Joseph Ingram kandidat je, ispred Kanade, za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, objavio je politicki.ba.
Kako za politicki.ba potvrdio sam Ingram, kanadski ambasador i specijalni predstavnik pri Ujedninjenim nacijama, Robert Rae, “uputio je pismo ambasadorima Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira i preporučio me za ovu dužnost”.
O njegovoj se kandidaturi dugo špekuliralo.
No sada je ona i ozvaničena.
Osim Ingrama, kandidat, ispred Njemačke, je Christian Schmidt.
Ingram je službovao u Bosni i Hercegovini početkom 2000-ih. Bio je direktor Svjetske banke.
Sada povremeno savjetuje vladu kanadskog premijera Justina Trudeaua.
Iako je u penziji, vrlo je angažiran.
Kada su Aleksandar Vučić i Hašim Thaci objavili plan razmjene teritorija Kosova i Srbije, snažno je ustao protiv te ideje.
Uz Paddy Ashdowna, Carla Bildta, Miroslava Lajčaka i Christiana Schwrz-Schillinga, i javno i privatno žestoko je lobirao protiv mogućeg prekrajanja granica na Balkanu.
Odluka o tome da li će i ko biti novi visoki predstavnik trebala bi biti donesena najkasnije do polovine ove godine.
Grupa od 30 poslanika Evropskog parlamenta zatražila je da se komesar za proširenje i politiku susjedstva Oliver Varhelyi kazni zbog svog ponašanja u Bosni i Hercegovini, objavio je politicki.ba.
U pismu koje je uputila mađarska poslanica Katalin Cseh predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen zahtijeva se pokretanje postupka protiv Varhelyija.
Poslanici optužuju komesara da provodi svoju i politiku Viktora Orbana, a ne Evropske unije i Evropske komisije, piše politicki.ba.
“Poštovana predsjednice von der Leyen”, pišu europarlamentarci, “Mnogi u Evropskom parlamentu (a sigurni smo da je isto važi i za Komisiju) pomno prate zbivanja oko Republike Srpske (RS). Mir unutar i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine (BiH) od ključnog je značaja ne samo iz lokalne, već i iz regionalne i, zapravo, evropske perspektive. Zbog toga smo izuzetno uznemireni očiglednom eskalacijom političkih tenzija unutar Bosne i Hercegovine koje podstiče Milorad Dodik, srpski član tročlanog Predsjedništva zemlje. Ako Dodikov poduhvat da razbije državu i uspostavi nezavisnost RS povlačenjem iz državnih institucija i uspostavljanjem nezavisnih vlasti na teritoriji RS bude uspješan, njegove posljedice će se osjetiti daleko izvan granica BiH, sa teškim posljedicama po vanjsku politiku EU, kao i proces proširenja. Kao neutralna strana sa značajnim uticajem, Komisija ima ključnu ulogu u osiguravanju da se zaključci Dejtonskog sporazuma poštuju na obje strane i da se u BiH uspostavi mirna koegzistencija oba entiteta koja pogoduje razvoju i rastu. Međutim, ne dijele sve zemlje članice EU ove ciljeve. Naširoko se izvještava da sadašnja mađarska vlada aktivno podržava Dodikovu kampanju da nastavi svoju političku strategiju u podjeli BiH, o čemu svjedoči nedavna podrška Mađarske RS-u od 100 miliona eura, neposredno prije predstojećih općih izbora u BiH”, navedeno je u pismu.
Parlamentarci, dalje, podsjećaju i na interni dokument EU koji je Istraga.ba objavila 21. decembra prošle godine, a u kojem šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler izvještava o nadređene o Varhelyievim sastancima sa Dodikom.
“Još više uznemiruje procurjeli dokument koji je potpisao Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, koji sugerira da je komesar EU za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi otvoreno bio u dosluhu s Miloradom Dodikom u potencijalnom razbijanju BiH. U izvještaju se navodi da se komesar Varhelyi “složio” sa Dodikom oko datuma posebne sjednice Narodne skupštine RS i da će biti najavljen šestomjesečni moratorijum za donošenje zakona o jednostranom povlačenju iz državnih institucija. Nepotrebno je reći da predstavnici Evropske komisije ne smiju izgledati kao neko ko udovoljava separatistima i na taj način djeluju izvan svog mandata suprotno zvaničnoj politici EU koja se odnose na region zapadnog Balkana. Ako se dovede u pitanje nepristrasnost i neutralnost Komisije, krhka geopolitička ravnoteža odmah postaje ugrožena. U tom kontekstu, želimo da pitamo da li Komisija smatra da je ponašanje komesara Varhelyija bilo u skladu sa zvaničnom politikom EU prema BiH? Možemo li očekivati detaljnu internu inspekciju kako bi se utvrdilo da li su njegovi postupci kompatibilni s njegovom ulogom komesara za susjedstvo i proširenje? Kakav je stav Komisije po pitanju teritorijalnog integriteta BiH i kako Komisija planira osigurati da se zaključci Dejtonskog sporazuma – čiji je EU potpisnica – ne krše. Srdačan pozdrav”, navedeno je u pismu kojeg su potpisali: Katalin Cseh; Natha lie Loiseau; Irena Joveva; Attila Ara-Kovacs;Thijs Reuten, Milan Brglez; Hilde Vautmans; Michal Simecka; Karen Melchior; Reinhard Butikofer; Petra Kammerevert; Javier Nart; Klara Dobrev; Sandor Ronai; Csaba Molnar; Viola von Cramon-Taubadel; Klemen Groselj; Joan•Dragos Tudorache; Laurence Farreng; Pernille Weiss; Martin Hojsik; Valerie Heyer; Thomas Waitz; Tineke Strik; Soraya Rodriguez; Gwendoline Delbos-Corfield; Jordi Canas; Abir Al•Sahlani; Vlad Gheorghe i Dietmar Koster.
HDZ-ov ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda nastavlja sa blokadom finansiranja Općih izbora 2022. godine. Umjesto Budžeta za 2022. godinu, Bevanda je, kako saznaje Istraga, Sekretarijatu Vijeća ministara BiH dostavio nacrt “dokumenta okvirnog proračuna institucija BiH za razdoblje 2022. – 2024.”. U pitanju je, dakle, okvirni dokument, a ne nacrt budžeta za 2022. godinu što je preduslov da se Centralnoj izbornoj komisiji BiH obezbijedi novac za provođenje Općih izbora.
Dokument je, kako saznajemo, u utorak ujutro dostavljen Uredu za zakonodavstvo BiH i Sekretarijatu Vijeća miniostara BiH.
“Tačno je da se pro mora usvojiti okvirni budžet. Međutim, to sada znači da od budžeta za ovu godinu nema ništa do daljnjeg”, kazao je sagovornik Istrage iz Vijeća ministara BiH.
Dakle, sada prvo Vijeće ministara BiH mora usvojiti nacrt “okvirnog budžeta”. Nakon toga se institucijama BiH šalje na ocjenu i dopunu. Kada se prikupe svi relevantni stavovi, Ministarstvo finansija BiH tek tada počinje sa izradom budžeta za 2022. godinu u formi nacrta. Nakon toga dokument ide na Vijeće ministara, koje, nakon usvajanja nacrta, budžet šalje Predsjedništvu BiH. Predsjedništvo BiH, potom, utvrđuje prijedlog budžeta i upućuje ga Parlementarnoj skupštini BiH koja ga može usvojiti po hitnoj, skraćenoj ili redovnoj proceduri. To znači da BiH namjanje do sredine juna neće imati budžet, a samim tim ni Centralna izborna komisija BiH neće imati novac potreban za provedbu Općih izbora koji bi trebali biti održani u oktobru.
Bevanda je, podsjećamo, prošle sedmice blokirao usvajanje posebne odluke kojom bi se CIK-u iz akumuliranih sredstava iz prethodnih godina obezbijedilo 12 miliona maraka za provedbu izbora. Iako je u januaru pozvao CIK da zatraži “akumulirana sredstva”, Bevanda je kasnije kazao da su članovi CIK-a njegov akt “pogrešno razumjeli”.
Istovremeno, šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler lobira da OHR ne nametne odluku finansiranju Općih izbora 2022. godine.
Visoki predstavnik Christian Schmidt zakazao je obraćanje javnosti u 16:30 danas. Kako saznaje Politicki.ba, on je već potpisao pripremljene promjene Izbornog zakona.
Potpisu je prethodila žestoka svađa u diplomatskim krugovima. Evropska unija kategorički je protiv bilo kakvih nametanja.
“Ne možemo govoriti o otvaranju pregovora, a imati visokog predstavnika koji nameće tehničke izmjene Izbornog zakona”, rečeno je Politicki.ba.S druge strane, britanski, a pogotovo američki zvaničnici, ljuti su što je visoki predstavnik odugovlačio.
Svi su znali da nikakav dogovor bh. vlasti nije moguće postići. Samo smo izgubili na kredibilitetu i vremenu.
“Apelirat ću na sve političke stranke da se učvrsti integritet izbornog procesa. Ja bih volio da domaći organi nađu rješenja, ali to se mora desiti sada, ne u narednom mjesecu, godini. U naredne dvije tri sedmice bi svi željeli vidjeti rezultat. Ukoliko do njega ne dođe, onda ne možemo zavisiti od nekih obećanja ‘sljedeće sedmice (će biti), sljedeće sedmice (će biti). Ne! Ove sedmice mora i ako se ne uradi, svi znaju da ima jedna osoba u gradu koja ima tu nadležnost i ovlaštenje da to donese”, poručio je 19. decembra 2023. godine visoki predstavnik Christian Schmidt.
U obraćanju bez presedana on je zaprijetio da će ‘vrlo brzo’ upotrijebiti svoje Bonske ovlasti i nametnuti izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Prošlo je više od tri mjeseca, ‘vrlo brzo’ se nije desilo!
Do danas…
Politicki.ba saznaje da je pripremljena odluka “dvosegmentna”. Jedan dio izmjena stupa na snagu odmah. Drugi dio će stupiti na snagu ako se bh. vlasti umeđuvremenu ne dogovore.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji tog entiteta.
Zakon sadrži četiri člana, a u prvom članu, nakon amandmana SDS-a, piše da se sve odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, donesene nakon promjene Pravila Ustavnog suda BiH, neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske.
“Odluke iz člana 1. ovog zakona neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH. Do donošenja zakona iz stava 1. ovog člana, privremeno se stavljaju van snage odredbe zakona kojim se propisuje objavljivanje zakona i drugih propisa Republike Srpske, u dijelu koji se odnosi na propise i druge akte koje donosi Ustavni sud Bosne i Hercegovine”, navedeno je u preostalim članovima Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Za odluku su glasali zastupnici vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a, ali većina zastupnika opozicije, izuzev zastupnika izabranih Pokreta za državu.
Osim toga usvojeni su zaključci koje su predložile i stranke vladajuće koalicije.
Podsjećamo, kriza je uslijedila nakon što je Ustavni sud BiH, bez prisustva sudija iz Republike Srpske izbrisao jednu odredbu u Pravilima Ustavnog suda BiH.
Ustavni sud je na vanrednoj sjednici, održanoj 19. juna, donio Odluku o izmjeni Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i brisao odredbu člana 39. tih pravila, čime je spriječena blokada suda.
Član 39. odnosio se na pitanje obaveznog odgađanja sjednice i njime je bilo propisano da sjednicama na kojima se odlučuje o pitanjima ustavnosti zakona donesenih na nivou BiH ili nižim nivoima mora prisustvovati najmanje jedan sudija iz RS-a i tri sudije iz FBiH.
Prije toga, u martu ove godine, vlasti RS su pozvale sudiju Zlatka Kneževića da podnese ostavku u Ustavnom sudu BiH, nakon čega je ovaj sudija najavio da će do kraja godine podnijeti zahtjev za penzionisanje.
Najviši predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini uputili su čelnicima u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine oštro pismo u kojem ih kritiziraju zbog izmjrna i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine.
Razočarani ambasadori upozorili su zajednički kolegij, te predsjedavajući klubova poslanika stranaka zastupljenih u Predstavnički i Domu naroda Parlamenta BiH na štetne posljedice ako bi prihvatili u zadnjem momentu usvojene izmjene ovog strateškog zakona, saznaju Politicki.ba i Istraga.ba.
“Mi, ispod potpisani, nakon višegodišnjeg iščekivanja, pozdravljamo djelovanje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu Nacrt zakona) dana 12. maja 2023. godine. Međutim, koristimo priliku da izrazimo zabrinutost, jer će se, prema našoj procjeni, nazadne izmjene Nacrta zakona, urađene u posljednjem trenutku, negativno odraziti na obim podataka za prijavu, te, potencijalno, predstavljati prepreku praktičnoj realizaciji sistema provjere finansijskih izvještaja koji se Nacrtom zakona uvodi.
Među četrnaest prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU nalazi se i usvajanje novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (Zakon o VSTV-u BiH) u skladu sa evropskim standardima, koji je predugo na čekanju. S obzirom na izostanak napretka u izradi i usvajanju novog zakona, nakon Izvještaja eksperata o pitanjima vladavine prava u BiH za 2019. godinu, u kojem je ponovljen poziv na usvajanje novog zakona, uvedene su hitne izmjene i dopune kako bi se osiguralo privremeno rješenje, odnosno riješila neka od gorućih pitanja u vezi integriteta u važećem Zakonu o VSTV-u BiH. Nažalost, i pored njihove ključne važnosti i relativno uskog obima, ove izmjene i dopune su se na sličan način našle u zastoju, uz napomenu da je prošlo više od dvije godine od pozitivne ocjene Venecijanske komisije i Evropske komisije na Nacrt zakona.
Verzija Nacrta zakona, sa izmjenama u posljednjem trenutku, se sada po svom smislu i suštini razlikuje od verzije koja je dobila pozitivnu ocjenu Venecijanske komisije i Evropske komisije. Ovakve izmjene će se negativno odraziti na napore na povećanju transparentnost u pravosudnom sistemu i procedure za prijavu i provjeru imovine. Uprkos tome, Vijeće ministara BiH je usvojilo Nacrt zakona sa problematičnim izmjenama i uskoro će ga uputiti u parlamentarnu proceduru. Ove izmjene ne uzimaju u obzir ponovljene preporuke i smjernice koje su dali i ispod potpisani i Venecijanska komisija u cilju postizanja suštinske ravnoteže između zaštite ličnih podataka, sa jedne, i potrebe za većom transparentnošću u vezi sa finansijskim izvještajima, sa druge strane.
Umjesto da unaprijede transparentnost i integritet, predložene izmjene imaju potencijal da razvodne ove standarde dok, istovremeno, negiraju i svrhu i proces samih mehanizama integriteta. Osim toga, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH je dana 24. maja 2023. godine razmotrilo ove izmjene i jednako tako došlo do zaključka da iste ne povećavaju integritet pravosuđa.
U svjetlu navedenog, a kako bi se izbjeglo dalje podrivanje ionako historijski niskog povjerenja u javne institucije, uključujući pravosuđe, pozivamo Parlamentarnu skupštinu BiH da se vrati na tekst Nacrta zakona koji je prethodno ocijenjen kao usklađen sa evropskim i međunarodnim standardima i to tako što će odbaciti izmjene odredbi članova 10a, 86a i 86c od 12. maja 2023. godine. Nadalje, pozivamo Parlamentarnu skupštinu BiH da se suzdrži od daljih izmjena koje slabe sistem provjere finansijskih izvještaja ili druge mjere integriteta utvrđene ovim zakonom.
Sve izmjene Nacrta izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u BiH moraju se vršiti u dobroj vjeri, s namjerom jačanja integriteta, transparentnosti i odgovornosti sektora pravde. Izmjene suprotne ovoj namjeri dovode u pitanje privrženost njihovih zagovornika ovim temeljnim vrijednostima, vladavini prava i stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti BiH. Odluka Evropskog vijeća iz decembra 2022. o dodjeli kandidatskog statusa zemlji povećala je očekivanja od domaćih političkih lidera da provedu ključne reforme poput ove. Napori da se zamagli ova odgovornost će negativno uticati na napredak BiH ka njenom deklarisanom cilju pridruživanja Evropskoj uniji”, stoji u pismu koje su potpisali Brian Aggeler (OSCE), Johann Sattler (EU), Christian Schmidt(OHR), Michael Murphy (SAD), Daniel Hunn (Švicarska), Julian Reilly (Velika Britanija), te Johanna Strömquist (Švedska kao predsjedavajuća Vijeća EU.
Još je zanimljiviji dodatak pisma koji je upućen, navodi Politicki.ba dalje:
“Za vašu informaciju, u prilogu dostavljamo prvobitni tekst prethodno navedenih članova bez izmjena koje su uvrštene u posljednjem trenutku”, stoji u aktu koji je dostavljen i
Predsjedavajućoj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Birjani Krišto, Ministru pravde Bosne i Hercegovine, kao i njegovim entitetskim kolegama u F BiH i Rs, te predsjedniku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine.
“Tekst izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u pozitivno ocijenjenih u skladu sa evropskim standardima (verzija na službenim jezicima Bosne i Hercegovine)
„Član 10а.
(Sukob interesa)
(1) Sukob interesa člana Vijeća postoji:
a) kada se član Vijeća ili njegov krvni srodnik u pravoj liniji, ро bočnoj liniji do trećeg stepena
srodstva, srodnik ро tazbini do drugog stepena i dijete bračnog druga, bračni odnosno vanbračni partner, usvojitelj i usvojena djeca, prijavi nа upražnjenu poziciju u pravosuđu, uključujući i Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavni sud Republike Srpske ili upražnjenu poziciju glavnog disciplinskog tužioca i zamjenika u Uredu disciplinskog tužioca iii direktora i zamjenika u Sekretarijatu Vijeća;
b) u drugoj situaciji u kojoj član Vijeća ima prisne prijateljske, poslovne ili bilo kakve druge veze ili privatni interes koji utiče ili može uticati nа zakonitost, transparentnost, objektivnost i nepristrasnost u vršenju funkcije, odnosno u kojoj privatni interes šteti ili može štetiti javnom interesu ili povjerenju građana.
(2) Ako se na upražnjenu poziciju iz stava (1) tačka a) ovog člana prijavi član Vijeća, prestaje mu mandat u Vijeću, a ako se nа upražnjenu poziciju prijavi njegov srodnik ili lice iz stava (1) tačka a) ovog člana, član Vijeća je dužan da odmah ро saznanju to prijavi Vijeću i zatraži svoje izuzeće u komisiji zа obavljanje razgovora i postupku predlaganja i imenovanja kandidata.
(3) Slučajevi u kojima se podrazumijeva postojanje sukoba interesa iz stava (1) tačka b) ovog člana detaljnije se regulišu pravilnikom Vijeća.“
„Član 86а.
(Transparentnost)
(5) Na internetskoj stranici Vijeća objavit ćе se imena i prezimena srodnika sudije odnosno tužioca iz člana 86. stava (5) ovog zakona.“
„Član 86c.
(Provođenje dodatne provjere)
(5) Kada pristup podacima iz stava (4) ovog člana nije moguće ostvariti direktnim pretraživanjem elektronskih evidencija ili kada je potrebno prikupiti informacije od fizičkih lica, Odjel iz člana 86f. ovog zakona upućuje pisani zahtjev za dostavljanje podataka. Nadležne institucije i ostala pravna i fizička lica ćе dostaviti tražene podatke u roku koji je naznačen u zahtjevu.
(7) Na zahtjev Odjela iz člana 86f. ovog zakona, institucije čiji je rad regulisan zakonom о bankama ćе potvrditi da li stanje računa koje je navedeno za određeni datum odgovara stvarnom stanju računa na taj datum, te da li lica obuhvaćena izjavom imaju neprijavljenih računa ili drugih finansijskih proizvoda kod ove institucije.“
Prema objavljenom dnevnom redu, na 19. sjednici Vijeća ministara BiH trebalo se raspravljati o Nacrtu zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine, Nacrtu zakona o sudovima Bosne i Hercegovine i Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Međutim, kolegij Vijeća ministara BiH kojeg su u utorak činili Borjana Krišto (HDZ), Staša Košarac (SNSD) i Elmedin Konaković (NiP) skinuo je sa dnevnog reda ove zakone.
“U skladu sa dogovorom lidera Trojke, HDZ-a i SNSD-a, ovi zakoni su povučeni i bit će formirane radne grupe koje će ponovo usaglašavati ovaj tekst”, kazao je sagovornik Istrage iz Vijeća ministara BiH.
“Danas ćemo”, napisao je u ponedjeljak predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić, “sjesti i dogovarati ono što naši prethodnici nisu uspjeli, a nisu ni probali riješiti za sve ove godine. Mi se ne bojimo razgovora jer znamo da nećemo pristati ni na što što će ugroziti bilo čija prava, ni građana, ni naroda, a posebno nećemo pristati na nešto što bi oslabilo Bosnu i Hercegovinu”.
No, nakon što je sjeo sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem, Nikšić je dogovorio da Vijeće ministara BiH odobri 70 miliona maraka za kupovinu zgrade za potrebe Uprave za indirektno oporezivanje u Banjoj Luci. Reformski zakoni, poput zakona o sukobu interesa i zakona o sudovima BiH stavljeni su u ladicu.
Zakon o sukobu interesa jedan je od prioriteta koje je Europska komisija postavila Bosni i Hercegovini u vezi s aplikacijom BiH za članstvo u Evropskoj uniji. Međunarodni zvaničnici nekoliko puta su javno tražili od bh. vlasti usvajanje ovog zakona, ali su, uglavnom, SNSD i HDZ blokirali. U međuvremenu, Ministarstvo pravde BiH pripremilo je Nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine. Dokument je dostavljen svim ministrima i predloženo je da u utorak razmatra Vijeće ministara BiH. Ali onda su sjeli Milorad Dodik, Nermin Nikšić i Dragan Čović i ova reformski zakon je povučen sa dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH. Nacrt zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH možete pročitati ukoliko kliknete ovdje.
I zakon o sudovima BiH trebao bi biti jedan od reformskih zakona BiH. Tim zakonom je predviđeno osnivanje višeg suda BiH koji bi, faktički, imao ulogu vrhovnog suda BiH. Kompletan zakon o sudovima BiH možete pročitati na ovom mjestu.
Dakle, reformski zakoni o kojima su u proteklom periodu govorili lideri Trojke skinuti su sa dnevnog reda Vijeća ministara. Prioritet je, ipak, bila odluka o odobravanju novca za kupovinu zgrade UIO u Banjoj Luci.
Ranije ovog mjeseca, kada su se zvaničnici SAD-a i EU sastali sa političkim strankama u BiH i predstavnicima civilnog društva kako bi razgovarali o izbornoj i ustavnoj reformi, politički lideri su se složili da će se pripremiti prije narednih razgovora. Od tada svjedočimo tek manjem napretku. Politički lideri nisu obavili posao koji je neophodan za usklađivanje političkog sistema BiH sa propisima EU i sudskim presudama. Osim toga, nakon daljnje neprihvatljive eskalacije od strane Narodne skupštine Republike Srpske 10. decembra, politička kriza se produbljuje.
Obnovljeni napori na posredovanju u ovim razgovorima sada, prije kraja godine, nažalost ne bi urodili plodom. Takvi napori će dati rezultate tek kada stranke budu istinski radile zajedno na iznalaženju rješenja.
Od vladajuće koalicije smo čuli da su opredjeljeni za ustavne i izborne reforme koje mogu dobiti podršku u Parlamentu. Za napredak BiH su jednako značajne reforme koje bi izbore učinile sigurnim, pouzdanim, kao i uspostavu funkcionalne Vlade Federacije BiH. Vrijeme je da se ova obećanja ispune.
Apelujemo na stranke da odustanu od maksimalističkih prijedloga, koji nisu utemeljeni u međunarodnim i standardima EU i nemaju podršku u parlamentu ili društvu. Suština demokratije nije u stalnim zastojima radi forsiranja nečijih zahtjeva niti u nametanju volje većine. Također pozivamo predstavnike RS da se u potpunosti vrate u institucije.
EU i SAD su uložile napore u dijalog koji uvažava zabrinutosti i interese svih strana. Ovaj proces je prilika za rješavanje diskriminacije, nefunkcionalnosti i izbornih prevara. Uzimajući u obzir političko okruženje i klimu u BiH, ove reforme bi bile značajan iskorak. Stranke znaju šta je potrebno uraditi da se usmjere na rješavanje temeljnih uzroka hronične političke krize u BiH – korupcije, nedostatka povjerenja i niskih demokratskih standarda. Na strankama je da pojačaju angažaman i dođu za sto spremni za preduzimanje daljih koraka. Stoga pozivamo sve strane da se uključe i doprinesu ovom procesu na smislen način, u interesu građana Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Delegacije EU i Ambasade SAD-a u BiH.
Posljednji formalni sastanak koalicije na državnom nivou održan je 16. oktobra u Istočnom Sarajevu kada je domaćin bio Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Iako je tada najavljen novi sastanak za 15 dana čiji je domaćin trebala biti trojka (SDP, NIP, NS) do tog sastanka nije došlo.
U posjeti BiH 1. novembra boravila je šefica Evropske komisije Urusula von der Leyen, ali ni nakon njene posjete državna koalicija nije zasjedala. Vijeće ministara BiH nije usvojilo niti jedan zakon iz seta reformskih zakona pa tako se nisu mogli naći ni na dnevnom redu domova PS BiH.
Krajem novembra u PS BiH iz drugog pokušaja održan je sastanak predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića i predstavnika trojke. Tada je istaknuto kako među ovim strankama postoji saglasnost o važnim pitanjima te da bi trebalo stavove usaglasiti i sa SNSD-om.
No, do sastanka sa Dodikom nije došlo bez obzira što se bližio put u Brisel gdje je stotinjak bh. zvaničnika i njihove pratnje obećavalo ispunjavanje evropskih obaveza. No, upravo u tom periodu nije bilo saglasnosti ministara iz reda Bošnjaka na prijedlog koji je uputio ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić o saradnji s Frontex-om. U tom sporazumu entiteti se izjednačavaju sa državnim nivoom.
Dodik je iz Brisela poručio da se mogu usvojiti Zakon o sudovima insistirajući da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Banja Luci, te Zakon o spriječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ali je priznao da postoji zastoj pogotovo kada je riječ o Ustavnom sudu BiH. Za još neka sporna pitanja predložio je da ih „rješavaju entiteti istovremeno“ što je podrivanje države i državnih institucija.
Iz Brisela se oglasio i Konaković koji je najavio novi sastanak državne koalicije ali do njega nije došlo. Čini se da je iščezao i optimizam Dragana Čovića koji se nije pretjerano oglašavao o sastanku u Briselu.
Iako je već 7. decembra uslijedila sjednica Vijeća ministara BiH na dnevnom redu nije bilo zakona.
Za 12. decembar je zakazana nova sjednica Vijeća ministara BiH, a u obimnom dnevnom redu nema nijednog zakona, ni reformskog niti bilo kakvog drugog koji bi olakšao život građana u BiH.
U pauzi održavanja sastanaka iz SNSD-a su pokrenuli inicijativu za smjenu ministra odbrane Zukana Heleza što će se naći na sjednici Predstavničkog doma PS BiH 21. decembra. Na istoj sjednici je i zahtjev za smjenu SNSD-ovog Staše Košarca, a prijedlog su podnijeli zastupnici opozicije iz FBiH i Rs-a.
Evidentno je da postoji zastoj na državnom nivou, a rokovi koje su lideri sami postavili su odavno probijeni. Dok Čović insistira na Izbornom zakonu, a Dodik na Ustavnom sudu BiH, trojka još uvijek nije jasno artikulisala svoje stavove i zahtjeve prema partnerima.
Pozicija trojke otežana je i činjenicom da HDZ-u moraju isporučiti veliki broj pozicija na nivou Federacije BiH, a što im opravdano otežava opozicija.
“Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske”, piše u prvom članu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH o kojem će se u utorak izjašnjavati Narodna skupština RS.
“Odluke iz člana 1. ovog zakona neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH. Do donošenja zakona iz stava 1. ovog člana, privremeno se stavljaju van snage odredbe zakona kojim se propisuje objavljivanje zakona i drugih propisa Republike Srpske, u dijelu koji se odnosi na propise i druge akte koje donosi Ustavni sud Bosne i Hercegovine”, piše u prijedlogu Zakona koji ima samo četiri člana, s tim da u četvrtom članu piše vrijeme stupanja na snagu ovog Zakona.
A evo šta piše u obrazloženju ovog zakona.
“Narodna skupština Republike Srpske, na Sedmoj posebnoj sjednici, 21. juna 2023. godine, usvojila je Zaključke u vezi sa neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH, gdje je u tački 7. pozvala Ustavni sud da ukine svoju odluku o brisanju člana 39. Pravila Ustavnog suda BiH i zadužila Vladu Republike Srpske i Ministarstvo pravde da pripreme Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH kojim se treba riješiti i pitanje pravne zaštite lica koja bi bila izložena eventualnom krivičnom gonjenju zbog neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH.
Povod za predlaganje ovog zakona je činjenica da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na vanrednoj sjednici, održanoj 19. juna 2023. godine, donio Odluku kojom je izmijenio Pravila Ustavnog suda BiH i brisao odredbu člana 39. Navedeni član propisuje da se sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuju najmanje troje sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske odgađa, s tim da će se u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga naredna sjednica održati. Iz naprijed navedenog jasno proizlazi da je Ustavni sud održavanje plenarne sjednice (sjednice svih sudija tog suda) uslovio time da sjednici treba da prisustvuje najmanje troje sudija izabranih iz Federacije BiH i najmanje jedan sudija izabran iz Republike Srpske, s tim da će se u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga naredna sjednica održati. Taj uslov mora biti ispunjen šta god da je predmet odlučivanja na plenarnoj sjednici, uključujući i donošenje izmjena Pravila Ustavnog suda. S obzirom na to da je Ustavni sud BiH 19. juna 2023. godine održao vanrednu plenarnu sjednicu, na kojoj je usvojio Odluku o izmjeni Pravila tog suda i omogućio uvođenje prakse da se ubuduće sjednice mogu zakazivati, održavati i odluke donositi i bez sudija izabranih od Narodne skupštine Republike Srpske, ukazala se potreba za donošenjem ovog zakona u cilju zaštite Ustavom zagarantovanih prava Republike Srpske, kao i zaštite Republike Srpske od odluka koje će se eventualno donositi bez sudija imenovanih iz Republike Srpske. Odluke Ustavnog suda BiH, prema odredbama ovog zakona, neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske sve dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH. Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je Pravila, kojima je regulisao pitanja koja bi trebalo da se utvrđuju isključivo zakonom. Tu se prije svega misli na nadležnost, finansiranje, organizaciju Ustavnog suda, nespojivost funkcije sudije Ustavnog suda, imunitet i prestanak vršenja funkcije sudije Ustavnog suda i druga pitanja koja ne mogu biti predmet Pravila. Takođe, pored ovih pitanja, Zakonom o Ustavnom sudu BiH potrebno je regulisati način izbora sudija Ustavnog suda, koje prema važećem ustavnom rješenju bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i koji ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države. Iz naprijed navedenih razloga neophodno je donijeti Zakon o Ustavnom sudu BiH, a Pravilima Ustavnog suda trebalo bi da se utvrde samo procesne radnje Ustavnog suda BiH.Članom 213. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 66/20) data je mogućnost, izuzetno, za donošenje zakona po hitnom postupku u slučaju kada se zakonom uređuju pitanja i odnosi nastali usljed okolnosti koje nisu mogle da se predvide, a nedonošenje zakona po hitnom postupku bi moglo prouzrokovati štetne posljedice po život i zdravlje ljudi, bezbjednost Republike i rad organa i organizacija, i ako je to u opštem interesu. Po hitnom postupku može se donijeti i zakon za koji je Ustavni sud Republike Srpske odlukom utvrdio njegovu neusklađenost sa Ustavom. S obzirom na to da se donošenjem Odluke Ustavnog suda BiH o izmjeni Pravila Ustavnog suda BiH prouzrokuju štetne posljedice za rad organa i organizacije Republike Srpske, stvaraju mogućnosti za sazivanje sjednica i donošenje odluka bez sudija izabranih od strane Narodne skupštine Republike Srpske i time urušavanje ustavne nadležnosti Republike Srpske, u opštem je interesu donošenje ovog zakona po hitnom postupku”, navedeno je u obrazloženju Zakona.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
.jfif)
