Narodna skupština Republike Srpske usvojila je informacije i zaključke kojim je, formalno, započet proces prebacivanja nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta Republika Srpska. Za ove informacije glasalo je 49 poslanika, inače članova vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a.
Prije negon su izglasani ovi zaključci, opozicija okupljena oko SDS-a i PDP-a napustila je sjednicu.
NSRS zadužuje Vladu RS da povuče saglasnost na taj Sporazum, te nalaže Vladi da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje zakon o VSTV-u Republike Srpske.
Kada se usvoje ti zakoni, državni zakoni će prestati da važe na teritoriji Republike Srpske.
Skoro identični zaključci su predloženi i u okviru Informacije o prenosu nadležnosti u vezi sa pitanjima iz oblasti odbrane i sigurnosti.
“NSRS zadužuje Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputio na razmtranje i usvajanje NSRS zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti”, navedeno je u trećem predloženom zaključku.
Sličnim zaključcima se reguliraju i pitanja u vezi sa indirektnim porezima, odnosno pitanja iz nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
“Kada usvojimo zakone, povući ćemo sve zakone koji se odnose na ova pitanja”, rekao je Denis Šulić, potpredsjednik Narodne skupštine RS.
Ranije ovog mjeseca, kada su se zvaničnici SAD-a i EU sastali sa političkim strankama u BiH i predstavnicima civilnog društva kako bi razgovarali o izbornoj i ustavnoj reformi, politički lideri su se složili da će se pripremiti prije narednih razgovora. Od tada svjedočimo tek manjem napretku. Politički lideri nisu obavili posao koji je neophodan za usklađivanje političkog sistema BiH sa propisima EU i sudskim presudama. Osim toga, nakon daljnje neprihvatljive eskalacije od strane Narodne skupštine Republike Srpske 10. decembra, politička kriza se produbljuje.
Obnovljeni napori na posredovanju u ovim razgovorima sada, prije kraja godine, nažalost ne bi urodili plodom. Takvi napori će dati rezultate tek kada stranke budu istinski radile zajedno na iznalaženju rješenja.
Od vladajuće koalicije smo čuli da su opredjeljeni za ustavne i izborne reforme koje mogu dobiti podršku u Parlamentu. Za napredak BiH su jednako značajne reforme koje bi izbore učinile sigurnim, pouzdanim, kao i uspostavu funkcionalne Vlade Federacije BiH. Vrijeme je da se ova obećanja ispune.
Apelujemo na stranke da odustanu od maksimalističkih prijedloga, koji nisu utemeljeni u međunarodnim i standardima EU i nemaju podršku u parlamentu ili društvu. Suština demokratije nije u stalnim zastojima radi forsiranja nečijih zahtjeva niti u nametanju volje većine. Također pozivamo predstavnike RS da se u potpunosti vrate u institucije.
EU i SAD su uložile napore u dijalog koji uvažava zabrinutosti i interese svih strana. Ovaj proces je prilika za rješavanje diskriminacije, nefunkcionalnosti i izbornih prevara. Uzimajući u obzir političko okruženje i klimu u BiH, ove reforme bi bile značajan iskorak. Stranke znaju šta je potrebno uraditi da se usmjere na rješavanje temeljnih uzroka hronične političke krize u BiH – korupcije, nedostatka povjerenja i niskih demokratskih standarda. Na strankama je da pojačaju angažaman i dođu za sto spremni za preduzimanje daljih koraka. Stoga pozivamo sve strane da se uključe i doprinesu ovom procesu na smislen način, u interesu građana Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Delegacije EU i Ambasade SAD-a u BiH.
When U.S. and EU officials met with BiH political parties and civil society earlier this month to discuss electoral/constitutional reform, leaders agreed they would prepare in advance of a next round of discussions. We have seen little progress since. Leaders have not done the work necessary to bring the BiH political system in line with EU regulations and court rulings. Apart from that, following the unacceptable further escalation by the RSNA on 10 December, the political crisis is deepening.
Renewed efforts to mediate now, before the end of the year, will unfortunately be futile. Such efforts will only bear fruit once the parties sincerely work with each other to find solutions.
We have heard commitments from the ruling coalition on constitutional and electoral reforms that can achieve parliamentary support. Equally important in moving BiH forward are reforms to make elections more secure, trustworthy and to create a government in the Federation of BiH that functions. The time has come to live up to those commitments.
We urge the parties to back down from maximalist proposals, which are not supported by international and EU standards and lack support within parliament or society. Democracy is neither about perpetual stalemates to force through one’s demands nor about imposing the will of the majority. We also urge the RS representatives to fully return to the institutions.
The EU and the U.S. have invested in a dialogue that recognises the concerns and interests from all sides. This process is an opportunity to deal with discrimination, dysfunctionality and election fraud. Considering the political landscape and climate in BiH, we believe these reforms would be a major step forward. Parties know what is needed to take aim at the root causes of chronic political crisis in BiH – corruption, lack of trust and low democratic standards. It's up to the them to step up and come to the table ready to take action. We therefore call on all sides to engage and contribute in this process in a meaningful way, in the interest of the people of Bosnia and Herzegovina, stated by EU Delegation in BiH and the US Embassy to BiH.
The US State Department’s Special Envoy for Electoral Reform in BiH Matthew Palmer and representative of the European External Action Service Angelina Eichhorst by their return to Bosnia and Herzegovina this week are encouraging national chauvinist leaders to continue their fascist demands.
It seems that the negotiating logic of this infamous duo relies on the principle of meeting these requirements in order to stop the open demolition of BiH. Based on Sattler's report, which saw the light of day a long time ago, with the help of renegade EU Enlargement Commissioner Olivér Várhelyi, Dodik and Čović, and with them Izetbegović, each get what they want: Dodik gets to convert state property (forest, rivers, agricultural land etc.) into entity property that he can sell and gift at will while paving the way for secession; Čović gets the essential third entity he wants to ensure he has his own HDZ fiefdom; and Izetbegović will either be promised a new law against genocide e denial (which even he must know would be ignored), and perhaps a promise that he and his cronies won’t be added to any sanctions lists.
Regular people anywhere – in Travnik, Trebinje or Tomislavgrad – of course they will get nothing, and lose more.
After the disappointing visit of USAID Administrator Samantha Power, who combined vague declarative support for the civic option in BiH while advertising US grant-funded projects that ignore the real needs for fundamental change, everyone in BiH is wondering who actually represents whom here and in whose name?
For a year now, Sattler has been shunned an invitation from the Foreign Policy Committee to submit a report on negotiations and electoral reform in BiH. 30 MEPs have filed a request for an investigation against Mr. Várhelyi for his close co-operation with Dodik. So, it is clear to the citizens of Bosnia and Herzegovina that all these “negotiators” are effectively freelancing, working to cut dirty deals with national chauvinists to camouflage a failed policy – and for careerist reasons rather than values-based strategy or policy.
The deal brokered by the EU, US, and UK in Mostar in 2020 between the HDZ and SDA is the obvious template for the ongoing effort. But rather than “scaling” that deal to the state, it will be seen in its proper frame as appeasement of national feudalism – which Bosnians and Herzegovinians, from within the country and in the diaspora, will resist. Attempts by predatory neighbors to divide the country elicited civic defense in the war – as they must now. But citizens/partisans of BiH have an advantage vis a vis 1992-1995: far more of us can see clearly who won – and it wasn’t ordinary people of any self-description. It was party leaders. We will not allow their victory over us to be reinforced. We will assemble to reverse it – socially and systemically. After 26 years of apartheid rule, the citizens decided to send these national fascists to the dustbin of political history.
At the invitation of Romeo Franz, Chair of the Delegation of the European Parliament to Bosnia and Herzegovina and Kosovo, in my speech on January 12 this year, I set out, inter alia, the following facts:
“BiH’s three-headed nationalist hydra, led by Milorad Dodik, Dragan Čović and Bakir Izetbegović, have for years delineated their spheres of power, creating a kind of balance of powers by agreeing non-transparent political deals that were alleged to be motivated by an interest in protecting the “constituent peoples” they claim to represent. But in reality, they have only consistently looked after their own personal interests – at evident popular and societal expense. The result has been corruption and repression – against members of the opposition, and against anyone who wants to live in an accountable, democratic, rights-based system. In order to protect their personal interests and stay in power, all three have secured the support of Serbia, Croatia, Hungary, Turkey and Russia. They have picked sides, and have chosen the illiberal team.
The result is an initiative-destroying machine that is encouraging Bosnians and Herzegovinians from every corner of the country to leave at an alarming velocity.
While its activities within and on the border with Ukraine are motivated by Vladimir Putin’s interest in ensuring that Ukraine is never able to thrive as an accountable democracy – and therefore can never serve as a model to which the people of Russia might themselves aspire – the tensions there serve an additional purpose. Russia actually wants to divert the attention of the USA, the EU and the UK from the situation in the Western Balkans. While analysts are divided as to whether Russia does or does not want to fight on its doorstep, with some seeing the accumulation of troops and weapons on the border with Ukraine as actions aimed at misleading the world to improve his leverage in talks with the US/NATO, or to put into motion escalation that could facilitate the hybrid warfare he favors, his actions also facilitate his aims further west. For while allies worry about Ukraine, Russia is deliberately carrying out a silent invasion of the Western Balkans. This is evidenced by the following events.
During the last meeting between the Minister of Foreign Affairs of BiH, Bisera Turković (SDA – the main Bosniak nationalist party) and the Minister of Foreign Affairs of Russia, Sergey Lavrov, in Sochi, a consensus was reached on the opening of a Russian Center in Banja Luka. According to Turković, a decision is expected to be made on opening other Russian “cultural and humanitarian” centers in Bosnia and Herzegovina.
A few years ago, one such Russian humanitarian center was opened in Niš, in southern Serbia, with the ostensible purpose of reacting quickly in Serbia and potentially the region if there should be extraordinary circumstances requiring a rapid humanitarian response. However, the center enjoys diplomatic status, which affords it with the potential to ferry in supplies and even manpower, leading some observers to consider this a sub rosa entryway for (implausibly) deniable armed forces (Putin’s “little green men”) – calling into question the credibility of Serbia’s declared “military neutrality”. For years there have been concerns that this strategy could be used in Banja Luka; now we are seeing that this may come to pass, and with no objection from the SDA’s own Minister of Foreign Affairs.
Negotiations have also begun on financing the construction of the Belgrade-Sarajevo highway with the Russian state agency, with the mediation of the Turkish government, and the construction should cost about 5.5 billion KM. Far-right wing extremist and ultra nationalist gangs with Russian roots have increased their activity in the RS, ranging from the Night Wolves motorcycle gang to the paramilitary group Srbska Čast. And finally, one can’t forget its preference for “religious diplomacy,” with small funds for large Orthodox churches in Serbia and in the RS, which have outsized symbolic impact.
Such projects are a powerful tool for achieving Russia's local geopolitical ambitions, and Russia's most powerful geopolitical tool is certainly the connection of Bosnia and Herzegovina to the Turkish Stream gas pipeline and related investments in the oil sector.
The USA and some members of the EU (such as Germany, the Netherlands, Belgium, Scandinavian countries, the Czech Republic, Italy) are actually in favor of the territorial integrity of the state of Bosnia and Herzegovina and want to impose sanctions on Dodik – and undertake other measures – to cripple his ability to generate further instability. The US has done so. But the EU’s internal fractiousness and large and slow bureaucratic administration, has hampered decisive action. While liberals and Eurocrats dither, European right-wing parties, Hungary and Russia openly support the policies of Dodik and Čović. The British Parliament – itself seeking post-Brexit relevance – at least called for the engagement of NATO troops (likely including their) in response to potential military action. But, just as during the war, the EU relies on toothless statements and fruitless meetings that aim to appease the arsonists.”
The speeches by me and my colleagues Dervo Sejdić and Jakob Finci, were received with majority affirmation from MEPs who gave us their full support, while four Croatian MEPs (three from the ultra-right HDZ RH) sought to use their positions within the EU to continue to frame BiH as a country that doesn’t deserve the same democracy as other countries in Europe value. They want to ensure that a certain class of people in BiH remain second class citizens – forever – depending on who they are, or in which part of the country they live. BiH’s own Željana Zovko, a former BiH ambassador, was the loudest, rudest, and most vulgar of the lot. She threatened to call on Bozo Ljubić and BiH Constitutional Court President Mato Tadić to testify in their favor. These reactions, however, likely had the opposite of the desired effect with most other MEPs.
I saw it as an attempt by desperate people to justify their position and compensate for their incompetence. Their nationalist grandstanding is their only product, as they have nothing else to offer. The difference between them and us – citizens who do not have the unearned privilege of these nationalist elites – is huge. They do their dirty work for money and positions, while we honorably seek a system built on the values we thought the EU itself held and promoted. The only correct way to ensure democratization and the establishment of a truly accountable Bosnia and Herzegovina for everyone living here is through the implementation of the Zornić verdict. Only then can we begin discussions on the social contract for the 21stcentury that we want to see, which will provide the basis for a citizen-centered constitution and Election Law.
Finally, let me conclude with a message to US and EU emissaries Palmer and Eichhorst. You were better off not returning after your last attempt. Your return appears not only desperate, but shows you are committed to wrong-headed and non-democratic, anti-European ideas. If you drop in on BiH with the same principles of non-transparent and non-institutional dirty agreements on the future of our country, where we live, you are guaranteed failure – once again – and lasting reputational damage.
As we see the games being played by local predatory elites, and against the backdrop of Vladimir Putin’s amoral aggression against Ukraine, the message should be clear for our trans-Atlantic friends. For Europe: remember what illiberalism did to the continent in the 20th century, and why your thick web of values-based institutions was established. For the US: representatives of the Biden administration should behave like American politicians, not Balkan politicians. Please use your energy to participate in the democratic emancipation of the political system and not in its smothering.
Please be part of the solution and not part of the problem. And stop thinking that we in BiH and the region somehow deserve less accountability, less opportunity, less participation and less democracy.
Pregovori u Neumu su završeni. Ono što smo i najavili – dogodilo se. Nikakav konkretan dogovor o političkim pitanjima nije postignut, saznaje Istraga.ba. No, kako bi se ostavio prostor za nastavan pregovora o izmjenama Izbornog zakona, učesnici će saopćiti da je “atmosfera bila dobra”, da je “došlo do pomaka u pregovorima”. Ali suštinski, pregovori u Neumu su – propali.
“Jedino što je usaglašeno je načelna podrška unapređenju izbornog integriteta”, kazao je sagovornik Istrage.
To je, upravo, ono o čemu smo pisali u subotu navečer. Dogovora o izmjenama načina izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH – nema. Kao što nema dogovora i smanjenju nadležnosti Doma naroda Federacije BiH na čemu su insitirali pregovarači iz Sarajeva. Da su pregovori propali, potvrđuje i činjenica da lideri stranaka iz Republike Srpske uopće nisu pozvani u Neum, iako im je ranije najavljeno da će ih pozvati kako bi se izjasnili o dogovoru stranaka iz Federacije.
“Nas niko nije pozvao. Mi smo u pripravnosti”, kazao je za Istraga.ba predsjednik SDS-a Mirko Šarović.
Podsjećamo, u petak popodne delegacijama SDA, NiP-a, SBB-a i NES-a, ponuđen je modificirani prijedlog HDZ-a BiH koji podrazumijeva elektorski način izbora članova Predsjedništva BiH. I to samo članova Predsjedništva iz Federacije BiH. U Republici Srpskoj bi ostao dosadašnji način izbora. Dakle, RS bi bila jedna izborna jedinica, dok bi Federacija, prema ovom prijedlogu bila podijeljena na deset izbornih jedinica koje bi davale određeni broj elektora, koji bi potom birali članove Predsjedništva BiH.
Članovi delegacija su preračunali. Primjenom ponuđenog modela, a gledajući rezultate posljednja tri izborna ciklusa, član Predsjedništva BiH bi uvijek bio kandidat HDZ-a BiH. Ali i to je Draganu Čoviću malo.
„HDZ BiH traži vrste takozvanih osigurača“, pojašnjava sagovornik Istrage.
Prvi osigurač je – etnički prefiks. Drugi podrazumijeva takozvane plutajuće kantone. I na kraju, kao treći osigurač, HDZ predlaže da članove Predsjedništva iz Federacije potvrđuju delegati u Domu naroda BiH, odnosno u bošnjačkom i hrvatskom klubu.
To je, zapravo, prijedlog koji se nedavno pojavio u medijima i kojim se, praktično, garantira HDZ-ovom kandidatu izbor člana Predsjedništva BiH.
Prijedlog, prema informacijama Istrage, nije bio prihvatljiv liderima političkih partija iz Sarajeva. No, svi su bili spremni pristati na elektorski model pod jednim uslovom – smanjenje ovlasti Doma naroda Federacije.
„Ali Dragan Čović, zapravo, ne želi da razgovara o smanjenju nadležnosti Doma naroda FBiH“, objašnjava sagovornik Istrage.
Tako je elektorski sistem propao. Na dnevni red je, potom, došao prijedlog o kojem je nedavno govorio lider SNSD-a Milorad Dodik. Nacionalni prefiksi bi ostali, ali bi pored nje pisalo i predstavnik ostalih. Recimo, u slučaju hrvatskog člana Predsjedništva BiH bi pisalo – Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ili ostalih.
Ali i tu opciju HDZ BiH ne prihvata. I upravo je to jedan od razloga propasti pregovora.
“Nepokretna imovina koja se smatra vlasništvom subjekata javne vlasti iz člana 2. ovog zakona, koju ti subjekti koriste za obavljanje njihove djelatnosti i funkcionisanje, po sili zakona svojina je tih subjekata”, piše u članu 3 prijedloga Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Ovaj Zakon vlasti Republike Srpske namjeravaju usvojiti po hitnoj proceduri, čime će obavezati institucije RS da i imovinu Bosne Hercegovine, suprotno presudama Ustavnog suda BiH, knjiže na entitet.
“Ovim zakonom reguliše se svojina na nepokretnoj imovini koja služi kao sredstvo vršenja i sprovođenja javne vlasti, a koju koriste subjekti koji vrše tu vlast od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Subjekti javne vlasti su Republika Srpska, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge javne službe čiji je osnivač Republika Srpska, odnosno jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: subjekti javne vlasti)”, navedeno je u članovima 1. i 2. predloženog Zakona.
U obrazloženju Zakona navedeno je da je “član 3. Ustava BiH, koji propisuje isključivu nadležnost institucija BiH, isključio regulisanje svojinskih odnosa iz nadležnosti BiH i članom 4. dao nadležnost entitetima da regulišu te odnose”, te da “Republika Srpska nikad nije dala saglasnost da se prošire nadležnosti iz člana 3. Ustava BiH u pogledu svojinskih odnosa”.
“Predložena zakonska rješenja zasnovana su upravo na Ustavu Republike Srpske, i to na Amandmanu XXXII t. 6) i 18) na član 68. Ustava Republike Srpske, te je, koristeći svoje pravo, Republika utvrdila nepokretnu imovinu koja je svojina javne vlasti u izvršenju njene primarne funkcije”, piše u obrazloženju.
Kompletan matgerijal koji se odnosi na ovaj zakon, možete pročitati klikom ovdje.
Evropska unija danas je objavila cijeli (i prilično dug) niz sankcija. Vijeće Evropske unije na “crnu listu” stavilo je 22 pojedinca iz Burme i četiri firme (“entiteta”, kako piše u odluci). U EU više ne mogu, ako su ikada bili, ministri i visoki vojni zvaničnici, članovi tamošnje državne izborne komisije, te vojne firme.
Ukupno 65 pojedinaca i 10 burmanskih “entiteta” na crnoj je listi EU. To je “ništa” u poređenju sa Sirijom. Čak 292 pojedinca režima Bašara el-Asada EU mogu gledati samo na mapi ili TV ekranima, te 70 preduzeća.
U taj broj danas uračunato je i pet članova porodice Mohameda Maklufa, poznatog sirijskog biznismena koji je blizak s el-Asadom. EU se “obrušila” i na el-Kaidinu ćeliju u Indiji, te ogranak “Islamske države” u Afganistanu (“Korason”).Na “crnu listu” stavljena je organizacije el-Kaide za indijski podkontinent (AQIS), kao i njen čelnik Osama Mahmud.
Aziz Azam, glasnogovornik “Korasona” i njen, također, indijski ogranak, sankcionirani su. Poslanici državnog parlamenta Ruske Federacije – Duma – njih pet, pridodato je listi od do danas 188 pojedinaca iz Rusije koji ne mogu u EU.
Radi se o poslanicima Dume koji dolaze s Krima, preciznije iz grada Sevastopolj. Zato što su organizirali izbore, na “crnu listu” Unije stavljeni su i predsjednik i njegov zamjenik iz Izborne komisije za Sevastopolj.
Oni su se pridružili, dakle, listi od ukupno 193 ruska državljana i 48 pravnih subjekata kojima je zabranjen ulazak, boravak, ali i tranzit kroz EU. Sva eventualna imovina koji su svi i danas sankcionirani pojedinici mogli imati u bloku 27 država Unije – zamrznuta je.
O sankcijama se danas pričalo na Vijeću za vanjske poslove EU i kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. To je novinarima potvrdio i Gordan Grlić Radman, šef diplomatije Hrvatske.
Istakao je i da se i Borrell založio da sankcije ostanu “krajnje sredstvo”, te da se diplomatiji i političarima pruži prilika da se kroz dijalog riješi kriza u BiH. Sam Borrell je i jutros, pred početak FAC-a, a i večeras, nakon 10-satnog zasijedanja, potvrdio riječi ministra iz Hrvatske.
“Spremni smo koristiti sve insturmente koje imamo na raspolaganju, ako to bude potrebno. To uključuje i uskraćivanje finansijske pomoći i restriktivne mjere za pojedince. Ali to će biti naš zadnji instrument. Prije toga ćemo nastojati postići diplomatsko rješenje”. Peter Szijjarto, ministar vanjskih poslova Mađarske u prošli je petak objavio da će ta država koristiti veto kako se Miloradu Dodiku sankcije ne bi mogle uvesti.
Mađarska je jedna od 27 članica Unije i ima ista prava kao i svaka druga država, uključujući i veto. Zanimljivo je da je njegov zemljak, Oliver Varhelyi, komesar za proširenje EU, objavio da su već blokirana dva infrastrukturna projekta za entitet Rs, vrijedna skoro 600 miliona eura.
Oni će se, poručio je, deblokirati tek kada se politički predstavnici bosanskih Srba vrate u državne institucije Bosne i Hercegovine i one budu u cjelosti funkcionalne. EU razmatra dalju obustavu projekata za Rs ako se blokada nastavi.
Prema izvorima Politicki.ba, Varhelyi, za razliku od Szijjarta, bliži je sankcioniranju Dodika. Razlog? Obmanuo ga je tokom spornog sastanka iz novembra prošle godine kada mu je obećao da u narednih šest mjeseci neće poduzimati nikakve aktivnosti na otimanju nadležnosti od BiH.
“Senat SAD-a ohrabruje vlasti u Bosni i Hercegovini da nastave put ka NATO-u i EU, te poziva Evropsku uniju da poveća svoje napore, saradnju i pomoć za ubrzavanje proces pristupanja”, piše u prijedlogu rezolucije o BiH koju je predložila senatorka Jeanne Shaheen, a podržalo još četvero američkih senatora – Ron Johnson, Christopher Murphy, Richard Durbin, Roger Wicker i Gary Peters.
U predloženoj rezoluciji se konstatira da je Bosna i Hercegovina “pozvana da se pridruži Akcionom planu za članstvo u NATO-u 2010. godine (MAP), te da je 2019. godine podnijela svoj prvi reformski program NATO-u”. Također, u Rezoluciji se podsjeća da je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik “kočio napore pomirenja negiranjem genocida, upuštao se u proaktivne i destabilizirajuće sigurnosne manevre, prijetio da će povući Republiku Srpsku iz institucija na državnom nivou , uključujući pravosuđe, sigurnosne službe, Upravu za indirektno oporezivanje i oružane snage Bosne i Hercegovine, te pozvao na raspuštanje OHR-a”. Stoga se u rezoluciji predlaže i pojačavanje sankcija.
S obzirom na to da među predlagačima ima demokrata i republikanaca, usvajanje predložene rezolucije je skoro neupitno.
“Senat čestita Bosni i Hercegovini tridesetu godišnjicu od proglašenja njene nezavisnosti, potvrđuje snažnu, dugotrajnu i jedinstvenu podršku Bosni i Hercegovini, vjerujući i dalje da je mir i stabilnost u Bosne i Hercegovine sastavni dio mira i stabilnosti Evrope u cjelini”, navedeno je u ovom dokumentu o kojem bi se senatori trebali izjašnjavati u narednih nekoliko dana.
U predloženoj rezoluciji dalje piše da “Senat osuđuje pojedince koji nastoje potkopati sigurnost, stabilnost i teritorijalni integritet BiH, te poziva predsjednika (SAD-a) i evropske saveznike da takve osobe pozovu na odgovornost za svoje postupke, uključući i korištenje sankcija”.
“Osuđuje se zapaljiva retorika političara u Bosni i Hercegovini i drugih iz regiona koji negiraju težinu počinjenja ratnih zločina i genocida u Bosni i Hercegovini”, navedeno je u prijedlogu rezolucije.
Senat poziva članice PIC-a (Vijeća za implementaciju mira) da pruže punu podršku OHR-u, te ohrabruje Ujedinjene nacije i država članice da nastave podržavati EUFOR, u kontektu izazova po integritet BiH.
“Potiče SAD da razmotre dodatne korake u svrhu podrške sigurnosti i stabilizacije BiH i podrške EUFOR-u”, napisala je u svom prijedlogu senatorka Jeanne Shaheen.
I izmjena izbornog zakonodavstva obuhvaćena je ovom rezolucijom. Budući da od 2009. godine i slučaja Sejdić-Finci, Evropski sud za ljudska prava (ECHR) donosi presude o pitanjima koja se tiču etničke i teritorijalne diskriminacije na izborima u Bosni i Hercegovini i zahtijevaju reforme, koje tek treba provesti.
“Senat poziva sve strane da podrže duh jedinstva sadržan u Dejtonskom sporazumu i da udvostruče svoje napore za provedbu izbornih i ciljanih ustavnih reformi prije općih izbora 2022 u Bosni i Hercegovini”, piše u prijedlogu rezolucije Senata SAD-a.
Zvaničnici u BiH su pozvani da im prioritet bude i borba protiv političke korupcije, nazadovanja demokratije, nezaposlenosti i odlaska mladih, obrazovanih kadrova.
U predloženoj rezoluciji se podsjeća da je Milorad Dodik bio organizator obilježavanja neustavnog dana RS, koji se, kako piše, “poklopio sa danom kada su bosanski Srbi proglasili vlastitu državu i rasplamsavali četiri godine rata i krvoprolića”.
Propast pregovora o izmjenama izbornog zakona, za evropskog je zastupnika Paula Rangela, ravno rušenju institucija BiH u režiji Milorada Dodika. Osim toga, izmjene izbornog zakona, prema Rangelu, treba provesti samo u Federaciji BiH. Zaključujemo to na osnovu drafta rezolucije o BiH, o kojoj bi se ove sedmice trebali izjasniti članovi Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta. Dokument je pripremio izvjestitelj Evropskog parlamenta za BiH Paulo Rangel, koji je, pored nacrta rezolucije, europarlamentarcima dostavio i Explenatory Statement, ili “objašnjenje” u kojem “zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine” identifikuje kao jednu od “dvije ključne prepreke napretku BiH na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta i izabranom putu ka evropskim integracijama”.
Nacrt rezolucije i Rangelovo objašnjenje (o kojem se neće glasati) možete pročitati ukoliko kliknete ovdje, a ključne rečenice iz ovog dokumenta ćemo obraditi u nastavku ovog članka.
“Izvjestilac identifikuje dvije glavne prepreke napretku BiH na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta i izabranom putu ka evropskim integracijama: bojkot i povlačenje iz državnih institucija i organa odlučivanja od strane rukovodstva i predstavnika Republike Srpske, odnosno Milorada Dodika; i zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine“, navedeno je u “objašnjenju” Paula Rangela, izvjestioca Evropskog parlamenta.
Rangel, dakle, smatra da se reforma izbornog zakonodavstva treba provesti samo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Što je, opet, u skladu sa zahtjevima HDZ-a BiH čije interese u EU Parlamentu zastupaju svi europarlamentarci iz Hrvatske. Portugalski europarlamentarac, zadužen za izvještaje o BiH, i u nastavku svog objašnjenja izborni zakon i rušenje instuticija BiH dovodi u istu ravan.
“Neuspješno postizanje neselektivnog i bezuslovnog povratka u sve državne institucije, kao i uravnoteženog dogovora o reformi izbornog zakona, i dalje će ometati društveni, ekonomski i euroatlantski napredak BiH, štetiti naporima u pomirenju i nesumnjivo doprinijeti jačanju tenzija u zemlji i regiona, posebno imajući u vidu rusku agresiju na Ukrajinu i povezano zlonamjerno uplitanje na Zapadni Balkan”, napisao je Rangel, zaboravljajući da su upravo ambasadori Ruske Federacije u BiH od 2017. godine zagovarali “izmjene izbornog zakonodavstva”.
Prvo je to u avgustu 2017. godine učinio bivši ruski ambasador Petr Ivancov ističući da u BiH treba riješiti “hrvatsko pitanje”, da bi krajem marta aktualni ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izrazio nezadovoljstvo što pojedine članice EU (u ovom slučaju Nizozemska) insistiraju na “uklanjanju termina konstitutivnost”.
Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov podržao je “koncept konstitutivnosti” za koji se zalaže HDZ BiH, @Dragan_Covic i Vlada Republike Hrvatske. Kalabuhov je “napao” stav Nizozemske koja se u institucijama EU usprotivila upotrebi termina “konstitutivnost” u kontekstu BiH pic.twitter.com/kPua9wN2BN
Upravo se termin “konstitutivnost” pominje i u samom draftu rezolucije koji je pripremio izvjestitelj Paulo Rangel.
“Evropski parlament ponavlja svoju jasnu podršku demokratskoj transformaciji BiH kroz evropsku integraciju, zasnovanu na suverenitetu i teritorijalnom integritetu, utemeljenoj na principima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda kako je ugrađeno u Ustav”, navedeno pod tačkom 3. predloženog teksta rezolucije.
tačka 3 nacrta Rezolucije: konstitutivnost naroda
Rangel predlaže da Evropski parlament potakne “BiH da napreduje u ostvarivanju 14 ključnih prioriteta vraćanjem neovisnosti pravosuđa, jačanjem vladavine prava, intenziviranjem borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, osiguravanjem slobode medija i povoljnog okruženja za civilno društvo te zaštitom ranjivih skupina”, te naglašava da provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma uključuje obavezu provedbe odluka OHR-a. Onda se, ponovo, vraća izmjenama izbornog zakonodavstva.
“Evropski parlament žali zbog zastoja u pregovorima o reformi izbornog zakona u BiH i nedostatka političke volje da se ona prevaziđe; poziva sve aktere da odmah postignu uravnotežen sporazum, da ispune ustavnu dužnost demokratskog upravljanja i da zajamče transparentnost i integritet izbornog procesa”, navedeno je pod tačkom 5. predložene rezolucije.
Izbori i su, očito, centralna tema Paula Rangela koji predlaže da Evropski parlament “naglašava važnost održavanja izbora ove godine kako je planirano“. No, onda opet vraća izbornim reformama, s tim da sintagmu “konstitutivni narodi” više ne koristi”.
“Evropski parlament podržava transparentne i inkluzivne ustavne i izborne reforme kako bi se osigurala ravnopravnost i nediskriminacija svih građana, povećala odgovornost i transformisala BiH u potpuno funkcionalnu i inkluzivnu državu odmah provođenjem odluka, mišljenja i preporuka nadležnih sudova i međunarodnih tijela; podržava transatlantske napore u tu svrhu”, navedeno je pod tačkom 13. rezolucije koju predlaže izvjestitelj za BiH Paulo Rangel.
On, dalje, predlaže da EU parlament oštro osudi “nepoštovanje međunarodnih i nacionalnih normi i obaveza, svu retoriku mržnje i remetilačko djelovanje, uključujući povlačenje iz institucija, posebno rukovodstva entiteta Republika Srpska, čime se destabilizira zemlja, podriva njena državnost kršeći Dejtonski mirovni sporazum i sistematski koči odluke o ključnim zakonima i reformama; odbacuje sve pokušaje formiranja paralelnih paradržavnih institucija, koji potkopavaju državne institucije, pravni poredak, neovisnost i suverenitet pravosuđa; poziva na potpuni, neselektivni i bezuvjetni povratak u sve državne institucije”, te da se pozove EU i međunarodna zajednica “da koriste sve raspoložive alate, uključujući ciljane sankcije, protiv destabilizirajućih aktera u zemlji”.
Dva doma Državnog parlamenta, u samo dva dana, razmatrat će dva različita prijedloga izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Na dnevnom redu “hitne sjednice” Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine , zakazane za 26. april, bit će “Zahtjev delegata Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH: Dragana Čovića, Lidije Bradare, Marine Pendeš i Bariše Čolaka za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku”. Dan kasnije, na dnevnom redu redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH bit će “Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, predlagači: poslanici Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić, Edita Đapo, Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović i Denis Zvizdić“.
A sada ćemo, ukratko, razjasniti o čemu se radi. Izmjene Izbornog zakona koji HDZ BiH predlaže odnose se na “politička pitanja”, pored ostalog, i na način izbora članova Predsjedništva BiH. Za razliku zvaničnika HDZ-a, zastupnici političkih partija sa sjedištem u Sarajevu (SDA, SDP, NS i SBB) u parlamentarnu su proceduru uputili Prijedlog izmjena Izbornog zakona koji se odnosi na “integritet” izbornog procesa.
“Prijedlog izmjena Izbornoga zakona kojI smo dostavili u žurnu parlamentarnu proceduru je samo prvo poluvrijeme naše inicijative čiji je cilj ukloniti diskriminaciju kako Hrvata, tako i svih manjina Židova, Roma i drugih građana koji se ne mogu kandidirati na najviše pozicije u državi” izjavio je u subotu za Fenu predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović.
Ali ako se pažljivije pročita HDZ-ov prijedlog, može se vidjeti da diskriminacija uopće nije riješena. Naprotiv. Evo kako se biraju članovi Predsjedništva BiH.
“Članove Predsjedništva, koji se neposredno biraju s teritorija FBiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u centralni birački popis za glasanje u FBiH. Birač upisan u centralni birački popis za glasanje u FBiH može glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u FBiH. Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata sa koje je izabran kandidat ako: Dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u FBiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, navedeno je u HDZ-ovom prijedlog izmjena Izbornog zakona.
Kako se može vidjeti, pitanje ostalih, odnosno građana BiH nije riješeno. ALI Čovićev prijedlog je, svakako, osuđen na propast. Čak i ako ovaj prijedlog bude usvojen u Domu naroda Paslamentarne skupštine BiH glasovima SNSD-a i HDZ-a (ukupno imaju osam), Zakon neće dobiti potrebnu većinu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Istovremeno, za očekivati je da političke partije sa sjedištem u Sarajevu i opoizicija iz Republike Srpske u Predstavničkom domu izglasaju izmjene Izbornog zakona koje se odnose na “integritet”. Ali te izmjene sigurno neće dobiti podršku u Domu naroda BiH, gdje većinu imaju SNSD i HDZ BiH.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
