Visoki predstavnik Christian Schmidt odgovorio je grupi evropskih poslanika.

Nakon što su mu 14. oktobra uputili oštro pismo zbog njegovih nametanja izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i Ustava entiteta F BiH, Schmidt je danas poslao odgovor.

On dolazi nakon što je 24. januara visoki predstavnik svjedočio pred Evropskim parlamentom – Odborom za vanjske poslove (AFET). Taj događaj, sasvim neuobičajeno za Evropski parlament, bio je zatvoren za javnost. No, sagovornici Politicki.ba tada su nam prenijeli da saslušanje visokog predstavnika pred AFET-om nije bilo ni malo ugodno.

U svom odgovoru poslanicima Evropskog parlamenta, ali i Bundestaga, te parlamentarcima iz Austrije, Francuske, Holandije, Schmidt ističe da je 2. oktobra djelovao kako bi “ojačao funkcionalnost i sposobnost institucija da ispune svoje demokratske i pravne obaveze”.

Naglašava i da je korištenem Bonskih ovlasti riješio dugotrajne probleme nefunkcioniranja institucija entiteta F BiH.

“Ubijeđen sam da je funkcionalna Federacija od ključnog značaja kako bi se stvorio momentum koji bi vodio prema adekvatnoj saradnji između entiteta i državne vlade sposobne da provede reforme i napreduje na putu euro-atlantskih integracija”.

Schmidt podsjeća potpisnike pisma, njih skoro 30, da je odluka od 2. oktobra pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, te ih izvještava da “do sada Ustavni sud nije poduzeo privremene mjere kako bi spriječio izbor delegata u Dom naroda”. Naveo je da do sada nije htio odgovarati jer “postupak nije okončan”.

Potom im šalje dva linka sa detaljim pravnim tumačenjima OHR-a odluka koje je poduzeo u izbornoj noći prošle godine.

Schmidt posebno naglašava da intervencijama nije zadirao u odluke Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) iz Strazbura, te da se nije bavio presudom Ustavnog suda u slučaju Komšić. To su stvari kojima se moraju baviti bh. političari, a za Schmidta je “neprihvatljivo da je diskriminacija i dalje sastacni dio ustavnog okvira BiH”.

Visoki predstavnik u pismu evropskim poslanicima ističe i da je uvjeren da njegove odluke “jačaju demokratiju time što uklanjaju pravne nesigurnosti koje bi mogle bilo kojoj političkoj partiji omogućiti potkopavanje volje birača tako što će onemogućavati provođenje izborne volje i formiranje vlasti”.

Schmidt je i snažno odbacio optužbe da se i tajmingom nametanja svoje odluke od 2. oktobra miješao i u direktne izbore i da je time prekršio principe OSCE-a.

Uz ostalo, podsjetio je da je ovlasti koristio samo za indirektne izbore – delegate u Federalni dom naroda i predsjednika i potpredsjednike entiteta F BiH, a slične stvari uradili su i njegovi prethodnici, visoki predstavnici koji su bili na poziciji 2002. godine (Wolfgang Petritsch op.p.) i 2018. (Valentin Inzko op. p.).

“Kako  BiH formira organe vlasti, tako se stvara vrijeme da domaće institucije pretoče namjere u konkretne akcije. Obzirom na brojne izazove pred BiH, od korupcije do neslaganja o teritorijalnom integritetu, BiH će biti potrebna stabilna podrška međunarodne zajednice. Funkcionalne institucije krucijalne su za sposobnost države da se dostigne uslove EU integracija i za to je potrebna naša jedinstvena podrška.

Nedavno odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU stvara novi momentum u BiH.

Stalna podrška Evropskog parlamenta i parlamenata država – ćlanica EU postaje sve bitnija u periodu pred nama kako bi se bh. vlasti ohrabrivale da provedu sveobuhvatne reforme”, zaključuje Schmidt.

On je pismo poslao ne samo poslanicima koji su ga kritizirali, već i predsjedavajućem AFET-a, poslaniku iz Njemačke Davidu McAllisteru (CDU – EPP).

(politicki.ba)