Najpopularniji

    Politika

    Ljubavni vrtuljak TroHDZ-ovske koalicije: Čovićev sarajevski desant na Federalnu televiziju!

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Nemam nijedan privatni razlog da branim Džemala Šabića. Naprotiv, imam stotinu razloga da budem kontra njega i famoznog Poslovodnog odbora FTV-a.

    Ali napad na FTV koji, u ovom trenutku, predvodi sarajevski ogranak HDZ-a BiH, službenog naziva Naša stranka, ne može ni mene niti bilo koga kome je stalo do ove države usmjeriti protiv Federalne televizije. Naprotiv.

    U mom rodnom kraju svi znaju ko je Mirsad Čamdžić zvani Čamac. Njegov  “Ljubavni vrtuljak”, noćni show Radio Gračanice u kojem je spajao usamljena penzionerska srca, bio je toliko popularan da je završio u Pozitivnoj geografiji rahmetli Nisveta Džanke. I bio bi Čamac vrijedan svakog poštovanja da je nastavio spajati “usamljena srca”. No, nije. Odlučio je ući u politiku, gdje mu se od silnih unutarstranačkih ljubavnih vrtuljaka toliko zavrtjelo u glavi da nije u stanju shvatiti da je Federalna televizija, sa svim svojim manama, još jedini dio javnog RTV sistema BiH kojeg nisu pokorili Dragan Čović i Milorad Dodik. Koliko Čamac razumije politiku pokazuje i njegova izjava da opozicija blokira rad Komisije za izbor i imenovanje Predstavničkog doma FBiH zbog imenovanja na FTV, a ne zbog Marina Vukoje kojeg Trojka sa HDZ-om namjerava postaviti za sudiju Ustavnog suda BiH.

    Sve i da je Čamac u pravu, a nije, ništa ne bi bilo loše u tome da opozicija preko Komisije za izbor i imenovanje blokira izbor novog rukovodstva FTV. Znate li zašto? Zato što Trojka i HDZ namjeravaju na poziciju direktora za program FTV-a, umjesto Zvonimira Jukića imenovati HDZ-ovog kadra po uzoru na Zorana Krešića iz Večernjeg lista. I onda bismo dobili program sličan onom BHRT-ovom kojeg kontrolira “Dobar loš, zao” Mario Vrankić, a u kojem je “legitimno” Armiju RBiH nazvati takozvanom, i još legitimnije obilježiti godišnjicu osnutka Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

    Znam, ne može ovo shvatiti dežurni operativni milicionar Dragan Mioković koji je, logično, sve shvatio pogrešno. Dok, s druge strane, situaciju oko FTV-a itekako dobro shvata stand up komični Damir Nikšić koji bi se, da je žensko, danas zvao Rabija Šubić.

    Imenovanje Marina Vukoje u Ustavni sud BiH treba spriječiti po svaku cijenu. Kao što treba spriječiti i imenovanje TroHDZ-ovskog rukovodstva na FTV. Džemal Šabić je van mandata. Tako je. Van mandata je, eno, već dugo i HDZ-ov Matan Žarić u Elektroprijenosu BiH. Ali to ne primjećuju u sarajevskom ogranku HDZ-a čiji je glavni medijski strateg bivša novinarka, a danas zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice Duška Jurišić. Zamislite, Duška Jurišić poziva na rješenje problema na javnim servisima, a istovremeno je vlast na nivou Kantona Sarajevo, Federacije BiH i BiH. Ko bi to trebao rješavati probleme na javnom servisima ako ne vlast? Ili je problem finansiranja BRHT-a zapravo  samo put kao preuzimanje dnevnika u pola osam.

    FTV je sve, samo nije SDA-ova televizija. Urednik Informativnog programa je, recimo, Željko Tica. Njegova supruga Jasenka Tica, zamrznuta (radijska) uposlenica FTV-a, savjetnica je za medije federalnog premijera Nermina Nikšića. Urednik sa FTV-a Aleksandar Marković je predstojnik Ureda doministrice Duške Jurišić. Trojka, evidentno, ima veći utjecaj na program i novinare FTV-a od opozicionih stranaka. Pa, šta je, onda, problem?

    Problem je što bilo kakav utjecaj na FTV-u nema HDZ BiH. I to je ono što Trojka želi promijeniti. Želi prvi put od osnivanja, smjenom Džemala Šabića i Zvonimira Jukića, instalirati kadrove HDZ-a u rukovodstvo FTV-a. A sjetimo se da je baš na insistiranje HDZ-a u koalicijskom sporazumu Trojke i HDZ-a navedena reforma javnog RTV sustava.

    Zato, ako opozicija do sada preko Komisije za izbor i imenovanja nije blokirala smjene na FTV-u, a svi znamo da nije, onda to treba raditi ubuduće.

    Jer imenovanje HDZ-ovog Marina Vukoje u Ustavni sud BiH i predaja FTV-a HDZ-u BiH bili bi pogubni za državu. Bolje i “nelegalni” Džemal Šabić i Zvonimir Jukić, nego legalni Duška Jurišić i Zoran Krešić!

    Predsjednica Federacije BiH izmijenila odluku: Ramo Isak kandidat za ministra policije FBiH, HDZ 1990 dobija ministra zdravlja

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ramo Isak, dojučerašnji član Narodnog evropskog saveza, kandidat je Trojke za ministra unutrašnjih poslova entiteta F BiH, saznaje Politicki.ba.

    On je na tu poziciju došao umjesto SDP-ovog Almina Hopovca.

    Predsjednica entiteta F BiH Lidija Bradara uputila je dopis u kojem obavještava Predstavnički dom Parlamenta F BiH da je došlo do promjena u sastavu predloženih kandidata za ministre.

    Borjana Krišto dostavila jedanaest imena na provjere: Nenad Nešić i službeno kandidat za ministra sigurnosti BiH!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Mandatarka za novi saziv Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, dostavila je Centralnoj izbornoj komisiji BiH na provjeru imena pet kandidata za državne ministre, saznaje Istraga. U pitanju su kandidati iz reda hrvatskog i srpskog naroda koje će predložiti HDZ BiH i SNSD. Tri kandidata za pozicije ministara koje pripadaju Bošnjacima, do danas, nisu dostavljena na provjere. Osim toga, nije dostavljen na provjere ni kandidat za ministra za ljudska prava i izbjeglice.

    Krišto je na provjere dostavila kandidate za ministre sigurnosti, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, finansija, civilnih poslova i pravde.

    Ovim činom je Nenad Nešić i službeno postao kandidat za ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine. On dolazi iz reda srpskog naroda i to iz kvote ministara koji bi trebali pripasti SNSD-u Milorada Dodika. Prema informacijama Istrage, dio srbijanskih sigurnosnih struktura je protiv Nešićeve kandidature i oni će preko Tužilaštva BiH pokušati spriječiti njegovo imenovanje.

    Kandidat za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je dosadašnji ministar Staša Košarac, koji također dolazi iz SNSD-ove kvote.

    Kandidat za ministra finansija BiH je aktualni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija. I on je kandidat i član Dodikovog SNSD-a.

    Prema dokumentu koji je Borjana Krišto dostavila CIK-u, Davor Bunoza iz HDZ-a je kandidat za ministra pravde BiH. On bi trebao zamijeniti aktualnog HDZ-ovog ministra Josipa Grubešu koji je ostao bez funkcije zbog unutarstranačkog sukoba sa Borjanom Krišto.

    Kandidatkinja za ministricu civilnih poslova službeno je Dubravka Bošnjak iz HDZ-a BiH. Ona bi trebala zamijeniti HDZ-ovu ministricu Ankicu Gudeljević.

    Osim kandidata za ministre, Krišto je CIK-u dostavila imena kandidata i za zamjeničke pozicije.

    Ivica Bošnjak iz HDZ-a je kandidat za zamjenika ministra sigurnosti BiH, Josip Brkić za zamjenika ministra vanjskih poslova BiH, a Slaven Galić za zamjenika ministra odbrane BiH.

    Marijana Mojić iz Ujedinjene srpske, stranke Nenada Stevandića, kandidatkinja je za zamjenicu ministra civilnih poslova. Kandidat za zamjenika ministra komunikacija i transporta BiH je Ognjen Janjić iz DEMOS-a, dok je kandidat za zamjenika ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović, kadar SNSD iz Doboja.

    S obzirom na nesuglasice među strankama osmorke, kandidati za ministre iz reda Bošnjaka do petka nisu dostavljeni na provjere.

    Čelnici SDP-a, SDA i DF-a načelno usaglasili zajednički dokument o izmjenama izbornog zakona: Članove Predsjedništva BiH birati indirektno, smanjiti ovlasti domova naroda

    Piše:
    Redakcija
    -

    Najmanje tri političke partije sa sjedištem u Sarajevu usaglasile su zajedničku izjavu o principima izborne reforme u Bosni i Hercegovini, saznaje Istraga.ba.

    Dokument su načelno podržali SDA, DF i SDP. Zajednička izjava će biti ponuđena i SBB-u, Našj stranci, NES-u, PDA-u i NB-u, odnosno svim probosanskim političkim partijama koje imaju svoje zastupnike u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

    Prema informacijama Istrage, Kolegij SDA bi ovaj dokumet trebao razmatrati na sjednici Kolegija ove sedmice, dok bi rukovodstvo SDP-a odluku o potpisivanju trebalo donijeti na sjednici Glavnog odbora koja je zakazana za subotu. Rukovostvo DF-a je, kako saznajemo, već dalo saglasnost Željku Komšiću da potpiše ovaj dokument.

    Istraga.ba u posjedu je ovog dokumenta i u nastavku ga objavljujemo u cjelosti.

    “Polazeći od obaveze Bosne i Hercegovine da provodeći presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH ukloni diskriminatorske odredbe;

    Imajući u vidu stavove Venecijanske komisije, te da je provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava jedan od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije;

    Suočeni sa izuzetno štetnim posljedicama upornih blokada, koje zbog široko postavljenih nadležnosti domova naroda u Domu naroda Parlamentrane skupštine Bosne i Hercegovine provodi SNSD, a u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH HDZ;

    Upozoravajući na asimetriju koja postoji u nadležnostima i načinu finkcionisanja Doma naroda u FBiH i Vijeća naroda u RS, što proizvodi nejednak standard zaštite vitalnih nacionalnih interesa u entitetima;

    Ukazajući na ustanovljene neregularnosti u izbornom procesu;

    Podsjećajući na činjenicu da su rješenja za ustavnu i izbornu reformu u Bosni i Hercegovini ponuđena u „Aprilskom paketu„ dobila najširu podršku parlamentarnih stranaka;

    Svjesni važnosti izmjena izbornog zakonodavstva – koje podrazumijevaju i izmjene Ustava BiH i Ustava FBiH – kao pitanja od vitalnog interesa za svakog građanina Bosne i Hercegovine;

    Opredijeljenji za transparentan proces nužnih izmjena izbornog zakonodavstva u institucijama Bosne i Hercegovine uz učešće svih parlamentarnih stranaka i medijaciju međunarodne zajenice, utvrđujemo:

     OSNOVNE  PRINCIPE ZAJEDNIČKOG NASTUPA U PROCESU IZBORNE REFORME

     Predsjedništvo Bosne i Hercegovine: Strukturu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, način izbora i nadležnosti regulisati kao što je bilo predloženo u „Aprilskom paketu“ (indirekan izbor);

    Dom naroda Parlamentrane skupštine BiH: Strukturu, nadležnosti i način izbora delegata Doma naroda PS BiH regulisati na način predložen u „Aprilskom paketu“ (Razmatranje zakona koji se odnse na vitalni nacionalni interes u pogledu taksativno nabrojanih pitanja vitalnog nacionalnog interesa. Uvesti novi klub Ostalih.

    Dom naroda Federacije BiH: Utvrditi nadležnost Doma naroda FBiH isključivo na pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa koja su navedena u Ustavu FBiH. Način izbora delegata u Dom naroda regulisati na isti način kao i u Domu naroda PS BiH i Vijeću naroda RS (delegati se biraju u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH);

    Integritet izbornog procesa: Osnažiti integritet izbornog procesa uvođenjem informacionih tehnologija (skeneri, video-kamere, elektronska identifikacija birača) rješavanjem pitanja tačnosti biračkog spiska,mehanizma imenovanja i obuke članova  biračkih odbora i ostalog u skladu sa preporukama OSCE/ODIHR-a

    Nužne izmjene izbornog zakonodavstva usaglašavati uz učešće svih parlamentarnih stranaka u Parlamentarnoj skupštini BiH u okviru već uspostavljene Interresorne radne grupe, uz pomoć članova CIK-a i medijaciju predstavnika međunarodne zajenice (EU, SAD, OSCE, OHR i Venecijanska komisija);

     Sa usaglašavanjem prijedloga izmjena izbornog zakonodavstva, u skladu sa navedenim principima, početi nakon prestanka blokade institucija Bosne i Hercegovine (Predsjedništvo BiH, Parlamentarna skupština BiH i Vijeće ministara BiH)”, navedeno je u ovom dokumentu koji bi zvančno potpisan naredne sedmice.

     

    Zahvaljujući Mirsadu Zaimoviću: Blokiran rad Velikog vijeća Ustavnog suda BiH!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Za deset dana Ustavni sud BiH neće imati kvorum za održavanje sjednica Velikog vijeća. Sudija Miodrag Simović 3. novembra odlazi u penziju, a od sredine avgusta je upražnjeno i mjesto penzionisanog Mate Tadića. Tako će od početka novembra u Ustavnom sudu BiH biti samo četvero domaćih sudija. Kvorum za održavanje sjednice Velikog vijeća je pet.

    “Veliko vijeće čine sudije koje su izabrali nadležni zakonodavni organi entiteta”, piše u članu 10. Pravila Ustavnog suda BiH.

    U članu 11. Pravila Ustavnog suda BiH piše da “većina svih sudija Ustavnog suda (najmanje pet sudija) čini kvorum za održavanje Plenarne sjednice i sjednice Velikog vijeća.

    Od domaćih sudija, odnosno onih koje je su imenovali entitetski parlamenti, u mandatu su trenutno Valerija Galić, Seada Palavrić, Mirsad Ćeman i Zlatko Knežević. No, prisustvo njih četvero nije dovoljno da bi se održala sjednica Velikog vijeća Ustavnog suda BiH.

    Za ovu situaciju direktno je odgovoran aktualni saziv Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH kojim predsjedava Mirsad Zaimović iz SDA. Evo i kako.

    Mirsad Zaimović

    Ustavni sud BiH ima devet sudija. Dvoje sudija imenuje Narodna skupština Republike Srpske, dok četvero sudija imenuje Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Troje međunarodnih sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH.

    “Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija”, piše u Ustavu BiH.

    Sredinom avgusta, sudija Mato Tadić koji dolazi iz kvote federalnih sudija, napunio je 70 godina zbog čega je, u skladu sa Ustavom BiH, morao u penziju.

    Dva i po mjeseca prije nego što će Mato Tadić napuniti sedamdeset godina, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH donio je odluku o imenovanju članova Radne grupe za provođenje procedure izbora sudije Ustavnog suda BiH kojeg bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Za članove Radne grupe su imenovani Mladen Bošković (HDZ BiH), Ismet Osmanović (SDA), Samer Rešidat (DF), Hakija Zajmović (Udruženje sudija FBiH) i Božana Banduka (Općinski sud Kiseljak). Na prijedlog SDA-ovog predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Mirsada Zaimovića, za predsjednika Radne grupe je imenovan Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Od tog trenutka počinju opstrukcije.

    Krajem jula je istekao rok za podnošenje prijava koje je trebala razmatrati ova Radna grupa. Za sudiju Ustavnog suda BiH iz Federacije prijavilo se 14 kandidata. To su Boris Barun, Danica Šain, Sanela Butigan-Gorušanović, Ivo Rozić, Zvonko Mijan, Ivan Miličević, Marin Vukoja, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Bariša Čolak, Mario Širić, Željka Marković Sekulić, Mirko Miličević i Mile Lasić. Međutim, Mladen Bošković  (HDZ) nije sazvao nijednu sjednicu Radne grupe. Istodobno, grupa zastupnika iz Parlamenta Federacije tražila je od Mirsada Zaimovića da on sazove Radnu grupu ili da ovlasti nekog od drugih članova Radne grupe da sazovu sjednicu. Zaimović je, međutim, to odbio. Iako je mogao tražiti da sva imena budu dostavljena Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, pa da zastupnici izaberu sudiju, ovaj SDA-ov kadar ni to nije uradio. Zbog toga je Tadićevo mjesto upražnjeno od sredine avgusta.

    Početkom novembru ove godine, u penziju mora i Miodrag Simović. Njega je imenovala Narodna skupština Republike Srpske. Iako je procedura bila pokrenuta, NSRS do danas nije imenovala Simovićevog nasljednika. Tako će i njegovo mjesto nakon 3. novembra ostati upražnjeno, zbog čega više neće biti kvoruma za održavanje sjednica Velikog vijeća.

    “Veliko vijeće, većinom glasova svih sudija Ustavnog suda (najmanje pet sudija), odlučuje o predmetima iz nadležnosti Ustavnog suda iz člana VI/3.a), kada ih pokrenu neovlašteni podnositelji, i člana VI/3.b) Ustava, koji nisu uvršteni u dnevni red Ustavnog suda u Plenarnoj sjednici, i o drugim pitanjima koja se uvrste na dnevni red sjednice u skladu sa Ustavom i ovim pravilima“, navedeno je u članu 10. Pravila Ustavnog suda BiH.

    U OHR-u započeli konsultacije: Visoki predstavnik razmatra mogućnost nametanja izmjena Izbornog zakona BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    OHR razmatra nametanje izmjena Izbornog zakona, potvrđeno je za Istragu iz nekoliko diplomatskih izvora. Prema istim izvorima, dva su moguća pravca djelovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta. Prvi pravac podrazumijeva nametanje takozvanih “tehničkih” pitanja u Izborni zakon, dok drugi pravac vodi ka ispunjavanju HDZ-ovog zahtjeva koji se odnosi na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

    “Trenutno traju konsultacije u dijelu međunarodne zajednice”, tvrdi jedan od sagovornika Istrage.

    Na posljednjih nekoliko sjednica PIC-a (Vijeća za implementaciju mira) dio ambasadora je predlagao visokom predstavniku Christianu Schmidtu da upotrijebi bonske ovlasti i nametne izmjene Izbornog zakona BiH. No, problem bi mogla predstavljati činjenica što su Opći izbori 2022 već raspisani.

    “Za sada se razmatra mogućnost da tehničke izmjene stupe na snagu prije izbora, dok bi politički dio koji se odnosi na Federaciju BiH stupio na snagu nakon izbora”, navode naši sagovornici.

    Tehničke izmjene bi se, prema onome što se trenutno razmatra, odnosile na funkcioniranje biračkih odbora i samu efikasnost izbornog proces. No, one izmjene koje se odnose na politička pitanja imale bi dva segmenta.

    “Prvi se odnosi na deblokadu Federacije, odnosno uklanjanje mehanizama blokade, dok bi se drugi odnosio na popunjavanje klubova u Domu naroda FBiH”. ističe dilomatski izvor Istrage.

    Kada je u pitanju popunjavanje Doma naroda FBiH, tu bi se išlo na ruku HDZ-ovim zahtjevima. Ukratko, prihvatio se bi se princip legitimnog predstavljanja, pa bi neki kantoni (prije svih Bosansko-podrinjski, Goražde) mogli izgubiti delegate iz reda hrvatskog naroda. OHR-ovim ekspertima, međutim, predstavlja činjenica da u Ustavu Federacije BiH piše da svaki kanton daje po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda ukoliko su takvi  prethodno izabrani u kantonalnu skupštinu. HDZ BiH svoje zahtjeve temelji na odluci Ustavnog suda BiH od 1. decembra 2016. godine kojom je utvrđeno da dio stava 2 člana 10.12 Izbornog zakona BiH nije u skladu sa Ustavom BiH.

    Konkretno, neustavnom je proglašena rečenica koja glasi: “Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu”.

    Sve se naravno odnosi na popunjavanje Doma naroda FBiH i raspored delegata koje delegiraju kantonalne skupštine. Ustavni sud BiH je istom odlukom naložio Parlamentalnoj skupštini BiH da izmijeni ovu odredbu. Kako to nije učinjeno, Ustavni sud BiH je 6. jula 2017. godine donio Rješenje kojim je naloženo brisanje sporne odredbe Izbornog zakona BiH.

    Nakon što je ova odredba izbrisana, CIK je donio Uputstvo kojim se regulira raspored delegata po kantonima. Prema tom dokumentu, temeljenom na popisu stanovništva iz 2013. godine, CIK je dodijelio svakom kantonu po jednog delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda, uz uslov da je takav prethodno izabran u kantonalnu skupštinu, Uputstvo CIK-a je tako usklađeno sa Ustavom Federacije BiH. Međutim, HDZ BiH je i dalje insistirao na “provedbi presude Ljubić”, iako je aktualni saziv Doma naroda FBiH popunjen u skladu sa Uputstvom CIK-a. U cijelu priču su se, potom, uključili zvaničnici Hrvatske, ali i EU koji su insistirali na rješavanju “hrvatskog pitanja”. Prema informacijama Istrage, Vlade Republike Hrvatske je uputila OHR-u i dokument u kojem predlaže način izmjena Izbornog zakona BiH.

    Kako je visoki predstavnik u proteklom periodu počeo koristiti bonske ovlasti, određeni međunarodni zvaničnici počeli su na njega vršiti pritisak da nametne i odredbe Izbornog zakona BiH. Upravo zbog toga u OHR-u su proteklih dana započeli konsultacije o mogućem nametanju izmjena Izbornog zakona. Dio međunarodnih zvaničnika se, kako saznajemo, protivi nametanju izmjena Izbornog zakona u izbornoj godini. No, konačnu odluku donijet će visoki predstavnik Christian Schmidt koji smatra da bi izmjenama Izbornog zakona poništio priče da je dosadašnje odluke donio isključivo u interesu “bošnjačke strane”.

    Nakon što je učenicima smanjila vladanje zbog Dana državnosti BiH, direktorica škole u Doboju dobila čestitku: “Mevlida, sretan ti Dan nezavisnosti”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Mevlida, sretan ti 1.mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine”, pisalo je na bilbordu postavljenom u nedjelju ujutro u Doboj Istoku (FBIH).

    Bilbord je postavljen nedaleko od mjesta Sjenina Rijeka, na području Grada Doboja (RS), gdje povratnici bošnjačke nacionalnosti godinama vode pravnu bitku sa Mevlidom Dervišefendić, direktoricom Osnovne škole “Petar Kočić” u tom selu. Sve je eskaliralo u decembru prošle godine kada je direktorica Dervišefendić smanjila vladanje učenicima koji se 25. novembra 2020. godine nisu pojavili na nastavi, tvrdeći da imaju pravo na obilježavanje Dana državnosti BiH.

    U obrazloženju Rješenja koje tada potpisala direktorica Dervišefendić, navedenoi da je učenica svoje odsustvo sa nastave pravdala činjenicom da je taj dan imala pravo na odsustvo zbog obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

    “Uvidom u odredbe Zakona o vjerskim praznicima RS jasno i nedvosmisleno proizilazi da Dan državnosti BiH nije definisan kao vjerski i državni praznik u RS”, navela je tada direktorica OŠ “Petar Kočić”.

    Upravo zbog toga povratnici su odlučili da Mevlidi Dervišefendić čestitaju Dan nezavisnosti BiH. Inače, OŠ Petar Kočić se nalazi u selu Sjenina Rijeka, na području Grada Doboja u RS-u i skoro 90 posto učenika je bošnjačke nacionalnosti čije su se porodice vratile odmah nakon rata.

    Novi planovi u OHR: Schmidt odgađa nametanje izmjena Ustava FBiH, sada se razmatra mogućnost nametanja na dan poslije održavanja oktobarskih izbora

    Piše:
    Redakcija
    -

    Visoki predstavnik Christian Schmidt neće nametati izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH prije okrobarskih izbora, saznaju politički.ba i istraga.ba iz više diplomatskih izvora. Sada se, pak, razmatra mogućnost da OHR reagira na sam dan izbora ili dan nakon Općih izbora koji bi trebali biti održani 2. oktobra.

    “S obzirom na to da bi se izmjene odnosile na posredne izbore, odnosno popunjavanje Doma naroda FBiH i imenovanje predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, bilo bi svejedno da li su izmjene nametnute prije ili poslije izbora”, objašnjava jedan od naših sagovornika.

    No, za predizbornu kampanju ne bi bilo svejedno. Visoki predstavnik je, kako saznajemo, namjeravao nametnuti izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona početkom septembra, ali mu je sugerisano da bi to moglo direktno utjecati na izborne rezultate. Stoga je nekoliko članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) predložilo da se Bonske ovlasti upotrijebe na dan poslije izbora ili na sam dan Općih izbora kako političke partije ne bi mogle reagirati zbog izborne šutnje. Ipak, čvrst stav još uvijek nije zauzet.

    Nametanje izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH, saznaju Istraga i Politički, najviše zagovaraju Sjedinjene Američke Države. Ranije su slične stavove iznosili britanski zvaničnici. Međutim, oni se, nakon nedavnih protesta pred OHR-om, više ne izjašnjavaju o ovom pitanju. Diplomate iz država članica EU, pak, smatraju da bi izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona trebale dogovoriti bh. vlasti u skladu sa Sporazumom kojeg su lideri političkih partija potpisali 12. juna ove godine u Briselu, pod pokroviteljstvom predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela.

    Podsjećamo, i sam visoki predstavnik Christian Schmidt, prilikom nametanja takozvanih tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, kazao je da očekuje da će bh. lideri trebali ovaj problem riješiiti sa “predsjednikom Michelom”.

    Od juna ove godine u OHR-u traju konsultacije u vezi sa nametanjem izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona. Schmidt je prvobitno namjeravao ove izmjene nametnuti sredinom jula. Tada je bilo planirano da se uvede cenzus od tri posto koji bi bio osnov za izračun rasporeda delegata u Domu naroda FBiH. Nakon pritiska javnosti Schmidt je odustao od cenzusa, ali se sada razmatra nametanje izmjena Ustava FBiH koje bi se odnosile na izbor (pot)predsjednika FBiH. Umjesto dosadašnjih šest delegata, planirano je da se za predlaganje predstjednika ili potpredsjednika FBIH mora osigurati sedam ili osam potpisa u određenom klubu konstititutnih naroda.

    Visoki predstavnik Christian Schmidt naredne sedmice, kako saznajemo, odlazi u Njemačku na dodatne konsultacije. Upravo se zvaničnici ove države protive upotrebi Bonskih ovlasti u konkretnom slučaju.

    Nova operacija HDZ-a: Borjana Krišto preko Ustavnog suda ruši Sud BiH!

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto uputila je krajem decembra apelaciju Ustavnom sudu BiH kojim traži ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o Sudu BiH, saznaje Istraga.ba. Krišto traži od Ustavnog suda ukidanje apelacione nadležnosti Suda BiH. Ukoliko Ustavni sud to prihvati, Sud BiH bi u svim predmetima mogao odlučivati samo kao prvostepeni sud i do eventualnog osnivanja novog suda nijedna donesena odluka na državnom sudu ne bi bila pravosnažna.

    “Poštovani, sukladno Ustavu BiH, članak VI.3.a) Ustava BiH, dostavljam Vam Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu BiH i to odredbe članka 9. stavak (1), članka 10. stavak (4), i članka 11 stavak (1), točka b)”, navedeno je u dopisu Borjane Krišto dostavljenom Ustavnom sudu BiH 17. decembra 2020. godine.

    Članom 9. Zakona o Sudu BiH propisana je apelaciona nadležnost.

    “Sud je nadležan da odlučuje po: a) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje ovog suda; b) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje ovog suda; c) vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda, osim zahtjeva za ponavljanje postupka”, piše u članu 9. čiju ustavnost Borjana Krišto osporava.

    U obrazloženju njenog zahtjeva za ocjenu ustavnosti piše da odredbe Zakona o Sudu BiH nisu u skladu s Ustavom, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i odredbama Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Tim odredbama je, naime, propisano dvostepeno odlučivanje u svim predmetima. Borjana Krišto smatra da Sud BiH ne može odlučivati i po žalbama, jer predsjednik Suda ima zakonsko pravo da sudije raspoređuje u odjeljenje koje on želi.

    “Stranke koje sudjeluju u postupcima pred Sudom BiH imaju pravo žalbe na odluke koje donese odjeljenje Suda BiH i time je djelomično ispunjen princip dvostupnosti, ali nemaju pravo da o njihovim žalbama odlučuje viši sud već samo jedno odjeljenje istoga suda. Da bi se u potpunosti zadovoljio princip dvostupnosti, Apelaciono odjeljenje bi se trebalo organizirati kao poseban viši sud”, obrazložila je Krišto.

    No, upravo tu i nastaje problem. Za uspostavljanje višeg suda nužno je usvajanje novog zakona u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. To je u naredne dvije godine nemoguće, jer SNSD Milorada Dodika može blokirati uspostavu novog suda na državnom nivou. Stoga, ako bi Ustavni sud BiH prihvatio zahtjev Borjane Krišto te osporio odredbe Zakona o Sudu BiH, koje bi, po proceduri, u roku od šest mjeseci morale biti i izbrisane, ne bi postojao nijedan sud na državnom nivou koji bi mogao donositi pravosnažne presude u svim krivičnim i drugim predmetima.

    Prema informacijama Istrage, Borjana Krišto je ovaj zahjev usaglašavala s Matom Tadićem, sudijom Ustavnog suda BiH koji je na tu poziciju izabran na prijedlog HDZ-a BiH.

    Borjana Krišto i Mato Tadić na jednom od ranijih sastanaka

    Ono što Borjani Krišto i Mati Tadiću ne bi moglo ići u prilog je odluka Ustavnog suda BiH od 23. septembra 2001. godine. Tada su, podsjećamo, poslanici iz Narodne skupštine Republike Srpske zatražili od Ustavnog suda BiH ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu BiH kojeg je nametnuo OHR. Među osporavanim odredbama bile su i one koje su se odnosile na dvostepenost. Ustavni sud je te 2001. godine konstatirao da je Zakon o Sudu BiH u skladu sa Ustavom čak i kada je u pitanju pravni lijek.

    Odluka Ustavnog suda BiH iz 2001. godine

    “Može se očekivati da će uspostavljanje Suda BiH biti važan element u osiguranju da institucije BiH djeluju u saglasnosti sa vladavinom prava i da zadovoljava uvjete Evropske konvencije u pogledu pravičnih suđenja pred sudovima i efektivnih pravnih lijekova. Ustavni sud, također, konstatuje da će, prema člnu VI/4 Ustava, odluke Suda BiH biti podložne kontroli Ustavnog suda u pogledu njihove ustavnosti”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH iz 2001. godine.

    Istina, Zakon o Sudu BiH je, u međuvremenu, doživio određene izmjene ali je suština odredaba koje regulišu dvostepenost ostala ista. Bez obzira na to, Ustavni sud BiH je 22. decembra ove godine od Parlamentarne skupštine BiH zatražio odgovor na zahtjev Borjane Krišto.

    Objavljujemo detalje dva prijedloga izmjena Izbornog zakona koje su predložili SNSD i HDZ: Dodik želi ukinuti glasove poštom, Čović predlaže da glas iz Širokog Brijega vrijedi kao 13 glasova u Sarajevu

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ukidanje glasanja putem pošte. To je, prema informacijama Istrage i Oslobođenja, jedan od ključnih prijedloga SNSD-a koji se odnosi na „tehničke izmjene“ Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Nova runda pregovora o izmjenama izbornog zakonodavstva trebala bi početi sutra, kada će lideri političkih partija na trodnevnim sastancima, pokušati pronaći rješenja za izmjene diskriminatornih odredaba Ustava i Izbornog zakona te poboljšanje samog izbornog procesa.

    U ovom tekstu pozabavit ćemo se prijedlozima koji su ponudili čelnici SNSD-a i HDZ-a. Prijedlog SNSD-a se navodno odnosi na „tehnička pitanja“, dok prijedlog HDZ-a, koji je već ranije prezentiran u Neumu, regulira politička pitanja. Slijede detalji i kratke analize.

    „Tehnička“ pitanja SNSD-a – ukinuti CIK i dijasporu

    Mada ih predstavljaju kao „tehnička rješenja“, prijedlozi SNSD-a su, zapravo, direktno usmjereni na politička pitanja. Prva meta je Centralna izborna komisija.

    Prva izmjena odnosi se na izbor članova CIK-a. Prema važećim odredbama Izbornog zakona BiH, članove Centralne izborne komisije BiH bira samo Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i to prostom većinom, u koju, naravno, mora biti uključena i entitetska. SNSD sada predlaže da u proces izbora članova CIK-a bude uključen i Dom naroda PS BiH. U praksi bi to značilo da aktualni saziv CIK-a nikada ne bi mogao biti izabran, jer u Domu naroda BiH većinu imaju SNSD i HDZ koji su u Predstavničkom domu – preglasani.

    Druga izmjena se odnosi na „dodatne članove CIK-a“. Centralna izborna komisija, prema Izbornom zakonu, ima sedam članova, po dva iz reda konstitutivnih naroda i jednog iz reda ostalih. SNSD sada predlaže da se u izbornoj godini uvedu dodatna tri člana CIK-a koje bi imenovao samo Dom naroda, a oni bi imali punopravni status.

    Treća „tehnička“ izmjena podrazumijeva smanjenje mandata članovima CIK-a sa trenutnih sedam na pet godina. SNSD predlaže da ta izmjena bude primijenjena retroaktivno, što znači i na aktualni saziv CIK-a.

    No, od svih prijedloga najsporniji bi mogao biti onaj koji se odnosi na glasanje putem pošte. SNSD, tako, predlaže da se ukine glasanje poštom, te da bh. državljani u inostranstvu glasaju samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. U praksi bi to značilo da desetine hiljada, uglavnom bošnjačkih i hrvatskih glasova iz dijaspore ne bi bilo iskorišteno. Broj bošnjačkih i hrvatskih poslanika u Narodnoj skupštini RS bi dodatno bio smanjen, dok bi izbor Bošnjaka ili Hrvata iz Republike Srpske u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bio nemoguć.

    Među „tehničkim pitanjima“ SNSD predlaže i vraćanje mandata političkim partijama. Dakle, ukoliko bi izabrani zastupnik odlučio napustiti stranku, ostao bi i bez mandata.

    „Politički“ prijedlog HDZ-a – ukinuti Komšića

    Elektorski model izbora članova Predsjedništva BiH je ono o čemu se posljednjih mjeseci intenzivno govorilo. HDZ-u BiH bliski mediji su objavili da je ta stranka odustala od dvije izborne jedinice, ali pristaje na elektorski model. No, prema prijedlogu koji je prezentiran u Neumu, a koji će i tokom predstojećih pregovora zagovsarati HDZ BiH, jasno je da, u praksi, postoje dvije izborne jedinice.

    Federacija BiH bi, tačno je, bila jedna izborna jedinica. Svi kandidati za dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH  bi bili na istom glasačkom listiću. Prvi kandidat bi bio biran iz reda „bošnjačkog naroda i ostalih“, dok bi drugi bio bira iz reda „hrvatskog naroda i ostalih“. Oznaka prvih kandidata (BO) bi bila 701, dok bi oznaka drugih kandidata (HO) bila 702. I to, na prvi pogled, ispunjava evropske standarde, što znači da bi presude iz Strazbura bile provedene. No, onda nastaje problem. Nejednaka vrijednost glasa. Evo i kako. Svaki od deset kantona i Brčko distrikt bi davali određeni broj elektora. Dva kandidata koja skupe najveći broj elektora bi ušla u Predsjedništvo BiH. Krenut ćemo od Tuzlanskog kantona, kao najmnogoljudnijeg u Federaciji. Ukoliko bi, prema HDZ-ovom prijedlogu, u tom kantonu pobijedio kandidat sa liste 701 (kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih), on bi osvojio 20 elektora. Ako bi, pak, u tom kantonu pobijedio kandidat sa liste 702 (kandidat iz reda hrvatskog naroda i ostalih), on bi osvojio svega tri elektora. U praksi to znači ovo: ukoliko bi u TK pobijedio Denis Bećirović, bilo bi mu upisano 20 elektora. Ukoliko bi najviše građana TK glasalo za Željka Komšića, on bi dobio samo tri elektora.

    Sada idemo u Zapadnohercegovački kanton (Široki Brijeg). Ako bi, recimo, kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih pobijedio u tom kantonu, osvojio bi samo jedan elektorski glas. Pobijedi li, pak, u ZHK kandidat iz reda hrvatskog naroda i ostalih, osvojio bi 20 elektora.

    Sličan omjer bi bio i u drugim kantonima. USK bi, recimo, dao 15 elektora BO (kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih) pobjedniku, dok bi, u slučaju pobjede u USK, HO kandidat (iz reda hrvatskog naroda i ostalih) dobio samo jednog elektora. U Livnu bi, međutim,  HO pobjednik dobio 14 elektora, dok bi BO kandidad, u slučaju da pobijedi u tom kantonu, dobio samo jednog elektora. Kantoni sa hrvatskom većinom bi uvijek davali više elektora kandidatu 702 (kandidat iz reda hrvatskog naroda i ostalih), dok bi kantoni sa bošnjačkom većinom davali znatno više elektora kandidatu sa liste 701 (kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih). Da se ovaj sistem primjenivao 2018. godine, Željko Komšić bi bio na listi 702. U Kantronu Sarajevo on je osvojio više od 60 hiljada glasova i ubjedljivi je pobjednik. No, ti glasovi bi mu, s obzirom na to da je hrvatski kandidat, donijeli svega tri elektorska glasa. Sa duplo manje osvojenih glasova, tridesetak hiljada, Dragan Čović bi, kao pobjednik u Zapadnohercegovačkom kantonu osvojio 20 elektora. Dakle, glas jednog građanina iz Širokog Brijega koji glasa za kandidata iz reda hrvatskog naroda i ostalih vrijedi kao glasovi trinaest građana Sarajeva koji su odlučili da podrže kandidata iz reda hrvatskog naroda i ostalih.

    Ako bi se ovaj prijedlog primijenio u praksi, na posljednjem izbornim ciklusu, Željko Komšić ne bi bio član Predsjedništva BiH, unatoč činjenici što je osvojio najviše glasova. Upravo su zbog toga, tokom neumskih pregovora, iz Venecijanske komisije upozorili na „nejednaku vrijednost glasa“.

    Govoreći pred zastupnicima u EU Parlamentu, lider HDZ-a BiH Dragan Čović je u utorak kazao da je tokom neumrskih pregovora o izmjenama Izborog zakona njegov prijedlog dobio podršku Venecijanske komisije. To je, međutim, negirao član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović koji je, kao učesnik pregovora u Neumu, rekao da “nije istina da je Venecijanska komisija podržala prijedlog HDZ-a”.

    1...678...40Stranica 7 of 40

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj