Za Hofmana sam prvi put čuo prije dvasesetak godina kada mi je kolega na fakultetu ispričao jedan, poprilično, loš vic. Uglavnom, da ga ne prepričavam, dovoljno je da zaguglate “Hofmanove kapi” i moći ćete pročitati taj glupi vic koji mi je ostao u sjećanju isključivo zbog nečega što se zove Hofman. Kasnije ću od brojnih kolega, novinara, saznati da u Graničnoj policiji BiH postoji izvjesni Svevlad Hoffman, sa dva F, koji, navodno, nema nikakve veze sa onim Hofmanom iz lošeg vica. I taj pravi Hoffman, sa dva F, bio je poznat po tome što je podnosio prijave protiv svojih kolega i svojih nadređenih. Sve dok ga ravnatelj Granične policije Zoran Galić nije unaprijedio u predstojnika Ureda ravnatelja nakon što je on upozorio “na okupljanje Bošnjaka u Graničnoj policiji”. Od tada Hofman sa dva F podnosi prijave protiv novinara.
Mene je, kaže za objektivni Hrvatski medijski servis, prijavio zbog raspirivanja etničke, rasne i međunacionalne mržnje jer sam kazao da dvije trećine službenika sigurnosnih agencija BiH radi u interesu Srbije i Hrvatske. I, evo, da mu pojačam dokaze koje će dostaviti Tužiteljstvu BiH ponavljam – dvije trećine službenika sigurnosnih agencija BiH radi za Beograd i Zagreb. I u ovom slučaju uopće nije bitna njihova nacionalnost. Bitno je da rade. I Svevlad Hoffman to dobro zna jer je sve svoje javne nastupe prilagodio službenom Zagrebu, odnosno politici Republike Hrvatske. A kada smo već kod Republike Hrvatske da uprostimo sve. Svevlad Hoffman je, u ime Granične policije BiH kojom rukovodi hrvatski državljanin Zoran Galić, podnio prijavu protiv mene, državljanina BiH, Tužilaštvu BiH kojim rukovodi hrvatska državljanka Gordana Tadić. I sada bi hrvatska državljanka Gordana Tadić, raspoređena na poziciji glavne držvne tužiteljice BiH, trebala istraživati zbog čega ja pišem da Hrvatska u Bosnu i Hercegovinu ilegalno ubacuje migrante. Jer Gordana Tadić, ali i Zoran Galić, ne mogu i ne smiju istraživati kako i zbog čega hrvatska policija u Bosnu i Hercegovinu ilegalno prebacuje migrante koje prethodno bičuje i kamenuje.
“Tko neovlašteno prikuplja tajne podatke, s ciljem da ih učini dostupnim stranoj državi, stranoj organizaciji, stranoj osobi ili osobi koja za njih radi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, piše u članu 348, stav 2 Kaznenog zakona Republike Hrvatske.
Dakle, hrvatski državljani Gordana Tadić i Zoran Galić počinili bi krivično djelo u susjednoj državi ukoliko bi, za interes BiH, istraživali na koji način hrvatske vlasti organiziraju ilegalno prebacivanje migranata u BiH. I onda se nameće jednostavno pitanje – smiju li državljani Republike Hrvatske zaposleni u sigurnosnim agencijama BiH uopće raditi u interesu države Bosne i Hercegovine, a kontra službenih interesa Republike Hrvatske. E, zbog toga predstojnik ravnateljevog ureda Svevlad Hoffman mora štiti interese Republike Hrvatske kada je u pitanju cijelom svijetu poznati pushback u režiji policije RH.
“Avdiću je poznato da je BiH sklopila Sporazum s Republikom Hrvatskom prema kome svi oni koji nezakonito pređu granicu između BiH i R. Hrvatske mogu bez posebnih formalnih procedura biti vraćeni na teritoriju države s koje su nezakonito ostvarili ulazak na teritoriju druge susjedne države.Dakle kada bi se na granici BiH i R. Hrvatske nezakonito i protuustavno otvorila granica, svi oni koje bi po Avdićevom receptu bili propušteni ubrzo bi bili vraćeni tamo odakle su i krenuli”, pisao je Hofman početkom ove godine dok je još tragao za dokazima koji bi mogli potkrijepiti njegove navode da sam počinio neko kazneno djelo.
Hoffmanu je nepoznato, za razliku od onih koji čitaju Sporazume na koje se on poziva, da su se “Ugovorne stranke” obavezale “prihvatiti bez posebnih formalnosti državljane trećih država, koji su na protuzakonit način prešli državnu granicu između ugovornih stranaka u roku od tri dana od dana kada je utvrđeno da je osoba protuzakonito prešla državnu granicu”.
“Ako se prihvat iz stavka 1. ovoga članka odbije zatražit će se najava prihvata u roku od 72 sata. Najavu predaje uputit će sa strane Republike Hrvatske Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, a sa strane Bosne i Hercegovine Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice. Zamoljena ugovorna stranka mora ugovornoj stranci koja traži prihvat svoju odluku priopćiti pisanim putem i to u roku od 48 sati koji se eventualno može produžiti na najdulje do 7 dana” , piše u Sporazumu na koji se pozivao predstojnik ravnateljevog ureda Svevlad Hoffman, kojeg od od “lika” iz vica dijeli tek jedno “F”.
Na ovaj način, tokom prošle godine, BiH je od Hrvatske zvanično prihvatila 208 migranata. Na onaj drugi način, zbog kojeg se zgražava cijeli svijet, prošle je godine iz Hrvatske u BiH prebačeno 7210 migranata. I oni ne postoje za službenike Granične policije BiH koji “ne rade u interesu Republike Hrvatske”.
Svevlad Hoffman je sredinom januara, gostujući u Bihaću, optužio MUP USK da iznose “paušalne i neutemeljene podatke” nakon čega se izgubio iz vidokruga policijskog komesara USK-a Muje Koričića čije su kolege još prije tri godine zadokumentovale da je Granična policija “pustila” hrvatskog policajca Zorana Melkića, zatečenog na teritoriji BiH prilikom ilegalnog prebacivanja migranata. I to nije vic u kojem je glavni akter Mujo (Koričić). Ovo je, ipak, ozbiljna priča čiji je glavni akter Hoffman kojeg od onog Hofmana iz vica razlikujemo tek po dva F.
OHR u utorak počinje novu rundu konsultacija sa liderima stranaka osmorke i HDZ-a BiH u vezi sa eventualnom odlukom o visokog predstavnika kojom bi potpredsjednik Federacije Refik Lendom bio zaobiđen prilikom formiranja nove Vlade Federacije BiH.
Lideri su, kako saznaje Istraga. pozvani na odvojene sastanke sa stručnim timovima OHR-a koji pripremaju odluku koju bi Christian Schmidt, prema najavama, trebao nametnuti naredne sedmice.
“Sastanci su organizirani kako bi se izvršio dodatni pritisak na čelnike NES-a i SBiH-a koji ne žele jednokratne odluke OHR-a”, navodi sagovornik Istrage iz Međunarodne zajednice.
Uporedo sa djelovanjem OHR-a, djeluje i američki ambasador Michael Murphy. On je, kako saznaje Istraga, za ovu sedmicu već zakazao sastanak sa Ilijom Cvitanovićem, predsjednikom HDZ-a 1990, stranke koja bi mogla odigrati presudnu ulogu prilikom formiranja Vlade Federacije BiH.
Upravo zbog djelovanja međunarodnih zvaničnika, lideri SDP-a i HDZ-a, Nermin Nikšić i Dragan Čović, odbili su poziv potpredsjednika Federacije Refika Lende na kojem je trebala biti rješavana trenutna politička kriza.
Christian Schmidt je, podsjećamo, prije uskršnjih praznika saopćio kako će morati djelovati ukoliko ne bude postignut dogovor. Ali Čović i Niškić su odbili susret sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem o čijem kadru, Refiku Lendi, ovisi formiranje nove Vlade Federacije BiH.
U ovom trenutku nije jasno definisana parlamentarna većina u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH koji potvrđuje formiranje Vlade. Za potvrđivanje Vlade potrebno je 50 glasova. HDZ i SDP imaju po 15 zastupnika, NiP ima 7, Naša stranka 6, PDA i BHI Fuada Kasumovića po jednog, NES pet (računamo i Arnela Isaka), SBiH četiri.
U zbiru, ove stranke imaju 54 ruke, što je dovoljno za potvrđivanje Vlade FBiH. Međutim, NES i SBiH su ranije saopćili da neće biti dio parlamentarne većine ukoliko OHR jednokratnom odlukom, a ne trajnom izmjena Ustava FBiH, “zaobiđe” potpis Refika Lende, potpredsjednika Federacije iz reda Bošnjaka. Bez NES-a i SBiH-a, HDZ i stranke Trojke (SDP, NS i NiP), pojačane Kukićevim PDA-om i Kasumovićevom BHI, ostaju na 45 mandata, što nije dovoljno za potvrđivanje novog saziva Vlade FBiH. Stoga je bitna uloga HDZ-a 1990 koji ima tri zastupnika i HNP-a, stranka koju su osnovali bivši HDZ-ovci iz Livna. Sa Devedesetkom i HNP-om, HDZ BiH i stranke Trojke bi došle do 49 ruku. I to im, opet, ne bi bilo dovoljno, pa bi morali tražiti podršku od Hrvatske republikanske stranke (HRS) koja ima jednog federalnog zastupnika, i bihaćkog POMAK-a koji, također, ima jednu zastupnicu.
Upravo ovo je razlog zbog kojeg ambasador SAD-a Michael Murphy ove sedmice planira imati sastanak sa predsjednikom Devedesetke Ilijom Cvitanovićem čija stranka jeste članica Hrvatskog narodnog sabora, ali nije sastavni dio parlamentarne većine okupljene oko HDZ-a BiH.
Podsjećamo, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je saopćio kako nikakva trajna odluka OHR-a ne dolazi u pitanje. To znači da visoki predsjednik Christian Schmidt ne smije izmijeniti odredbu Ustava FBiH koja propisuje da Vladu Federacije BiH imenuje predsjednik uz saglasnost OBA potpredsjednika. Čović traži da Schmidtova odluka bude jednokratna, odnosno da se njome samo u ovom trenutku isključi saglasnost potpredsjednika Refika Lende. No, ovu varijantu, već smo naveli, ne podržavaju NES i SBiH. Iako su ranije lideri NiP-a i SDP-a, Elmedin Konaković i Nermin Nikšić, tvrdili da ne podržavaju jednokratna rješenja, oni su se, u međuvremenu, predomislili. I sada im je prihvatljivo da Schmidt samo za potrebe koalicije okupljene oko HDZ-a BiH privremeno suspenduje odredbu Ustava koja se odnosi na imenovanje Vlade Federacije. Naša stranka, kao treći partner iz Trojke, od početka se nije protivila jednokratnim rješenjima na kojima je insistirao i HDZ BiH.
Sudija izvjetilac Ustavnog suda BiH pripremio je nacrt odluke koja se odnosi na izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je 2. oktobra nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, saznaje Istraga.ba. Ovaj nacrt bi trebao biti razmatran na plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, zakazanoj za 1. i 2. decembar. No, dio međunarodnih zvaničnika, svjesnih da bi Ustavni sud BiH mogao odlučiti da su Schmidtove nametnute odredbe suprotne Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava, sada pokušava isposlovati “odgodu odlučivanja”.
“Razlog je formiranje vlasti. Ukoliko Ustavni sud prihvati zahtjev člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i Schmidtove odredbe proglasi neustavnim, a postoji velika šansa da to bude urađeno, dovodi se u pitanje formiranje vlasti u kojoj će neizbježan partner biti HDZ BiH. Stoga dio zapadnih diplomata nastoji da isposluje da se odluka o Komšićevom zahtjevu razmatra na nekoj od narednih plenarnih sjednica, a ne na sjednici koja bi trebača biti održana za petnaest dana”, kazao je ja Istraga.ba jedan diplomatskih izvora.
Prema informacijama iz Ustavnog suda BiH, mjera osiguranja koju je tražio Željko Komšić neće biti prihvaćena, jer se računa na skoro odlučivanje o meritumu. A upravo odluka o meritumu bi mogla biti suprotna očekivanjima međunarodnih zvaničnika koji su, poput američkog diplomate Gabriela Escobara, tvrdili da “ne vide razloge zbog kojih bi Ustavni sud” prihvatio Komšićev zahtjev.
Razloga za prihvatanje Komšićevog zahtjeva je mnogo. Prvo, Christian Schmidt je nametnuo skoro identičnu odredbu u Ustav FBiH koju je već ranije osporio Ustavni sud BiH. Odredbe se odnose na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
Ustavni sud BiH je 2015. godine utvrdio da član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.
“U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, glase odredbe Ustava FBiH za koje je Ustavni sud BiH utvrdio da nisu u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Obrazlažući svoju Odluku, Ustavni sud BiH navodi da “iz navoda podnositelja proizilazi kako je osporenim odredbama ustava entiteta u odnosnu na Ostale u odnosu na pravo da budu kandidirani te eventualni izabrani uspostavljena diskriminacija”. Dakle, Ustavni sud BiH je utvrdio da su odredbe Ustava FBiH kojima se Ostalima ne omogućava kandidovanje za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH suprotne Konvenciji o zaštiti ljudskih prava.
Osporene odredbe visoki predstavnik Christian Schmidt je promijenio, ali je suština ostala ista.
“Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, glasi odredba Ustava FBiH koju je na dan Općih izbora nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Dakle, Schmidt je svojom odlukom obespravio građane BiH koji se izjašnjavaju kao Ostali, zbog čega je ranije Ustavni sud BiH sdlične odredbe ocijenio neustavnim i neusaglašenim sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.
Nadalje, ono što bi moglo biti problematizirano odlukom Ustavnog suda BiH su i popisi stanivništva. Visoki predstavnik Christian Schmidt je, naime, odredio da se zakonodavna vlast u Federaciji BiH (Dom naroda FBiH) konstituira po popisu iz 2013. godine, dok je za formiranje izvršne vlasti (Vlada FBiH), propisao primjenu popisa iz 1991. godine. U oba slučaja, Schmidt je išao u korist HDZ-u BiH.
Ustavni sud BiH je već ranije osporavao odluke OHR-a. U pitanju je odluka U 9/09 kojom je Ustavni sud BiH osporio odredbu Statuta Grada Mostara koju je prethodno nametnuo bivši visoki predsjednik Paddy Ashdown.
Visoki predstavnik Christian Schmidt namjerava izmjenama Ustava Federacije BiH dodatno ojačati HDZ BiH. Portal Klix.ba je, pozivajući se na svoje izvore, objavio da OHR planira “deblokirati Federaciju” tako što će omogućiti da Vlada FBiH bude imenovana bez sva tri potpisa predsjednika i dva potpredsjednika entiteta. Pravo veta, odnosno, pravo blokade imenovanja Vlade FBiH će imati onaj (pot)predsjednik Federacije koji dobije dvotrećinsku podršku prvo u klubu konstitutivnog naroda iz kojeg dolazi u Domu naroda FBiH i dvotrećinsku podršku kluba naroda kojem pripada u kantonu gdje je taj narod najmnogoljudniji.
Šta bi to značilo u praksi?
Prema trenutnim odredbama Ustava Federacije BiH, za imenovanje Vlade FBiH potrebni su potpisi predsjednika i dvoje potpredsjednika Federacije.
“Predsjednik Federacije, uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa premijerom ili sa kandidatom za tu funkciju, u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izabrana, nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom”, piše u odredbi Ustava FBIH koju Schmidt namjerava promijeniti.
Naime, aktualni potpredsjednik FBiH iz reda Bošnjaka Refik Lendo, koristeći ovu odredbu, ne želi potpisati imenovanje Vlade FBiH u kojoj nema ministara iz SDA. Kako bi obezvrijedio Lendin potpis, u OHR-u su proteklih mjeseci tražili rješenje koje bi, istovremeno, ojačalo HDZ BiH, odnosno (pot)predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda, a oslabilo ulogu (pot)predsjednika iz reda Bošnjaka i Srba. U početku je razmatrana opcija koja je predviđala da se, prilikom imenovanja Vlade FBiH, može zaobići onaj (pot)predsjednik Federacije BiH koji nema dvotrećinsku podršku u klubu naroda kojem pripada (16 delegata u bilo kojem klubu konstitutivnih naroda Doma naroda FBiH). Ovo rješenje, međutim, HDZ BiH nije prihvatio, jer im ono ne garantira opstanak u vlasti nakon izbora 2026. godine. Stoga u OHR-u, prema pisanju portala Klix, namjeravaju dodati još jednu odredbu – osim dvotrećinske podrške u klubu naroda kojem pripada Doma naroda FBiH, (pot)predsjednik Federacije koji ne želi staviti svoj potpis na imenovanje Vlade, morao bi dobiti i podršku 2/3 kluba svog naroda u skupštini kantona u kojem tog naroda ima najviše.
Tako bi, prema izračunu, (pot)predsjednik iz reda hrvatskog naroda za blokadu imenovanja Vlade morao dobiti podršku 16 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH i podršku dvije trećine svih zastupnika Hrvata u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona. (Pot)predsjednik iz reda Bošnjaka bi morao dobiti podršku 16 delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH plus podršku 2/3 Bošnjaka u Skupštini Tuzlanskog kantona koja daje najviše bošnjačkih delegata. Isto bi se odnosilo i na Srbe, s tim da bi (pot)predsjednik iz reda srpskog naroda morao dobiti podršku 16 delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH i podršku dvije trećine izabranih Srba u Skupštini Kantona Sarajevo.
Pretočeno u brojeve to bi, u ovom trenutku značilo da samo HDZ-ova predsjednica Federacije Lidija Bradara može blokirati imenovanje Vlade FBiH. Ako je suditi po potpisima za kandidaturu, samo Lidija Bradara ima podršku 2/3 delegata u klubu naroda iz kojeg dolazi i samo ona, može obezbijediti podršku 2/3 zastupnika Hrvata u Skupšini HNK, gdje stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a). U ovom trenutku je, naime, izabrano ukupno 16 zastupnika Hrvata u Skupštini HNK. Samo jedan Hrvat, DF-ov Zoran Mikulić, ne dolazi iz stranke koja nije član HNS-a. Sam HDZ BiH ima 10 zastupnika, što znači da im treba samo jedna ruka iz drugih stranaka, poput HDZ-a 1990, kako bi ispunili oba preduvjeta za blokiranje imenovanja Vlade FBiH.
Igor Stojanović, recimo, nema podršku 2/3 delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH, dok Refik Lendo nema dvotrećinsku podršku ni u Klubu Bošnjaka niti u Skupštini TK, gdje koalicija koja ga podržava ima 17 od potrebnih 18 zastupnika.
Tako, zahvaljući Schmidtovim amandmanima, dolazimo u situaciju da je jedino HDZ BiH neizbježan prilikom formiranja Vlade Federacije BiH, dok sve druge političke partije igraju nebitnu ulogu.
A sada da vidimo šta to znači kada je u pitanju vrijednost glasa.
U Tuzlanskom kantonu, prema popisu iz 2013. godine, živi 392 hiljade Bošnjaka. Dvije trećine od ovog broja je 262 hiljade.
U Hercegovačko-neretvanskom kantonu živi 118 hiljada Hrvata. Dvije trećine od ovog broja je 79 hiljada.
Dakle, da bi (pot)predsjednik Federacije iz reda Bošnjaka ispunio oba uslova iza njega mora biti najmanje 16 delegata u Klubu Bošnjaka i 2/3 zastupnika Bošnjaka u Skupštini TK. To znači da on, samo u drugom preduslovu, predstavlja 262 hiljade Bošnjaka iz TK, što je više nego cjelokupno hrvatsko biračko tijelo.
Istovremeno, u drugom preduslovu, iza (pot)predsjednika iz reda hrvatskog naroda stoji 79 hiljada Hrvata iz HNK.
Znači, znači, da bi Bošnjak blokirao izbor Vlade FBIH, mora dobiti tri puta veću podršku od Hrvata.
Šta znači trinaesti delegat u Klubu Bošnjaka, pitanje je koje se posljednjih dana sve češće postavlja. Odgovor je jednostavan – trinaesti delegat, po odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo Christian Schmidt, znači da ste nezaobilazan faktor prilikom formiranja Vlade Federacije BiH. Evo i zbog čega.
Odmah na početku da razjasnimo – da bi bila imenovana Vlada Federacije potrebno je da njeno imenovanje potpišu predsjednik i dva potpredsjednika Federacije. Dakle, izbor Vlade BiH moraju potpisati sva trojica. A sada idemo na sam način izbora (pot)predsjednika FBiH.
Nakon OHR-ovog nametanja Ustava FBiH, u Dom naroda FBiH će sjediti 80 delegata. Klubovi konstitutivnih naroda (Bošnjaka, Srba i Hrvata) imaju po 23 delegata, dok će u Klubu Ostalih sjediti 11 delegata. Prilikom izbora (pot)predsjednika Federacije BiH Klub Ostalih je nebitan. No, klubovi konstitutivnih naroda imaju ključnu ulogu.
“Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, piše u odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Dakle, da biste predložili (pot)predsjednika Federacije, morate imati jedanaest potpisa u određenom klubu konstitutivnih naroda. Ako određena politička partija, uzet ćemo za primjer Klub Bošnjaka, bude imala 13 izabranih delegata, to znači da sve druge partije nemaju potrebnih jedanaest potpisa za predlaganje (pot)predsjednika Federacije BiH. Dakle, stranka koja ima trinaest delegata u određenom klubu konstitutivnih naroda sama će predložiti (pot)predsjednika Federacije BiH. No, šta se dešava dalje?
Kandidat sa jedanaest potpisa iz Kluba Bošnjaka ide na zajedničku listu sa kandidatima iz klubova Srba i Hrvata koji, također, moraju imati po jedanaest potpisa. I ta tri kandidata čine – jednu listu.
“Izbor za predsjednika i dva dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvaćanje liste koju sačinjavaju tri kandidata i koja uključuje po jednog kandidata iz svakog konstitutivnog naroda predloženog u odgovarajućem klubu konstitutivnog naroda, u Zastupničkom domu, a zatim u Domu naroda”, piše u odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo Christian Schmidt.
Dakle, tri kandidata čine jednu listu koja se potvrđuje u oba doma Parlamenta Federacije BiH. Da pojednostavimo, na istu listu idu i kandidati koji imaju po jedanaest potpisa iz klubova Srba, Hrvata i Bošnjaka. Ako, recimo, neka partija ima dvanaest delegata u Klubu Bošnjaka, to znači da iz tog kluba dva kandidata mogu imati po jedanaest potpisa i u tom bi slučaju bile dvije liste. No, ako jedna partija ima trinaest delegata u Klubu Bošnjaka, samo njihov kandidat može imati jedanaest potpisa. U Klubu Hrvata situacija je jasna. HDZ BiH ima trinaest delegata i samo će njihov kandidat za (pot)predsjednika imati potrebnih jedanaest potpisa. U Klubu Srba, SDP sa DF-om može imati jedanaest potrebnih potpisa za predlaganje (pot)predsjednika Federacije. U Klubu Bošnjaka je situacija neizvjesna. Stranke Osmorke imaju do sada deset delegata, DF jednog, a SDA 11. Ako SDA dobije delegata iz Livna, to će značiti da stranke Osmorke ostaju na deset delegata i nemaju dovoljno potpisa da predlože (pot)predsjednika Federacije iz reda bošnjačkog naroda. Zato je je u ovom slučaju bitno kome će ići delegat iz Kantona 10 (Livno). Sada se bavimo brojem trinaest. Znači, stranka koja ima trinaest delegata i određenom klubu naroda, ima jedina potrebnih jedanaest ruku za predlaganje (pot)predsjednika Federacije BiH. I taj kandidat ide na zajedničku listu sa kandidatima iz drugih klubova koja će biti razmatrana u oba doma Parlamenta Federacije BiH.
“Ukoliko se lista kandidata ne odobri u skladu sa stavcima (4) do (10) ovog članka, postupak se ponavlja. U ponovljenom postupku, Zastupnički dom će glasovati za novu listu u skladu sa stavcima (5) do (7) ovog članka u roku od 15 dana od dana glasovanja kojim je lista kandidata odbijena. Ukoliko je Zastupnički dom iscrpio sve moguće liste kandidata predloženih u skladu sa stavcima (1) do (3) ovog članka, postupak predviđen u stavcima (1) do (7) ovog članka se ponavlja, pod uvjetom da će se rokovi u kojima odgovarajući klub predlaže kandidate iz stavova (1) do (3) ovog članka prepoloviti i da će početi da teku od dana odbijanja posljednje liste u Domu”, navedeno je u OHR-ovim odredbama Ustava FBiH.
Dakle, ako liste kandidata ne dobiju podršku, postupak se – ponavlja. Unedogled.
Ali, glasi novo pitanje, za šta je, onda, bitan drugi krug?
Odgovor se nalazi u istom članu nametnutih odredaba Ustava FBiH.
“Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegata u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva dopredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog članka, onda će to učiniti bilo koja skupina od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili”, piše u Ustavu Federacije BiH.
Dakle, broj sedam se aktivira samo onda kada u predviđenom roku jedanaest delegata ne predloži (pot)predsjednika Federacije. Kao što se, u slučaju da ni sedam delegata ne predloži (pot)predsjednika FBiH aktivira broj četiri, odnosno, potpisi četiri delegata u određenom klubu Doma naroda FBiH.
Naravno, postoji mogućnost da OHR izda drugačije tumačenje, te da dopuni svoje odredbe tako što će omogućiti aktiviranje drugog i trećeg kruga, bez obzira na činjenicu da u prvom krugu postoji jedanaest potpisa. Ali to za sobom povlači dalekosežne posljedice. Evo i koje.
Uzet ćemo za primjer Klub Hrvata. U slučaju da OHR izda uputstvo da broj trinaest ne garantuje izbor (pot)predsjednika Federacije, HDZ-u BiH i svim političkim partijama okupljenim oko HNS-a ni izbor 19 delegata u Klubu Hrvata ne bi garantirao učešće u vlasti. Dovoljno je samo bez tih političkih partija skupiti potrebnu većinu u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije i rušiti njihove liste kandidata za (pot)predsjednika FBiH sve dok broj potrebnih potpisa ne padne na četiri. U tom slučaju, delegati iz reda hrvatskog naroda izabrani u Tuzli, Bihaću, Zenici, Goraždu i Sarajevu bi mogli predložiti (pot)predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda kojeg bi potvrdila samo većina u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
“Dozvolite da konstatujem”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, prije nego se u programu BHT1 pojavila “crna rupa”.
Ali “realizator” je bio spreman. Trebale su mu samo četiri sekunde da pusti već pripremljeni “džingl neutralni”, nakon kojeg će voditelj javnog servisa saopćiti gledaocima da zbog tehničkih problema “nisu u mogućnosti do kraja saslušati govor predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića” pred Generalnom skupštinom UN-a.
Ono što je interesantno, voditelj u studiju, kako to obično biva, nije rekao da će ponovo pokušati da se uključe u New York. Samo je rečeno da Komšićevog govora više – nema.
Na drugim televizijama nije bilo tehničkih problema. Signal iz New Yorka je bio dobar.
“Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu.Pored toga, kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samo-opredjeljenja, sa konačnim ciljem disolucije ili raspada Bosne i Hercegovine i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama. Ovo potiče nejednakost u ljudskim pravima, potpuno devalvirajući i zanemarujući odredbe Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima”, konstatovao je Komšić.
O čemu je, zapravo, u trenutku “tehničkih problema” Željko Komšić govorio? O izbornom zakonodavstvu. Ovaj dio Komšićevog govora prethodio je “tehničkim problemima”.
Pogledajte kako je Javni servis BHRT prekinuo prijenos govora predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na Generalnoj skupštini UN-a kada je počeo govoriti o izmjenama izbornog zakonodavstva pic.twitter.com/3NhioqJJL1
“Sistem vrijednosti, koji u temelju ima jednakost svih pojedinaca unutar nekog društva, na žalost, ne postoji u Bosni Hercegovini. To dodatno argumentujem time da je jedan od međunarodnih sudova, odnosno Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura, u svojih pet presuda protiv Bosne i Hercegovine, utvrdio postojanje sistemske diskriminacije ili sistemske nejednakosti građana moje zemlje. Takva nejednakost ogleda se u više aspekata života, onih političkih jer svi građani nemaju jednaka prava u izbornom sistemu, pa sve do onih da ti isti građani nemaju jednaka prava i šanse u društvenom životu, kao što je pravo na rad, jer je politički sistem u Bosni i Hercegovini takav da on preferira nečiju etničku pripadnost i da na temelju te etničke pripadnosti, građani moje zemlje imaju veća ili manja prava u zavisnosti u kojem dijelu zemlje žive. Podsjetiću ovom prilikom kako diskriminacija po osnovu etničkog porijekla nekog čovjeka predstavlja jedan od oblika rasne diskriminacije kako je to utvrđeno u tački 1. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije koju su Ujedinjene nacije usvojile 1966. godine. Da je ovo još složenija priča, govori nam i taj podatak da nam se pokušava nametnuti, čak i diplomatskim aktivnostima na međunarodnoj sceni, postojanje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, kroz isticanje etničke pripadnosti dijela građana, tražeći veća prava za etničke zajednice koje susjedne zemlje podržavaju, ali uvijek na štetu temeljnih ljudskih prava. To znači kako se kolektivna prava, koja nisu dijelom međunarodnih pravnih akata, stavljaju iznad ljudskih prava pojedinaca. Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu”.
Ovaj dio Komšićevog govora u direktnoj je suprotnosti sa stavovima Hrvatske demokratske zajednice i njenog lidera Dragana Čovića. Direktor BHT 1 je Mario Vrankić. Imenovan je na prijedlog HDZ-a BiH. Tokom mandata Maria Vrankića, za urednika Dokumentarnog programa BHT 1 nezakonito je (Sud BiH presudio) imenovan Tvrtko Milović, također kadar blizak HDZ-u BiH. Osim njega, na BHT1 je, zahvaljujući Vrankiću, zaposlena Monika Ćubela Savić, novinarka koja je u Mostaru vodila “skup potpore haškim uznicima”. Kao dopisnik sa područja Hercegovine, tokom Vrankićevog mandata angažiran je i Ivan Crnjac, novinar javnog servisa koji na društvenim mrežama predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića naziva “jazavcem” i “Sejdom”.
Bez podrške Osmorke, Dragan Čović ne može dobiti četvrtog delegata u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. A upravo je to jedan od zahtjeva lidera HDZ-a BiH. Za prikupljanje glasova za HDZ BiH zadužen je lider Naroda i Pravde Elmedin Konaković koji je proteklih dana, prema informacijama Istrage, pokušavao ubijediti pojedine lidere Osmorke da Čoviću “poklone četvrtog delegata”.
Nakon žrijeba u CIK-u, HDZ BiH je dobio još jednog delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Tako je HDZ BiH došao do četrnaestog delegata u Klubu Hrvata. S obzirom na to da su za jednog državnog delegata potrebne “četiri ruke” federalnih delegata, sa svojih četrnaest federalnih hrvatskih delegata Čović može računati na tri sigurna delegata u Klubu Hrvata Doma naroda PS BiH. Za četvrtog delegata potrebne su mu još dvije ruke i to mu mogu isporučiti samo stranke Osmorke. Evo odnosa snaga.
HDZ BiH, rekosmo, ima četrnaest delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Dobili su četiri delegata iz HNK, jednog iz Posavskog kantona, jednog iz ZDK, četiri iz ZHK, tri iz SBK i jednog iz Kantona 10. U istom klubu HDZ 1990 ima tri delegata (po jedan iz SBK, HNK i Kantona 10), a pratit će ih HN Pomak iz Livna koji također ima jednogh delegata. Dakle, HDZ 1990 u saradnji sa HNP-om ima četiri delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH i to im, ukoliko ne bude promjene dresova, garantira jednog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Stranke Osmorke imaju četiri federalna delegata u Klubu Hrvata. U pitanju je jedna delegatkinja NES-a iz USK, jedan delegat SDP-a BiH iz ZDK, jedan delegat iz KS (Damir Marjanović), te jedna delegatkinja iz Tuzlanskog kantona (NiP). Osim ovo četvero, iz Goražda je prošla Berina Fejzić, koja se izjašnjava kao Hrvatica. U zbiru, stranke Osmorke, bez Berine Fejzić, imaju četiri ruke, što im je, u osnovi, dovoljno, da izaberu svog državnog delegata u Klubu Hrvata Doma naroda PS BiH. Prema trenutnom omjeru snaga, u Klubu Hrvata Doma naroda PS BiH bi sjedila tri delegata HDZ-a BiH, jedan delegat HDZ-a 1990 i jedan delegat Osmorke.
SDP-ovac iz Livna Jugoslav Brdar jedan je od kandidata za Dom naroda PS BiH kojeg bi podržale stranke Osmorke. No, prema informacijama Istrage, Nermin Nikšić je već saopćio Brdaru da “nemaju dovoljno ruku” da ga imenuju za delegata u Domu naroda PS BiH. Drugo ime koje se pominje u kontekstu Doma naroda PS BiH je Zlatko Miletić. Iako je ušao u Predstavnički dom PS BiH, Miletić bi, ukoliko dobije podršku koalicijskih partnera, odustao od zastupničkog mandata i postao delegat u Klubu Hrvata Doma naroda PS BiH. No, Elmedin Konaković se, kako saznajemo, protivi ovim rješenjima. On je, naime, obećao Draganu Čoviću da će Hrvati iz Osmorke podržati četvrtog HDZ-ovog delegata. U prilog tim informacijama ide i izvještaj o izboru delegata za Dom naroda FBiH i ZDK. Naime, najmanje dvojica zastupnika Osmorke koji se izjašnjavaju kao Hrvati podržalo je jednu od dvije liste HDZ-a BiH. Evo i kako.
U Skupštinu ZDK prvobitno je bilo izabrano deset zastupnika iz reda hrvatskog naroda. U međuvremenu je jedna SDP-ova zastupnica Vinka Aletović odustala od mantata, i broj zastupnika iz reda hrvatskog naroda je pao na devet.. HDZ BiH ima troje zastupnika, a probosanske stranke šest (BHI FK 2, SDP 1, SDA 1, NiP 1, DF 1). Prilikom izbora delegata, HDZ je imao dvije liste. JEdna je dobila tri glasa, a druga dva. Dakle, HDZ-ove liste su dobile ukupno pet glasova. Oduzmemo li glas SD-ove zastupnice koja nije bila na sjednici i glasala, dolazimo do zaključka da je najmanje dvoje zastupnika Osmorke podržalo listu HDZ-a BiH. Jedno od tih dvoje, prema informacijama Istrage, dolazi iz Naroda i Pravde. Upravo ova stranka sa Elmedinom Konakovićem na čelu je najveći zagovornik da se HDZ-u BiH da četvrti delegat.
Davanje četvrtog delegata HDZ-u BiH moglo bi imati nesagledive posljedice za funkcioniranje vlasti na nivou BiH. Ukoliko bi, naime, SNSD kroz žrijeb dobio četvrtog delegata u Klubu Srba, u zbiru sa HDZ-ova četiri delegata Milorad Dodik i Dragan Čović bi imali natpolovičnu većinu u Domu naroda PS BiH i bez njih nijedna odluka ne bi mogla biti donesena.
Zastupnik PDA u Posavskom kantonu Mujo Puzić podržao je listu SDA za bošnjačkog delegata u Domu naroda FBiH. Ta lista sada ima četiri bošnjačka potpisa, dok SDP-ova lista ima dva imena. Ukoliko se tako bude i glasalo, to će značiti da u Posavskom kantonu neće biti žrijeba prilikom izbora bošnjačkog delegata, te da će jedan bošnjački delegat pripasti SDA-u. Stoga, prema trenutnom stanju i odnosu snaga kantonalnim skupštinama, SDA ima sigurnih dvanaest delegata, a stranke Trojke (SDP, NiP i Naša stranka) pojačane strankom Fuada Kasumovića imaju šest sigurnoh mjesta. Čak i ako im se dodaju jedan sigruni delegat Stranke za BiH i jedan sigurni NES-a iz USK-a, stranke osmorke imaju osam bošnjačkih delegata. Za sada je nepoznata raspodjela tri bošnjačka delegata. U nastavku ćemo po kantonima detaljnije objasniti situaciju.
Tuzlanski kanton (3 SDA, 2 Trojka)
Sa 15 bošnjačkih zastupnika u Skupštini Tuzlanskog kantona SDA ima sigurna tri delegata u Klubu Bošnjaka. SDP ima osam zastupnika od čega se njih šest izjašnjavaju kao Bošnjaci. To SDP-u garantuje jednog bošnjačkog delegata. PDA je, nakon raspada, ostala sa jednom zastupnikom, dok se od dva NiP-ova jedan izjašnjava kao Bošnjak. U zbiru za jednim “viškom” SDP-a, te jednim zastupnikom Socijaldemokrata, ova grupa ima na raspolaganju četiri bošnjačka zastupnika, što im, ukoliko ne bude promjena, garantuje još jedno bošnjačko mjesto. Tako u TK dolazimo do omjera tri bošnjačka delegata SDA naspram dva delegata Trojke.
Unsko-sanski kanton (1 SDA – 1 NES – 1 nepoznat)
SDA u Skupštini USK ima osam zastupnika, od čega je sedam Bošnjaka. To im garantuje jedno od ukupno tri bošnjačka mjesta u Domu naroda FBiH. I NES je u identičnoj situaciji. Ova stranka ima osam zastupnika od kojih se sedmero izjašnjava kao Bošnjak i imaju sigurnog delegata. SDP ima tri zastupnika, s tim da je dvoje Bošnjaka. Isto je i sa DF-om koji od tri zastupnika ima dva Bošnjaka. POMAK ima tri zastupnika i svi su Bošnjaci. Narod i Pravda ima dva zastupnika (Bošnjaka), dok SBiH i Naša stranka imaju po jednog zastupnika Bošnjaka. Dakle, SDA i NES su sigurni sa po jednim delegatom, dok ostale stranke trenutno pregovaraju o preostalom, trećem bošnjačkom delegatu.
Srednjobosanski kanton ( 2 SDA ili 1 SDA 1 DF)
U Skupštini SBK SDA ima jedanaest zastupnika i svi su Bošnjaci. SDP ima četiri, od čega je troje Bošnjaka. NiP ima dva zastupnika. DF ima dva zastupnika, od čega je jedan Bošnjak. S obzirom na to da je lider NiP-a Elmedin Konaković rekao da ne želi DF u koaliciji, izgledno je da će zastupnik ove stranke ili podržati SDA ili ostati suzdržan. U ovvom slučaju, SDA ima osiguranog jednog delegata, a drugi je u rukama Demokratske fronte.
Zeničko-dobojski kanton (2 SDA, 1 Trojka, 1 NES?)
SDA u Skupštini ZDK ima jedanaest zastupnika, od čega je deset Bošnjaka. To im garantuje dva od ukupno četiri bošnjačka mjesta koliko tom kantonu pripada u Domu naroda FBiH. BHI Fuada Kasumoviča ima pet zastupnika, ali troje su Bošnjaci. Identična situacija je i u SDP-u BiH. NiP ima tri zastupnika, a dvoje su Bošnjaci. Naša stranka ima jednog zastupnika i u pitanju je Bošnjak. Dakle, stranke Trojke pojačane Fuadom Kasumovićem imaju jednog sigurnog bošnjačkog delegata, dok im za drugog nedostaje jedna ruka. Šansu u tome vidi zenički ogranak NES-a koji je protiv Fuada Kasumovića. Oni imaju dvoje zastupnika, koliko ima i SBB koji, praktično, ne postoji. Presudnu ulogu bi mogao imati jedan od troje zastupnika DF-a koji se izjašnjava kao Bošnjak. Za sada je, dakle, izgledno da SDA i Trojka imaju po jednog sigurnog delegata, dok se o trećem bošnjačkom delegatu iz ZDK vode pregovori.
Kanton Sarajevo (SDA 1, NiP 1, SDP 1, SBiH 1)
Situacija u Kantonu Sarajevo je najjasnija. SDA i NiP imaju po sedam zastupnika (od čega je po šest Bošnjaka) i imaju zagarantovanog po jednog delegata iz reda Bošnjaka. Nakon povlačenja Adnana Štete iz Skupštine Kantona Sarajevo koji je bio Ostali i SDP je skoro pa osigurao jedno bošnjačko delegatsko mjesto. Tu je i Stranka za BiH koja sa pet zastupnika ima sigurnog delegata iz reda bošnjačkog naroda.
Hercegovačko-neretvanski (SDA 1)
Prema nametnutim odredbama Izbornog zakona, Hercegovačko-neretvanski kanton ima pravo na jednog bošnjačkog delegata. SDA ima sedam zastupnika, od čega je šestero Bošnjaka. SDP ima tri zastupnika, ali samo je jedno Bošnjak. NiP ima jednog Bošnjaka, NES jednog i DF jednog. Čak i ako bi se sve stranke, osim SDA, udružile, ne bi imale šest Bošnjaka u Skupštini HNK. To znači da će SDA imati sigurnog delegata i iz HNK.
Bosansko-podrinjski kanton (1 Trojka, 1 SDA)
Skupština BPK daje jednog delegata iz reda bošnjačkog naroda. I tog delegata će, vjerovatno, izabrati stranke okupljene oko Trojke. No, ovdje je bitna i gubitnička lista. Naime, SDA sa partnerima može imati sedam Bošnjaka, što će, izvjesno je, biti najveća gubitnička lista u cijeloj Federaciji. Kako u Zapadnohercegvačkom kantonu nema izabranih Bošnjaka, on bi, prema ranijim pravilima i praksi CIK-a, trebao biti dodijeljen najvećoj gubitničkoj listi. To je, u konkretnom slučaju BPK, što SDA-u donosi još jednog bošnjačkog delegata.
Posavski kanton (1 SDA)
SDA u Posavskom kantonu ima tri bošnjačka zastupnika. SDP ima jednog, PDA jednog, i Neovisni jednog bošnjačkog zastupnika. Kako je PDA-ov zastupnik u srijedu podržao listu SDA, skoro pa izvjesno je da će bošnjački delegat pripasti SDA-u, koja u zbiru sa PDA ima četiri Bošnjaka. Čak i ako PDA ode sa SDP-om i Trojkom, došlo bi do žrijeba jer bi bile dvije lsite sa podrškom 3:3. No, opcija sa žrijebanjem u Posavini je sada manje izvjesna.
Livanjski kanton (1 delegat – žrijeb)
Kanton 10 daje jednog bošnjačkog delegata u Domu naroda FBiH. SDA i SDP imaju po dva zastupnika u Skupštini ovog kantona i svi se izjašnjavaju kao Bošnjaci. U ovom kantonu je izvjesno predlaganje dvije liste koje če podržati po dva zastupnika. Kako se radi o neodlučnom ishodu, Centralna izborna komisija BiH će organizirati žrijebanje. Stranke Trojke, prema informacijama Istrage, imaju obećanje jednog službenika zapadne ambasade da će ovaj žrijeb biti namješten u njihovu korist, kako bi, na taj način, bila otvorena mogućnost da stranke okupljene oko SDP-a, NiP-a i NS-a dođu do jedanaest delegata u Klubu Bošnjaka u Domu naroda FBiH. Ukoliko SDA dođe do broja 13, a trenutno su na 12 delegata, onda formiranje vlasti na nivou Federacije BiH neće biti moguće bez te stranke, jer niko drugi, osim SDA, neće moći predložiti (pot)predsjednika FBiH.
“Ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, rekao je šef Delegacije EU i BiH Johann Sattler u intervjuu sarajevskom Oslobođenju.
Kada je riječ o ruskom uticaju, po Sattleru je “potpuno legitimno da svaka zemlja radi na interesima svoje države”.
“Mnoge zemlje imaju interes u ovom strateški važnom regionu Zapadnog Balkana. Ali ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, pojasnio je Sattler.
Na pitanje zbog čega je Delegacija EU odšutjela nedavnu rusku prijetnju u vezi sa NATO putem BiH, Sattler je odgovorio ovako: “Tačno je da nismo reagovali, zato postoji i razlog, jer ja ovdje predstavljam 27 zemalja članica EU. Neke od njih jesu članice NATO-a, neke nisu, tako da ne mogu davati izjave o tom pitanju u BiH. Ali, ono što mogu reći o izjavi koju smo čuli prošle sedmice jeste da nije bila na mjestu. BiH je suverena i nezavisna zemlja koja sama donosi vlastite odluke. I to mora biti jasno”.
Jasno je. Itekako je nakon ovog intervjua postalo jasno na kojoj je strani Johann Sattler, austrijski diplomata koji je svoje znanje, između ostalog, sticao na Univerzitetu u Moskvi. Mada te podatke ne možete pronaći u njegovoj službenoj biografiji dostupnoj na web stranici Delegacije EU, Sattler je, osim studentskih dana u Rusiji proveo još pet godina, od 2008. do 2013., kadao je direktor izdavač za WAZ Media Group i “Axel Springer” u Moskvi. Za šefa Delegacije EU zvanično je kandidiran početkom 2019. godine, a imenovan je u avgustu iste godine. U trenutku kada je austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova kandidovalo Sattlera, na čelu Ministarstva je bila Karin Kneissl. To je ona ministrica na čiju je svadbu 2018. godine došao lično ruski predsjednik Vladimir Putin.
Ples sa Putinom: ministrica Kneissl i ruski predsjednik na svadbi
Nakon ministarskog mandata, Kneissl se otisnula u biznis da bi je početkom marta ove godine ruska Vlada imenovala za posebnu ekonomsku savjetnicu u Vijeću direktora najjače i najveće ruske državne naftne kompanije Rosnjeft.
No, vratimo se Sattleru i njegovim proruskim stavovima.
“Šef Izaslanstva EU u BiH Johann Sattler rekao je danas u Banja Luci u vezi s pitanjem o potrebi zatvaranja OHR-a kako je takvo međunarodno prisustvo nekompatibilno s članstvom BiH u Uniji, te da na tom planu svakako treba težiti postupno smanjivanju tog prisustva”, objavio je krajem februara Hrvatski medijski servis, izvještavajući sa konferencije za medije organizirane povodom Sattlerove posjete Banja Luci.
Skoro identične stavove prilikom svoje posjete BiH iznio je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
„
“OHR već odavno je trebalo da okonča svoj mandat u ovoj zemlji. On pokazuje nepoštovanje prema narodima u BiH i suverenitetu BiH“, rekao je u decembru prošle godine ruski ministar vanjskih poslova.
Kada je Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu prošle sedmice saopćila da će “u slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a Rusija morati reagirati na ovaj neprijateljski korak”, Delegacija EU je, kako su primijetili u Oslobođenju, šutjela.
Johann Sattler će to opravdati da sve članice EU nisu članice NATO-a i da Ruska Federacija “legitimno da širi svoj uticaj u BiH”.
“Ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, ponavljamo Sattlerovu izjavu s početka teksta.
Za razliku od Sattlera i Delegacije EU, američki State Department u avgustu je prošle godine u svom izvještaju naveo da se Rusija “izravno miješala u izbore u BiH”.
“Sjedinjene Američke Države (SAD) su ušle u trag subverzivnim radnjama koje su stizale iz Rusije, a kojima je primarni cilj bilo stvaranje i širenje lažnih informacija koje bi u krajnjoj liniji oslabile ruske kako političke tako i vojne te ekonomske neprijatelje, ali i njihove saveznike”, objavili su tada mediji.
Neustavne aktivnosti vlasti Republike Srpske centralna su tema izvještaja visokog predstavnika Christiana Schmidta, upućenog ove sedmice Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Ovaj izvještaj bit će razmatran na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, zakazanoj za 11. maj. Istraga.ba je u posjedu ovog dokumenta OHR-a i u nastavku ćemo citirati ključne dijelove. Ukoliko, pak, želite pročitati kompletan izvještaj Christiana Schmidta, dovoljno je da kliknete ovdje.
“Od oktobra prošle godine entitetske vlasti Republike Srpske (RS), na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji predvodi član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, intenzivirali su svoje aktivnosti usmjerene na jednostrano preuzimanje državnih nadležnosti od strane entiteta RS u području, između ostalog, obrane, indirektnih poreza i pravosuđa.
Entitetski zakonodavni organ, Narodna skupština RS-a, usvojila je političke akte kojima se vlasti RS-a obavezuju da ih provedu kroz različite mjere. Ove mjere uključuju jednostrano povlačenje RS iz sporazuma o prijenosu koje su RS i entitet Federacije potpisale u prošlosti, te usvajanje sveobuhvatnih zakonodavnih obveza, od kojih su neke već realizirane. Ove radnje potkopavaju ustavne obaveze države i institucija uspostavljenih da izvršavaju te obaveze, što predstavlja poništavanje ključnih reformi provedenih u okviru Općeg okvirnog sporazuma za mir. Oni ne samo da narušavaju osnove Mirovnog sporazuma, već izravno prijete poništavanjem više od 25 godina napretka u izgradnji BiH kao države koja je čvrsto na putu ka integracijama u Evropsku uniju (EU)”, navedeno je u izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Opasnost, nastavlja visoki predstavnik, leži u tome da RS “neosporno dekonstruira ustavni okvir BiH, budući da se struktura države BiH kako je navedena Općem okvirnom sporazumu za mir, postupno raspada”.
“Kao konačni tumač civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir, ponavljam, kao što sam učinio i u svom izvještaju u studenom, da vlasti RS ozbiljno krše Mirovni sporazum”, konstatira Schmidt i ističe da napori i aktivnosti međunarodne zajednice ne obeshrabruju čelnike RS-a da nastave sa svojim akcijama.
U Izvještaju se, dalje, navode konkretne aktivnosti NSRS-a u vezi sa usvajanjem Zakona o lijekovima RS, Zakona o imovini RS, Zakona o VSTV-u RS …
“Vlasti RS-a još uvijek aktivno rade na potkopavanju države BiH, njenih nadležnosti i institucija, a time i Općeg okvirnog sporazuma za mir. S jedne strane, izabrani i imenovani iz RS-a u državne institucije nastavljaju paralizirati te institucije blokirajući njihovu sposobnost rada i odlučivanja. Kao rezultat toga, zakonodavni učinak ne postoji, reforme, uključujući one potrebne za napredak prema EU, u zastoju su, međunarodni sporazumi su na čekanju, a drugu godinu zaredom nema usvojenog državnog proračuna”, navodi visoki predstavnik.
Christian Schmidt podsjeća Vijeće sigurnosti UN-a i da je NSRS usvojila Zakon o neprihvatanju odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka koji je, izmjenama Krivičnog zakona BiH, inkriminisao negiranje genocida i drugih presuđenih ratnih zločina.
“Negiranje genocida, relativizacija ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca smanjeno nakon što je moj prethodnik u julu 2021. godine nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH.Međutim, takva praksa se nastavila“, piše Schmidt i kao primjere navodi murale ratnom zločincu Ratku Mladiću oslikane u Beogradu i nekim gradovima u Republici Srpskoj.
Visoki predstavnik podsjeća i da je, od 6. do 9. januara, zabilježeno nekoliko incidenti govora mržnje i prijetnji Bošnjacima u Bijeljini, Doboju, Višegradu, Prijedoru, Foči i Nevesiniji u RS, te u Brčko Distriktu.
“Na glavnom događaju RS-a u Banja Luci Milorad Dodik je stajao je s osuđenim ratnim zločincem Vinkom Pandurevićem. Dan nakon događaja 9. januara, stotine prosvjednika okupilo se ispred OHR-a u Sarajevu, a hiljade u glavnim gradovima širom svijeta, kako bi pozvali međunarodnu zajednicu da reagira na nastavak destruktivnog ponašanja vlasti RS-a. Obratio sam se prosvjednicima i razgovarao s nekima od njih, koji su bili uplašeni i frustrirani. Oni iz prošlosti znaju da je u sadašnjoj dinamici potencijal vrlo stvaran da politička kriza preraste u sigurnosnu krizu i međunarodna zajednica mora reagirati na odgovarajući način”, navedeno je u izvještaju OHR-a.
U izvještaju su detaljno obrazložene i aktivnosti u vezi sa Zakonom o lijekovima RS kojim se ruši Agencija za lijekove Bosne i Hercegovine.
“Agencija BiH jedina je institucija u BiH ovlaštena za osiguranje sigurnosti i učinkovitosti farmaceutskih proizvoda i medicinskih sredstava u BiH, te jedina takva agencija osnovana u skladu s pravnom stečevinom EU kao uvjetom za BiH u procesu pristupanja EU. Vraćanje unatrag ozbiljno ugrožava unutarnje tržište BiH, posebno slobodno kretanje roba. Podriva ispunjavanje međunarodnih obveza BiH koje proizlaze iz međunarodnih konvencija koje se odnose na trgovinu opojnim drogama i psihotropnim tvarima iove reformeizravno se protivi mjerama zaštite javnog zdravlja i predstavlja opasno inepotreban rizik za živote i dobrobit svih građana BiH”, konstatira Schmidt.
Dalje, Christian Schmidt navodi i da je, upotebom bonskih ovlasti, morao reagirati u vezi sa Zakonom o imovini RS koji je NSRS usvojila po hitnom postupku.
“Zakon o nepokretnoj imovini RS koja služi za rad organa javne vlasti stupio je na snagu 14. aprila. Zakon predstavlja jednostrani pokušaj RS da regulira vlasnička prava nad imovinom državne imovine i neustavan je. Njime se krše relevantne odluke Ustavnog suda BiH i onemogućava prihvatljivo i održivo rješavanje pitanja državne imovine – ključni zahtjev Agende 5+2. Osim toga, krši se Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom (zabrana raspolaganja), prema kojem je svaki pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom suprotno ovim zakonima ništavan. Stupanjem na snagu Zakon bi stvorio pravni kaos i neizvjesnost imovinske odnose, uključujući i vis-à-vis buduća ulaganja u RS”, navedeno je u Izvještaju.
Političke turbulencije u BiH i dalje su, ističe Schmidt, najvidljivije u Predsjedništvu BiH, jer se različiti stavovi člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika s jedne strane i članova Predsjedništva Željka Komšića i Šefika Džaferovića s druge strane svakodnevno izražavaju o nizu pitanja. Visoki predstavnik navodi i da su Komšić i Džafeorivić jasno za osudu ruske agresije na Ukrajinu, dok Milorad Dodik nastoji da institucije BiH budu neutralne.
“Nedavno su se članovi Predsjedništva BiH razišli oko ukrajinske krize, budući da je Dodik bojkotirao sjednicu Predsjedništva nakon što su druga dva člana odbila raspravu o tom pitanju. Dodik je prosvjedovao zbog činjenice da je veleposlanik BiH pri UN-u Sven Alkalaj 2. ožujka zajedno sa 140 drugih država članica u Općoj skupštini UN-a glasovao za zahtjev od Rusije da prekine svoje vojne operacije u Ukrajini”, pojašnjava Schmidt.
U izvještaju se podsjeća i da je Milorad Dodik je na sjednici Predsjedništva od 31. ožujka, nakon što je prethodno blokirao angažiranje helikoptera Oružanih snaga BiH u gašenju požara u Hercegovini, popustio i dao suglasnost, ali “tek nakon što je najavljeno da će kiša ugasiti požare”.
Visoki predstavnik Christian Schmidt dalje u izvještaju navodi da su se u nekoliko gradova u RS desili i incidenti usmjereni prema manjinskim zajednicama.
“Incidenti i provokacije usmjerene prema manjinskim zajednicama oko pravoslavnih i praznika RS u januaru dogodili su se u općinama Bijeljina, Prijedor, Doboj, Foča, Gacko, Nevesinje i Brčko Distriktu RS. Incidenti su slijedili sličan obrazac u kojima su osobe šetale ili se vozile kroz bošnjačke zajednice uzvikujući uvrede, svirajući nacionalističke pjesme, a u nekim slučajevima veličajuči osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. U Bijeljini se pucalo, ali povrijeđenih nije bilo”, navodi Schmidt.
Visoki predstavnik navodi i da Ministarstvo prosvjete RS odbija provesti odluku Ustavnog suda BiH od 23. juna kojom je prihvaćena apelacija grupe roditelja Bošnjaka iz zajednice Konjević Polje u Bratuncu u RS, čime je potkrijepljena njihova tvrdnja da su učenici bošnjačke nacionalnosti diskriminirani u obrazovnom istemu RS-a u pogledu korištenja bosanskog jezika.
Dio svog izvještaja visoki je predstavnik posvetio i izbornim reformama, te najavama blokada izbornog procesa.
“Nedostatak dogovora uglavnom između bošnjačkih i hrvatskih stranaka u Federaciji o izbornim reformama potaknuo je hrvatske stranke na sumnju u održavanje Općih izbora 2022., uključujući uskraćivanje financiranja izbora”, ističe Schmidt.
Osim toga, navodi visoki predstavnik, uz još nepostignut sporazum o izbornim reformama, hrvatski politički predstavnici su sugerirali da bi “teritorijalna reorganizacija” mogla biti potrebna, podižući avet ratne težnje za “trećim entitetom”.
“Napori da se reformom nekoliko aspekata izbornih pravila putem izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i ograničenih ustavnih promjena, nažalost, nisu urodili plodom i ostali su predmet spora prvenstveno između glavne hrvatske stranke, (HDZ BiH) i glavne bošnjačke stranka, (SDA), iako je ishod brine sve stranke. Pohvaljujem neumorne napore posrednika EU-a i SAD-a za postizanje sporazuma između stranaka o ovom pitanju. Vjerujem da ovi napori neće biti uzaludni jer ostaje obaveza BiH da svoj ustavni i pravni okvir uskladi s Evropskom poveljom o ljudskim pravima, relevantnim odlukama Ustavnog suda i preporukama ODIHR-a i GRECO-a, a ovo pitanje će trebati riješiti u budućnosti.Do trenutka pisanja ovog izvještaja, još uvijek ima dovoljno vremena da se stranke dogovore oko paketa i usvoje ga kroz Parlament BiH. Međutim, malo je vjerojatno da će cijeli paket nužnih reformi biti usvojen bez pritiska međunarodne zajednice, koja sada snažno potiče strane da usvoje paket integriteta”, navodi Schmidt.
Ali to što nije postignut sporazum o izmjenama Izbornog zakona, ne smije uticati na proces održavanja ovogodišnjih Općih izbora.
“Nepostojanje sporazuma ni na koji način ne dovodi u pitanje Opće izbore 2022., koji će se održati u prvoj sedmici oktobra po istim pravilima kao i 2018. Međutim, nedostatak dogovora o izbornoj reformi učinit će organizacija izbora izazovnijom. Većina hrvatskih stranaka i dalje uslovljava nastup na ovim izborima promjenom načina izbora članova Predsjedništva BiH. Ove stranke već dugo traže donošenje pravila kojim se osigurava da jedan od članova tročlanog Predsjedništva “legitimno” predstavlja hrvatski konstitutivni narod”, piše visoki predstavnik.
U tom kontekstu, navodi se dalje u Izvještaju, Centralna izborna komisija BiH, zaduženo za organizaciju izbora, do sada nije mogla osigurati sredstva potrebna za provođenje pripremnih aktivnosti, zbog neusvajanja proračuna institucija BiH za 2022. godinu.
“U nedostatku usvojenog budžeta, Vijeće ministara BiH može donijeti posebnu odluku o osiguranju potrebnih sredstava CIK-u za provođenje općih izbora 2022. godine. Početkom aprila, ambasadori PIC-a (minus ruski veleposlanik), OSCE i ja poslali smo pismo predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i zamjenicima predsjedavajućeg, pozivajući ih da to učine bez daljnjeg odgađanja”, ističe Schmidt.
Visoki predstavnik u svom Izvještaju kritikuje i stavove ruskog ambasadora u BiH Igora Kalabuhova.
“Moram izraziti svoje razočaranje zbog nedavnih komentara ruskog ambasadora u BiH, koji je, kako se činilo, prijetio suverenitetu BiH. U intervjuu za lokalne medije 17. marta, ambasador je rekao: “Ako [BiH] odluči biti članica bilo kojeg saveza, to je interna stvar. Naš odgovor je druga stvar. Primjer Ukrajine pokazuje što očekujemo.” Neprihvatljivo je da ambasador i član PIC-a koristi primjer rata koji se odvija u drugoj zemlji kao “upozorenje” svojoj zemlji domaćinu. Nedavni događaji u Ukrajini oštri su podsjetnici na važnost očuvanja mira i stabilnosti. Također moram izvijestiti da je, nakon svoje objave 28. jula 2021. o obustavljanju sudjelovanja na sastancima PIC-a, Ruska Federacija 17. feburara objavila da obustavlja svoj mandatni doprinos budžetu mog Ureda”, naveo je Christian Schmidt.
Visoki predstavnik se u izvještaju dotakao i funkcionalnosti Federacije BiH.
“Nema dogovora o imenovanju nove Vlade FBiH niti o imenovanju nedostajućih ministara zbog iznesenog stava HDZ-a BiH da ne odobrava nikakva imenovanja dok se ne postigne dogovor o izbornoj reformi. Slično, rezultati Općih izbora 2018. također se ne provode u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje ostaje ista Vlada iz mandata 2014.-2018.”, navodi Schmidt.
On ističe da je federalni premijer Fadil Novalić u oktobru 2021. godine uputio dopis predsjedniku i potpredsjednicima Federacije, u kojima je naveo da je potrebno popuniti nedostajuća ministarska mjesta u Vladi, ali da do danas nema imenovanja.
“Ipak, Vlada Federacije sastaje se redovno, održavajući 26 redovnih i 11 vanrednih sjednica. Oba doma Parlamenta Federacije sastajala su se rijetko, pri čemu je Zastupnički dom održao samo šest redovitih i četiri izvanredne sjednice, a Dom naroda samo četiri redovne i šest vanrednih sjednica. Što se tiče zakonodavnog rezultata, usvojeno je samo sedamnovih zakona i 13 izmjena i dopuna postojećih zakona”, piše u Izvještaju koji će 11. maja biti razmatran pred Vijećem sigurnosti UN-a.
Schmidt se dotakao i funkcionalnosti Ustavnog suda Federacije BiH, optužujući direktno predsjednika Federacije Marinka Čavaru za blokadu.
“Imenovanja u Ustavnom sudu Federacije još uvijek nisu riješena. Od 2019. godine, Ustavni sud Federacije imao je četiri slobodna mjesta, zbog penzionisanja sudaca, pa je u Sudu ostalo samo pet od devet potrebnih sudija prema Ustavu Federacije. Za kvorum mora biti prisutno svih pet, a za donošenje odluka potrebna je jednoglasnost. Štoviše, Sudsko vijeće za vitalni nacionalni interes (VNI) uopće ne može funkcionirati, jer ima samo četiri suca, što je nedovoljno za kvorum u vijeću VNI. VSTV BiH je u oktobru 2019. godine predsjedniku i potpredsjedniku Federacije dostavio prijedloge kandidata za tri upražnjena mjesta, a prijedlog kandidata za četvrto mjesto dostavio je u februaru prošle godine. Potom su dva potpredsjednika Federacije dostavili svoje konačne prijedloge predsjedniku Marinku Čavari (HDZ BiH) i pozvali ga da da proslijedi kandidature Parlamentu Federacije. Međutim, Čavara je odbio proslijediti taj akt, blokirajući proces imenovanja i ostavljajući Ustavni sud Federacije nefunkcionalnim”, navedeno je u Izvještaju.
Christian Schmidt u svom izvještaju napominje i teško stanje na BHRT-u.
“Uprava BHRT-a tvrdi da je njen dug nastao zbog odluke Javnog emitera Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) u RS-u da BHRT-u oduzme 50 posto sredstava koja RTRS prikuplja u RS-u, kako je definirano zakonom. RTRS je 2019. godine jednostrano odlučio pokrenuti vlastitu naplatu RTV takse i prestao je uplaćivati na račun jedinstvenog sistema. Javni emiter Federacije, Radio-televizija Federacije BiH (RTFBiH) svoje prikupljene prihode dijeli s BHRT-om, ali se taj prihod prvenstveno prikuplja na područjima Federacije s bošnjačkom većinom. Na hrvatskim područjima, vodeća hrvatska stranka HDZ BiH pozvala je ljude da ne plaćaju RTV taksu i umjesto toga doniraju 1 KM mjesečno privatnoj TV Herceg-Bosna”, napisao je Schmidt.
Kao pozitivne pomake, visoki predstavnik je iznio nekoliko odluka vlasti u Brčko distriktu, te odluku “Gradske uprave Sarajeva da postavi spomen obilježje na Kazanima u spomen na 17 pretežno srpskih stanovnika Sarajeva koje su ubili bošnjački pripadnici Armije Republike BiH tokom 92. i 93. godine.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
U zbiru, ove stranke imaju 54 ruke, što je dovoljno za potvrđivanje Vlade FBiH. Međutim, NES i SBiH su ranije saopćili da neće biti dio parlamentarne većine ukoliko OHR jednokratnom odlukom, a ne trajnom izmjena Ustava FBiH, “zaobiđe” potpis Refika Lende, potpredsjednika Federacije iz reda Bošnjaka. Bez NES-a i SBiH-a, HDZ i stranke Trojke (SDP, NS i NiP), pojačane Kukićevim PDA-om i Kasumovićevom BHI, ostaju na 45 mandata, što nije dovoljno za potvrđivanje novog saziva Vlade FBiH. Stoga je bitna uloga HDZ-a 1990 koji ima tri zastupnika i HNP-a, stranka koju su osnovali bivši HDZ-ovci iz Livna. Sa Devedesetkom i HNP-om, HDZ BiH i stranke Trojke bi došle do 49 ruku. I to im, opet, ne bi bilo dovoljno, pa bi morali tražiti podršku od Hrvatske republikanske stranke (HRS) koja ima jednog federalnog zastupnika, i bihaćkog POMAK-a koji, također, ima jednu zastupnicu.
