Facebook Twitter Youtube
    Najpopularniji

    Politika

    Povećanje plaća između realnosti i populizma: Ako do kraja jula ne bude izmijenjen Zakon o plaćama, visokim dužnosnicima više neće moći biti smanjene plaće!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Da bi ministrima, njihovim pomoćnicima, državnim zastupnicima i delegatima plaće ostale na dosadašnjem nivou, Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH mora biti izmijenen najkasnije do kraja jula. Sve poslije toga bit će kasno. Ali, izmjene ovog Zakona, formalnopravno, nisu mogle biti izmijenjene prije nego što je usvojen Budžet institucija BiH i prije nego što je Vijeće mininistara BiH povećalo osnovicu za obračun plaća budžetskim korisnicima.

    “Naknada za lica koja obavljaju funkcije u institucijama Bosne i Hercegovine ne može biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije”, piše u članu IX, stav 2. Ustava Bosne i Hercegovine.

    Šta ovo znači u praksi?

    Ako najvišim državnim funkcionerima, u skladu sa novom osnovicom i važećim Zakonom o plaćama bude obračunata i isplaćena julska plaća, dolazimo u situaciju da već naredna, dakle avgustovska, ne može biti smanjena jer postoji ustavno ograničanje. A Ustav se može mijenjati samo dvotrećinskom većinom u Predstavničkom domu Paralamentarne skupštine BiH. Zbog iste ove ustavne odredbe, izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH nije mogao biti usvojen ranije, jer bi to značilo smanjenje plaće u toku trajanja mandata. Dakle, budžetskim korisnicima u institucijama BiH se po Ustavu ne mogu smanjivati plaće (u toko mandata), ali bi usvajanje izmjena Zakona o plaćama prije isplate povećane plaće moglo najviše plaće ostaviti na dosadašnjem nivou. Ili, još jednostavnije rečeno – da su koeficijenti smanjeni prije povećanja osnovice, to bi značilo kršenje ustava. A sada, kada je osnovica povećana, koeficijenti se mogu smanjiti tačno onoliko koliko je povećanje osnovice uvećalo plaću kako bi ona ostala na istom nivou. Evo par tehničkih detalja.

    Ustav BiH propisuje da se plaće i naknade ne mogu smanjiti tokom trajanja mandata. Ustav se mijenja dvotrećinskom većinom u Predstavničkom domu PS BiH.

    Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH je usvojem u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Zakon se može promijeniti natpolovičnom većinom i u Predstavničkom i u Domu naroda PS BiH.

    Osnovice za obračun plaća donosi Vijeće ministara BiH, nakon pto prethodno usvoji Dokument okvirnog budžeta (DOB), na osnovu kojeg se kasnije u Parlamentu usvaja i godišnji budžet.

    Povećanje osnovice sa 476 na 535 znači da će plaće svim budžetskim korisnicima biti povećane za nekih 12,4 posto. No, Vijeće ministara u odluci o povećanju osnovice ne može razdvojiti državne službenike. Osnovica za obračun je, dakle, ista za sve – od vozača, higijeničara, vojnika, policajaca, pa sve do ministara, zastupnika, delegata i članova Predsjedništva BiH. Ono što pravi razliku u plaćama je Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Tim Zakonom su određeni koficijenti  koji se, opet, množe sa osnovicom. Koeficijenti u institucijama BiH su u rasponu od 1 do 10., ovisno od pozicije. Najveće koeficijente imaju članovi Predsjedništva BiH.

    A sada suština. Da bi Vijeće ministara BiH osnovicom povećalo plaće za 22 hiljade korisnika budžeta (vojnici, policija, vozači i drugo osoblje), mora povećati plaće i ministrima, državnim parlamentarcima i članovima Predsjedništva.

    Kako ih se može izostaviti?

    Da ne bi došlo do povećanja plaća najvišim funkcionerima, mora se izmijeniti Zakon o plaćama, odnosno moraju im se smanjiti koeficijenti. No, koeficijente možete smanjiti tek nakon što povećate osnovicu, jer bi, u protivnom, to značilo smanjenje plaće. Period za izmjenu koeficijenta može biti samo u takozvanom vakuumu, odnosno, u periodu između povećanja osnovice i isplate povećanje plate. Ako najvišim funkcionerima bude isplaćena nova plaća, sa novom osnovicom i trenutnim koeficijentima, to znači da više nema smanjenja. Zato je juli ključni mjesec za izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

    Četvorica delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda PS BiH dostavili su prijedlog Zakona o izmjenama o dopunama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Ovdje moćete pročitati kompletan prijedlog. Delegati (Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić, Amir Fazlić i Denis Bećirović) predlažu da se pomoćnicima ministara, ministrima, zastupnicima, delegatima i članovima Predsjedništva BiH oko 12,4 posto umanje koeficijenti za obračun plaća. Ako bi ove izmjene bile usvojene do kraja jula, plaće nižerangiranim budžetskim korisnicima (policajcima, vozačima, higijeničarima, vojinicima i driugim državnim službenicima) bile bi povećane, dok bo funkcionerima ostale na dosadašnjem nivou.

    Bošnjački delegati traže da se Zakon o plaćama mijenja po hitnoj proceduri. Što znači da bi Nikola Špirić, kao predsjedavajući Doma naroda ovaj prijedlog trebao staviti na dnevni red prve naredne sjednice Doma. No, nema roka do kojeg bi ta naredna sjednica morala biti zakazana. To znači da sjednica može, ali i ne mora biti zakazana do isplate julske plate kojom bi, faktički, bilo “zakovane” povećane plate.

    Šta je rješenje?

    “Iz opravdanih razloga i na zahtjev najmanje pet delegata ili na zahtjev većine članova Kolegija doma, predsjedavajući Doma sazvat će sjednicu Doma u roku od tri dana od dana prijema spomenutog zahtjeva”, piše u članu 58. Poslovnika o radu Doma naroda PS BIH.

    Ovo znači da državni delegati, ako žele, mogu sazvati hitnu sjednicu Doma naroda na kojoj će usvojiti izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Dovoljno je, dakle, da Klub Bošnjaka (svih pet delegata) zatraži hitnu sjednicu i ona bi morala biti sazvana u roku od tri dana.

    Skoro ista je procedura i u Predstavničkom domu PS BiH.

    “Iz opravdanih razloga i na zahtjev najmanje pet poslanika ili na zahtjev većine članova Kolegija doma, predsjedavajući Doma sazvat će sjednicu Doma u roku od tri dana od dana prijema spomenutog zahtjeva”, piše u članu 68. Poslovnika o radu Doma naroda PS BiH.

    Dovoljno je, znači, da petorica opozicijskih zastupnika, pod uslovom da žele, zatraže sazivanje hitne sjednice na kojoj bi bile razmatrane izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. No, moralo bi se voditi računa o tome da identičan tekst bude usvojen u oba Doma, kako se ne bi gubilo vrijeme za usaglašavanje.

    Ukoliko žele, državni zastupnici i delegati mogu do kraja jula usvojiti izmjene Zakona o plaćama koje bi njihove plaće ostavile na dosadašnjem nivou. Ali, populističke izjave da je ovo moglo biti rješavano ranije nisu tačne. Jer sve do povećanja osnovice, koeficijenti nisu mogli biti smanjivani. I to je propisano Ustavom BiH.

    Početkom decembra Ustavni sud BiH razmatra Schmidtove amandmane: Da li će sudije derogirati svoju raniju odluku o Ustavu FBiH?

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ustavni sud BiH bi početkom decembra trebao razmatrati zahtjev za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, saznaje Istraga.ba. U pitanju je zahtjev koji je Ustavnom sudu BiH dostavio član Predsjedništva BiH Željka Komšića.

    “Planirano je da se na Plenarnoj sjednici zakazanoj za 1. i 2. decembar razmotri i zahtjev za privremenu mjeru i zahtjev za ocjenu ustavnosti, odnosno sam meritum nametnuh odluka”, kazao je sagovornik Istrage iz Ustavnog suda BiH.

    Nacrt odluka još uvijek nije dostavljen. Prema informacijama Istrage, izvjetilac u ovom predmetu je jedno od troje stranih sudija Ustavnog suda BiH.

    S obzirom na to da je 3. novembra penzionisan i sudija Miodrag Simović, Planarnoj sjednici Ustavnog suda BiH bi, prema trenutnom stanju, trebalo prisustvovat sedam od ukupno devet sudija. Ranije je, naime, penzionisan sudija Mato Tadić, a njegovo mjesto u Ustavnom sudu BiH je ostalo upražnjeno jer predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mirsad Zaimović nije želio sazvati sjednicu na kojoj bi bio imenovan nedostajući sudija Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH. Upravo je Zaimovićevo izbjegavanje popunjavanja Ustavnog suda BiH bio, prema informacijama Istrage, jedan od razloga za odluku DF-a da se u Zeničko-dobojskom kantonu prikloni strankama takozvane osmorke.

    Da bi Ustavni sud BiH dobio odluku, za nju mora glasati najmanje petero sudija. Trenutni saziv u Ustavnog suda BiH čine Valerija Galić, Mirsad Ćeman, Seada Palavrić, Zlatko Knežević, Angelika Nusberger (Njemačka), Ledi Bianku (Albanija) i Helen Keller (Švicarska). Sve navedene sudije učestvuju u radu na plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH.

    Podsjećamo, član Predsjedništva BiH Željko Komšić zatražio je od Ustavnog suda BiH izjašnjenje da li su amandmani na Ustav FBiH i Izborni zakon koje je 2. oktobra ove godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt usklađeni sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.

    Jedna od odredaba čiju je ocjenu zatraži Željko Komšić odnosi se na izbor predjednika i potpredsjednika Federacije BiH.

    “Bilo koja grupa od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto potpredsjednika
    Federacije”, glasi prvi član Amandmana CXX kojeg je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

    Viskog predstavnik je, tako, nametnuo iste odredbe Ustava FBiH za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu U14/12 već utvrdio da nisu u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, uz promjene koje se odnose samo na potrebni broj glasova u okviru klubova konstituentnih naroda uz isključivanje Ostalih kao mogućih kandidata za te funkcije čime su dovedeni u identičnu situaciju kao i prije usvajanja ovih odluka Visokog predstavnika.

    Podsjećamo, u izreci Odluke Ustavnog suda BiH, broj U14/12 navedeno je: “Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.

    Dakle, Ustavni sud BiH je utvrdio da član IV.B. 1. član 2. stav 1. i 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.

    “U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, glase odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da nisu u skladu sa Evropskom konvencijom.

    Obrazlažući svoju Odluku, Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da su odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojima se Ostalima ne omogućava kandidiranje za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine i Evropskoj konvenciji. Osporene odredbe, Visoki predstavnik je promijenio, ali je suština ostala ista, što se može jasno vidjeti iz sljedećeg: “Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, kako glasi odredba Ustava FBiH koju je navedenim amandmanima nametnuo Visoki predstavnik.

    Visoki predstavnik je, tako, samo izmijenio broj delegata koji moraju podržati kandidate za predsjednika ili potpredsjednike Federacije BiH, ističući da se mogu kandidirati samo kandidati iz reda konstituentnih naroda. Građane Bosne i Hercegovine iz grupacije „Ostali“ zbog kojih je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio kršenje Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, Visoki predstavnik ponovno ne pominje niti im daje mogućnost da kandidiraju svog kandidata bilo za predsjednika ili potpredsjednika FBiH niti imaju bilo kakvu ulogu u predlaganju kandidata, što se obavlja isključivo u okviru klubova konstituentnih naroda. Tako je, dakle, Visoki predstavnik nametnuo odredbe koje su u direktnoj suprotnosti sa Odlukom U14/12 Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, pa samim time i Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.

    Dakle, Ustavni sud BiH je već jednom utvrdio da je način izbora rukovodstva Federacije BiH neustavan. Da li će sada iste odredbe, skoro iste sudije, proglasiti usklađenim za Evropskom konvencijom o ljudskim pravima?

    Nezadovoljni izvještavanjem bh. medija: Rusko Ministarstvo vanjskih poslova okomilo se na Slobodnu Bosnu i portal Klix

    Piše:
    Redakcija
    -

    Nakon što je u januaru prošle godine Rusko ministarstvo vanjskih poslova optužilo “Slobodnu Bosnu” i druge bh. mediji za “cinične manipulacije i nepoštene igre u medijskom prostoru” zbog našeg izvještavanja o aferi “Ikona” koja je u to vrijeme potresala bh. političku scenu i u čijem centru su bili ruski ministar Sergej Lavrov i Milorad Dodik, sličan slučaj ponovo se dogodio.

    Ovoga puta je rusko ministarstvo u ponedjeljak 29. augusta objavilo novi izvještaj u kojem je optužilo “Slobodnu Bosnu” i sarajevski portal “Klix” za raspirivanje antiruske histerije.

    “Zapadni centri utjecaja, uz pomoć kontroliranih medija, raspiruju antirusku histeriju u Bosni i Hercegovini (BiH), iskrivljujući bit zbivanja u Ukrajini i Rusiji” , navodi se u izvještaju ruskog ministarstva objavljenog na službenoj stranici, kao i na ruskoj društvenoj mreži VK ( VKontakte ).

    U izvještaju ruskog ministarstva kao primjer “antiruske histerije” naveden je tekst “Slobodne Bosne” prenijet sa britanskog “Economista” u kojem se analiziraju ekonomske prilike u Rusiji te se iznose informacije o lažiranju službene fiskalne statistike kojom se služi ruska vlast kako bi se obmanula javnost o ekonomskom padu koji Rusija doživljava uslijed sankcije.

    Rusko ministarstvo dalje navodi da se ovakvim tekstovima “nastoji skrenuti pozornost čitaoca od ozbiljnih ekonomskih problema u BiH”.

    Dalje se u “analizi” ruskog ministarstva vanjskih poslova navodi kako “brojni bošnjački mediji špekuliraju o ubistvu D.A. Dugine (kćerke Putinovog ideologa Aleksandra Dugina, op. SB)”, a bh. novinare se optužuje da se “izgubivši posljednje ostatke elementarnog obrazovanja i moralnih načela (…) ne ustručavaju citirati izjave da je djevojka ‘zaslužila smrt'”.

    Rusko ministarstvo ne navodi konkretan primjer teksta u kojem se nalazi sporni citat, ali se na kraju analize ponovo obračunava sa pisanjem “Slobodne Bosne” u kojem smo naveli mišljenje britanskog analitičara Marka Galeottija koji smatra da napad na Darju Duginu govori o rastućoj nestabilnosti unutar same Rusije i izražava sumnju u informacije da ukrajinske vlasti stoje iza napada što je službena verzija ruskih vlasti.

    Kada je u pitanju portal klix.ba, Rusi problematiziraju njihove izvještaje o agresiji na Ukrajinu. 

    (Slobodna Bosna/Istraga.ba)

    Ustavni sud BiH presudio: Odluke Narodne skupštine RS o prenosu nadležnosti nisu u skladu sa Ustavom BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ustavni sud BiH ukinuo je pojedine odredbe odluka Narodne skupštine Republike Srpske koje se odnose na prenos nadležnosti.

    “Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, utvrdio da postoji spor u vezi s donošenjem osporenih odredbi Deklaracije i Zaključaka od strane Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju prenesenih nadležnosti sa države Bosne i Hercegovine na entitet Republika Srpska u oblasti pravosuđa, odbrane i sigurnosti, indirektnog oporezivanja i drugih pitanja. Utvrđeno je da pojedine odredbe osporenih akata nisu u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, zbog čega je pojedine odredbe navedenih akata Ustavni sud ukinuo”, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.

    Istovremeno, Ustavni sud BiH je na plenarnoj sjednici odlučio da HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona nije povrijedio bitalni nacionalni interes Bošnjaka.

    “Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavne osnove za proglašenje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-639/22 od 22. aprila 2022. godine štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda, utvrdio da Izjava Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o destruktivnosti po vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini u Prijedlogu citiranog zakona ispunjava uvjete proceduralne ispravnosti iz člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine. Utvrđeno je da Prijedlogom citiranog zakona nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini”, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.

    Britanske vlasti saopćile: Sankcije za Milorada Dodika i Željku Cvijanović

    Piše:
    Redakcija
    -

    Vlasti Velike Britanije uvele su sankcije članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i predsjednici Republike Srpske Željki Cvijanović.

    „Ohrabreni ruskim podrivanjima međunarodnog sistema zasnovanog na pravilima, obje osobe su iskoristile svoje pozicije vlasti da se zalažu za de facto secesiju Republike Srpske — jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine — u direktnoj suprotnosti s ustavom zemlje,“ saopćio je britanski Ured za Commonwealth. 

    Vijes o sankcijama je objavio i britanski AP.

    Sankcije, koje uključuju zamrzavanje imovine i zabranu putovanja, prve su koje je Ujedinjeno Kraljevstvo objavilo pod režimom sankcija za Bosnu i Hercegovinu.

    “Milorad Dodik je”, piše u saopćenju britanskih vlasti, “pokrenuo akciju za povlačenje Republike Srpske iz ključnih državnih institucija, koristeći razdornu, opasnu, nacionalističku retoriku, narušavajući domaći i regionalni mir i podstičući etničku mržnju i poricanje genocida”.

    Željka Cvijanović je, navodi se dalje, iskoristila svoju kancelariju za podnošenje zakona u Republici Srpskoj kojima se nastojalo prenijeti državne nadležnosti na entitetski nivo.

    “Cvijanovićeva je javno veličala ratne zločince i negirala genocid u Srebrenici”, saopćeno je iz Londona.

    Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss je rekla da Cvijanović i Dodik namjerno potkopavaju teško stečeni mir u Bosni i Hercegovini.

    “Ohrabreni Putinom, njihovo nepromišljeno ponašanje ugrožava stabilnost i sigurnost širom Zapadnog Balkana. Ovim oštrim sankcijama pokazujemo da će neprijatelji mira biti pozvani na odgovornost. Postupci i retorika Dodika i Cvijanovićeve prijete da ponište 26 godina teško stečenog mira i stabilnosti i potkopaju Opšti okvirni sporazum za mir (Dejtonski mirovni sporazum), koji je okončao rat 1995. godine”, saopćila je Truss. 

    Ministri iz Vlade Dritana Abazovića u Banjoj Luci: Crnogorski ministri pravde i finansija na obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske

    Piše:
    Redakcija
    -

    Dvojica crnogorskih ministara iz Vlade Dritana Abazovića prisustvuju obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske. U pitanju su ministar pravde Crne Gore Marko Kovač i ministar finansija  Aleksandar Damjanović. Oni sjede u provom redu na svečanoj akademiji u Banja Luci koju organiziraju vlasti Republike Srpske povodom 9. Januara, dana RS kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
    Ministar Marko Kovač je član Socijalističke narodne partije Crne Gore koja je dio vladajuće većine okupljene oko prosrpskih stranaka i Dritana Abazovića. Njegov kolega Aleksandar Damjanović je, također, bio član SNP-a, ali je trenutno nezavisni kadar.

    Damjanović je za ministar finansija imenovan u aprilu prošle godine na prijedlog još uvijek aktualnog prekijera Dritana Abazovića.

    Ministar pravde Marko Kovač jedan je od najbložih saradnika Dritana Abazovića, a zajednički su pripremali trmeljni ugovor koji je Vlada Crne Gore potpisala sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

    Inače, tokom dana vlasti Republike Srpske koje su organizirale obiljažavanje neustavnog dana RS odlikovale su predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina.

    “Republika Srpska posebno je zahvalna predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu koji je pouzdan oslonac RS. Zahvaljujući poziciji Vladimira Putina i snazi Rusije, glas i stav RS se čuju i uvažavaju”, kazao je Dodik odlikujući Vladimira Putina.

    Podsjećamo, i sam crnogorski premijer Dritan Abazović je u julu prošle godine bio u centru skandala kada je u svom govoru u Potočarima relativizirao genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.

    “Genocid nije počinjen nad Bošnjacima nego nad ljudima, i nisu ga počinile vojske nego politike, politike zla, politike smrti i politike prevara”, izjavio je Abazović na obilježavanju 27. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.

    Nakon brojnih reakcija, Abazović se izvinio žrtvama genocida.

    Schmidtove odluke nisu nedodirljive: Ustavni sud BiH je 2010. godine poništio odluku OHR-a!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ustavni sud BiH već je poništavao odluke OHR-a. Bilo je to 26 novembra 2010. godine kada su ustavni suci donijeli odluku kojom su poništili odredbu Statuta Grada Mostara koju nešto ranije nametnuo OHR.

    “Djelimično se usvaja zahtjev Kluba izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti odredbi člana 19.4. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 37/08) i člana 17. Statuta Grada Mostara (Gradski službeni glasnik Grada Mostara, broj 4/04).  Utvrđuje se da član 19.4. stav 2. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 37/08) i član 17. stav 1. Statuta Grada Mostara (Gradski službeni glasnik Grada Mostara broj 4/04) u dijelu u kojem glasi: U svakom gradskom području se biraju po tri (3) vijećnika nisu u skladu s članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj u Službenom glasniku BiH u junu 2011. godine (broj 48/11).

    Kao što možete vidjeti, Ustavni sud BiH proglasio je jednu odredbu Statuta Grada Mostara – neustavnom. U pitanju je odredba iz 2004. godine koju je nametnuo bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown.

    “Koristeći se ovlaštenjima koja su Visokom predstavniku data u članu V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja gore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora …Visoki predstavnik donosi slijedeću ODLUKU kojom se proglašava Statut Grada Mostara. Statut Grada Mostara koji se nalazi u daljem tekstu čini sastavni dio ove Odluke i stupa na snagu 15. marta, 2004. godine”, navedeno je u odluci OHR-a.

    U prilogu Odluke se nalazi i Statut Grada Mostara kojeg je tada nametnuo Visoki predstavnik. Evo šta piše članu 17.

    “U svakom gradskom području se biraju po tri (3) vijećnika”, navedneo je odredbi koju je nametnuo OHR.

    Poništena odredba Stuta Grada Mostara koju je nametnuo OHR

    U pitanju je, dakle, ista ona odredba koju je Ustavni sud BiH proglasio neustavnom, čime je, faktički, osporena odluka OHR-a.

    Ova Odluka potvrđuje da ranije navode Istrage da Ustavni sud BiH može preispitivati odluke OHR-a, što je suprotno stajalištima brojnih analitičara koji tvrde da Ustavni sud BiH ne može poništavati odluke koje je nametnuo visoki predstavnik.

    Kanađanin Joseph Ingram potvrdio za politicki.ba: “Da, kandidat sam za visokog predstavnika u BiH”

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    Joseph Ingram kandidat je, ispred Kanade, za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, objavio je politicki.ba.

    Kako za politicki.ba potvrdio sam Ingram, kanadski ambasador i specijalni predstavnik pri Ujedninjenim nacijama, Robert Rae, “uputio je pismo ambasadorima Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira i preporučio me za ovu dužnost”.

    O njegovoj se kandidaturi dugo špekuliralo.

    No sada je ona i ozvaničena.

    Osim Ingrama, kandidat, ispred Njemačke, je Christian Schmidt.

    Ingram je službovao u Bosni i Hercegovini početkom 2000-ih. Bio je direktor Svjetske banke.

    Sada povremeno savjetuje vladu kanadskog premijera Justina Trudeaua.

    Iako je u penziji, vrlo je angažiran.

    Kada su Aleksandar Vučić i Hašim Thaci objavili plan razmjene teritorija Kosova i Srbije, snažno je ustao protiv te ideje.

    Uz Paddy Ashdowna, Carla Bildta, Miroslava Lajčaka i Christiana Schwrz-Schillinga, i javno i privatno žestoko je lobirao protiv mogućeg prekrajanja granica na Balkanu.

    Odluka o tome da li će i ko biti novi visoki predstavnik trebala bi biti donesena najkasnije do polovine ove godine.

    Istraga u posjedu nacrta zaključaka Vijeća EU: Predložen kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Bosna i Hercegovina treba dobiti kandidatski status. Ovo piše u nacrtu zaključaka koji će biti razmatrani na Evropskom vijeću 15. decembra. Istraga.ba i Politički.ba u posjedu su ovog dokumenta kojim se, faktički, za Bosnu i Hercegovinu odobrava dodjeljivanje statusa kandidata za članstvo u EU.

    “Nakon zaključaka Evropskog vijeća od 23. do 24. juna 2022., a u svjetlu naknadne preporuke Evropske komisije od 12. oktobra 2022. Vijeće preporučuje da se odobri status zemlje kandidata Bosni i Hercegovini, uz potvrdu od strane Evropskog vijeća, uz razumijevanje da su koraci navedeni u Preporuci Evropkse komisije poduzeti ili će se poduzeti”, stoji u prijedlogu odluke Evropskog vijeća, koju su, prethodno, usvojili ministri država članica EU okupljeni u Vijeću za opće poslove (GAC).

    Od BiH se očekuje da snažno radi na “jačanju vladavine prava, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanju migracijama i osnovnim pravima”.

    Vijeće, navedeno je dalje, s nestrpljenjem očekuje potvrdu ove odluke.

    “U trenutnom geopolitičkom kontekstu, Vijeće naglašava hitnost da zemlja napreduje na putu ka EU, posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU koji su navedeni u Mišljenju Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU kako ga je Vijeće odobrilo 2019. Vijeće također poziva sve političke čelnike u Bosni i Hercegovini da brzo provedu obveze navedene u sporazumu postignutom 12. lipnja 2022. i hitno finaliziraju ustavnu i izbornu reformu u skladu s ključnim prioritetima”, navedeno je u dokumentu koji možete pročitati na ovom linku.

    Vijeće pozdravlja održavanje Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022, te navodi da su, prema preliminarnim nalazima i zaključcima Promatračke misije OESS-a/ODIHR-a, izbori bili dobro organizirani, sa obilježjima nepovjerenja u javne institucije i retoriku etničkih podjela.

    “EU očekuje da se brzo uspostave funkcionalna zakonodavna tijela i vlade na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini kako bi se usredotočili na reforme na putu ka EU. Vijeće dalje ponavlja svoju nedvosmislenu predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje”, navedeno je u dokumentu sačinjenom 12. decembra u Briselu.

    Vijeće poziva sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da se suzdrže i odreknu provokativne retorike i djelovanja koja izazivaju podjele, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, te da prekinu veličanje osuđenih ratnih zločinaca, kao i da aktivno promiču pomirenje. .

    “Vijeće sa zabrinutošću primjećuje sveukupni ograničeni napredak u reformama, no pozdravlja nedavne korake koji su poduzeti, uključujući: usvajanje izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama, usvajanje sveobuhvatne strategije upravljanja javnim financijama na svim nivoima vlasti, imenovanje četiri nedostajuća suca u Ustavnom sudu Federacije BiH, ratificiranje nekoliko sporazuma, uključujući programe Obzor i Kreativna Europa, te Mehanizam civilne zaštite Europske unije, kao i napredak u operacionalizaciji suradnje s EUROPOL-om i usvajanje protuterorističku strategiju”, piše u dokumentu EU.

    Bosna i Hercegovina, navedeno je dalje, treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju svih građana, posebice provedbom presude Sejdić-Finci.Vijeće ponavlja svoj poziv na uključiv proces ograničenih ustavnih i izbornih reformi, kroz istinski dijalog iu skladu s europskim standardima kako bi se uklonili svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu. Vijeće naglašava da se ne smije poduzimati nikakav zakonodavni ili politički korak koji bi provedbu presude Sejdić-Finci i povezanih presuda Europskog suda za ljudska prava učinio izazovnijim ili bi dodatno produbio podjele.

    Iako je zabrinuto nedostatkom napretka, Vijeće dodatno ohrabruje Bosnu i Hercegovine da se pozabavi reformama s ciljem poboljšanja zakonodavstva i zakonodavstva zemlje
    institucionalni okvir za usklađivanje sa zahtjevima članstva u EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU.

    Vijeće pozdravlja činjenicu da je zakonodavni i institucionalni okvir za temeljna prava uveliko uspostavljen te donošenje akcijskih planova za socijalno uključivanje Roma i prava LGBTI osoba. Poziva Bosnu i Hercegovinu da značajno intenzivira reformske napore u oblasti ljudskih prava, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije, posebice uspostavom nacionalnog preventivnog mehanizma protiv mučenja i zlostavljanja.

    Vijeće izražava žaljenje zbog nedostatka napretka u oblasti slobode izražavanja i medija, sigurnosti novinara, te poziva Bosnu i Hercegovinu da osigura odgovarajuće sudsko praćenje slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.

    Vijeće očekuje od Bosne i Hercegovine da poduzme bitne korake u reformi javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranog pristupa kreiranju politika na razini cijele zemlje.

    Vijeće pozdravlja pozitivne korake poduzete u cilju poboljšanja upravljanja i koordinacije migracija, kao i svog sustava azila, te potiče Bosnu i Hercegovinu da odlučno nastavi s radom kako bi se uspješno uhvatila u koštac s izazovima migracija. U tom kontekstu, Vijeće pozitivno prima na znanje da je Vijeće ministara usvojilo zakonski prijedlog o graničnoj kontroli i potiče Bosnu i Hercegovinu da usvoji strategiju i akcijski plan o migracijama, poboljša usklađivanje s viznom politikom EU, kao i ojača upravljanje granicom i zaključiti sporazum o statusu Frontexa s EU-om.

    Što se tiče gospodarskih reformi, Vijeće je zabrinuto što je zemlja još uvijek u ranoj fazi uspostave funkcionalnog tržišnog gospodarstva i u smislu svoje sposobnosti da se nosi s pritiskom konkurencije i tržišnim silama u EU-u. Vijeće podsjeća na potrebu osiguranja poštivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), te redovitog održavanja sjednica tijela SP-a.

    Vijeće potiče Bosnu i Hercegovinu da se i dalje aktivno uključi u regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose.

    Zbog njegovih veza sa Miloradom Dodikom: Europarlamentarci traže pokretanje postupka protiv Olivera Varhelyia, pominju i Sattlerovu zabilješku

    Piše:
    Redakcija
    -

    Grupa od 30 poslanika Evropskog parlamenta zatražila je da se komesar za proširenje i politiku susjedstva Oliver Varhelyi kazni zbog svog ponašanja u Bosni i Hercegovini, objavio je politicki.ba.

    U pismu koje je uputila mađarska poslanica Katalin Cseh predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen zahtijeva se pokretanje postupka protiv Varhelyija.

    Poslanici optužuju komesara da provodi svoju i politiku Viktora Orbana, a ne Evropske unije i Evropske komisije, piše politicki.ba.

    “Poštovana predsjednice von der Leyen”, pišu europarlamentarci, “Mnogi u Evropskom parlamentu (a sigurni smo da je isto važi i za Komisiju) pomno prate zbivanja oko Republike Srpske (RS). Mir unutar i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine (BiH) od ključnog je značaja ne samo iz lokalne, već i iz regionalne i, zapravo, evropske perspektive. Zbog toga smo izuzetno uznemireni očiglednom eskalacijom političkih tenzija unutar Bosne i Hercegovine koje podstiče Milorad Dodik, srpski član tročlanog Predsjedništva zemlje. Ako Dodikov poduhvat da razbije državu i uspostavi nezavisnost RS povlačenjem iz državnih institucija i uspostavljanjem nezavisnih vlasti na teritoriji RS bude uspješan, njegove posljedice će se osjetiti daleko izvan granica BiH, sa teškim posljedicama po vanjsku politiku EU, kao i proces proširenja. Kao neutralna strana sa značajnim uticajem, Komisija ima ključnu ulogu u osiguravanju da se zaključci Dejtonskog sporazuma poštuju na obje strane i da se u BiH uspostavi mirna koegzistencija oba entiteta koja pogoduje razvoju i rastu. Međutim, ne dijele sve zemlje članice EU ove ciljeve. Naširoko se izvještava da sadašnja mađarska vlada aktivno podržava Dodikovu kampanju da nastavi svoju političku strategiju u podjeli BiH, o čemu svjedoči nedavna podrška Mađarske RS-u od 100 miliona eura, neposredno prije predstojećih općih izbora u BiH”, navedeno je u pismu.

    Parlamentarci, dalje, podsjećaju i na interni dokument  EU koji je Istraga.ba objavila 21. decembra prošle godine, a u kojem šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler izvještava o nadređene o Varhelyievim sastancima sa Dodikom.

    “Još više uznemiruje procurjeli dokument koji je potpisao Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, koji sugerira da je komesar EU za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi otvoreno bio u dosluhu s Miloradom Dodikom u potencijalnom razbijanju BiH. U izvještaju se navodi da se komesar Varhelyi “složio” sa Dodikom oko datuma posebne sjednice Narodne skupštine RS i da će biti najavljen šestomjesečni moratorijum za donošenje zakona o jednostranom povlačenju iz državnih institucija. Nepotrebno je reći da predstavnici Evropske komisije ne smiju izgledati kao neko ko udovoljava separatistima i na taj način djeluju izvan svog mandata suprotno zvaničnoj politici EU koja se odnose na region zapadnog Balkana. Ako se dovede u pitanje nepristrasnost i neutralnost Komisije, krhka geopolitička ravnoteža odmah postaje ugrožena. U tom kontekstu, želimo da pitamo da li Komisija smatra da je ponašanje komesara Varhelyija bilo u skladu sa zvaničnom politikom EU prema BiH? Možemo li očekivati ​​detaljnu internu inspekciju kako bi se utvrdilo da li su njegovi postupci kompatibilni s njegovom ulogom komesara za susjedstvo i proširenje? Kakav je stav Komisije po pitanju teritorijalnog integriteta BiH i kako Komisija planira osigurati da se zaključci Dejtonskog sporazuma – čiji je EU potpisnica – ne krše. Srdačan pozdrav”, navedeno je u pismu kojeg su potpisali: Katalin Cseh; Natha lie Loiseau; Irena Joveva; Attila Ara-Kovacs;Thijs Reuten, Milan Brglez; Hilde Vautmans; Michal Simecka; Karen Melchior; Reinhard Butikofer; Petra Kammerevert; Javier Nart; Klara Dobrev; Sandor Ronai; Csaba Molnar; Viola von Cramon-Taubadel; Klemen Groselj; Joan•Dragos Tudorache; Laurence Farreng; Pernille Weiss; Martin Hojsik;  Valerie Heyer; Thomas Waitz; Tineke Strik; Soraya Rodriguez; Gwendoline Delbos-Corfield; Jordi Canas; Abir Al•Sahlani; Vlad Gheorghe i Dietmar Koster.

    1...333435...40Stranica 34 of 40

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj