evropskom poveljom o ljudskim pravima, relevantnim odlukama Ustavnog suda i preporukama ODIHR-a i GRECO-a, a ovo pitanje će trebati riješiti u budućnosti.Do trenutka pisanja ovog izvještaja, još uvijek ima dovoljno vremena da se stranke dogovore oko paketa i usvoje ga kroz Parlament BiH. Međutim, malo je vjerojatno da će cijeli paket nužnih reformi biti usvojen bez pritiska međunarodne zajednice, koja sada snažno potiče strane da usvoje paket integriteta”, navodi Schmidt.
Ali to što nije postignut sporazum o izmjenama Izbornog zakona, ne smije uticati na proces održavanja ovogodišnjih Općih izbora.
“Nepostojanje sporazuma ni na koji način ne dovodi u pitanje Opće izbore 2022., koji će se održati u prvoj sedmici oktobra po istim pravilima kao i 2018. Međutim, nedostatak dogovora o izbornoj reformi učinit će organizacija izbora izazovnijom. Većina hrvatskih stranaka i dalje uslovljava nastup na ovim izborima promjenom načina izbora članova Predsjedništva BiH. Ove stranke već dugo traže donošenje pravila kojim se osigurava da jedan od članova tročlanog Predsjedništva “legitimno” predstavlja hrvatski konstitutivni narod”, piše visoki predstavnik.
U tom kontekstu, navodi se dalje u Izvještaju, Centralna izborna komisija BiH, zaduženo za organizaciju izbora, do sada nije mogla osigurati sredstva potrebna za provođenje pripremnih aktivnosti, zbog neusvajanja proračuna institucija BiH za 2022. godinu.
“U nedostatku usvojenog budžeta, Vijeće ministara BiH može donijeti posebnu odluku o osiguranju potrebnih sredstava CIK-u za provođenje općih izbora 2022. godine. Početkom aprila, ambasadori PIC-a (minus ruski veleposlanik), OSCE i ja poslali smo pismo predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i zamjenicima predsjedavajućeg, pozivajući ih da to učine bez daljnjeg odgađanja”, ističe Schmidt.
Visoki predstavnik u svom Izvještaju kritikuje i stavove ruskog ambasadora u BiH Igora Kalabuhova.
“Moram izraziti svoje razočaranje zbog nedavnih komentara ruskog ambasadora u BiH, koji je, kako se činilo, prijetio suverenitetu BiH. U intervjuu za lokalne medije 17. marta, ambasador je rekao: “Ako [BiH] odluči biti članica bilo kojeg saveza, to je interna stvar. Naš odgovor je druga stvar. Primjer Ukrajine pokazuje što očekujemo.” Neprihvatljivo je da ambasador i član PIC-a koristi primjer rata koji se odvija u drugoj zemlji kao “upozorenje” svojoj zemlji domaćinu. Nedavni događaji u Ukrajini oštri su podsjetnici na važnost očuvanja mira i stabilnosti. Također moram izvijestiti da je, nakon svoje objave 28. jula 2021. o obustavljanju sudjelovanja na sastancima PIC-a, Ruska Federacija 17. feburara objavila da obustavlja svoj mandatni doprinos budžetu mog Ureda”, naveo je Christian Schmidt.
Visoki predstavnik se u izvještaju dotakao i funkcionalnosti Federacije BiH.
“Nema dogovora o imenovanju nove Vlade FBiH niti o imenovanju nedostajućih ministara zbog iznesenog stava HDZ-a BiH da ne odobrava nikakva imenovanja dok se ne postigne dogovor o izbornoj reformi. Slično, rezultati Općih izbora 2018. također se ne provode u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje ostaje ista Vlada iz mandata 2014.-2018.”, navodi Schmidt.
On ističe da je federalni premijer Fadil Novalić u oktobru 2021. godine uputio dopis predsjedniku i potpredsjednicima Federacije, u kojima je naveo da je potrebno popuniti nedostajuća ministarska mjesta u Vladi, ali da do danas nema imenovanja.
“Ipak, Vlada Federacije sastaje se redovno, održavajući 26 redovnih i 11 vanrednih sjednica. Oba doma Parlamenta Federacije sastajala su se rijetko, pri čemu je Zastupnički dom održao samo šest redovitih i četiri izvanredne sjednice, a Dom naroda samo četiri redovne i šest vanrednih sjednica. Što se tiče zakonodavnog rezultata, usvojeno je samo sedamnovih zakona i 13 izmjena i dopuna postojećih zakona”, piše u Izvještaju koji će 11. maja biti razmatran pred Vijećem sigurnosti UN-a.
Schmidt se dotakao i funkcionalnosti Ustavnog suda Federacije BiH, optužujući direktno predsjednika Federacije Marinka Čavaru za blokadu.
“Imenovanja u Ustavnom sudu Federacije još uvijek nisu riješena. Od 2019. godine, Ustavni sud Federacije imao je četiri slobodna mjesta, zbog penzionisanja sudaca, pa je u Sudu ostalo samo pet od devet potrebnih sudija prema Ustavu Federacije. Za kvorum mora biti prisutno svih pet, a za donošenje odluka potrebna je jednoglasnost. Štoviše, Sudsko vijeće za vitalni nacionalni interes (VNI) uopće ne može funkcionirati, jer ima samo četiri suca, što je nedovoljno za kvorum u vijeću VNI. VSTV BiH je u oktobru 2019. godine predsjedniku i potpredsjedniku Federacije dostavio prijedloge kandidata za tri upražnjena mjesta, a prijedlog kandidata za četvrto mjesto dostavio je u februaru prošle godine. Potom su dva potpredsjednika Federacije dostavili svoje konačne prijedloge predsjedniku Marinku Čavari (HDZ BiH) i pozvali ga da da proslijedi kandidature Parlamentu Federacije. Međutim, Čavara je odbio proslijediti taj akt, blokirajući proces imenovanja i ostavljajući Ustavni sud Federacije nefunkcionalnim”, navedeno je u Izvještaju.
Christian Schmidt u svom izvještaju napominje i teško stanje na BHRT-u.
“Uprava BHRT-a tvrdi da je njen dug nastao zbog odluke Javnog emitera Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) u RS-u da BHRT-u oduzme 50 posto sredstava koja RTRS prikuplja u RS-u, kako je definirano zakonom. RTRS je 2019. godine jednostrano odlučio pokrenuti vlastitu naplatu RTV takse i prestao je uplaćivati na račun jedinstvenog sistema. Javni emiter Federacije, Radio-televizija Federacije BiH (RTFBiH) svoje prikupljene prihode dijeli s BHRT-om, ali se taj prihod prvenstveno prikuplja na područjima Federacije s bošnjačkom većinom. Na hrvatskim područjima, vodeća hrvatska stranka HDZ BiH pozvala je ljude da ne plaćaju RTV taksu i umjesto toga doniraju 1 KM mjesečno privatnoj TV Herceg-Bosna”, napisao je Schmidt.
Kao pozitivne pomake, visoki predstavnik je iznio nekoliko odluka vlasti u Brčko distriktu, te odluku “Gradske uprave Sarajeva da postavi spomen obilježje na Kazanima u spomen na 17 pretežno srpskih stanovnika Sarajeva koje su ubili bošnjački pripadnici Armije Republike BiH tokom 92. i 93. godine.
NATO će rasporediti svoje snage u Bosni i Hercegovini, ukoliko početkom oktobra Vijeće sigurnosti UN-a ne produži mandat snagama EUFOR-a, saznaje Istraga.ba iz više diplomatskih izvora. Vlasti Bosne i Hercegovine već su obaviještene da čelnici NATO-a trenutno razmatraju plan raspoređivanja svojih jedinica koje bi, iskoristi li Rusija veto u Vijeću sigurnosti, zamijenile EUFOR-ove jedinice. Informacija bi zvanično trebala biti saopćena početkom naredne sedmice kada u Bosnu i Hercegovinu dolazi američka ambasadorica pri NATO-u Julianne Smith. Ona bi u BiH, objavio je u portal Klix, trebala doputovati u ponedjeljak, a kako saznaje Istraga.ba, imat će sastanke sa zvaničnicima Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.
Podsjećamo, u novembru prošle godine Vjeće sigurnosti Ujedinjenih nacija produžilo je na godinu dana mandat jedinicama EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Pretohodno je Ruska Federacije insistirala da se iz Rezolucije usvojene 3. novembra 2021. godine izbaci OHR, te da se visokom predstavniku zabrani obraćanje pred Vijećem sigurnosti. Ostale članice su popustile pod ucjenama i mandat EUFOR-a je produžen.
“Vijeće sigurnosti, utvrdivši da situacija na području bivše Jugoslavije i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, djelujući u skladu s Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda: ovlašćuje države članice koje djeluju kroz ili u suradnji s Evropskom unijom da u daljnjem razdoblju od dvanaest mjeseci, počevši od datuma usvajanja ove rezolucije, uspostave multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTHEA) kao pravnog sljedbenika SFOR-am pod ujedinjenim zapovijedanjem i upravljanjem, koje će ispunjavati svoje misije u vezi s provedbom Aneksa 1-A i Aneksa 2 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa (zajednički Mirovni sporazum, S/1995/999, Aneks ), u suradnji s prisutnošću Glavnog štaba NATO-a, u skladu sa dogovorima između NATO-a i EU-a kako je priopćeno Vijeću sigurnosti u njihovim pismima od 19. studenog 2004., u kojima se priznaje da će EUFOR ALTHEA imati glavnu ulogu stabilizacije mira u vojnim aspektima Mirovni sporazum, odlučuje obnoviti ovlaštenje iz stavka 11. svoje rezolucije 2183 (2014) za daljnje razdoblje od dvanaest mjeseci počevši od datuma donošenja ove rezolucije”, navedeno je posljednjem, usaglašenom tekstu Rezolucije koju je Vijeće sigurnosti UN-a, nakon višesedmičnog pregovaranja, usvojilo 3. novembra prošle godine.
Dakle, mandat EUFOR-a u Bosni i Hercegovini traje do 3. novembra i ukoliko prije toga Vijeće sigurnosti UN-a ne usvoji novu rezoluciju o produženju mandata EUFOR-u, ove jedinice više neće moći biti na teritoriji Bosne i Hercegovine. U odnosu na prošlu godinu, situacija u Vijeću sigurnosti UN-a se dodatno zakomplikovala, jer je, u međuvremenu, Rusija započela agresiju na Ukrajinu. Međutim, ukoliko Ruska Federacija ne prihvati novu rezoluciju, u BiH će, sada je izvjesno, biti razmještene NATO snage koje su bile predviđene i Dejtonskim mirovnim sporazumom.
“Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva se da usvoji rezoluciju kojom će ovlastiti države članice ili regionalne organizacije i aranžmane da uspostave višenacionalne snage za vojnu provedbu mira (u daljnjem tekstu “IFOR”). Strane znaju i suglasne su da se navedene snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zrakoplovnih i pomorskih jedinica iz država članica NATO-a i država koje nisu članice NATO-a, razmještenih u Bosni i Hercegovini kako bi pomogle u osiguranju poštovanja odredaba ovoga Sporazuma (u daljnjem tekstu “Aneks”). Strane znaju i suglasne su da IFOR započne s provedbom vojnih aspekata ovoga Aneksa poslije prijenosa ovlasti sa zapovjednika UNPROFOR-a na zapovjednika IFOR-a”, navedeno je u Dejtonskom mirovnom sporazumu, Aneks I, član 1, tačka a.
Vijeće sigurnosti je, potom, usvojilo rezoluciju kojom je IFOR zamijenjen SFOR-om, da bi kasnije, kao pravni sljedbenici bile snage EU i NATO-a, koje bi djelovale isključivo u skladu sa ranijim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. To je potvrđeno i u Rezoluciji 1575, donesenoj u novembru 2004. godine.
“Potvrđuje podršku vlastima Bosne i Hercegovine snagama EU-a i kontinuiranoj prisutnosti NATO-a te njihovu potvrdu da su oboje pravni sljedbenici SFOR-a za ispunjavanje svojih misija u svrhu Mirovnog sporazuma, njegovih Aneksa i dodataka i relevantnih rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i da mogu poduzeti potrebne radnje, uključujući korištenje sile, kako bi se osigurala usklađenost s Aneksima 1-A i 2 Mirovnog sporazuma i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”, navedeno je u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik 20. septembra putuje u Rusiju gdje bi trebao razgovarati sa tamošnjim predsjednikom Vladimirom Putinom. Jedna od tema sastanka Putin – Dodik bi trebala biti nova rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o produžavanju mandata snagama EUFOR-a. Dodik će, kako saznajemo, tražiti od Putina da Rusija ne blokira EUFOR, jer je svjestan da bi, u tom slučaju, u BiH došle snage NATO-a. Osim toga, Milorad Dodik preko Mađarske i Francuske pokušava da izlobira donošenje odluke prema kojoj bi jedinice EUFOR-a bile stacionirane samo na području Federacije BiH. Jedan od zagovornika te ideje je i bio i frankcuski general Brice Houdet, inače operativni komandant EU za operaciju ALTHEA. To je onaj oficir koji se u maju ove godine sastao sa Miloradom Dodikom, nakon čega je Dodik kazao da “EUFOR ima njegovu podršku”.
Уколико дође до застоја у одлучивању у Савјету безбједности, сматрам да Предсједништво БиХ треба да затражи од ЕУ да ''Алтеа'' настави своју мисију у БиХ.
Upravo na tom sastanku Houdet je Dodiku otkrio povjerljive planove i, kako saznaje Istraga.ba, on u budućnosti neće biti operativni komandant EU za operaciju ALTHEA. Mada je, kao zvanični razlog, navedeno da Houdet više ne može obavljati ovu funkciju zbog “narušenog zdravlja”, Istraga.ba saznaje da je francuski oficir uklonjen zbog brojnih pritužbi na njegov rad, prije svega u Bosni i Hercegovini.
U rakijskom podrumu u Laktašima ugašen je NATO put Bosne i Hercegovine. Jer nema potrebe da lideri osmorke i Milorad Dodik proturječe jedni drugima, kada o NATO integracijama ne postoji konsenzus. Visok stepen razumijevanja postoji oko energetskih projekata. Gle čuda, onaj što se zove “istočna interkonekcija” ionako ovisnu Bosnu i Hercegovinu o ruskom plinu pravi još ovisnijom. Onaj projekat koji se zove “Buk Bijela”, energiju rijeke Drine daje Beogradu i Banja Luci. A protiv onog posljednjeg, aerodroma u Trebinju, godinama su bili službenici Ambasade SAD-a u Sarajevu, jer bi se taj aerodrom mogao nekad u budućnosti iskoritisti kao baza za ruske snage.
Nema, dakle, govora o NATO integracijma. Ali ima o jačanju srbijanskih i ruskih projekata u Bosni i Hercegovini.
I u zaključcima principijelne Naše stranke nema NATO inegracija. Jer nema potrebe, reći će prije nekoliko godina Sabina Ćudić, da se “prepiremo oko stvari oko kojih se ne možemo dogovorit”.
“Posebno me raduje”, ponovit će godinama kasnije Željka Cvijanović, “što se ne insistira na onome oko čega nemamo saglasnost”.
Oko čega to, onda, postoji “visok stepen suglasja”. Oko reforme pravosuđa koja će se provoditi po notama u Dodikovom rakijskom podrumu prisutnog Milana Tegeltije? Da. Oko smjene direktora Službe za poslove sa strancima i predaje te institucije Miloradu Dodiku? Da. Oko imenovanja Riste Zarića za zamjenika direktora OSA-e? Da. Oko postavljanja Nikole Špirića za člana Kolegija Doma naroda PS BiH? Da. Oko gradnje hidroelektrane na Drini koja će biti u vlasništvu Srbije i Republike Srpske? Da. Oko istočne interkonekcije kojom će dolaziti ruski plin? Da. Oko procesuiranja korumpiranih političara u Sarajevu? Djelimično. Oko prebacivanja Uprave za indirektno oporezivanje iz nadležnosti HDZ-a u nadležnost SNSD-a? Da.
A gdje su, onda, točke prijepora?
Slažu li se partneri oko NATO integracija? Ne. I zato niko iz osmorke, uključujući i Nermina Nikšića, i Sabinu Ćudić, i Elmedina Konakovića, više ne smije reći da će BiH nastaviti svoj NATO put. Slažu li se partneri iz Dodikovog rakijskog podruma oko kvalifikacije zločina u Srebrenici? Ne. I zato se neće insistirati na procesuiranju negatora genocida. Slažu li se partneri oko izdvajanja novca za materijalno-tehnička sredstva za Oružane snage BiH? Ne. I zato će novac biti izdvojen samo za povećanje plaća vojnicima, ali ne i za njihovo opremanje i naoružavanje. Slažu li se partneri oko pitanja Kosova? Ne. I zato se na tom pitanju više neće insistirati. Slažu li se partneri iz Laktaša oko karaktera rata u Ukrajini? Ne. I o Ukrajini se više neće govoriti. Slažu li se partneri oko karaktera rata u Bosni i Hercegovini? Ne. I zato Elmedin Konaković više ne insistira na reviziji presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije.
Lideri iz Dodikovog rakijskog podruma na rubu su slaganja i oko izmjena Izbornog zakona. Jer, nema smisla da “Bošnjaci biraju Hrvatima” Željka Komšića. Lideri iz rakijskog podruma su na rubu slaganja i oko izmjena Ustava BiH. U RS-u će se član Predsjedništva BiH birati direktno, a u Federaciji indirektno.
Ustavni sud BiH ponovo nije donio odluku zahtjevima Željka Komšića i Šefika Džaferovića kojima je tražena ocjena ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, saznaje Istraga.
“S obzirom na to da nije bilo potrebne većine za donošenje bilo kakve odluke, sve je prolongirano za plenarnu sjednicu u martu”, kazao je sagovornik Istrage iz Ustavnog suda BiH.
Evo o čemu se radi. Da bi Ustavni sud BiH odlučio u nekom predmetu, za ili protiv odluke mora glasati najmanje petero sudija, što je prosta većina od ukupnog broja sudija. Naime, Ustavni sud BiH čini devet sudija, od čega je njih šestero domaćih (četvero iz Federacije i dvoje iz RS) i troje međunarodnih. Međutim, od jeseni prošle godine, Ustavnom sudu BiH nedostaje dvoje sudija, jer su penzionisani Mato Tadić i Miodrag Simović. Federalni Predstavnički dom do danas nije imenovao Tadićevog nasljednika, niti je Narodna skupština RS imenovala nedostajućeg sudiju iz tog entiteta koji bi naslijedio Miodraga Simovića. Tako sada u Ustavnom sudu BiH sjedi sedmoro sudija, četvero domaćih i troje stranaca. Ukoliko su njihovi glasovi podijeljeni, recimo u omjeru 4-3 ili 3:4, Ustavni sud BiH ne može donijeti odluku, jer je prema Pravilima Ustavnog suda za donošenje odluke potrebno pet glasova.
Upravo je takva situacija bila na ovosedmičnoj plenarnoj sjednici, kada se ustavne sudije podijelile. Njih četvero je, naime, bilo saglasno da Ustavni sud BiH prihvati nacrt odluke, te tako odbaci Komšićev i Džaferovićev zahtjev kojim je zatražena ocjena ustavnosti Schmidtovih odluka. Kako nije bilo pet potrebnih glasova, odluka nije mogla biti donesena. Stoga je ovaj predmet prebačen za narednu plenarnu sjednicu Ustavnog suda BiH, kada će biti pripremljeni i nacrt odluke da se usvajaju zahtjevi Željka Komšića ili Šefika Džaferovića. Ukoliko i taj nacrt ne dobije podršku petero sudija, formalno-pravno eće biti odluke i predmet će biti prebačen na neku od narednih plenarnih sjednica, kada Ustavni sud BiH bude u punom sazivu.
Podsjetimo, izvjestiteljica u ovom slučaju je švicarska sutkinja Helen Keller. Ona je sa stručnim službama i savjetnicima u Ustavnom sudu BiH bila pripremila prijedlog odluke kojim se odbijaju zahtjevi Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Keller je ovaj prijedlog sačinila nakon pritisaka iz OHR-a. Nju je, kako saznajemo, podržala i Valerija Galić koja je za sutkinju Ustavnog suda BiH imenovana na prijedlog HDZ-a BiH. Preostala dva imena nismo uspjeli saznati. Kako prijedlog sutkinje Keller nije dobio potrebnu većinu, odluka nije donesena i predmet će opet biti razmatran u martu.
Sada, međutim, postoji druga opasnost. Ukoliko Predstavnički dom FBiH do marta imenuje ustavnog sudiju bliskog HDZ-u BiH, postoji mogućnost da bude dovoljno ruku za odbacivanje zahtjeva Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Za sudiju Ustavnog suda BiH iz Federacije prijavilo se 14 kandidata. To su Boris Barun, Danica Šain, Sanela Butigan-Gorušanović, Ivo Rozić, Zvonko Mijan, Ivan Miličević, Marin Vukoja, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Bariša Čolak, Mario Širić, Željka Marković Sekulić, Mirko Miličević i Mile Lasić. Svi osim Sanele Butigan-Gorušanović su kadrovi bliski HDZ-u BiH. Ukoliko bilo ko od HDZ-u bliskih kadrova bude imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH, to bi značilo da u Ustavnom sudu BiH postoji dovoljan broj sudija za odbijanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti Schmidtovih amandmana. Stranke sa sjedištem u Sarajevu imaju dovoljno ruku u Predstavničkom domu FBiH da imenuju kandidatkinju koja nije bliska HDZ-u BiH. No, da li će to i učiniti?
Sve ovo se, naravno, moglo prevazići da je Mirsad Zaimović, predsjedavajući Predstavničkog doma FBiH u prošlom sazivu zakazao sjednicu na kojoj bi bio izabran nedostajući ustavni sudija iz Federacije. No, Zaimović je odlučio da u svom mandatu ne završi ovu proceduru, računajući prije svega na “zadržavanje dobrih odnosa sa HDZ-om BiH!”. Jedan od razloga je i to da je u utrci za Ustavni sud Federacije BiH HDZ-ova podrška bila potrebna Ajši Softić . Ajša Softić je, inače, supruga potpredsjednika SDA Safeta Softića koji je u bliskim prijateljskim vezama sa Mirsadom Zaimovićem. Tako je, u jeku najvećeg sukoba na relaciji SDA-HDZ, Marinko Čavara predložio Ajšu Softić za sutkinju Ustavnog suda FBiH. Istovremeno, Mirsad Zaimović nije dopustio održavanje sjednice Predstavničkog doma FBiH na kojoj bi, preglasavanjem HDZ-a BiH, Sanela Gorušanović-Butigan bila imenovana za sutkinju Ustavnog suda BiH.
Federalni zastupnici Damir Mašić (SDP), Aner Žuljević (SDP) i Dragan Mioković (Naša stranka) direktno odlučuju da li će HDZ BiH u srijedu dobiti sudiju Ustavnog suda Bosne i i Hercegovine koji će na toj funkciju ostati narednih dvadeset godina. Jer glasovi Damira Mašića, Anera Žuljevića i Dragana Miokovića bit će presudni prilikom odlučivanja o tome koliko će kandidata za državnog ustavnog sudiju Komisija za izbor i imenovanja poslati prema Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH koji donosi konačnu odluku. Bude li to samo “prvorangirani” HDZ-ov Marin Vukoja, to znači da će Dragan Čović naredne dvije decenije imati svog čovjeka u Ustavnom sudu BiH, jer je Vukoja rođen 1973. godine, a u penziju ide sa napunjenih sedamdeset godina.
Situacija je jednostavna. HDZ-ov Marin Vukoja je najbolje rangirani kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH. U konkursnoj komisiji su ga podržali kadrovi HDZ-a BiH i Naroda i Pravde. Drugorangirana je Sanela Butigan-Gorušanović. U pitanju je aktualna potpredsjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH čiji je otac, Pero Butigan, godinama bio jedan od najutjecajnijih kadrova SDP-a BiH u Sarajevu. U utorak, 14. marta bit će održana sjednica Komisije za izbor i imenovanja Parlamenta Federacije koja će donijeti odluku koliko će imena uputiti prema Predstavničkom domu. HDZ BiH i NiP planiraju da samo Marin Vukoja bude upućen kao prijedlog. No, HDZ BiH i NiP nemaju dovoljno ruku da to urade. Stoga je ključna uloga dvojice zastupnika SDP-a i jednog zastupnika Naše stranke.
Komisija ima 11 članova. Predsjednik Komisije je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Potpredsjednik je Damir Mašić iz SDP-a BiH. Članovi Komisije su Antonio Sesar i Feliks Vidović iz HDZ-a BiH, Aner Žuljević iz SDP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke, Rasim Smajlović iz NiP-a, Edina Gabela iz SBiH-a, Eldan Čomor iz SDA i Dajana Čolić iz DF-a.
Prema informacijama Istrage, četvero članova Komisije (Čomor iz SDA, Gabela iz SBiH-a, Durić iz NES-a i Čolićeva iz DF-a) insistirat će na tome da se prema Predstavničkom domu FBiH upute najmanje dva imena i to – Marin Vukoja i Sanela Butigan-Gorušanović. Međutim, četiri glasa nisu dovoljna. Da bi ovakva odluka bila donesena, mora je podržati šestoro članova Komisije. HDZ BiH, rekosmo, imao tri člana Komisije. NiP jednog. I to su četiri sigurne ruke koje će podržati prijedloge Dragana Čovića. Zato su ključni glasovi Anera Žuljevića, Damira Mašića i Dragana Miokovića. Ukoliko dvojica od njih trojice budu kontra HDZ-a, Predstavničkom domu FBiH će biti dostavljena dva kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH. A onda je sve moguće, jer HDZ BiH u ovom trenutku ima “ruku manje”. Naime, Centralna izborna komisija BiH nije još uvijek dodijelila zamjenski mandat toj stranci, tako da je mjesto u Predstavničkom domu FBiH koje je napustila novoizabrana predsjednica Federacije Lidija Bradara – upražnjeno. To bi, ukoliko NES i SBiH, budu pratili SDA i DF prilikom glasanja o sudijama Ustavnog suda moglo presuditi, jer se suzdržani glasovi, prilikom ovog odlučivanja ne računaju i većina nije nužno – 50 ruku. Prema informacijama Istrage, član CIK-a blizak HDZ-u BiH Vlado Rogić u ponedjeljak je na sjednici Kolegija insistirao da se “zamjenski mandat” HDZ-u dodijeli u utorak u 12.30 kako bi ta stranka “popunila” svoju kvoru u Predstavničkom domu Parlamenta FBIH.
Ukoliko HDZ-ov Marin Vukoja bude izabran za sudiju Ustavnog suda BiH, on će na dužnost stupiti odmah po objavi odluke. To znači da će Vukoja biti jedan od sudija Ustavnog suda BiH na plenarnoj sjednici zakazanoj za 24. mart. A baš na toj sjednici bit će razmatrani zahtjevi za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je 2. oktobra nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. S obzirom na podjele među ustavnim sudijama, Vukojim glas bi mogao biti presudan prilikom donošenja odluke, odnosno odbacivanja zahtjeva koje su podnijeli aktualni član Predsjedništva BiH Željko Komšić i bivši član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Marin Vukoja je dugogodišnji sekretar Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na tu poziciju je postavljen kao kadar HDZ-a BiH Dragana Čovića.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
