Facebook Twitter Youtube
    7 dana popularni

    Politika

    Dodikova obmana sa EUFOR-om: Prebacivanjem mirovnih snaga u nadležnost Brisela ruši se Anex 1 Dejtonskog sporazuma i daje “veto” Republici Srpskoj za raspored stranih vojnika

    Piše:
    Redakcija
    -

    Na prvi pogled se čini da je Milorad Dodik “pokleknuo” u vezi sa angažmanom snaga EUFOR-a u BiH. Ali prijedlog lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH zapravo je velika opasnost za sigurnost Bosne i Hercegovine. I u svemu tome mu, prema informacijama Istrage, pomaže šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler. Evo o čemu se radi.

    “Ukoliko dođe do zastoja u odlučivanju u Vijeću sigurnosti UN-a smatram da Predsjedništvo BiH treba da zatraži od Evropske unije  da ALTEA nastavi svoju misiju i Bosni i Hercegovini”, objavio je u petak na svom Twitter nalogu član Predsjedništva Milorad Dodik nakon susreta sa operativnim komandantom EUFOR-ove misije ALTEA u BiH.

    Nšto kasnije, Dodik je, prema informacijama Istrage, sastanku predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom kazao kako je on zainteresiran da se o angažmanu EUFOR-a odlučuje u Briselu, a ne u Vijeću sigurnosti UN-a. Slično je ponovio  i na konferenciji za novinare. Istakao je da je i Misija Altea bila korisna i da treba da ostane u formatu koji danas jeste,

    “Treba zahvaliti EU na njenom prisustvu jer je to dalo uvjernje ljudima da je bezbjednost zagarantovana. Saglasni smo da je potrebno očuvati mir i stabilnost i to nema nikakvu alternativu, pokušati obezbijediti lance snabdijevanja”, rekao je Dodik.

    No, šta se krill iza te izjave? Dva su ključna problema.

    Prvo, Milorad Dodik želi da o angažmanu snaga EUFOR-a ne odlučuje Vijeće sigurnosti UN-a, već Brisel, odnosno institucije BiH. To znači da bi Predsjedništvo BiH trebalo odobriti konačnu odluku o angažmanu snaga EUFOR-a u BiH. Pojednostavljeno, bez koncenzusa u Predsjedništvu, odnosno bez Dodikovog glasa, ne bi  mogao biti usaglašen broj vojnika EUFOR-a u BiH, kao niti njihovo kretanje i raspoređivanje. O stavu Milorada Dodika bi, tako, ovisilo djelovanje EUFOR-a u BiH.

    Drugo, prebacivanjem međunarodnih snaga u nadležnost Brisela, faktički bi bio prekršen Aneks I Dejtonskog mirovnog sporazuma koji se odnosi na vojne aspekte mirovnog rješenja.

    “Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva se da usvoji rezoluciju kojom će ovlastiti države članice ili regionalne organizacije i aranžmane da uspostave višenacionalne snage za vojnu provedbu mira (u daljnjem tekstu “IFOR”). Strane znaju i suglasne su da se navedene snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zrakoplovnih i pomorskih jedinica iz država članica NATO-a i država koje nisu članice NATO-a, razmještenih u Bosni i Hercegovini kako bi pomogle u osiguranju poštovanja odredaba ovoga Sporazuma (u daljnjem tekstu “Aneks”). Strane znaju i suglasne su da IFOR započne s provedbom vojnih aspekata ovoga Aneksa poslije prijenosa ovlasti sa zapovjednika UNPROFOR-a na zapovjednika IFOR-a”, navedeno je u Dejtonskom mirovnom sporazumu, Aneks I, član 1, tačka a.

    Vijeće sigurnosti je, potom, usvojilo rezoluciju kojom je IFOR zamijenjen SFOR-om, da bi kasnije, kao pravni sljedbenici bile snage EU i NATO-a, koje bi djelovale isključivo u skladu sa ranijim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. To je potvrđeno i u Rezoluciji 1575, donesenoj u ovembru 2004. godine.

    “Potvrđuje podršku vlastima Bosne i Hercegovine snagama EU-a i kontinuiranoj prisutnosti NATO-a te njihovu potvrdu da su oboje pravni sljedbenici SFOR-a za ispunjavanje svojih misija u svrhu Mirovnog sporazuma, njegovih Aneksa i dodataka i relevantnih rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i da mogu poduzeti potrebne radnje, uključujući korištenje sile, kako bi se osigurala usklađenost s Aneksima 1-A i 2 Mirovnog sporazuma i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”, navedeno je u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a.

    Dakle, planovi koje je Milorad Dodik iznio u petak nakon sastanaka u sa šefom Delelacije EU u BiH Johannom Sattlerom i Operativni komandantom EU za Operaciju “Althea” generalpukovnikom Brajsom Hudetom, u suprotnosti su sa rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i Dejtonskim sporazumom. Ali ni Sattler niti Hudet nisu reagirali. Prema informacijama Istrage iz diplomatskih krugova, Sattler je jedan od zagovornika Dodikove ideje da se o međunarodnim snagama u BiH, umjesto u UN-u, odlučuje u institucijama Evropske unije.

    Turković predložila odluku: Hoće li HDZ i treći put blokirati novac za izbore?

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković dostavila je Vijeću ministara BiH prijedlog posebne odluke o odobravanju novca Centralnoj izbornoj komisiji za provedbu Općih izbora 2022. Kolegij Vijeća ministara BiH o tome će se izjasniti u ponedjeljak ujutro prije sjednice Vijeća ministara BiH.

    Na sjednici koja je održana i u četvrtak i u petak predsjednik CIK-a Suad Arnautović pozvao je Vijeće ministara BiH da na dnevni red sjednice VM BiH koja će biti održana u ponedjeljak stave i odluku koja je već dva puta odbijena glasovima ministara iz HDZ BiH.

    Glasnogovornik Evropske komisije Peter Stano 3. juna je kazao da su ministri vanjskih poslova jasno pozvali sve političke lidere i aktere u BiH da ulože sve napore, ne samo da se nastavi sa reformama i dijalogom, nego i da se organizuju Opći izbori u oktobru kako je i planirano.

    “Krucijalno je važno da se ovi izbori održe, da građani BiH mogu glasati na slobodnim, poštenim i adekvatno finansiranim izborima. U tom smislu pozivamo Vijeće ministara, posebno ministra finansija da iskoristi predstojeću sjednicu u ponedjeljak i usvoje nacrt budžeta za ovu godinu. Također pozivamo da donesu što prije odluku o finansiranju Centralne izborne komisije BIH. Trenutna blokada hitno se mora okončati. Ono što EU radi ili bi mogla uraditi, uključeni smo i dalje ćemo biti, i spremni pomoći u rješenjima za BiH i u BiH”, kazao je Stano.

    Podsjećamo, Vijeće ministara BiH usvojilo je Dokument okvirnog budžeta nakon čega je ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda (HDZ) u petak 27. maja uputio Vijeću ministara BiH i Nacrt budžeta za 2022. godinu. Cijela sedmica je prošla bez sjednice iako je novac hitno potreban CIK-u.

    Ukoliko Nacrt budžeta i bude usvojen on prolazi dalju proceduru upućuje se u Predsjedništvo BiH koje može tražiti da se doradi budžet.

    Ukoliko i sutra bude odbijen prijedlog za donošenje posebne odluke o izdvajanju sredstava za CIK što će biti treći put onda je jasno da HDZ-u odgovara ovakva situacija i da idu na opciju prolongiranja Općih izbora. To bi bilo pogubno za demokratiju s obzirom da je ista Vlada FBiH već skoro puna dva mandata. Igranje s demokratijom ne bi trebalo biti dozvoljeno nikome ko pretenduje da bude u sastavu EU, kao ni onima koji se zaklinju u EU put domovine Bosne i Hercegovine.

    (NAP)

    Nezadovoljni izvještavanjem bh. medija: Rusko Ministarstvo vanjskih poslova okomilo se na Slobodnu Bosnu i portal Klix

    Piše:
    Redakcija
    -

    Nakon što je u januaru prošle godine Rusko ministarstvo vanjskih poslova optužilo “Slobodnu Bosnu” i druge bh. mediji za “cinične manipulacije i nepoštene igre u medijskom prostoru” zbog našeg izvještavanja o aferi “Ikona” koja je u to vrijeme potresala bh. političku scenu i u čijem centru su bili ruski ministar Sergej Lavrov i Milorad Dodik, sličan slučaj ponovo se dogodio.

    Ovoga puta je rusko ministarstvo u ponedjeljak 29. augusta objavilo novi izvještaj u kojem je optužilo “Slobodnu Bosnu” i sarajevski portal “Klix” za raspirivanje antiruske histerije.

    “Zapadni centri utjecaja, uz pomoć kontroliranih medija, raspiruju antirusku histeriju u Bosni i Hercegovini (BiH), iskrivljujući bit zbivanja u Ukrajini i Rusiji” , navodi se u izvještaju ruskog ministarstva objavljenog na službenoj stranici, kao i na ruskoj društvenoj mreži VK ( VKontakte ).

    U izvještaju ruskog ministarstva kao primjer “antiruske histerije” naveden je tekst “Slobodne Bosne” prenijet sa britanskog “Economista” u kojem se analiziraju ekonomske prilike u Rusiji te se iznose informacije o lažiranju službene fiskalne statistike kojom se služi ruska vlast kako bi se obmanula javnost o ekonomskom padu koji Rusija doživljava uslijed sankcije.

    Rusko ministarstvo dalje navodi da se ovakvim tekstovima “nastoji skrenuti pozornost čitaoca od ozbiljnih ekonomskih problema u BiH”.

    Dalje se u “analizi” ruskog ministarstva vanjskih poslova navodi kako “brojni bošnjački mediji špekuliraju o ubistvu D.A. Dugine (kćerke Putinovog ideologa Aleksandra Dugina, op. SB)”, a bh. novinare se optužuje da se “izgubivši posljednje ostatke elementarnog obrazovanja i moralnih načela (…) ne ustručavaju citirati izjave da je djevojka ‘zaslužila smrt'”.

    Rusko ministarstvo ne navodi konkretan primjer teksta u kojem se nalazi sporni citat, ali se na kraju analize ponovo obračunava sa pisanjem “Slobodne Bosne” u kojem smo naveli mišljenje britanskog analitičara Marka Galeottija koji smatra da napad na Darju Duginu govori o rastućoj nestabilnosti unutar same Rusije i izražava sumnju u informacije da ukrajinske vlasti stoje iza napada što je službena verzija ruskih vlasti.

    Kada je u pitanju portal klix.ba, Rusi problematiziraju njihove izvještaje o agresiji na Ukrajinu. 

    (Slobodna Bosna/Istraga.ba)

    Američki kongres usvojio zakon o BiH: Traži se provedba presuda iz Strazbura, slučaj Ljubić se ne pominje!

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Politika SAD-a je potaknuti Bosnu i Hercegovinu da provede presude Evropskog suda za ljudska prava”, piše u Zakonu koji je u utorak navečer usvojio američki Kongres.

    Presuda Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, na kojoj je insistirao dio američke administracije, uopće se ne pominje u ovom dokumentu kojeg u cjelosti možete pročitati ovdje. Fokus je, dakle, na pet presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazburu koje je su bile ignorisane u prvobitnom planu OHR-a prilikom izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH.

    Osim provedbe presuda ESLJP, Kongres je ovim zakonom podržao suverenitet Bosne i Hercegovine, teritorijalni integritet i multietnički karakter; zatim napredak Bosne i Hercegovine ka evroatlantskim integracijama. Kongres ohrabruje i zvaničnike u Bosni i Hercegovini da nastave institucionalno učešće na svim nivoima vlasti, te da unaprijede funkcionalnost i reforme za veći prosperitet kako bi Bosna i Hercegovina dobila status status kandidata za EU. 

    Politika SAD-a je da koristi ciljane sankcije protiv osoba koje potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum i demokratske institucije, uključujući blokiranje, bojkot ili ne priznavanje rezultata izbora. SAD u Bosni i Hercegovini podržavaju mir i stabilnost.

    SAD želi da potakne Evropsku uniju da se pridruži Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu u sankcionisanju Milorada Dodika, člana Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, zbog njegovih postupaka koji podrivaju stabilnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine Hercegovina.

    Nadalje, ovim Zakonom se plnira razotkrivanje i osuda Vlade Rusije za njenu ulogu u poticanju nestabilnosti u Bosni i Hercegovini i podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma,,

    Podržava se uloga Ureda visokog predstavnika i snaga Evropske unije u Operacija BiH Althea; te se planiraju aktivnosti sa drugim državama u regionu, uključujući Srbiju i Hrvatska, kako bi podržale teritorijalni integritet i stabilnost Bosne i Hercegovine.

    U zakonu se dalje razrađuje način uvođenja sankcija prema osobama koje podrivaju Dejtonski mirovni sporazum ili prijete sigurnosti BiH.

     Tako se planira uvođenje sankcija prema odgovornim osobama ili saučesnicima koji su direktno ili indirektno sudjelovali u bilo kojoj radnji ili politici koja ugrožava mir, sigurnost, stabilnost, ili teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, uključujući radnje koje nastoje narušiti autoritet državnih institucija Bosne i Hercegovine, kao što je formiranje ilegalnih paralelnih institucija ili radnje koje ugrožavaju Ured Visokog predstavnika.

    Osim toga, sankcije su predviđene i za one koji direktno ili indirektno sudjeluju u korupciji u BiH, uključujući korupciju zvaničnika ili osoba povezanih sa vlašću u Bosni i Hercegovine. Sankcije se planiraju i za aktualne ili bivše državne službenike na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini, koji su zloupotrebili javnu imovinu radi lične koristi ili u političke svrhe, koji su koristili prirodne resurse ili mito. 

    U toku konsultacije: Schmidt večeras nameće Izborni zakon!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Visoki predstavnik Christian Schmidt mogao bi večeras nametnuti ostatak iz paketa izmjena Izbornog zakona i Ustava entiteta F BiH, potvrđeno je za Istraga.ba i politicki.ba iz više izvora.
    Promjene će se u najvećoj mjeri ticati kompozicije i načina odlučivanja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
    Uz ostalo, povećat će se i broj delegata svih klubova Doma naroda F BiH.
    Trenutno postoje četiri takva kluba: Bošnjaka, Srba i Hrvata, te Ostalih.
    Prva tri broje po 17 delegata, dok četvrti ima sedam delegata.
    Povećanje broja delegata pravi se kako bi se osiguralo da hrvatski klub ima presudan glas u izboru nove Federalne vlade.
    Politicki.ba i Istraga.ba već su ranije najavljivali ovakav scenarij.

    “Dat ćemo osnovno pravo odluke ljudima”, rekao je Schmidt za Financial Times. “Ono na šta se fokusiram nisu direktni izbori  . . . već ono što dolazi poslije.

    U protekle četiri godine vidjeli smo blokadu. Deblokiranje struktura, to je moj posao, i ja ću to uraditi. Nisam zaboravio da je ovo neophodnost”, citira ugledni britanski dnevni list visokog predstavnika.

    “Schmidt je ove godine predložio smanjenje izbornog uticaja Bošnjaka, koji u Federaciji brojčano nadmašuju Hrvate oko tri prema jedan. Ali neki Bošnjaci smatraju da je to nepravedno pozivanje na sjećanje na etničke sukobe koji su doveli do rata u Bosni 1990-ih.

    Konkretno, Schmidt je želio natjerati Bošnjake da prestanu zloupotrebljavati složenost izbornog sistema slanjem bošnjačkih kandidata da popune mjesta koja su dio hrvatske kvote. On također želi garancije da Hrvati neće opstruirati vladu kao što su to učinili ranije odgovarajući na ove bošnjačkeaktivnosti”, piše Financial Times.

    BiH dobija kandidatski status: Predložen “ukrajinski model”

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    Evropska komisija preporučit će kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu, bez dodatnih uslova, objavio je politicki.ba.

    Kako je potvrđeno za Politicki.ba iz Brisela, bit će primjenjen tzv. “ukrajinski model”..

    Radi se o dodjeli kandidatskog statusa bez da se on uslovi prethodnim provođenjem nekih reformi.

    Ranije je i Politicki.ba najavio kandidatski status za BiH uz uslov da se prethodno u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine usvoje izmjene zakona o VSTV, sudovima i sukobu interesa.

    No, prevladale su snage unutar Evropske komisije koje su bile protiv takvog rješenja.

    Danas iza 13:00 komesar za proširenje EU Oliver Varhely predstavit će godišnje Izvještaje Evropske komisije o napretku svih šest država zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji.

    Svi dokumenti odslikavaju loše stanje evropskog puta regiona.

    No, pošto se geopolitička situacija u Evropi drastično mijenja, Komisija je odlučila da počne “pogurivati” države zapadnog Balkana.

    “Komisija, stoga, preporučuje da se Ukrajini da kandidatski status na temeljima razumijevanja da su sljedeći koraci poduzeti”, stojalo je u Izvještaju o Ukrajini.

    Potom su uslijedili razgovori o poglavljima s Kijevom, a ukrajinske vlasti u parlamentu su počele usvajati neke od bitnih zakona potrebnih za evropski put te države…

    Javni poziv bh. zvaničnicima i političarima: Izjasnite se o Schmidtovim odlukama, niste birani da pregovarate o podjeli BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Ako možete komunicirati sa HDZ-om, možete i međusobno – datum, vrijeme i mjesto gdje ćete se javno okupiti i javnosti, raspraviti ovu temu, te predočiti jasne odgovore na pitanja:

    Da li prihvatate nametnute odluke Christiana Schmidta?

    Šta je vaš plan ukoliko prihvatate, a šta ukoliko ne prihvatate te amandmane?”, navedeno je u javnom pozivu koje je bh. političarima uputila grupa intelektualaca iz BiH.

    U nastavku ovo pismo možete pročitati u cjelosti.

    “Poštovani izabrani predstavnici i predstavnice građana Bosne i Hercegovine,

    poštovani čelnici i čelnice političkih subjekata u Bosni i Hercegovini,

    mi, dolje potpisani, slobodni smo građani Bosne i Hercegovine. Niko od nas neće izgubiti niti steći niti jedno pravo ili privilegiju kao rezultat toga ko se od vas nalazi na vlasti.

    Opći izbori održani drugog oktobra ove godine pokazali su da nijedna politička partija koja se deklariše kao probosanska nije dobila potpun legitimitet. Štaviše, jasno je da su neki od vas izabrani zbog sposobnosti upravljanja komunalnim i socijalnim resorima, neki jer su se pokazali bolji u upravljanju državom, a neki jer se smatra da brane vrijednosti do kojih je velikom dijelu građana stalo.

    Izbori iza nas, međutim, nisu obični izbori, ovaj put ne zbog bilo čega što ste uradili vi ili građani Bosne i Hercegovine. U izbornoj noći, dok su se još brojali glasovi, mi, građanke i građani Bosne i Hercegovine, poniženi smo kao rijetko kada u našoj historiji. OHR je izvršio nesvakidašnji udar na našu demokratiju. Mijenjanje izbornog zakonodavstva jedan sat nakon zatvaranja birališta samo po sebi predstavlja nevjerovatan kolonijalistički čin. Po svemu što znamo, taj udar je izvršen u dogovoru s političkim Zagrebom i u korist jedne političke stranke u BiH. To poniženje došlo je od čovjeka za kojeg nikad nismo glasali ni mi ni vi.

    Bosanci i Hercegovci nisu kolonijalizirana rulja, i ako nas neki neizabrani namjesnik tako želi posmatrati, vi, naši izabrani predstavnici, na to nemate pravo.

    Ako vi i mi to odlučimo, nametnute odluke Christiana Schmidta bit će mrtvo slovo na papiru. Ne postoji način da se sprovedu u djelo. Ako vi, u ime naroda i građana BiH, odlučite da su prihvatljivi, bit će prihvaćeni.

    Ovaj trenutak u historiji ima presedan. Riječ je o periodu pred i nakon što je objelodanjen tzv. Vance-Owenov mirovni plan. Sa istim posljedicama za zemlju i narod kao u proljeće 1993. godine. Znamo šta smo tada odlučili. I znamo kako je završio taj pokušaj podjele BiH.

    Nije trenutak da nam nudite svoje lične ratove i razmirice umjesto vizije. Ni tema nije takva. Ovo je tema i trenutak koji zahtijevaju konsenzus oko temeljnih pitanja građanske demokratije i opstanka Bosne i Hercegovine kao suverene i nedjeljive države. Schmidtova odluka izlazi daleko izvan domena stranačke politike i odgovornosti. Niko od vas niti ima pravo, niti je dobio mandat da bilo kakvu odluku donese sam.

    Ova država ima historiju veoma jasnog javnog izjašnjavanja o najvažnijim pitanjima koji određuju sudbinu njenih građana i građanki. U najcrnjim trenucima devedesetih godina prošlog vijeka organi Republike Bosne i Hercegovine su naširoko i nadugo raspravljali o najsitnijim detaljima mirovnih planova. I ZAVNOBiH tokom Drugog svjetskog rata treba vidjeti u ovom nizu historije javnog izjašnjavanja i samoodređivanja na temelju ravnopravnosti, jednakosti i cjelovitosti jedne multietničke zemlje.

    U skladu sa tom političkom tradicijom, zahtijevamo od vas, političkih subjekata opredijeljenih za BiH, da ustanovite format sastanka – ako možete komunicirati sa HDZ-om, možete i međusobno – datum, vrijeme i mjesto gdje ćete se javno okupiti i javnosti, raspraviti ovu temu, te predočiti jasne odgovore na pitanja:

    1. Da li prihvatate nametnute odluke Christiana Schmidta?
    2. Šta je vaš plan ukoliko prihvatate, a šta ukoliko ne prihvatate te amandmane?

    Niko od vas na izbore nije izašao tražeći mandat da pregovara o podjeli Bosne i Hercegovine, odnosno o getoiziranju njenih građana. No, pošto su se okolnosti tako dramatično promijenile u izbornoj noći, dužni ste jasne i nedvosmislene odgovore građanima. To pravo na odgovor niko nam od vas ne može suspendovati ili uskratiti.

     

    Pismo potpisuju: Dženita Karić, Dr. Adnan Mahmutović, Dr. Ehlimana Memišević, Dr. Jasmin Mujanović, Senad Pećanin, Dr. Vahidin Preljević, Dr. Ermin Sinanović, Dr. Emir Suljagić

    Objavljujemo nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti o BiH: “Priznaje se pravo i EUFOR-u i prisustvo NATO-a da preduzmu sve potrebne mjere da se odbrane od napada ili prijetnje napadom”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Snage NATO-a pominju u nacrtu rezolucije čijim bi usvajanjem Vijeće sigurnosti UN-a produžilo mandat EUFOR-u.  Nacrt je trenutno na usaglašavanju, a na dnevnom redu Vijeća sigurnosti UN-a bi se trebao naći najkasnije do 3. novembra kada i formalno ističe mandat EUFOR-a. U nacrtu se ne pominje OHR koji je prošle godine bio kamen spoticanja između Ruske Federacije i zapadnih država. Rusija je, podsjećamo, prijetila vetom u Vijeću sigurnosti, ukoliko bi OHR bio pomenut. Sada, pak, nema OHR-a. No, nekoliko mjesta se pominje prisustvo NATO snaga u BiH.

    Istraga.ba je u posjedu drafta ovog dokumenta i u nastavku ćemo objaviti kompletan sadržaj.

    “Vijeće sigurnosti UN-a, utvrdivši da situacija u regionu bivše Jugoslavije i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, a postupajući u skladu sa Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija,

    1. Ovlašćuje države članice koje djeluju kroz ili u saradnji sa EU da uspostave za daljnji period od dvanaest mjeseci, počevši od datuma usvajanja ove rezolucije, multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTHEA) kao pravni sljedbenik SFOR-a pod jedinstveno komandovanje i upravljanje, koje će ispunjavati svoje misije u vezi sa implementacijom Aneksa 1-A i Aneksa 2 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa u saradnji sa prisustvom Glavnog štaba NATO-a u skladu sa aranžmanima dogovorenim između NATO-a i EU kako je saopšteno Vijeću sigurnosti u njihovim pismima od 19. novembra 2004. godine, u kojima se priznaje da će EUFOR ALTHEA imati glavnu ulogu stabilizacije mira u vojnim aspektima Mirovnog sporazuma;

    2. Odlučuje da obnovi ovlaštenje predviđeno stavom 11 svoje rezolucije 2183 (2014) za daljnji period od dvanaest mjeseci počevši od datuma usvajanja ove rezolucije;

    3. Ovlašćuje države članice koje djeluju prema stavovima 1. i 2. gore da preduzmu sve potrebne mjere kako bi izvršile provedbu i osigurale usklađenost s aneksima 1-A i 2 Mirovnog sporazuma, naglašava da će strane i dalje biti jednako odgovorne za usklađenost s tim aneksom i podjednako će biti podložan takvim mjerama provođenja od strane EUFOR ALTHEA i prisustva NATO-a koje mogu biti potrebne da bi se osigurala provedba tih aneksa i zaštita EUFOR ALTHEA i prisustva NATO-a;

    4. Ovlašćuje države članice da preduzmu sve potrebne mjere, na zahtjev EUFOR-a ALTHEA ili NATO štaba, za odbranu prisustva EUFOR-a ALTHEA odnosno NATO-a, te da pomognu objema organizacijama u izvršavanju njihovih misija, i priznaje pravo i EUFOR ALTHEA i prisustvo NATO-a da preduzmu sve potrebne mjere da se odbrani od napada ili prijetnje napadom;

    5. Ovlašćuje države članice koje djeluju prema stavovima 1. i 2. gore, u skladu s Aneksom 1-A Mirovnog sporazuma, da preduzmu sve potrebne mjere kako bi osigurale usklađenost s pravilima i procedurama koje uređuju komandu i kontrolu zračnog prostora iznad Bosne i Hercegovine sa poštovanje cjelokupnog civilnog i vojnog zračnog saobraćaja”, navedeno je u nacrtu rezolucije.

    Hrvatski ministar Grlić-Radman upozorio Jensa Stoltenberga: “Ako hrvatski vojnici ne budu sudjelovali u misiji u BiH, to bi mogao biti štetan presedan za buduće misije NATO-a”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Hrvatska ne odustaje od slanja svojih vojnika u mirovnu misiju u Bosnu i Hercegovinu. Ukoliko, pak, ne bude dopušten njihov angažman, hrvatski zvaničnici prijete čelnicima NATO-a “budućim operacijama”. Naime, Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman poslao je 14. oktobra pismo generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu kojim ga “upozorava” da bi jedinstvo NATO-a moglo biti ugrožene ukoliko Hrvatskoj bude uskraćeno da pošalje svoje vojnike u mirovnu misiju u BiH. Istraga.ba je u posjedu ovog pisma i u nastavku ćemo izdvojiti ključne detalje.

    “U kontekstu nedavnih diskusija unutar NATO-a o alternativnim scenarijima za osiguranje stabilnog i sigurnog okruženja u Bosni i Hercegovini u slučaju mogućeg veta na produženje mandata EUFOR-ove operacije Althea u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, želio bih ponoviti stav hrvatske Vlade po pitanju sudjelovanja Hrvatske u svim misijama i operacijama NATO-a, a posebno u mogućoj misiji NATO-a u Bosni i Hercegovini. Ostaje principijelan stav Hrvatske da sudjelovanje u takvoj misiji mora biti otvoreno za sve saveznike, jer je to naše inherentno pravo, što je sadržano u preambuli Sjevernoatlantskog ugovora kroz odlučnost da ujedinimo napore za kolektivnu odbranu i za očuvanje mira i sigurnost”, napisao je Grlić-Radman.

    Hrvatski ministar dalje navodi da “ne postoje bilo kakve pravne i političke prepreke ili zabrinutosti za učešće Hrvatske u bilo kojoj misiji ili operaciji NATO-a”. Osim toga, ističe dalje Grlić-Radman, moguće isključenje Hrvatske ne bi bilo samo diskriminatorno za saveznika, već bi saveznika, u ovom slučaju Hrvatsku, stavilo u nepovoljan položaj u odnosu na moguće operativne partnere.

    “To bi bilo u suprotnosti sa obavezama, pravima i odgovornostima koje proizilaze iz našeg članstva u NATO-u. Vjerujemo da vaš stav u vezi sa učešćem još jednog saveznika u NATO misiji u Iraku govori u prilog našem stavu. Nadalje, takva diferencijacija mogla bi biti politički veoma štetna za savezničko jedinstvo i solidarnost, postavljajući štetan presedan za buduće napore našeg Saveza. S obzirom na trenutno pogoršanu sigurnosnu situaciju u Evropi, koju je donijela ruska agresija na Ukrajinu, te imajući u vidu destabilizirajuće djelovanje trećih strana na Zapadnom Balkanu općenito, a posebno u Bosni i Hercegovini, slanje poruke o razjedinjenosti saveznika bilo bi posebno opasno”, navodi ministar vanjskih u europskih poslova Republike Hrvatske.

    Grlić-Radman podsjeća “da je Hrvatska bila ključna u pružanju podrške, vojne i humanitarne pomoći i konačno uspostavljanju i implementaciji mira u zemlji devedetih godina”.

    “Stoga se moraju osigurati pravedna, poštena i razborita pravila o učešću svih saveznika u svim operacijama i misijama koje vodi NATO, uključujući i potencijalnu novu misiju NATO-a u Bosni i Hercegovini. Budući da Vlada Republike Hrvatske cijeni vaše vodstvo i posvećenost uspjehu našeg Saveza, vjerujem da možemo računati na vašu podršku u ovom pitanju u korist savezničkog jedinstva, kao i stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine”, zaključio je Radman. 

    U dodatku nazvanom – pismo o stajalištu, Hrvatska podržava angažman snaga EUFOR-a u BiH.

    “Ipak, gotovo trideset godina nakon potpisivanja Sporazuma, potencijalno sudjelovanje Hrvatske u operaciji još uvijek se osporava na temelju posebne odredbe Sporazuma, unatoč temeljnoj promjeni konteksta i međunarodnog statusa Hrvatske. Riječ je o odredbi člana 3. Aneksa 1A Sporazuma (Povlačenje stranih snaga), koji propisuje da su sve snage koje nisu lokalnog porijekla, bez obzira da li su pravno i vojno podređene Republici Bosni i Hercegovini ili ne”, navedeno je u dopunskom aktu koji je sastavni dio Grlić-Radmanovog pisma. 

    Dalje se navodi da “ne postoje ni formalne ni faktičke prepreke da Hrvatska doprinese operaciji, a argument da bi time EU prekršio međunarodno pravo je potpuno neutemeljen”.

    “Ulaskom u NATO i EU, Republika Hrvatska je preuzela nove obveze, prava i odgovornosti prema EU i NATO misijama i operacijama koje proizlaze iz punopravnog članstva u obje organizacije. Svaki pokušaj da se spriječi Hrvatska u ostvarivanju ovih prava, obveza i odgovornosti u ovom kontekstu predstavlja diskriminatornu praksu, zanemaruje izmijenjeno političko i pravno okruženje i krši načelo ravnopravnosti država članica kao temeljno načelo Europske unije.”, navedeno je u dokumentu. 

    U kantonalne skupštine izabran 21 zastupnik srpske nacionalnosti: Nijedna stranka nema potrebnih jedanaest delegata za predlaganje (pot)predsjednika FBiH u prvom krugu!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Nijedna partija neće imati jedanaest delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH. Prema trenutnom stanju, u kantonalne skupštine je izabran 21 zastupnik ili zastupnica koji se izjašnjavaju kao Srbi. Ostala su upražnjena dva mjesta koji će biti popunjeni po kriterijima koje je nedavno usvojila Centralna izborna komisija BiH. Prema tim kriterijima, dvoje nedostajućih Srbina će biti popunjeno sa šestim Srbinom iz Kantona Sarajevo i petim Srbinom iz Kantona 10.

    Najviše izabranih delegata iz reda srpskog naroda će imati SDP BiH. Od ukupno 21 izabranog kantonalnog zastupnika srpske nacionalnosti, SDP-ovih je šest. U pitanju su Slađan Ilić (Tuzlanski kanton), Vesna Saradžić (HNK), Mladen Lonić (USK), Jelena Pekić i Igor Stojanović (KS) i Ljubinka Atanasijević (SBK). S obzirom na Kriterije CIK-a, SDP BiH će, vjerovatno, dobiti još jednog delegata iz Sarajeva koji neće ulaziti u Skupštinu KS već će direktno biti delegiran u Dom naroda. U pitanju je Kristina Petrović koja je osvojila 1715 preferencija, ali nije ušla u Skupštinu KS. S obzirom na kriterije CIK-a, ona će direktno u Dom naroda FBiH.

    Demokratska fronta ima troje kantonalnih zastupnika koji se izjašnjavaju kao Srbi. U pitanju su Goran Bulajić iz ZDK, Žarko Vujović iz TK, te Vedrana Vujović iz Kantona Sarajevo.

    I HDZ BiH ima troje izabranih kantonalnih zastupnika koji se izjašnjavaju kao Srbi, što otvara sumnju da je stranka Dragana Čovića još u julu znala kakve će izmjene Izbornog zakona u oktobru nametnuti OHR. Delegati HDZ-a BiH u Klubu Srba će biti Zora Dujmović (HNK), Miroslav Mitrović iz Zapadnohercegovačkog kantona, te Svetlana Kamenjaš iz Posavskog kantona.

    SDA će u domu naroda imati dvoje srpskih delegata. U Kantonu Sarajevo je za kantonalnu zastupnicu sa liste SDA izabrana Smilja Viteškić, dok je u HNK sa SDA-ove liste izabrana Dragica Šuša.

    SNSD će u Domu naroda FBiH imati dvojicu delegata iz Kluba Srba. U pitanju su zastupnici izabrani u Skupštinu Kantona 10 Livno – Goran Broćeta i Nikola Materić. Ako se primijene kriteriji CIK-a, SNSD bi mogao dobiti još jednog delegata u Domu naroda FBiH. U pitanju je Milorad Ivetić. On je bio kantidat SNSD-a u Livnu. Unatoč tome što je osvojio 539 glasova, Ivetić nije ušao u Skupštinu Kantona 10. No, on je najbolje rangirani Srbin iz Kantona 10 od svoih kandidata koji nisu ušli u Skupštinu, pa će, zato, vjerovatno, biti delegiran odmah u Dom naroda FBiH.

    Iz Kantona 10 bi u Dom naroda trebala ući još i Dragan Damjanović (Srpsko jedinstvo), te Duško Radun sa liste Srpska sloga. Oboje su izabrani zastupnici u Skupštinu Kantona 10.

    Iz Bosansko-podrinjskog kantona Goražde u Dom naroda FBiH će ući dvije srpske delegatkinje. U pitanju su Daliborka Milović (Liberalna stranka) i Branka Cvijetić iz Novog početka. I Milovićeva i Cvijetićeva su izabrane za zastupnice u Skupštini BPK Goražde.

    Naša stranka ima samo jednog srpskog delegata. U pitanju je Milomirka Melank koja je izabrana za zastupnicu u Skupštinu Kantona Sarajevo.

    Ukoliko zbrojimo sve delegate, SDP BiH i Naša stranka će imati osam delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH. To znači da u prvom krugu stranke okupljene oko takozvane Trojke, neće u prvom krugu imati dovoljno ruku za izbor (pot)predsjednika iz reda srpskog naroda.

    SNSD i HDZ u zbiru imaju šest delegata i fali im jedna ruka da I oni u drugom krugu predlože (pot)predsjednika FBiH.

    Ako zbrojima glasove SDA, DF-a i dvoje Srba iz Goražda, također dolazimo do broja sedam. To bi značilo da i ove stranke mogu u drugom krugu predložiti (pot)predsjednika FBiH.

    1...38394041Stranica 39 of 41

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj