Politika

Trojka podijelila javna preduzeća: NiP-u “BH Telecom”, KCUS i Pretis, SDP-u Elektroprivreda i BH Pošta, Kukić dobija izvršnog direktora EP BiH!

Najprofitabilnije federalna kompanija sa većinskim državnim kapitalom BH Telecom pripast će Narodu i Pravdi, saznaje Istraga.ba. To preduzeće je u stranačkoj raspodjeli označeno kao kompanija “ekstra kategorije”. U ovom trenutku još uvijek nije konačno određeno ko će biti generalni direktor, a jedno od imena koje se, kao kadar NiP-a, pominje u članstvu u Upravi BH Telecoma je Nađa Lutvikadić-Fočo. U pitanju je bivša članica SDA, porodično vezana sa Hasanom Čengićem, koja je u braku sa jednim od čelnih ljudi Al Jazeere Edhemom Fočom. Osim nje, u Upravu BH Telecoma bi, u ime NiP-a, mogao i Amel Kovačević, bivši ministar finansija Kantona Sarajevo čije je ime pominjano u aferi “Panama papers”.

Među kompanijama “ekstra kategorije” je i Elektroprivreda BiH. Ovo preduzeće bi trebalo pripasti SDP-u BiH, dok bi pozicija jednog od izvršnih direktora Elektroprivrede (vjerovatno izvršni direktor za proizvodnju) trebala pripasati PDA-u, odnosno stranci čiji je osnivač Mirsad Kukić. PDA-ov kandidat za izvršnog direktora je Nevad Ikanović.

Kada su u pitanju preduzeća “A kategorije” uspjeli smo saznati da će Narodu i Pravdi pripasti čelne pozicije Aerodroma Sarajevo, goraždanskog Ginexa, Federalne uprave Civilne zaštite, Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo, Union banke, Federalne uprave za inspekcijske poslove i BH Gasa.

SDP-u BiH, kako saznajemo, iz “A katergorije” pripadaju BH Pošta i JP Ceste Federacije BiH.

NiP je u stranačkoj raspodjeli, kada su u pitanju preduzeća B kategorije, dobio vogošćanski Pretis, FIA-u, Javno preduzeće Una, Agenciju za državnu službu, Odbor za žalbe državne službe, Kazneno-popravni zavod Sarajevo i Registar vrijednosnih papira. SDP-u je iz ove kategorije pripao konjički Igman.

U “C kategoriji”, NiP-u bi treble pripasti čelni ljudi FENA-e (Federalne novinske agencije), DRIN Fojnica, Zavoda za geodeziju FBiH, Fondacija za bibliotečku djelatnost, Unis Ilidža i Remontni zavod Hadžići.

Podsjećamo, stranke Trojke su u utorak odlučile da Javno preduzeće Autoceste FBiH prvi put od osnivanja prepuste HDZ-u BiH. Na poziciju v.d. direktora JP Autoceste je imenovan Denis Lasić, viši federalni ministar prometa i komunikacija.

Prognoza izbornih rezultata u Turskoj: Drugi krug u utrci za predsjednika, velika bitka za većinu u Parlamentu

Počeli su izbori u Turskoj. Ankete predviđaju neizvjesnu utrku i za predsjednika Republike, a pogotovo za novi saziv parlamenta.Nekih 64 miliona turskih birača danas glasaju za šefa države i poslanike.

Prema procjenama portala 600vekil.com, očekuje se drugi krug predsjedničkih izbora.Kandidat se bira za predsjednika ako dobije najmanje 50% glasova . Ako nijedan kandidat ne prođe 50% u prvom krugu , dva kandidata sa najviše glasova prolaze u drugi krug i takmiče se međusobno, prenosi politicki.ba.

Kemal Kilicdaroglu, predsjednik Republikanske stranke (CHP) kojeg podržava još pet opozicionih stranaka, u prednosti je u odnosu na aktuelnog predsjednika Republike Recepa Tayyipa Erdogana, lidera Stranke pravde i razvoja.

Drugi krug izbora bi trebao biti održan 28. maja.

Stranke ulaze na opće izbore kao savez, bilo kao jedna stranka ili kao savez, kako bi bile predstavljene u Velikoj narodnoj skupštini Turske. Stranke ili savezi pripremaju listu kandidata za svaku izbornu jedinicu. Ako glasovi saveza na nivou cijele zemlje pređu cenzus od 7% , stranke unutar alijanse dobijaju pravo da biraju poslanike. Poslanici se strankama dijele po D'Hondt sistemu prema glasovima koje dobiju u regijama.

Opći izbori, na kojima će biti određeno 600 novih članova TGNA , održatvaju se zajedno sa prvim krugom predsjedničkih izbora.

Ako se prognoze ostvare, blok Savez rada i slobode koji predvodi Narodna demokratska partija (HDP), stranka lijeve orjentacije koja uglavnom okuplja Kurde, imat će odlučujuću ulogu u formiranju vlade. Ova stranka ranije je signalizirala da je uz Nacionalni savez šest partija koji predvodi Kilicdarogluova CHP.

301: Broj mjesta potreban da bi se postala većina (50 + 1%) u parlamentu.

360: Broj mandata potreban da bi se prijedlog ustavnog amandmana stavio na referendum.

400: Dvije trećine skupštine. Broj mjesta potrebnih za direktnu promjenu ustava bez potrebe za referendumom.

Portal 600vekil.com predviđa i vrlo tijesnu utrku za većinu u Parlamentu.

Konaković, Helez i Forto glasali za: Vijeće ministara donijelo odluku o pokretanju procedure za izgradnju južne i istočne gasne interkonekcije!

Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o pokretanju procedure za sklapanje međunarodnih ugovora koji se odnose  na izgradnju  istočne interkonekcije  kojom bi se na teritoriju BiH (preko Srbije) dopremao plin iz Rusije i južne interkonekciju kojom bi se, preko jadransko-jonskog plinovoda, u BiH dopremao gas iz Azerbejdžana.

Odluka je donesena jednoglasno, što znači da su je podržali svi ministri i iz Federacije BiH, uključujući Zukana Heleza, Elmedina Konakovića i Edina Fortu.

U pitanju su dokumenti nazvani Nacrt osnove za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o izgradnji plinovoda “Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije” na pravcu granica Republika Srbija – Bosna i Hercegovina – Bijeljina – Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, Nacrt osnove za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske” na pravcu Zagvozd (HR) -Posušje (BiH) – Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar.

Južna i Nova istočna interkonekcija su dva strateška projekta od kojih može ovisiti i energetska i politička stabilnost Bosne i Hercegovine.

Južna interkonekcija

Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Izgradnjom ovog plinovoda bila bi smanjena ovisnost o ruskom plinu. Prema zvaničnim dokumentima institucija EU, cilj ovog plinovoda, koji bi prolazio kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju je obezbjeđivanje novog transportnog pravca snabdijevanja prirodnim gasom iz Azerbejdžana. BH krak bi išao preko Posušja, Mostara do novog Travnika. Plinovod Zagvozd-Novi Travnik, inače, nalazi se na listi prioriteta Evropske energetske zajednice, a nosilac ovog projekta je BH Gas. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milion eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio 500 hiljada dolara za izradu projektne dokumentacije.

Nova istočna interkonekcija

Nova istočna interkonekcija je zajednički projekat Srbije i Republike Srpske koji je pokrenut bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine. Sporazum o izgradnji ovog plinovoda u martu su prošle godine potpisali zvaničnici Republike Srpske i Republike Srbije. Magistralni gasovod iz Srbije ka Republici Srpskoj, saopćeno je tada, trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad trebalo bi da bude završen u narednih pet godina. Bila bi to druga gasna interkonekcija između Srbije i Republike srpske, odnosno, BiH. S obzirom na to da se radi o međudržavnom projektu, potrebna je saglasnost institucija BiH. Ovim trasom bi bio dopreman plin iz Rusije koji je Balkan dolazi Turskim tokom. Planirano je da dužina gasovoda na teritoriji Republike Srbije bude 90 kilometara, a na teritoriji Republike Srpske oko 320 kilometara. Nosilac poslova je – preduzeće iz Reublike Srpske – Gas Res. Predsjednik RS-a Milorad Dodik je ovaj projekat dogovorio sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Da bi ova dva projektu bila realizirani, odluku bi moralo donijeti Predsjedništvo BiH. Za sada, dvojica članova Predsjedništva, Željko Komšić i Denis Bećirović, podršku ovim projektima uslovljavaju usvajanjem zakona o gasu na nivou BiH. Međutim, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je bezuslovno podržao projekte.

Večera u Ljetnikovcu Dike Slezaka: Plenković u Mostaru sa Konakovićem, Čovićem, Krišto, Sattlerom i izraelskim diplomatama …

Hrvatski premijer Andrej Plenković susreo se večeras u Mostaru sa čelnicima HDZ-a BiH i Naroda i Pravde, Draganom Čovićem i Elmedinom Konakovićem.

Čović, Plenković i Konaković bi trebali večerati u restoranu Ljetnikovac Radobolja.

Prema informacijama Istrage, na večeri bi im se trebali pridružiti ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, kao i diplomate iz Delegacije EU u BiH.

Večeri u Mostaru prisustvuje i Johann Sattler, te ambasadorica Izraela Galit Peleg. Povod je “Mostarski sajam”, ali je jedna od tema i izmjena Izbornog zakona BiH.

Podsjećamo, danas u Mostaru boravi i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik Europske unije za dijalog između Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana te se sastao sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, te federalnim premijerom Nerminom Nikšićem.

Krišto je, nakon sastanka sa Lajčakom, kazala “da je prioritet, najkasnije u narednih šest mjeseci, izvršiti ograničene izmjene Ustava BiH i cjelokupnu izmjenu izbornog zakonodavstva na način da se osigura stvarna ustavna ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda”.

On u Mostaru boravi povodom održavanja 23. privrednog sajma, a u istu svrhu u Mostaru borave i zvaničnici susjedne Hrvatske, kao i premijerka Srbije Ana Brnabić.

Iako se ranije očekivao dolazak izraelskog premijera Benyamina Netanyahua, on je ipak svoj dolazak u Mostar otkazao.

Ljetnikovac Radobolja u vlasništvu je kompanije Editus City Group, čiji su osnivači, prema podacima Registra poslovnih subjekata, Vesna, Nino i Mario Slezak, odnosno supruga i sinovi mostarskog biznismena Dinke Dike Slezaka.

Dinko Slezak je, ranije su pisali mediji, bio vlasnik kladionica Derby Bet Shop i Intersport. Ove kladionice, prema  Porezne uprave FBiH, po osnovu neplaćenog poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada državi duguju 40 miliona KM.

Ahmetović oštro kritizira Schmidtova nametanja: Nikada ne bi prihvatio tako nešto za svoju zemlju koju predstavljam

“U proteklih šest mjeseci ustav u Bosni i Hercegovini je nekoliko puta mijenjan višom silom, i to od strane visokog predstavnika (HR) za Bosnu i Hercegovinu (BiH) Christiana Schmidta.

Jučerašnja odluka visokog predstavnika je jedna od niz ozbiljnih intervencija u najviše dobro jedne demokratije.Za tako mladu demokratiju kakva je BiH ovakvi postupci su duboki i imaju dugoročne posljedice.Iz tog razloga kritiziram način ovog djelovanja jer i sam kao parlamentarac, nikada ne bi prihvatio tako nešto za svoju zemlju koju predstavljam”, stoji u saopćenju poslanika Socijaldemokratske partije Njemačke Adisa Ahmetovića.

On upozorava da “smjernice svih ustavnih promjena koje se donose u BiH moraju biti u skladu sa kriterijima iz Kopenhagena, Venecijanske komisije i Evropskog suda za ljudska prava”.

“Njih se uvijek mora slijediti, umjesto da se jednostranim odlukama sije sumnja da se međunarodna zajednica bavi fokusiranjem na funkcionalnost cijele države i prevazilaženjem etnonacionalizma. Nikada se ne smije dozvoliti da se pojavi utisak da se vodi stranačka politika, da se ne bi izgubilo važno povjerenje.

Bosna i Hercegovina zaslužuje evropsku budućnost – i potreban joj je novi početak da bi je postigla. Socijaldemokratija je dobila povjerenje od građana BiH da postigne promjenu kursa u zemlji prema Evropskoj uniji i da prevaziđe propagirani etnonacionalizam. Stoga moramo i nastavit ćemo podržavati ove snage koje se zalažu za jačanje demokratije.

Sada je na Parlamentu FBiH, s početkom u 14 sati, da donese održive odluke. Stoga, na kraju, želim lično da se obratim svima odgovornima:

Ja sam sin bosanskohercegovačkih ratnih izbjeglica. Dolazim iz multietničke porodice u kojoj slavimo najmanje četiri velika vjerska praznika godišnje. Ljude ne stavljam u etničke denominacije. Po ovom principu nisam odgajan samo u roditeljskom domu, već sam se i socijalizirao u Saveznoj Republici Njemačkoj. To je jedan od razloga zašto sam na kraju uspio postati član njemačkog Bundestaga. Ove univerzalne vrijednosti koje se odnose na mene su kompas mog rada kao njemačkog stručnjaka za vanjsku politiku. Oni su vođeni vrijednostima, kako je to rekla i naša savezna ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.

I siguran sam da većina ljudi u BiH – bilo Jevreja, katolika, muslimana, Srba pravoslavaca ili nekonfesionalnih – želi upravo takav način života i za sebe.

Odluke koje je juče objavio OHR dijametralno su suprotne ovim vrijednostima.

Na parlamentarcima FBiH je da odluče, a posebno na socijaldemokratiji FBiH, mojoj sestrinskoj stranci, kakav koncept budućnosti žele za BiH, njen narod u zemlji i dijaspori”, poručio je Ahmetović.

Schmidtova “deblokada” Federacije na “kršćanskoj osnovi”: Potpis Bošnjaka danas je nebitan, potpis Hrvata vječno je potreban!

Visoki predstavnik Christian Schmidt suspendovao je Ustav Federacije BiH. Potpis Bošnjaka Refika Lende nije bitan, iako je, po Ustavu, obavezan. Schmidt je procijenio da je dovoljan samo potpis predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare i potpredsjednika Federacije Igora Stojanovića za imenovanje Vlade Federacije BiH. A u Ustavu Federacije BiH piše da je potreban potpis OBA potpredsjednika. Da. OBA potpredsjednika. No, visoki predstavnik je odlučio poništiti Bošnjaka Refika Lendu. Sada uopće nije bitno da li iza Lende stoje 2/3 ili 3/5 Kluba Bošnjaka. Štaviše, nije bitno čak i da iza njega stoje svih 23 delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH. To će tek biti bitno za četiri godine. Kad na snagu stupe izmjene Ustava FBiH koje je nametnuo Christian Schmidt. Ako stupe.

Dakle, samo sada, i nikada više, nije bitno koliko iza kojeg (pot)predsjednika Federacije stoji delegata iz kluba njegovog konstitutivnog naroda. Potpis potpredsjednika Bošnjaka je u ovom trenutku nebitan iako iza njega stoji 16 delegata u Klubu Bošnjaka. Za četiri godine, potpis (pot)predsjednika Hrvata će biti bitan ako iza njega stoji 14 delegata.

Ako vam kažu da je ovo trajno rješenje – ne lažu. Schmidtovom odlukom HDZ BiH je trajno ugrađen u vlast na nivou Federacije BiH.

Sada, kada HDZ BiH ima predsjednicu Federacije, za imenovanje Vlade Federacije dovoljan je potpis – predsjednice Federacije BiH. Nekada, kada se pojavi mogućnost da HDZ ima samo potpredsjednika Federacije iz reda hrvatskog naroda – za imenovanje Vlade Federacije BiH će biti potreban i potpis potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda iza kojeg stoji 3/5 delegata. A zašto baš 3/5, a ne 2/3? Pa, zato što HDZ BiH ima i imat će uvijek 3/5, jer je u oktobru prošle godine Christian Schmidt hrvatske delegate rasporedio tako da kantoni u kojima vlada HDZ BiH uvijek daju 17 delegata. Čak da Čovićeva opozicija i osvoji tri delegata, u zbiru sa hrvatskim delegatima koji dolaze iz kantona sa bošnjačkom većinom ne bi imali deset. A kad nemate deset, onda HDZ ima 14. I neprikosnoven je.

Znate li koja je razlika između 3/5 i 2/3? Da biste blokirali izbor Vlade Federacije, ali tek iza 2026. godine, sa odredbom od 3/5 vam treba 14 delegata. Sa 2/3 vam je potrebno 16. Šta mislite koja je sigurnija opcija za HDZ BiH?

Ako mislite da su “vanredni izbori” u Federaciji garant imenovanja nove Vlade Federacije, u krivu ste. Evo, recimo, 2026. godine po propisima Christiana Schmidta je predvođeno raspuštanje kantonalnih skupština i federalnog parlamenta sve dok se ne izabere nova Vlada. I uvijek će se sve birati po pravilima koje je nametnuo Christian Schmidt. Za blokadu će uvijek trebati 3/5 hrvatskih delegata, koje će HDZ uvijek imati, jer je Schmidt još u oktobru to rasporedio u njihovu korist. HDZ-ov (pot)predsjednik se neće moći preglasati. Što znači da bez njega nema Vlade FBiH. I, što, opet znači da ostaje stara Vlada sve dok HDZ biH ne pristane na novu. A pristat će samo ako su njihovi zahtjevi ispunjeni.

Izbori rezultati više nisu bitni. Bošnjački potpis danas nije bitan. Hrvatski je bitan i danas i zauvijek. Koliko god Bošnjaka danas bilo iza Refika Lende – Christian Scmidt ga je pomnožio nulom.

Christian Schmidt upotrijebio bonske ovlasti: Nova Vlada FBiH se može imenovati bez potpisa potpredsjednika iz reda Bošnjaka, ali ne može bez potpisa predsjednice iz reda Hrvata. Važeće odredbe Ustava FBiH suspendovane, a nove će stupiti na snagu za godinu. Možda

Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je izmjene Ustava Federacije BiH. Ali one će stupiti na snagu tek nakon godinu dana, pod uslovom da Parlament FBiH ne izmijeni Ustav. Istovremeno, Schmidt je privremeno suspendovao postojeće odredbe Ustava Federacije BiH koje se odnose na formiranje Vlade FBIH. Za formiranje ovog saziva Vlade FBiH neće biti potrebna saglasnost oba potpredsjednika Federacije BiH. Dovoljan je samo potpis predsjednice Federacije Lidije Bradare i jednog potpredsjednika, u ovom slučaju, Igora Stojanovića iz reda srpskog naroda. Nedostajući potpis potpredsjednika iz reda Bošnjaka za formiranje ovog saziva Vlade FBiH nije potreban.

Schmidt je najavio da će detalji biti objavljeni naknadno na stranici OHR-a.

Osim toga, Schmidt je najavio da će izmijeniti i Krivični zakon BiH koji se odnosi na podmićivanje zastupnika.

Visoki predstavnik je pozvao Predstavnički dom Parlamenta Federacije za sazove sjednicu na kojoj će biti izglasana Vlada FBiH bez potpisa Refika Lende, potpredsjednika Federacije iz reda Bošnjaka.

 

Predsjednica Federacije BiH izmijenila odluku: Ramo Isak kandidat za ministra policije FBiH, HDZ 1990 dobija ministra zdravlja

Ramo Isak, dojučerašnji član Narodnog evropskog saveza, kandidat je Trojke za ministra unutrašnjih poslova entiteta F BiH, saznaje Politicki.ba.

On je na tu poziciju došao umjesto SDP-ovog Almina Hopovca.

Predsjednica entiteta F BiH Lidija Bradara uputila je dopis u kojem obavještava Predstavnički dom Parlamenta F BiH da je došlo do promjena u sastavu predloženih kandidata za ministre.

Potpuni raspad većine na nivou Federacije: Kenan Uzunović iz Kasumovićeve stranke prešao u NES

Federalni zastupnik Kenan Uzunović prešao je NES. Uzunović je do danas bio član BHI Fuada Kasumovića i dio parlamentarne većine okupljene oko HDZ-a.

“Građani koji su nas odabrali da zastupamo njihove interese u Parlamentarnoj skupštini Federacije BiH uvijek su iznad svih politika. Upravo taj stav ujedinjuje pojedince i grupe pa je tako danas Klub zastupnika Narodnog evropskog saveza u Federalnom parlamentu ojačan još jednim iskrenim borcem za prava građana. Diplomirani komunikolog Kenan Uzunović iz Zenice politički je aktivan već duži niz godina i skupa sa ostalim kolegama iz Narodnog evropskog saveza nastaviće svoje djelovanje u PS Federacije BiH. Razvojni projekti, bolja zakonska rješenja i još niz drugih poslova i aktivnosti čiji cilj je poboljšanje života svih građana Federacije, sada su pred nama i radujemo se novim radnim pobjedama”, saopćeno je iz NES-a.

Nešto ranije, NES i SBiH su saopćili da parlamentarna većina za nametanje loših rješenja u Federaciji BiH ne postoji. “Parlamentarna većina za formiranje izvršne vlasti u Federaciji BiH koja bi se koristila kao alibi za nametanje kratkoročnih ustavnih rješenja ne postoji, navodi se u zajedničkom saopćenju Narodnog evropskog saveza i Stranke za BiH. -Sporazum koji su svojevremeno NES i SBiH potpisali sa strankama tzv. Osmorke i HDZ-om ticao se uspostave zakonodavne vlasti, a uslov za formiranje izvršne vlasti od početka je bio potpisivanje zajedničkog programa mjera kao temelj programske koalicije. Izrađeni Program mjera potpisan je od strane pet stranaka (SDP, NiP, NS, SBiH i NES), ali od strane HDZ-a nije nikada. Umjesto potpisivanja usaglašenog Programa, na sastanku u Mostaru pojavio se pamflet na dvije stranice koji su potpisali Dragan Čović i Nermin Nikšić, ali to nije program. Također, veoma sporan je i predloženi sastav Vlade Federacije Bosne i Hercegovine gdje je za potpredsjednika predložen Vojin Mijatović, iako takav prijedlog nije uopće usaglašen na međustranačkim konsultacijama. SBiH i NES u parlamentarnoj proceduri nikada ne bi mogle podržati Vladu u kojoj je Vojin Mijatović dopremijer Federacije BiH bez obzira na to koliko bi naših ministara bilo u prijedlogu. Dakle, nikakvi sporazumi Osmorke i HDZ-a ne mogu se koristiti kao alibi od strane visokog predstavnika za nametanje bilo kakvih nakaradnih ustavnih rješenja, a pogotovo za nametanje kompletne vlade. Pitanje Ustava Federacije i države Bosne i Hercegovine za nas je mnogo važnije od fotelja u Vladi u koje bi neki što prije da zasjednu po svaku cijenu, pa se na jučerašnjem sastanku pokazala potpuna servilnost Trojke, prihvatanjem i kratkoročnih i dugoročnih rješenja, iako se u javnosti to predstavljaju potpuno drugačije. Za njih je prihvatljivo svako rješenje koje bi značilo da će zasjeti u fotelje, što je bio slučaj i sa imenovanjem državne vlasti sa Dodikovim SNSD-om, za kojeg su tvrdili da je to sada neki drugi, proevropski orijentirani Dodik sa kojim se može razgovarati i dogovarati naprednija i bolja Bosne i Hercegovina. A, Dodik upravo ovih dana pokazuje da nikada nije bio otvoreniji u svojim secesionističkim, antidržavnim i antidejtonskim aktivnostima. Kada je u pitanju jučerašnji sastanak predstavnika tzv. Osmorke, HDZ-a, ambasadora SAD-a u BiH i ambasadora EU, Nermin Ogrešević, predsjednik NES-a, istakao je da u parlamentarnoj proceduri možemo usvojiti amandmane na Ustav Federacije ako se HDZ uključi, ali rješenje mora ostaviti barem teoretsku mogućnost da i HDZ ne bude u vlasti nego neke druge stranke koje su dobile glasove hrvatskih birača poput HDZ 1990, HNP-a. Također, Ogrešević je iznio stav da pitanje korupcije nije pitanje samo jedne stranke nego dosadašnjih vlasti u kojima su bili SNSD, HDZ i SDA” navodi se u saopćenju NES-a i SBiH-a

Nakon što je Uzunović prešao u NES, bez SBiH-a i NES-a SDP, HDZ, NiP i Naša stranka nemaju potrebnu većinu u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije čak i ako im se pridruži HDZ 1990.

Otkrivamo detalje sa sastanka u rezidenciji EU: Trojka nije protiv kratkoročnih izmjena, Čović podsjetio da su se koalicijskim sporazumom obavezali u roku od šest mjeseci promijeniti Ustav FBiH i najavio sastanak sa Schmidtom, Sattler potvrdio da u slučaju kratkoročnog rješenja većina ne postoji!

“Mi ne znamo kakvo će biti rješenje, ali će Christian Schmidt je spreman reagirati”, ponovili su više puta američki ambasador Michael Murphy i šef Delegacije EU Johann Sattler na sastanku sa liderima stranaka Osmorke i HDZ-a BiH.

“Ali mi”, uzvratit će predsjednik NES-a Nermin Ogrešević, “nećemo prihvatiti nikakvo kratkoročno rješenje”.

Onda, priznat će Murphy i Sattler svojim gostima, većina ne postoji.

“Ima samo 45 ruku”, rekao je ambasador EU Johann Satler.

Predsjednici SDP-a, NiP-a i Naše stranke nisu se usprotivili kratkoročnim rješenjima.

“Bitno je ovo razriješiti što prije. Prolazi vrijeme. Prošlo je već šest mjeseci. Imamo bitne projekte”, rekao je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić tokom sastanka koji je izrazio nadu da će rješenje biti dugoročno.

Ali Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Edin Forto nisu rekli ambasadorima SAD-a i EU da su protiv kratkoročnog rješenja. Sarajevskoj Trojci su se, potom, pridružili Elzina Pirić iz PDA i Fuad Kasumović. A Dragan Čović je objasnio zbog čega kratkoročno rješenje nije problematično.

“Mi smo se koalicijskim sporazumom obvezali da nakon formiranja Vlade FBiH u roku od šest mjeseci izmijenimo Izborni zakon i Ustav FBiH”, rekao je Čović.

Predsjednik HDZ-a je, potom, informisao lidere Osmorke i ambasadore da bi u utorak trebao imao sastanak sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom na kojem bi trebali razgovarati o eventualnom nametanju.

Međutim, ni Dragan Čović nije siguran da više postoji većina u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije. Prema informacijama Istrage, Čović već pokušava ubijediti predsjednika HDZ-a 1990 Iliju Cvitanovića da se pridruži strankama okupljenim oko HDZ-a. Cvitanović, kako saznajemo, traži poziciju federalnog ministra prometa i komunikacija. Ali ni četiri glasa iz kluba HDZ-a 1990 i HNP-a ne garantuju Drganu Čoviću i strankama Trojke imenovanje Vlade FBiH. Stranke Trojke (SDP, NS i NiP) i HDZ zajedno imaju 43 zastupnika. Ako im se dodaju dva glasa PDA i BHI FK, dolaze do 45 ruku. Sa četiri ruke HDZ-a 1990 i HNP-a koalicija bi imala 49 ruku, što nije dovoljno za imenovanje Vlade Federacije BiH.

 

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...