Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić podnio je apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine u kojoj traži obaranje najnovijih izmjena Ustava entiteta F BiH i Izbornog zakona, piše politicki.ba.
Komšić je zatražio i privremenu mjeru o nesprovođenju odluke Christiana Schmidta kojom se, uz ostalo, povećava broj delegata Dom naroda Federalnog parlamenta sa 57 na 80. Može li Ustavni sud Bosne i Hercegovine oboriti odluku visokog predstavnika?Ili je on iznad ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine?
Može!
Christian Schmidt nije iznad Ustava Bosne i Hercegovine.
To je i on sam u više navrata isticao dajući svoje tumačenje zašto ne može provoditi raniju presudu Ustavnog suda BiH u jednoj drugoj apelaciji Komšića.
Schmidt je isticao da se radi o promjenama Ustava BiH, a za to on nema mandat ni ovlasti.
Nadalje, Ustavni sud BiH je već ranije poništavao odluke visokih predstavnika.
Jedna takva je kada je ova institucija poništila Statut Grada Mostara kojeg je nametnuo Paddy Ashdown.
Dakle, Ustavni sud može poništiti Bonske ovlasti visokog predstavnika.
Ako je suditi po dostupnim detaljima najnovije Komšićeve apelacije, Ustavni sud će morati poništiti intervencije Schmidta u Ustav entiteta F BiH i Izborni zakon BiH i zato što je visoki predstavnik u svoju odluku ugradio odredbe koje je Ustavni sud BiH prije sedam godina proglasio neustavnim!
Milorad Dodik i SNSD definitivno će imati četiri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, saznaje Istraga.ba. Sud BiH je poništio odluku Centralne izborne komisije BiH u vezi sa petim delegatom u Klubu Srba. Sada je Sud BiH naložio centralnoj izbornoj komisiji BiH da donese odluku identičnu onoj koju je donijela Izborna komisija Narodne skupštine Republike Srpske. To znači da će sporni listić o kojem je ovisila raspodjela delegata biti proglašen nevažećim.
Podsjećamo, prilikom glasanja u Narodnoj skupštini RS, dvije liste, prva SNSD-ova, a druga PDP-ova, imale su po 12 glasova. Međutim, Izborna komisija NSRS koja je provodila izbor delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je pao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać iz SNSD-a ostala na dvanaest glasova.
Uslijedila je, potom, žalba CIK-u čiji su članovi, na sjednici održanoj 5. decembra, po službenoj dužnosti utvrdili da je listić važeći. Nakon toga, SNSD je uputio žalbu Sudu BiH, a žalbu je, prema informacijama Istrage, pisao bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija koji je iskoristio svoje veze sa sudijama.
Sud BiH je, potom, uvažio žalbu SNSD-a nalažući CIK-u ponovno odlučivanje.
CIK je, potom, ponovo odlučio da je listić važeći. SNSD je opet uputio žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH koje je opet poništilo odluku CIK-a i naložilo da se donese odluka o poništavanju spornog listića.
Sa ova četiri delegata SNSD je postao nezaobilazan faktor na nivou BiH. Bez Dodikove stranke više ne može bitio donesena nijedna odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Aerodromi u Federaciji BiH uskoro bi mogli biti dati pod koncesije “stranim investitorima”. Naime, ambasadori SAD-a i EVU u BiH Michael Murphy i Johann Sattler poslali su prošle sedmice Vladi Federacije BiH pismo u kojem zahtijevaju “energetsku tranziciju” i “reformu javnih preduzeća”. Jedna od reformi bi se trebala odnositi na aerodrome u Federaciji, koji bi, prema stavu ambasadora Murphya i Sattlera, trebali biti dati pod koncesije.
“Federacija BiH bi trebala dati prioritet uspostavi zakonskih okvira koji će omogućiti javno-privatno partnerstvo i koncesije, te potaknuti privatna ulaganja. Konkretno, koncesije za rad aerodroma se ne mogu dalje racionalno odgadati”, navedeno je u pismu Murphyevom i Sattlerovom pismu koje je u posjedu Istrage.
Podsjetimo, godinama međunarodni zvaničnici, među kojima je i bivši supervizor za Brčko diskrikt Michael Scanlane, pokušavali su izdejstvovti odluke prema kojima bi Aerdrom Sarajevo, ali i drugi aerdromi, otišli pod kocesije. stranijh investitora. Scanlane je, prema informacijama Istrage, svoje aktivnosti provodio u saradnji sa biznismenima iz Srbije. Treba napomenuti i da su kadrovi HDZ-a i Trojke u Vijeću ministara BiH uveli dodatne takse koje sprječavaju razvoj Aerodroma Tuzla. No, o tim poslovima ćemo u narednom periodu. Sada se vratimo na pismo koje su Murphy i Sattler poslali premijeru Nikšiću.
“Potrebno je ubrzati energetsku tranziciju FBiH podsticanjem ulaganja u obnovljive izvore energije, što postaje sve važnije sa približavanjem uvođenja mehanizma Evropske unije za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM)“, napisali su Murphy i Sattler.
Ovo, ukratko, znači, smanjenje proizvodnje električne energije u termoelektranama i smanjenje proizvodnje uglja (koja je stacionirana u kantonima sa bošjačkom većinom), te ojačavanje proizvodnje putem solara koji su postali prvi biznis HDZ-u bliskih kadrova u zapadnoj Hercegovini.
U nastavku objavljujemo Murohyevo i Sattlerovo. pismo u cjelosti.
“Pozdravljamo nedavne pozitivne poteze zakonodavnih i izvršnih organa Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Posebno želimo da pohvalimo usvajanje tri važna energetska zakona u Parlamentu čiji je cilj omogućiti bolje strateško planiranje i osigurati bolji zakonodavni okvir za energetski sektor. Takođe pozdravljamo donošenje Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata, kao i Zajedničke platforme za reformu javne uprave. Ovi potezi pokazuju Vašu predanost evropskom putu BiH i posvećenost provedbi reformi koje će biti od koristi građanima.
Želimo Vam skrenuti pažnju na jedno hitno pitanje od izuzetne važnosti za finansijsku stabilnost i ugled Bosne i Hercegovine (BiH). Usklađenost zemlje sa medunarodnim standardima u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (SPN/FT) ocjenjuje Odbor stručnjaka Vijeća Evrope za SPN/FT (MONEYVAL), a postupak ocjenjivanja završava u februaru 2024. godine. Ukoliko se do tada ne ispune međunarodni standardi, postoji realna mogućnost da se BiH ponovno nađe na listi jurisdikcija Radne grupe za finansijske mjere protiv pranja novca (FATF) i Evropske unije (EU) sa strateškim nedostacima u sistemu za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma. Stavljanje na te liste povlači za sobom političke,ekonomske i finansijske posljedice po državu. Ključni korak u pravcu ispunjenja međunarodnih uslova jeste usvajanje novog Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, usklađenog sa pravnom stečevinom EU i preporukama FATF-a. Još uvijek se čekana imenovanje nadzornih tijela u FBiH, što koči finalizaciju zakona i negativno utiče neusklađenost BiH sa standardima u oblasti SPN/FT. Pozivamo Vas da bez odlaganja riješite ovo pitanje, utvrđivanjem nadzornih tijela unutar postojećih institucionalnih struktura u FBiH.Takođe Vas pozivamo da riješite pitanje uspostave registra stvarnog vlasništva pravnih osoba u FBiH, što je još jedan važan uslov za ocjenu MONEYVAL-a.
Drugi važan prioritet za Vladu FBiH je provedba Zakona o suzbijanju korupcije iorganizovanog kriminala u FBiH, koji je usvojen 2014. godine. Očekujemo da Vlada FBiH bez odlaganja osigura privremene i stalne prostorije za specijalizovane odjele. Ambasada SAD-a iEvropska unija su spremni pomoći Vladi FBiH i osigurati značajnu podršku u provedbi tog Zakona. Stvaranje održivog i djelotvornog sistema za borbu protiv korupcije će dugoročno omogućiti veći prosperitet za građane FBiH.
Primili smo k znanju da je nedavno usvojen Plan rada Vlade FBiH za razdoblje 2023-2026.godina, kojim se predviđa niz ključnih reformi u više sektora. Dalje usklađivanje politika zakonodavstva, kao i socio-ekonomske reforme, su ključni za građane i privredu, te za napredak BiH na svom putu ka članstvu u EU. Radujemo se nastavku dijaloga i pružanju podrške Vladi FBiH u radu na prioritetima iz okvira Plana rada koji su bitni za proces integracija. Potrebno je hitno provesti socio-ekonomske strukturalne reforme kako bi se odgovorilo naglavne izazove koji ugrožavaju konkurentnost, te kako bi se postigao dugoročni i održivi rast koji će građani osjetiti. Očekujemo da nadležni u FBiH brzo provedu reforme usmjerene na unapređenje poslovnog okruženja; jačanje unutrašnjeg tržišta zemlje i spremnosti za zelenu i digitalnu tranziciju; unapređenje rada, transparentnosti i odgovornosti preduzeća u državnom vlasništvu; te povećanje nivoa zaposlenosti, posebno mladih, žena i ugroženih kategorija.Stoga Vam želimo skrenuti pažnju na neke od ključnih reformi koje je potrebno hitno razmotriti uskladu sa Zajedničkim zaključcima Ekonomskog i financijskog dijaloga i smjernicama ERP-a.
Potrebno je ubrzati energetsku tranziciju FBiH podsticanjem ulaganja u obnovljive izvore energije, što postaje sve važnije sa približavanjem uvođenja mehanizma Evropske unije za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM).
Reforma preduzeća u državnom vlasništvu se mora ubrzati. Krajnji cilj je poboljšati mehanizme nadzora i transparentnost; racionalizirati operacije; osigurati stručno i apolitično upravljanje; izraditi i provoditi sektorske strategije; te olakšati ulaganja u javnu infrastrukturu. Praksa biranja rukovodstva u tim preduzećima na temelju politike mora prestati. FBiH bi trebala dati prioritet uspostavi zakonskih okvira koji će omogućiti javno-privatno partnerstvo i koncesije, te potaknuti privatna ulaganja.Konkretno, koncesije za rad aerodroma se ne mogu dalje racionalno odgađati.
Tržište rada kakvo je danas nije dobro ni za poslodavce ni radnike, posebno za mlade,žene i ugrožene kategorije. Hitno je potrebna nova politika tržišta rada, utemeljena na konkretnoj i koherentnoj dijagnostici i jasno definisanim reformskim mjerama.Potrebno je napraviti razliku između aktivnih i pasivnih tražitelja posla kako bi zavodi za zapošljavanje mogli usmjeriti svoje resurse na one koji zaista traže posao.
Privatni sektor treba biti motor rasta u FBiH. Vlada FBiH i Parlament FBiH moraju hitno usvojiti novi Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak kako bi što prije stupili na snagu. S obzirom na rekordan rast javnih prihoda, socijalne doprinose je potrebno maksimalno smanjiti kako bi se omogućio rast privatnog sektora,zapošljavanje novih radnika i privlačenje investitora.
Da bi strukturalne reforme bile koherentne, djelotvorne i efikasne, Vlada FBiH mora unaprijediti obuhvat i ažurnost dostupnih statistika, uključujući makroekonomske statistike, regionalne račune, ankete o radnoj snazi i statistike vladinih finansija.
Suštinske socio-ekonomske reforme se provode u bliskoj saradnji sa socijalnim partnerima.Vlada FBiH treba hitno oživjeti dijalog sa poslodavcima i sindikatima, uključujući kroz održavanje redovnih sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća, ali i sastanke sa drugim grupama koje zastupaju interese poslodavca i radnika.
Upoznati smo da se savjetnici Vaših ministara sastaju sljedeći utorak kako bi dogovorili konkretne prioritete za svako ministarstvo, u skladu sa listom prioriteta evropskih integracija,koji smo dostavili na sastanku u junu. Radujemo se da u narednim sedmicama organizujemo datni sastanak sa Vama, kako bismo nastavili naš konstruktivan dijalog”, navedeno je u pismu koje je dostavljeno premijeru Nerminu Nikšiću te dopremijerima Vojinu Mijatoviću i Toniju Kraljeviću.
“Idući izbori se ne mogu održati po postojećem izbornom zakonu”, kazao je u srijedu Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u BiH na sastanku sa hrvatskim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, saznaje Istraga.ba.
Sam Sattler, ne navodeći detalje sastanka, priznao je kasnije u srijedu da je “imao dobru i otvorenu razmjenu mišljenja sa članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem o pristupanju EU, 14 ključnih prioriteta, izbornoj reformi i pomirenju”.
Izborna reforma je, zapravo, ono zbog čega je ambasador EU u BiH i krenuo u “diplomatsku ofanzivu”. Njegovi stavovi, međutim, usaglašeni su sa stavovima čelnika dvije Hrvatske demokratske zajednice, one sa sjedištem u Zagrebu i one sa sjedištem u Mostaru. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović prije sedam dana izgovorio je rečenicu koju će kasnije u Predsjedništvu BiH ponoviti Johann Sattler.
“Bez novog Izbornog zakona teško će biti organizovani izbori”, poručio je 3. juna ove godine Dragan Čović, postavivši rok za dogovor drugu polovinu ovog mjeseca.
Upravo zbog pritiska dva HDZ-a Johann Sattler je pojačao svoje diplomatske aktivnosti zbog čega se u srijedu i sastao sa Željkom Komšićem, kojem je, prema informacijama Istrage, kazao da “idućih izbora nema bez izmjena izbornog zakona”. Šef Delegacije EU u BiH krajem je maja dobio i otvorenu podršku Vlade Hrvatske kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona.
“Nedavno je veleposlanik Sattler bio pod velikim pritiskom onih koji žele opstruirati izbornu reformu i ne bježe od klevetničkog jezika. To je neprihvatljivo i trebali bismo poslati snažnu i jedinstvenu poruku svoje podrške veleposlaniku Sattleru”, naveo je hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić-Radman u svom pismu dostavljenom čelnicima Evropske unije.
U istom pismu Radman-Grlić je naveo da je zabrinut da će, ako se tokom ove godine ne izmijeni Izborni zakon, “doći do velike političke krize 2022. godine, koja će paralizirati političke institucije u zemlji i zaustaviti cjelokupni proces reformi“. I hrvatski ministar vanjskih poslova je, dakle, kazao isto ono što je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler kazao iza zatvorenig vrata u Predsjedništvu BiH.
Čelnici HDZ-a BIH i Hrvatske insistiraju da se prilikom izmjena Izbornog zakona mora voditi računa o “legitimnom predstavljanju naroda”.
“Ne bismo smjeli izgubiti iz vida specifičnu povijesnu i političku pozadinu zemlje i njezinu pravnu tradiciju. Rješenja moraju doći kao rezultat dijaloga i konsenzusa u Bosni i Hercegovini.Od najveće je važnosti istodobno provoditi dva temeljna Načela: i) legitimno predstavljanje tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati, Srbi) i ii) nediskriminaciju svih građana u političkim institucijama”, napisao je hrvatski ministar Grlić-Radman.
Slične stavove prošle su sedmice na sastanku u Banja Luci iznijeli lideri HDZ-a BiH i SNSD-a, Drgan Čović i Milorad Dodik. I za njih je “legitimno predstavljanje” osnov ispod kojeg ne žele ići. Ne bude li takvih izmjena, izbori naredne godine bit će ugroženi. Baš onako kako je to kazao Johann Sattler.
Izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Federacije BiH vrši se na neustavan način, presudio je Ustavni sud BiH još 26. marta 2015. godine. No, odredbe na osnovu kojih se vrši “diskriminatorski” izbor entitetskih rukovodstava nikada nisu izbrisane. I to je jedina presuda kojom Ustavni sud BiH nije naredio “brisanje” spornih članova Izbornog zakona BiH i entitetskih ustava.
Presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Željka Komšića
“Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedeno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.
Osporeni članovi reguliraju izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Federacije BiH. Ustavni sud BiH je, tako, neustavnim proglasio član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske. Tim neustavnim odredbama regulirano je da “Predsjednik RS-a ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda” te da se “Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike direktno biraju s liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika Republike.
Iako je Ustavni sud BiH ove odredbe proglasio neustavnim još u martu 2015. godine, po njima je 2018. godine, na Općim izborima, za predsjednicu Republike Srpske izabrana Željka Cvijanović, a za potpredsjednike Ramiz Salkić i Josip Jerković.
Za razliku od RS-a, izbor aktualnog Predsjedništva Federacije BiH obavljen je prije nego je Ustavni sud BiH sporne odredbe proglasio neustavnim. Marinko Čavara, Milan Dunović i Melika Mahmutbegović imenovani su za predsjednika, odnosno potpredsjednike Federacije BiH u februaru 2015. godine i od tada obavljaju svoje funkcije. Ustavni sud BiH je mjesec dana kasnije konstatovao da član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nisu u skladu s Ustavom BiH.
“(1) Pri izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda može kandidirati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH. (2) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH zahtijeva prihvaćanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Predstavničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, piše u osporenoj odredbi Ustava Federacije BiH.
Dakle, trenutni način izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije je – neustavan. A upravo na taj način izbora poziva se lider HDZ-a BiH Dragan Čović, koji blokira izbor novog rukovodstva Federacije BiH koristeći dvotrećinsku većinu u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH.
Važno je napomenuti da su protiv ove odluke Ustavnog suda BiH bili Valerija Galić, Miodrag Simović, Mato Tadić i Zlatko Knežević. Dakle, odluka je donesena glasovima troje stranih i dvoje bošnjačkih sudija – Mirsada Ćemana i Seade Palavrić. No, ono što je posebno specifično za ovu presudu je tačka 75. obrazloženja.
Ustavni sud BiH neće brisati “neustavne odredbe” u “slučaju Komšić”
“Trenutno je nemoguće predvidjeti i obim ovih izmjena. Stoga, Ustavni sud neće ukinuti navedene odredbe ustava entiteta i Izbornog zakona, odnosno neće naložiti Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini i Parlamentu Federacije BiH da izvrše usaglašavanje navedenih odredaba, dok u domaćem pravnom sistemu ne budu usvojene ustavne i zakonodavne mjere kojima se okončava postojeća neusklađenost Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona s Evropskom konvencijom koju je utvrdio Evropski sud u citiranim predmetima”, piše u obrazloženju odluke Ustavnog suda BiH.
Ustavni sud BiH, dakle, ne želi brisati neustavne odredbe ustava Federacije i RS-a i Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor rukovodstva entiteta. Isti taj sud, međutim, dvije godine kasnije donosi odluku o brisanju “neustavnih odredbi” Izbornog zakona BiH koje su se odnosile na način izbora delegata u Domu naroda Federacije BiH po apelaciji Bože Ljubića.
Ustavni sud BiH nalaže brisanje neustavnih odredbi u “predmetu Ljubić”
Te odredbe su izbrisane na osnovu presude u “slučaju Ljubić”, što znači da je ta presuda – provedena. Za razliku od presude donesene po apelaciji Željka Komšića.
Za visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta – Dragan Čović je “istinski vođa Hrvata”. Profesori njemačkog jezika koje smo konsultovali prije objave teksta reći će nam da se riječ “eigentliche” još može prevesti kao “pravi”. No, to ne mijenja suštinu. Pravi ili istinski, potpuno je svejedno.
Proteklih dana, nakon što su objavljene njegove riječi izgovorene na jednoim skupu u Njemačkoj, visoki predstavnik je obilazio pojedine ambasade tvrdeći da je u pitanju pogrešan prevod. U srijedu će, pak, iz OHR-a za N1 reći da Christian Schmidt nije stao na bilo čiju stranu.
“Visoki predstavnik je govorio o situaciji i opisao različite stavove, pri čemu je napomenuo da su trenutni razgovori o reformi izbornog zakona teški. On nije stao ni na čiju stranu, a predložio je da se zajednički radi kako bi se na vrijeme započeli razgovori o zakonu ili izmjenama zakona, prije održavanja izbora 2022. godine” saopćili su iz OHR-a.
Istraga.ba uspjela je doći do video snimka Schmidtovog nastupa u Njemačkoj i potpuno je jasno da je visoki predstavnik nije samo govorio “općenito o situaciji” i “opisaivao različite stavove”. Schmidt je direktno stao na stranu Dragana Čovića nazvavši ga – istinskim ili pravim vođom Hrvata. Evo šta je tačno rekao visoki predstavnik nakon što je emitirana video poruka hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.
“Gospodin koji je ovdje pričao, predsjednik Komšić je hrvatski predstavnik u državnom Predsjedništvu, ali je većinom biran od Bošnjaka, a ne Hrvata. To pokazuje koliko je komplicirano, takoreći, jer je pravi/istinski vođa Hrvata gospodin Čović izgubio od njega”, kazao je Crhistian Schmidt.
“Od mnogo ljudi, mnogo mladih ljudi koji idu iz BiH, natprosječno, većinom su to Hrvati, vrlo jednostavno. Većina Hrvata, oni koji se izjašnjavaju kao Hrvati ili ljudi iz Bosne, Bosanci koji imaju hrvatsku etničku pozadinu, uglavnom imaju dvojno državljanstvo, i hrvatsko, što vodi do toga kada pokažu hrvatski pasoš, to je pasoš Evropske unije, i sa njim ne postoji mnogo pitanja i prepreka koje se postavljaju pred državljane Bosne i Hercegovine. I zbog toga se, nažalost, mora zaključiti da se udio hrvatskog stanovništva, koji je postavljen na 15-17%, a u stvarnosti je izuzetno reduciran, što opet dovodi do zabrinutosti kod onih koji su ostali ili koji su izabrani u tom političkom području da reprezentativnost udijela hrvatskog stanovništva u kompliciranoj državnoj strukturi nije potpuno osigurana”, kazao je Schmidt.
Prema Schmidtu, dakle, Bosni i Hercegovinu uglavnom napuštaju Hrvati, što je, pazite sada, posljedica dvojnih državljanstava. Ili, još jednostavnije rečeno, Hrvati iseljavaju iz BiH zbog toga što imaju “hrvatske pasoše” koji im omogućavaju lakši odlazak. Rješenje tog problema Schmidt vidi u izmjenama Izbornog zakona BiH.
“I Hrvatima treba dati mogućnost da se osjećaju predstavljeno, a ne da se završi u nekom obliku bojkota izbora”, rekao je visoki predstavnik.
Podsjećamo, Christian Schmid i dio međunarodne zajednice razmatra mogućnost da donesu odluku o ograničavanju broja mandata u Predsjedništvu BiH. Ukoliko bi to pravilo važilo retroaktivno, Željko Komšić i Bakir Izetbegović se više ne bi mogli kandidovati, dok bi Dragan Čović i Milorad Dodik imali pravo kandidature. Međutim, postoje tehnički problemi za donošenje takve odluke, jer je u Ustavu BiH navedeno da se, nakon četvorogodišnje pauze, za člana Predsjedništva mogu kandidirati i oni koji su ranije bili dva mandata člani Predsjedništva. OHR nema mandat da mijenja Ustav, ali dio Međunarodne zajednice pokušava da ovaj problem riješi preko Ustavnog suda. Glavni riječ vodi Njemačka, čije su diplomate posljednjih dana započele aktivnosti u vezi sa pripremom sastanka o “reformi izbornog sistema BiH”. Sastanak bi se trebao održati u George C. Marshall centru u Garsmich-Partenkirchenu u Njemačkoj. Prema informacijama Istrage, već su obavljeni neki sastanci u institucijama BiH i trenutno se radi na usaglašavanju termina i učesnika tog sastanka.
Podsjećamo, Crhistian Schmidt je nosilac hrvatskog odličja “Red Ante Starčevića” koje je ranije dodijeljeno dvojici ratnih zločinaca Dariu Kordiću i Jadranku Prliću. Na konferenciji za medije u Sarajevu je kazao da ne želi vratiti ova odličja, bez obzira na činjenicu što ga dijeli sa osobama koje su pred Haškim tribunalom osuđene za ratne zločine.
Angelina Eichhorst, direktorica za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) jedna je od najvećih protivnica uvođenja evropskih sankcija predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, saznaje Istraga iz više diplomatskih izvora.
Isti izvoru su nam, podsjećamo, još 15. novembra potvrdili da se Mađarska protivi uvođenju sankcija Miloradu Dodiku, te da su, osim Njemačke, zagovornici kažnjavanja člana Predsjedništva BiH iz RS-a, još i zemlje Beneluxa i Češka Republika. Sve je ovo kasnije potvrdio i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto koji je kazao da “sankcije nisu alat broj jedan, jer sve dosadašnje sankcije koje je uvodila Evropska unija nisu postigle rezultate”.
S obzirom na relacije mađarskog premijera Viktora Orbana i Milorada Dodika, ovakav stav ministra Szijjarta je potpuno očekivan. No, da vidimo ko još podržava stav da je “rano za sankcije”.
Prema informacijama Istrage, osim Mađarske uvođenju sankcija Miloradu Dodiku otvoreno se protive Francuska, Slovenija i Evropska služba za vanjske poslove u kojoj bitnu ulogu ima nizozemska diplomatkinja Angelina Eichhorst. Direktorica za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) je dugogodišnja prijateljica predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović, koju je u oktobru 2019. godine primila u službenu posjetu u Briselu.
Da se Angelina Eichhorst protivi sankcijama dalo se naslutiti i krajem oktobra ove godine, kada je bila u službenoj posjeti Sarajevu i kada je, na konferenciji za medije, “slučajno” nosila papir na kojem je pisalo da nije vrijeme za sankcije.
“Ono što mi trebamo danas je dijalog među političkim liderima. Trebamo čistu strategiju koje konkretne rezultate sankcije mogu postići u ovoj fazi. Smatramo da još uvijek nije vrijeme da govorimo o sankcijama, fokus treba biti u nastavku dijaloga političkih subjekata u BiH”, pisalo je na dokumentu koji je Eichhorst držala tokom konferencije za medije u Sarajevu.
U istom dokumentu je posalo da sankcije moraju biti donesene jednoglasno. Ali konsenzus, očito, ne postoji. Mađarska je, rekosmo, već jasno iznijela stav da se protivi uvođenju sankcija Moloradu Dodiku. Isti stav, prema informacijama Istrage, ima i slovenački ministar vanjskih poslova Anže Logar, inače kadar stranke slovenačkog premijera Janeza Janše. Početkom novembra Janša je primio Milorada Dodika u Ljubljani gdje je imao “sadržajan razgovor”.
“Teritorijalni integritet i poštovanje postojećeg ustavnog poretka, vodeći računa o istim pravilima za sve, temelj za suživot njenih naroda i rješavanje trenutnih dilema. Budućnost u punom suverenitetu BiH i članstvu u EU“, objavio je Janša na Twitteru nakon susreta sa Dodikom.
“Ista pravila za sve” je formulacija koju, govoreći u kontektu Bosne i Hercegovine, nerijetko koriste ruske diplomate. Sličnu formulaciju je i sredinom novembra upotrijebio i komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi koji je, tokom rasprave o sankcijama Miloradu Dodiku, kazao da u Bosni i Hercegovini treba “fer predstavljati sve strane”. Slične izjave, glede sankcija, dao je i visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell.
“Kriza je ozbiljna i jako smo zabrinuti. Umjesto da se neizborna godina iskoristi za reforme, neki politički lideri odlučili su se za secesiju i oštru nacionalističku retoriku. To mora prestati”, poručio je 15. novembra Josep Borrell.
Dakle, većina zvaničnika Evropske komisije ne zagovara uvođenje sankcija protiv Milorada Dodika, koje je predložio njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maaas. Osim njih, kako saznajemo, čvrsto protiv sankcija su vlade Francuske, Mađarske i Slovenije. Svoj stav, za sada, nisu iznijeli zvaničnici Kipra, Grčke, Austrije, Irske, Portugala, Poljske, Malte i Slovačke. Izvori Istrage iz Brisela očekuju da će nabrojane članice EU biti protiv sankcija. Bez stava su i baltičke države Litvanija, Latvija i Estonija, ali s obzirom na njihove stavove prema proruskim režimima, za očekivati je da ove države podrže odluku o uvođenju sankcija. Sankcije, za sada, otvoreno zagovaraju zemlje Beneluxa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg), Češka Republika i Njemačka. Vjerovatno će im se pridružiti i nordijske zemlje – Švedska, Danska i Finska.
Neustavne aktivnosti vlasti Republike Srpske centralna su tema izvještaja visokog predstavnika Christiana Schmidta, upućenog ove sedmice Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Ovaj izvještaj bit će razmatran na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, zakazanoj za 11. maj. Istraga.ba je u posjedu ovog dokumenta OHR-a i u nastavku ćemo citirati ključne dijelove. Ukoliko, pak, želite pročitati kompletan izvještaj Christiana Schmidta, dovoljno je da kliknete ovdje.
“Od oktobra prošle godine entitetske vlasti Republike Srpske (RS), na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji predvodi član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, intenzivirali su svoje aktivnosti usmjerene na jednostrano preuzimanje državnih nadležnosti od strane entiteta RS u području, između ostalog, obrane, indirektnih poreza i pravosuđa.
Entitetski zakonodavni organ, Narodna skupština RS-a, usvojila je političke akte kojima se vlasti RS-a obavezuju da ih provedu kroz različite mjere. Ove mjere uključuju jednostrano povlačenje RS iz sporazuma o prijenosu koje su RS i entitet Federacije potpisale u prošlosti, te usvajanje sveobuhvatnih zakonodavnih obveza, od kojih su neke već realizirane. Ove radnje potkopavaju ustavne obaveze države i institucija uspostavljenih da izvršavaju te obaveze, što predstavlja poništavanje ključnih reformi provedenih u okviru Općeg okvirnog sporazuma za mir. Oni ne samo da narušavaju osnove Mirovnog sporazuma, već izravno prijete poništavanjem više od 25 godina napretka u izgradnji BiH kao države koja je čvrsto na putu ka integracijama u Evropsku uniju (EU)”, navedeno je u izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Opasnost, nastavlja visoki predstavnik, leži u tome da RS “neosporno dekonstruira ustavni okvir BiH, budući da se struktura države BiH kako je navedena Općem okvirnom sporazumu za mir, postupno raspada”.
“Kao konačni tumač civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir, ponavljam, kao što sam učinio i u svom izvještaju u studenom, da vlasti RS ozbiljno krše Mirovni sporazum”, konstatira Schmidt i ističe da napori i aktivnosti međunarodne zajednice ne obeshrabruju čelnike RS-a da nastave sa svojim akcijama.
U Izvještaju se, dalje, navode konkretne aktivnosti NSRS-a u vezi sa usvajanjem Zakona o lijekovima RS, Zakona o imovini RS, Zakona o VSTV-u RS …
“Vlasti RS-a još uvijek aktivno rade na potkopavanju države BiH, njenih nadležnosti i institucija, a time i Općeg okvirnog sporazuma za mir. S jedne strane, izabrani i imenovani iz RS-a u državne institucije nastavljaju paralizirati te institucije blokirajući njihovu sposobnost rada i odlučivanja. Kao rezultat toga, zakonodavni učinak ne postoji, reforme, uključujući one potrebne za napredak prema EU, u zastoju su, međunarodni sporazumi su na čekanju, a drugu godinu zaredom nema usvojenog državnog proračuna”, navodi visoki predstavnik.
Christian Schmidt podsjeća Vijeće sigurnosti UN-a i da je NSRS usvojila Zakon o neprihvatanju odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka koji je, izmjenama Krivičnog zakona BiH, inkriminisao negiranje genocida i drugih presuđenih ratnih zločina.
“Negiranje genocida, relativizacija ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca smanjeno nakon što je moj prethodnik u julu 2021. godine nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH.Međutim, takva praksa se nastavila“, piše Schmidt i kao primjere navodi murale ratnom zločincu Ratku Mladiću oslikane u Beogradu i nekim gradovima u Republici Srpskoj.
Visoki predstavnik podsjeća i da je, od 6. do 9. januara, zabilježeno nekoliko incidenti govora mržnje i prijetnji Bošnjacima u Bijeljini, Doboju, Višegradu, Prijedoru, Foči i Nevesiniji u RS, te u Brčko Distriktu.
“Na glavnom događaju RS-a u Banja Luci Milorad Dodik je stajao je s osuđenim ratnim zločincem Vinkom Pandurevićem. Dan nakon događaja 9. januara, stotine prosvjednika okupilo se ispred OHR-a u Sarajevu, a hiljade u glavnim gradovima širom svijeta, kako bi pozvali međunarodnu zajednicu da reagira na nastavak destruktivnog ponašanja vlasti RS-a. Obratio sam se prosvjednicima i razgovarao s nekima od njih, koji su bili uplašeni i frustrirani. Oni iz prošlosti znaju da je u sadašnjoj dinamici potencijal vrlo stvaran da politička kriza preraste u sigurnosnu krizu i međunarodna zajednica mora reagirati na odgovarajući način”, navedeno je u izvještaju OHR-a.
U izvještaju su detaljno obrazložene i aktivnosti u vezi sa Zakonom o lijekovima RS kojim se ruši Agencija za lijekove Bosne i Hercegovine.
“Agencija BiH jedina je institucija u BiH ovlaštena za osiguranje sigurnosti i učinkovitosti farmaceutskih proizvoda i medicinskih sredstava u BiH, te jedina takva agencija osnovana u skladu s pravnom stečevinom EU kao uvjetom za BiH u procesu pristupanja EU. Vraćanje unatrag ozbiljno ugrožava unutarnje tržište BiH, posebno slobodno kretanje roba. Podriva ispunjavanje međunarodnih obveza BiH koje proizlaze iz međunarodnih konvencija koje se odnose na trgovinu opojnim drogama i psihotropnim tvarima iove reformeizravno se protivi mjerama zaštite javnog zdravlja i predstavlja opasno inepotreban rizik za živote i dobrobit svih građana BiH”, konstatira Schmidt.
Dalje, Christian Schmidt navodi i da je, upotebom bonskih ovlasti, morao reagirati u vezi sa Zakonom o imovini RS koji je NSRS usvojila po hitnom postupku.
“Zakon o nepokretnoj imovini RS koja služi za rad organa javne vlasti stupio je na snagu 14. aprila. Zakon predstavlja jednostrani pokušaj RS da regulira vlasnička prava nad imovinom državne imovine i neustavan je. Njime se krše relevantne odluke Ustavnog suda BiH i onemogućava prihvatljivo i održivo rješavanje pitanja državne imovine – ključni zahtjev Agende 5+2. Osim toga, krši se Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom (zabrana raspolaganja), prema kojem je svaki pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom suprotno ovim zakonima ništavan. Stupanjem na snagu Zakon bi stvorio pravni kaos i neizvjesnost imovinske odnose, uključujući i vis-à-vis buduća ulaganja u RS”, navedeno je u Izvještaju.
Političke turbulencije u BiH i dalje su, ističe Schmidt, najvidljivije u Predsjedništvu BiH, jer se različiti stavovi člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika s jedne strane i članova Predsjedništva Željka Komšića i Šefika Džaferovića s druge strane svakodnevno izražavaju o nizu pitanja. Visoki predstavnik navodi i da su Komšić i Džafeorivić jasno za osudu ruske agresije na Ukrajinu, dok Milorad Dodik nastoji da institucije BiH budu neutralne.
“Nedavno su se članovi Predsjedništva BiH razišli oko ukrajinske krize, budući da je Dodik bojkotirao sjednicu Predsjedništva nakon što su druga dva člana odbila raspravu o tom pitanju. Dodik je prosvjedovao zbog činjenice da je veleposlanik BiH pri UN-u Sven Alkalaj 2. ožujka zajedno sa 140 drugih država članica u Općoj skupštini UN-a glasovao za zahtjev od Rusije da prekine svoje vojne operacije u Ukrajini”, pojašnjava Schmidt.
U izvještaju se podsjeća i da je Milorad Dodik je na sjednici Predsjedništva od 31. ožujka, nakon što je prethodno blokirao angažiranje helikoptera Oružanih snaga BiH u gašenju požara u Hercegovini, popustio i dao suglasnost, ali “tek nakon što je najavljeno da će kiša ugasiti požare”.
Visoki predstavnik Christian Schmidt dalje u izvještaju navodi da su se u nekoliko gradova u RS desili i incidenti usmjereni prema manjinskim zajednicama.
“Incidenti i provokacije usmjerene prema manjinskim zajednicama oko pravoslavnih i praznika RS u januaru dogodili su se u općinama Bijeljina, Prijedor, Doboj, Foča, Gacko, Nevesinje i Brčko Distriktu RS. Incidenti su slijedili sličan obrazac u kojima su osobe šetale ili se vozile kroz bošnjačke zajednice uzvikujući uvrede, svirajući nacionalističke pjesme, a u nekim slučajevima veličajuči osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. U Bijeljini se pucalo, ali povrijeđenih nije bilo”, navodi Schmidt.
Visoki predstavnik navodi i da Ministarstvo prosvjete RS odbija provesti odluku Ustavnog suda BiH od 23. juna kojom je prihvaćena apelacija grupe roditelja Bošnjaka iz zajednice Konjević Polje u Bratuncu u RS, čime je potkrijepljena njihova tvrdnja da su učenici bošnjačke nacionalnosti diskriminirani u obrazovnom istemu RS-a u pogledu korištenja bosanskog jezika.
Dio svog izvještaja visoki je predstavnik posvetio i izbornim reformama, te najavama blokada izbornog procesa.
“Nedostatak dogovora uglavnom između bošnjačkih i hrvatskih stranaka u Federaciji o izbornim reformama potaknuo je hrvatske stranke na sumnju u održavanje Općih izbora 2022., uključujući uskraćivanje financiranja izbora”, ističe Schmidt.
Osim toga, navodi visoki predstavnik, uz još nepostignut sporazum o izbornim reformama, hrvatski politički predstavnici su sugerirali da bi “teritorijalna reorganizacija” mogla biti potrebna, podižući avet ratne težnje za “trećim entitetom”.
“Napori da se reformom nekoliko aspekata izbornih pravila putem izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i ograničenih ustavnih promjena, nažalost, nisu urodili plodom i ostali su predmet spora prvenstveno između glavne hrvatske stranke, (HDZ BiH) i glavne bošnjačke stranka, (SDA), iako je ishod brine sve stranke. Pohvaljujem neumorne napore posrednika EU-a i SAD-a za postizanje sporazuma između stranaka o ovom pitanju. Vjerujem da ovi napori neće biti uzaludni jer ostaje obaveza BiH da svoj ustavni i pravni okvir uskladi s Evropskom poveljom o ljudskim pravima, relevantnim odlukama Ustavnog suda i preporukama ODIHR-a i GRECO-a, a ovo pitanje će trebati riješiti u budućnosti.Do trenutka pisanja ovog izvještaja, još uvijek ima dovoljno vremena da se stranke dogovore oko paketa i usvoje ga kroz Parlament BiH. Međutim, malo je vjerojatno da će cijeli paket nužnih reformi biti usvojen bez pritiska međunarodne zajednice, koja sada snažno potiče strane da usvoje paket integriteta”, navodi Schmidt.
Ali to što nije postignut sporazum o izmjenama Izbornog zakona, ne smije uticati na proces održavanja ovogodišnjih Općih izbora.
“Nepostojanje sporazuma ni na koji način ne dovodi u pitanje Opće izbore 2022., koji će se održati u prvoj sedmici oktobra po istim pravilima kao i 2018. Međutim, nedostatak dogovora o izbornoj reformi učinit će organizacija izbora izazovnijom. Većina hrvatskih stranaka i dalje uslovljava nastup na ovim izborima promjenom načina izbora članova Predsjedništva BiH. Ove stranke već dugo traže donošenje pravila kojim se osigurava da jedan od članova tročlanog Predsjedništva “legitimno” predstavlja hrvatski konstitutivni narod”, piše visoki predstavnik.
U tom kontekstu, navodi se dalje u Izvještaju, Centralna izborna komisija BiH, zaduženo za organizaciju izbora, do sada nije mogla osigurati sredstva potrebna za provođenje pripremnih aktivnosti, zbog neusvajanja proračuna institucija BiH za 2022. godinu.
“U nedostatku usvojenog budžeta, Vijeće ministara BiH može donijeti posebnu odluku o osiguranju potrebnih sredstava CIK-u za provođenje općih izbora 2022. godine. Početkom aprila, ambasadori PIC-a (minus ruski veleposlanik), OSCE i ja poslali smo pismo predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i zamjenicima predsjedavajućeg, pozivajući ih da to učine bez daljnjeg odgađanja”, ističe Schmidt.
Visoki predstavnik u svom Izvještaju kritikuje i stavove ruskog ambasadora u BiH Igora Kalabuhova.
“Moram izraziti svoje razočaranje zbog nedavnih komentara ruskog ambasadora u BiH, koji je, kako se činilo, prijetio suverenitetu BiH. U intervjuu za lokalne medije 17. marta, ambasador je rekao: “Ako [BiH] odluči biti članica bilo kojeg saveza, to je interna stvar. Naš odgovor je druga stvar. Primjer Ukrajine pokazuje što očekujemo.” Neprihvatljivo je da ambasador i član PIC-a koristi primjer rata koji se odvija u drugoj zemlji kao “upozorenje” svojoj zemlji domaćinu. Nedavni događaji u Ukrajini oštri su podsjetnici na važnost očuvanja mira i stabilnosti. Također moram izvijestiti da je, nakon svoje objave 28. jula 2021. o obustavljanju sudjelovanja na sastancima PIC-a, Ruska Federacija 17. feburara objavila da obustavlja svoj mandatni doprinos budžetu mog Ureda”, naveo je Christian Schmidt.
Visoki predstavnik se u izvještaju dotakao i funkcionalnosti Federacije BiH.
“Nema dogovora o imenovanju nove Vlade FBiH niti o imenovanju nedostajućih ministara zbog iznesenog stava HDZ-a BiH da ne odobrava nikakva imenovanja dok se ne postigne dogovor o izbornoj reformi. Slično, rezultati Općih izbora 2018. također se ne provode u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje ostaje ista Vlada iz mandata 2014.-2018.”, navodi Schmidt.
On ističe da je federalni premijer Fadil Novalić u oktobru 2021. godine uputio dopis predsjedniku i potpredsjednicima Federacije, u kojima je naveo da je potrebno popuniti nedostajuća ministarska mjesta u Vladi, ali da do danas nema imenovanja.
“Ipak, Vlada Federacije sastaje se redovno, održavajući 26 redovnih i 11 vanrednih sjednica. Oba doma Parlamenta Federacije sastajala su se rijetko, pri čemu je Zastupnički dom održao samo šest redovitih i četiri izvanredne sjednice, a Dom naroda samo četiri redovne i šest vanrednih sjednica. Što se tiče zakonodavnog rezultata, usvojeno je samo sedamnovih zakona i 13 izmjena i dopuna postojećih zakona”, piše u Izvještaju koji će 11. maja biti razmatran pred Vijećem sigurnosti UN-a.
Schmidt se dotakao i funkcionalnosti Ustavnog suda Federacije BiH, optužujući direktno predsjednika Federacije Marinka Čavaru za blokadu.
“Imenovanja u Ustavnom sudu Federacije još uvijek nisu riješena. Od 2019. godine, Ustavni sud Federacije imao je četiri slobodna mjesta, zbog penzionisanja sudaca, pa je u Sudu ostalo samo pet od devet potrebnih sudija prema Ustavu Federacije. Za kvorum mora biti prisutno svih pet, a za donošenje odluka potrebna je jednoglasnost. Štoviše, Sudsko vijeće za vitalni nacionalni interes (VNI) uopće ne može funkcionirati, jer ima samo četiri suca, što je nedovoljno za kvorum u vijeću VNI. VSTV BiH je u oktobru 2019. godine predsjedniku i potpredsjedniku Federacije dostavio prijedloge kandidata za tri upražnjena mjesta, a prijedlog kandidata za četvrto mjesto dostavio je u februaru prošle godine. Potom su dva potpredsjednika Federacije dostavili svoje konačne prijedloge predsjedniku Marinku Čavari (HDZ BiH) i pozvali ga da da proslijedi kandidature Parlamentu Federacije. Međutim, Čavara je odbio proslijediti taj akt, blokirajući proces imenovanja i ostavljajući Ustavni sud Federacije nefunkcionalnim”, navedeno je u Izvještaju.
Christian Schmidt u svom izvještaju napominje i teško stanje na BHRT-u.
“Uprava BHRT-a tvrdi da je njen dug nastao zbog odluke Javnog emitera Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) u RS-u da BHRT-u oduzme 50 posto sredstava koja RTRS prikuplja u RS-u, kako je definirano zakonom. RTRS je 2019. godine jednostrano odlučio pokrenuti vlastitu naplatu RTV takse i prestao je uplaćivati na račun jedinstvenog sistema. Javni emiter Federacije, Radio-televizija Federacije BiH (RTFBiH) svoje prikupljene prihode dijeli s BHRT-om, ali se taj prihod prvenstveno prikuplja na područjima Federacije s bošnjačkom većinom. Na hrvatskim područjima, vodeća hrvatska stranka HDZ BiH pozvala je ljude da ne plaćaju RTV taksu i umjesto toga doniraju 1 KM mjesečno privatnoj TV Herceg-Bosna”, napisao je Schmidt.
Kao pozitivne pomake, visoki predstavnik je iznio nekoliko odluka vlasti u Brčko distriktu, te odluku “Gradske uprave Sarajeva da postavi spomen obilježje na Kazanima u spomen na 17 pretežno srpskih stanovnika Sarajeva koje su ubili bošnjački pripadnici Armije Republike BiH tokom 92. i 93. godine.
Godišnjica utemeljenja “Hrvatske republike Herceg-Bosne” u nedjelju bi, osim u Mostaru, trebala biti obilježena u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Brčkom. Potvrđuje to službeni program koji je objavila udruga “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna”, a koji su potpisali Lidija Bradara i Ivo Čolak.
Lidija Bradara je potpisana kao predsjednica Sabora HZ Herceg-Bosne, dok je Ivo Čolak predsjednik Glavnog vijeća HZ HB. Inače, Bradara trenutno obavlja funkciju delegatkinje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Prethodno je portal politicki.ba, pozivajući se na medije bliske HDZ-u BiH, objavio da će u nedjelju, u 11 sati, povodom 29. godišnjica utemeljenja “Hrvatske Republike Herceg Bosne”, U Grudama biti održana sveta misa u župnoj crkvi u Gorici (Grude), a nakon toga, u 12.15 uslijedit će polaganje cvijeća na grob predsjednika “HR HB” mr. Mate Bobana.
Ako je suditi po dostupnom programu, istoga dana u nekoliko gradova i općina također će biti upriličeno polaganje vijenaca i paljenje svijeća na centralnim spomen-obilježjima: u 10.30 u Orašju, u 12 u Bihaću, Livnu, Vitezu, Žepču, Sarajevu, Tuzli i Brčkom te u 18.00 sati u Mostaru.
U srijedu, 31. augusta u 20.00 u Galeriji Bratovštine u starom župnom dvoru u Gorici održat će se izložba ratnih fotografija “Zoran Filipović 1991.”
Podsjećamo, takozvana Hrvatska republika Herceg Bosna je utemeljana 28. avgusta 1993. godine. Ratno vodstvo te paradržave pred Haškim je tribunalom osuđeno na ukupno 111 godina zatvora. Njihov ratni projekat proglašen je “udruženim zločinačkim poduhvatom” sa Franjom Tuđmanom na čelu.
“Pretresno vijeće je konstatovalo da je sredinom januara 1993. počeo da postoji udruženi zločinački poduhvat (ili UZP) s ciljem da se stvori hrvatski entitet u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda. Po mišljenju Pretresnog vijeća, ovaj UZP je kao zajednički zločinački cilj imao “dominaciju Hrvata u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva. Za članove UZP-a je utvrđeno da su stavili u pogon čitav sistem deportacije muslimanskog stanovništva iz Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Ovaj sistem se sastojao od širokog spektra zločina: raseljavanja i zatočenja civila, ubistava i uništavanja imovine tokom napada, zlostavljanja i razaranja imovine tokom operacija deložacije, zlostavljanja i vrlo teških uslova zatočavanja u zatočeničkim centrima HVO-a, korištenja zatočenika za fizički rad na linijama sukoba ili kao živog štita, te raseljavanja zatočenika i njihovih porodica na druge teritorije nakon što su bili pušteni iz zatočeništva. Pretresno vijeće je konstatovalo da su na hiljade osoba bile žrtve tih djela nasilja, koja su na organizovan način činile vojne i političke snage HVO-a”, navedeno je u obrazloženju pravsonažne presude protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića.
Visoki predstavnik Christian Schmidt planira nametnuti izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona najkasnije do 15. septembra, saznaje Istraga.ba. Nio, to ne znači da će Schmidt uspjeti realizirati svoj plan, jer još uvijek nije dobio podršku zemalja članica EU, uključujući i matičnu Njemačku. SAD, Velika Britanija i Japan, pak, insistiraju da Schmidt upotrijebi Bonske ovlasti u periodu izmđeu 5. i 15. septembra.
U četvrtak je portal klix.ba objavio da je Schmidt započeo novu rundu konstultacija, do Slobodna Bosna i NAP pišu da su na konsultacijama već bili predstavnici SDP-a, SBB-a i NiP-a.
U petak je, kako saznaje Istraga, na redu Naša stranka. Edin Forto i Damir Arnaut će u zgradu OHR-a u 12.30 gdje bi trebali imati konsultacije sa ekspertima OHR-a u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH.
Ali to nije sve. Christian Schmidt promijenio je taktiku. Visoki je predstavnik počeo organizirati sastanke i večere sa režiserima, novinarima i drugim javnim radnicima na kojima od njih traži podršku i ideje za nametanje izmjena Izbornog zakona.
“Posljednja takva večera bila je proteklog vikenda, kada je Christian Schmidt pozvao advokata Nedima Ademovića, redatelje Jasmilu Žbanić i Harisa Pašovića, te novinarke Aidu Čerkez i Dušku Jurišić”, navodi izvor Istrage iz OHR-a.
No, tokom ove visoki predstavnik nije naišao na odobravanje svojih akcija. Sagovornicima je, pak, potvrdio da su “izmjene koje su procurile u javnost” – autentične. Što znači da je OHR 19. jula ove godine namjeravao izmijeniti Ustav Federacije BiH i odredbe Izbornog zakona koje se odnose na izbor delegata u Dom naroda Federacije i izbor predsjednika ovog entiteta. Ipak, od prvobitne namjere da uvede cenzus od tri posto prilikom delegiranja delegata u Dom naroda FBiH, Christian Schmidt je odustao.
“Ali od namjere da izmijeni Izborni zakon i Ustav Federacije BiH – OHR nije odustao”, ističe izvor Istrage iz OHR-a.
Sada se, pak, razmatraju malo drugačije verzije izmjena IZbornog zakona i Ustava FBiH. Od censuza od tri posto definitivno se odustalo. Međutim, Christian Schmidt i dio međunarodne zajednice nije odustao od promjene načina izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
“Ukoliko dođe do upotrebe Bonskih ovlasti, OHR bi nametnuo dredbu kojom se propisuje da je za predlaganje (pot)predsjednika FBiH potrebno osam potpisa u svakom od klubova tri konstitutivna naroda Doma naroda FBiH. Istina, postoji i druga verzija koja bi priopisivala sedam potpisa”, ističe jedan od naših diplomatskih izvora.
Ustav FBIH trenutno propisuje da je za predlaganje (pot)predsjednika FBiH nužno prikupiti po najmanje šest potpisa unutar sva tri kluba konstitutivnih naroda. Ukoliko bi Schmidt broj potpisao podigao na sedam ili osam, to bi značilo da je HDZ BiH ponovo neminovan partner u vlasti i na nivou Federacije BiH i nas nivou BiH. Jer, već smo objavljivali, pet kantona u kojima stranka Dragana Čovića nije dominantna daje samo pet hrvatskih delegata u Dom naroda FBiH. Nakon što su objavljene stranačke liste, pojavila se mogućnost da se i iz SBK izabere jedan delegat iz reda hrvatskog naroda koji nije pod kontrolom HDZ-a BiH. To bi značilo da probosanske stranke u Domu naroda FBiH mogu imati šet delegata u Klubu Hrvata, koliko je, prema važećim odredbama Ustava FBiH, potrebno da bi se izabrao (pot)predsjednik Federacije iz reda hrvatskog naroda. No, Christian Schmidt i dio međunarodnih zvaničnika ne želi takav ishod, pa, stoga, dižu ljestvicu na sedam ili osam potpisa, što će HDZ BiH učvrstiti u vlasti.
Kako bi prikrio svoje prave namjere, Schmidt planira “ojačati” Klub Ostalih u Domu naroda FBiH. Taj Klub trenutno broji sedam delegata. Trenutno se razmatraju dvije opcije. Prva – povećanje broja delegata iz reda Ostalih, a druga – omogućavanje Klubu Ostalih da pokreće pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa u skladu sa katalogom navedenim u Ustavu FBiH.
Ukoliko bi nametnuo ovakve izmjene, Schmidt, zapravo, ne bi proveo nijednu presudu, uključujući i presude po apelacijama Bože Ljubića i Željka Komšića kojima je Ustavni sud BIH oposrio odredbe Izbornog zakona BiH, odnosno entitetske ustave. Jedino što bi visoki predstavnik u ovom slučaju uradio je učvršćivanje pozicije HDZ-a BiH.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
