7 dana popularni

    Politika

    Nositelj “evropskih vrijednosti” na djelu: Dragan Čović glasao protiv inicijative za uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji

    Piše:
    Redakcija
    -

    Delegati HDZ-a BiH nisu podržali zaključke delegata Denisa Bećirovića (SDP BiH) kojima je od Vijeća ministara BiH zatraženo “potpuno usklađivanje politika, mjera i stavova sa zvaničnim stavovima EU o agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu”.

    “Nazočno 15, za šest, protiv sedam, suzdržano dvoje. Iz FBiH šest za, dva protiv, dva suzdržana. Republika Srpska pet protiv. Nema opće većine, prijedlog nije prošao”, saopćio je predasjedavajući Doma naroda Parlamentarne slkupštine BiH Dragan Čović, nakon što su se delegati izjasnili o prijedlogu delegata Bećirovića.

    Dakle, protiv Bećirovićevih zaključaka glasalo je svih pet delegata iz Republike Srpske. U pitanju su četiri delegata SNSD-a Milorada Dodika i jedan delegat SDS-a. Šest delegata iz Federacije, saopćio je Čović, glasalo je za predložene zaključke. U pitanju je pet delegata iz Kluba Bošnjaka (Bakir Izetbegović (SDA), Denis Bećirović (SDP), Asim Sarajlić (SDA), Amir Fazlić (SDA) i Munib Jusufović (SBB)), te jedan delegat iz Kluba Hrvata (Zlatko Miletić). Preostala četiri delegata iz Federacije pripadaju HDZ-u BiH. Dvoje od njih glasalo je protiv prijedloga Bećirovićevih zaključaka, dok je dvoje bilo suzdržano. Protiv uvođenja sankcija Rusiji, vidi sa na listingu, glasali su Dragan Čović i Marina Pendeš, dok suzdržani bili Lidija Bradara i Bariša Čolak.

    Evo šta je predložio Denis Bećirović.

    “Dom naroda PS BiH naglašava da su organi BiH definirali vanjskopolitičke ciljeve i da je obaveza Vijeća ministara BiH da politike, mjere i stavove usklađuje sa vanjskom i sigurnosnom politikom BiH. Dom naroda ističe važnost poštivanja evropskog sigurnosnog poretka čija su ključna načela sadržana u Povelji UN-a i osnovnim dokumentima organizacije za evropski sigurnost i saradnju, uključujući Helsinški završni dokument i Parišku povelju. Dom naroda najoštrije osuđuje agresiju na Ukrajinu i njen suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost, te poziva Rusku Federaciju da osmah zaustavi vojni napad i povuče svoje oružane snage s ukrajinske državne teritorije. Dom naroda osuđuje rusko priznanje samoproglašenih regija Donjecka i Luganska kao čin flagrantnog kršenja suvereniteta Ukrajine i potkopavanje osnova međunarodnog poretka. Neprihvatljivo je oružanu agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu opravdati na bilo koji način ili biti neutralan pred stradanjem ukrajinskog naroda i očiglednim napadom na međunarodni poredak i temeljna načela međunarodnog prava”, navedeno je u prijedlogu Bećirovićevih zaključaka.

    Ovo nije prvi put da HDZ BiH, odnosno Dragan Čović otvreno podržavaju Rusku Federaciju. U februaru 2020. godine lider HDZ-a BiH je bio u službenoj posjeti Moskvi gdje se susreo sa Valentinom Matvijenko, predsjednicom Vijeća Federacije Federalne skupštine Rusije.

    “Uloga Ruske Federacije nezamjenjiva je i temeljna: ona uravnotežuje, stvara ravnotežu snaga u svijetu i ne može se izbjeći u rješavanju bilo kojeg međunarodnog problema. U isto vrijeme, Bosna i Hercegovina (BiH), za koju privilegija imati partnera Ruske Federacije, želi proširiti sveobuhvatnu suradnju s Moskvom, uključujući jačanje međuparlamentarne suradnje. I spreman sam reći da, nažalost, ovdje ima vrlo malo ruskog utjecaja. Zanima me postoji li barem jedna kompanija s kapitalom iz Ruske Federacije, ruskim investicijama, ili drugim vrstama aktivnosti, koje bi nas snažnije povezale. To nam je jako potrebno. Ruska Federacija je ogromno tržište, a mudra politika unutar BiH omogućila bi nam da to razaznamo, ne obraćajući pažnju na sankcije koje je uveo bilo tko i prepreke koje su stvorene. Bosna i Hercegovina mora uložiti napore za razvoj gospodarske, kulturne i druge vrste bilateralne saradnje s Ruskom Federacijom”, rekao je Čović u intervjuu za “Rossiyska Gazetu”.

    Čović se nekoliko puta susretao i sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim, a u vanjskoj politici uglavnom je pratio Milorada Dodika.

    Trojka podijelila javna preduzeća: NiP-u “BH Telecom”, KCUS i Pretis, SDP-u Elektroprivreda i BH Pošta, Kukić dobija izvršnog direktora EP BiH!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Najprofitabilnije federalna kompanija sa većinskim državnim kapitalom BH Telecom pripast će Narodu i Pravdi, saznaje Istraga.ba. To preduzeće je u stranačkoj raspodjeli označeno kao kompanija “ekstra kategorije”. U ovom trenutku još uvijek nije konačno određeno ko će biti generalni direktor, a jedno od imena koje se, kao kadar NiP-a, pominje u članstvu u Upravi BH Telecoma je Nađa Lutvikadić-Fočo. U pitanju je bivša članica SDA, porodično vezana sa Hasanom Čengićem, koja je u braku sa jednim od čelnih ljudi Al Jazeere Edhemom Fočom. Osim nje, u Upravu BH Telecoma bi, u ime NiP-a, mogao i Amel Kovačević, bivši ministar finansija Kantona Sarajevo čije je ime pominjano u aferi “Panama papers”.

    Među kompanijama “ekstra kategorije” je i Elektroprivreda BiH. Ovo preduzeće bi trebalo pripasti SDP-u BiH, dok bi pozicija jednog od izvršnih direktora Elektroprivrede (vjerovatno izvršni direktor za proizvodnju) trebala pripasati PDA-u, odnosno stranci čiji je osnivač Mirsad Kukić. PDA-ov kandidat za izvršnog direktora je Nevad Ikanović.

    Kada su u pitanju preduzeća “A kategorije” uspjeli smo saznati da će Narodu i Pravdi pripasti čelne pozicije Aerodroma Sarajevo, goraždanskog Ginexa, Federalne uprave Civilne zaštite, Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo, Union banke, Federalne uprave za inspekcijske poslove i BH Gasa.

    SDP-u BiH, kako saznajemo, iz “A katergorije” pripadaju BH Pošta i JP Ceste Federacije BiH.

    NiP je u stranačkoj raspodjeli, kada su u pitanju preduzeća B kategorije, dobio vogošćanski Pretis, FIA-u, Javno preduzeće Una, Agenciju za državnu službu, Odbor za žalbe državne službe, Kazneno-popravni zavod Sarajevo i Registar vrijednosnih papira. SDP-u je iz ove kategorije pripao konjički Igman.

    U “C kategoriji”, NiP-u bi treble pripasti čelni ljudi FENA-e (Federalne novinske agencije), DRIN Fojnica, Zavoda za geodeziju FBiH, Fondacija za bibliotečku djelatnost, Unis Ilidža i Remontni zavod Hadžići.

    Podsjećamo, stranke Trojke su u utorak odlučile da Javno preduzeće Autoceste FBiH prvi put od osnivanja prepuste HDZ-u BiH. Na poziciju v.d. direktora JP Autoceste je imenovan Denis Lasić, viši federalni ministar prometa i komunikacija.

    Ekskluzivno objavljujemo paljansku Deklaraciju SNSD-a: “Ili ćemo vratiti nadležnosti, ili aktiviramo pravo na samoopredjeljenje Republike Srpske, a institucije BiH će biti protjerane intervencijom organa RS”

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Ukoliko ne dobije svoje (para)vojne formacije i pravosuđe, Republika Srpska će aktivirati pravo na samoopredjeljenje. A ako, pak, dobiju svoje vojne i pravosudne institucije, državnim organima će SILOM biti zabranjeno djelovanje na teritoriji Republike Srspke. Sve je ovo navedeno u strateškim dokumentima koje je u četvrtak navečer usvojio Glavni odbor SNSD-a. Istraga.ba u posjedu je ovih dokumenata i u nastavku ih ekskluzivno objavljujemo.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je u četvrtak najavio da RS započinje prioces “vraćanja nadležnosti” sa nivoa Bosne i Hercegovine. Evo šta piše u Informaciji o prenesenim nadležnostima RS-a na nivo BiH i postupku vrćanja nadležnosti koja je razmatrana na sjednici SNSD-a.

    “Ovaj proces, također, uključuje donošenje odluke o proglašenju ništavnim zakona o Sudu, Tužilaštvu i svim drugim aktima koje je nametnuo Visoki predstavnik i usvojila Parlamentarna skupština BiH. Nakon toga slijedi zabrana rada organa i institucija nastalih iz tih zakona na prostoru RS sa utvrđenim rokom u kojem treba same da odsele, a ako ne odsele, putem intervencije organa Republike Srpske“, navedeno je u ovom dokumentu.

    Način djelovanja institucija Republike Srpske detaljno je razrađen. Tako u Informaciji SNSD-a piše da bim u narednim sedmicama, Vlada RS trebala uputiti u Narodnu skupštinu RS set zakona kojima će biti vraćane nadležnosti RS, a kojima će Bosna i Hercegovina biti vraćena na ustavno stanje.

    “Jedini način za opstanak Bosne i Hercegovine jeste poštivanje Ustava BiH. U suprotnom, ako ovakav realan i svrsishodan pristup Republike Srpske naiđe na osporavanje, Republika Srpska će aktivirati pravo naroda na samoopredjeljenje“, navedeno je u Informaciji o prenesenim nadležnostima RS-a na nivo BiH i postupku vrćanja nadležnosti.

    Ovaj strateški dokument je, rekosmo, usvojen 28. oktobra 2021. godine, na sjednici Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske održanoj na Palama.

     

    Osim ove Informacije, Glavni odbor SNSD-a je, na tridesetu godišnjicu osnivanja skupštine srpskog naroda u BiH (24. 10. 1991), usvojio i Deklaraciju o ustavnim principima.

    “Republika Srpska”, piše u preambuli usvojene Deklaracije, “polazeći od jasne podjele nadležnosti između BiH i entiteta po članu 3.3.a. Ustava BiH po kojoj sve vladavine i ovlaštenja koje u ovom Ustavu nisu izričito dodijeljene institucijama BiH, pripadaju entitetima, koristeći suprematiju člana 3.3. nad svim ostalim odredbama Ustava BiH, putem Narodne skupštine RS donosi Deklaraciju o ustavnim principima”.

    Kompletnu Deklaraciju možete pročitati ukoliko kliknete ovdje, a u nastavku teksta ćemo citirati i obraditi ključne detalje ovog SNSD-ovog dokumenta usvojenog četiri dana nakon tridesete godišnjice osnivanja skupštine srpskog naroda BiH.

    “Svi zakoni koje je nametnuo Visoki predstavnik su neustavni, jer nisu doneseni po predviđenoj ustavnoj proceduri od strane Parlamentarne skupštine. Svi nametnuti zakoni koje je potvrđivala  Parlamentarna skupština BiH, pozivajući se na član 4.4.a. Ustava BiH su neustavni”, piše u okviru tačke 8. paljanske Deklaracije SNSD-a.

    Ključna pitanja razrađena su u okviru tačke 10 ovog dokumenta. SNSD namjerava osnovati svoju vojsku, svoje pravosuđe i svoju instituciju koja će ubirati (indirektne) poreze.

    “Odbrana i vojska po Dejtonskom sporazumu su nadležnost entiteta, što potvrđuje član 5.5. Ustava BiH: “Svaki član Predsjedništva BiH, po službenoj dužnosti, ima ovlaštenja civilnog komandovanja oružanim snagama. Nijedan entitet ne smije prijetiti ili koristiti silu protiv drugog entiteta, a oružane snage jednog entiteta, ni pod kojim uslovima, ne smiju ulaziti ili se zadržavati na području drugog entiteta bez saglasnosti vlade drugog entiteta i Predsjedništva BiH”. Ustav BiH ne predviđa “oružane snage BiH”, niti daje ustavni osnov za postojanje oružanih snaga BiH. Aneks 1-A Dejtonskog sporazuma u članu 1.2. kao ciljeve obaveza strana potpisinica – “Republika BiH” (koja po Dejtonskom sporazumu više ne postoji) Republike Srpske i Federacije BiH, navodi “uspostavljanje trajnog prekida neprijateljstva”, nastavljajući tekstom: “nijedan entitet ne smije prijetiti ili koristiti silu protiv drugog entiteta, a oružane snage jednog entiteta ni pod kojim uslovima ne smiju ulaziti ili se zadržavati na području drugog entiteta bez saglasnosti vlade ovog drugog entiteta i Predsjedništva BiH”, navedeno je pod tačkom 10.1. Deklaracije SNSD-a.

    U okviru tačke 10.2. obrađeni su indirektni porezi, odnosno način finansiranja institucija Bosne i Hercegovine.

    “Ustav BiH, članom 8, jasno određuje način finansiranja troškova zajedničkih institucija BiH putem budžeta BiH, po kome Federacija osigurava dvije trećine, a Republika Srpska jednu trećinu prihoda potrebnih za budžet, osim ukoliko se prihodi prikuopljaju na način koji je utvrdila Parlamentarna skupština. Time nije stvoren ustavni osnov za donošenje zakona kojim se BiH daju izvorni prihodi, već samo mogućnost da Parlamentarna skupština za neki godišnji budžet odredi drugi omjer koji nije 2/3 naprema 1/3. Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja nikada nije objavljen u Službenom glasniku BiH, pa time nije ni stupio na snagu i nije mogao biti osnov za donošenje Zakona o indirektnom oporezivanju”, piše u Deklaraciji.

    Kada je u pitanju pravosuđe, u Deklaraciji se podsjeća na zaključke NSRS-a od 25. februara 2004. godine.

    “U pogledu Sporazuma o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz osnivanje VSTV-a BiH, zahtijevano je da se “kroz zakon ugrade rješenja koja će institucionalno i suštinski sačuvati uticaje entiteta, što podrazumijeva formiranje podsavjeta entiteta, sa jasno definisanom ulogom i procedurom njihovog rada u odnosu na VSTV BiH, da se tekst Sporazuma prije potpisivanja uskladi sa terminologijom iz Ustava i da sjedište VSTV-a bude u srpskom (istočnom) Sarajevu. Ukoliko suština ovih zaključaka ne bude sadržana u Prijedlogu zakona o VSTV-u BiH, Narodna skupština RS će povući svoju saglasnost na ovaj Sporazum, na isti način kako je dala”, navedeno je u dokumentu koji je u četvrtak usvojio Glavni odbor SNSD-a.

    Nadalje, u Deklaraciji se pozivaju na odluku Ustavnog suda BiH broj 17/05 od 24. maja 2006. godine, citirajući navod da međuentitetski sporazumi nisu dio Ustava BiH. Stoga će SNSD Narodnoj skupštini predložiti i određene zaključke u vezi sa nadležostima.

    “Narodna skupština zadužuje Vladu RS da, u koordinaciji sa predsjednikom RS, pripremi tekst Ustava RS kojim će potvrditi sva nadležnosti RS, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH. Novim ustavom RS, između ostalog, Banja Luka će biti određena kao glavni grad RS, a Pale kao prijestonica RS”, navedeno je u Deklaraciji.

    Objavljujemo Informaciju RS-a o prenosu nadležnosti: Dodik želi svoje pravosuđe, vojsku, poreze, telekomunikacije, graničnu policiju, tablice, lične dokumente

    Piše:
    Redakcija
    -

    Vojska, izborni proces, sigurnost, indirektni porezi, pravosuđe, kontrola kretanja naoružanja, telekomunikacije i pitanja granice ključna su pitanja koja vlasti Repulike Srpske namjeravaju sa državnog nivoa prebaciti na nivo tog entiteta. Namjere Milorada Dodika jasno se mogu iščitati iz Informacije o prenosu nadležnosti s nivoa RS-a na nivo BiH. Ovaj je dokument krajem oktobra dostavljen Narodnoj skupštini Republike Srpske i Istraga.ba ga objavljuje na ovom linku.

    Kada su u pitanju “prenesene” nadležnosti na nivou Bosne i Hercegovine, u Informaciji ih dijele u pet grupa. U prvoj grupi su nadležnosti koje je na državni nivo prebacio OHR i u okviru toga su navedene finansije, sigurnost, lični statusi građana, telekomunikacije i javna emitovanja, pravosudni sistem, registracija pravnih lica koje osnivaju institucije BiH, standardizacija i metrologija, očuvanje nacionalnih spomenika i izborno zakonodavstvo. U drugoj grupi su oblasti “prenesene” odlukama Ustavnog suda BiH, dok su u trećoj grupi nadležnosti uspostavljene odlukama Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara. Treća grupa podrazumijeva zakonske i podzakonske akte iz oblasti sigurnosti, zaštite tajnih podataka, kontrola kretanja naoružanja, deminiranje, civilna zaštita, opojne droge, pravosudni sistem, saobraćaj, digitalizacija, radijacijska sigurnost, lijekovi i medicinska sredstva te poljoprivreda, evropske integracije, državna pomoć, osiguranje … Četvrtu grupu čine nadležnosti “prenesene” pod pritiskom međunarodne zajednice, a to su javne nabavke, konkurencija, ljudska prava te električna energija i gas. U grupi pod oznakom 5 su nadležnosti prenesene putem sporazuma entiteta gdje spadaju – indirektni porezi, osiguranje depozita, zajednička željeznička korporacija, odbrana, traženje nestalih i registarske tablice.

    U dokumentu su navedeni svi pravni akti na osnovu kojih su uspostavljene nadležnosti na nivou Bosne i Hercegovine, a u tabeli koja je prilog ovoj Informaciji navedeno je 128 zakona i 114. drugih pravnih akata koja na državnom nivou reguliraju određene oblasti. Svi ti dokumenti trebali bi prestati da važe na teritoriji RS-a najkasnije šest mjeseci od usvajanja ove Informacije na Narodnoj skupštini Republike Srpske zakazanoj za sredinu novembra.

    Poseban prilog ovoj informaciji su zaključci koje bi Narodna skupština RS trebala usvojiti.

    “Narodna skupština RS zadužuje Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu Republike Srpske zakone i druge propise koji će omogućiti nesmetano funkcionisanje RS-a”, navedeno je u drugom zaključku.

    Svi zaključci, navedeno je dalje, stupaju na snagu narednog dana od dana donošenja.

    Ono što je posebno interesantno je zaključak pod brojem tri.

    “Zakoni i drugi propisi kojima je izvršen prenos nadležnosti sa RS na institucije BiH neće se primjenjivati na teritoriji Republike Srpske od dana stupanja na snagu zakona i drugih propisa iz tačke 2 ovih zaključaka”, navedeno je u dokumentu.

     

     

     

    Sud BiH presudio: Članovi CIK-a izabrani u skladu sa Izbornim zakonom

    Piše:
    Redakcija
    -

    Aktualni članovi Centralne izborne komisije BiH izabrani su u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Sud BiH je 21. aprila ove godine odbio tužbu bivšeg člana CIK-a Branka Petrića koji je osporavao izbor aktualnih članova CIK-a.

    “Prema ocjeni ovog vijeća paušalni su prigovori tužitelja da imenovani kandidati za članove CIK-a nisu pravni stručnjaci s iskustvom u provedbi izbora ili izborni stručnjaci”, navedeno je u odluci Suda BiH.

    Branko Petrić je osporavao i pravo Predstavničkog doma da, bez prethodno provedene konkursne procedure, imenuje članove Centralne izborne komisije BiH.

    “Sud je stanovišta da je Predstavnički dom PS BiH, kada je samostalno imenovao, postupao neposredno i u skladu sa ustavnim ovlaštenjima Parlamentarne skupštine BiH i prema relevantnim propisima Izbornog zakona BIH, na koji način je osigurao da CIK ima sedam članova u skladu sa članom 2.5 Izbornog zakona BiH”, piše u obrazloženju odluke.

    Podsjećamo, u martu 2020. godine Predstavnički dom PS BiH je imenovao Vanju Bjelicu Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeda Šantića za članove Centralne izborne komisije BiH nakon što je, prehodno, istekao mandat Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Suadu Arnautoviću i Ahmedu Šantiću. Parlamentarne komisije su kasnile sa procedurom i kandidatskom listom što je ostavilo mogućnost Predstavničkom domu PS BiH da imenuje navedene članove. Petrić je, potom, podnio tubu Sudu BiH tražeći poništavanje imenovanja. No, Sud BiH ga je odbio. Na ovu odluku se ne može izjaviti redovna žalba, ali se može pokrenuti vanredni pravni lijek u roku od 30 dana.

    Osim toga, lideri HDZ-a i SNSD-a Dragan Čović i Milorad Dodik su od 2020. godine tvrdili da je aktualni saziv članova CIK-a izabran suprotno Izbornom zakonu. Međutim, Sud BiH je potvrdio da je proces imenovanja proveden u skladu sa Izbornim zakonom.

     

    Johann Sattler, bivši moskovski izdavač i šef Delegacije EU u BiH: Diplomata kojem su ruska operacija i Čovićeva supremacija – legitimni

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Na prvoj fotografiji koju prilažemo ispod ovog pasusa nalazi se Curriculum Vitae Johanna Sattlera, šefa Delegacije EU u Bosni i Hercegovini. Upućujemo vas da posebnu pažnju obratite na period od 2008. do 2012. godine. Te četiri godine ovaj je austrijski diplomata proveo u Moskvi, baveći se izdavaštvom u ime grupacija WAZ Media i Axel Springer.

    A sada da vidimo šta piše u biografiji Johanna Sattlera dostupnoj na službenoj stranici Delegacije Evropske unije u BiH. Rođen je 1969. godine u Austriji. Pored maternjeg njemačkog jezika, ambasador tečno govori engleski i ruski i poznaje bosanski/hrvatski/srpski i albanski. Godine provedene u Rusiji, ne možete pronaći u ovoj biografiji.

    To što je ambasador Sattler zaboravio svoje četiri moskovske godine, u suštini, ne bi trebalo značiti ništa. Ali kada uzmete u obzir sve druge činjenice i izjave date posljednjih mjeseci, godine provedene u Rusiji dobijaju jednu drugu dimenziju.

    ““Ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, rekao je šef Delegacije EU i BiH Johann Sattler u intervjuu sarajevskom Oslobođenju 27. marta ove godine.

    U istom intervjuu šef Delegacije EU, govoreći o ruskom uticaju, istaknut će da je “potpuno legitimno da svaka zemlja radi na interesima svoje države”.

    “Mnoge zemlje imaju interes u ovom strateški važnom regionu Zapadnog Balkana. Ali ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, pojasnio je Sattler.

    Mjesec dana nakon ovih izjava ambasadora Sattlera, “potpuno legitimno” Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu dovela je u pitanje teritorijalni integritet BiH. Za početak nisu željeli podržati izjavu Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH koje “na najstrožiji mogući način osudilo trenutni politički diskurs u čijem centru se nalazi tzv. “mirna disolucija” Bosne i Hercegovine, a posebno konkretne korake koje čine predstavnici Republike Srpske i nosioci funkcija na državnom nivou u pravcu pregovora o razdruživanju, uključujući osnivanje pregovaračkih timova i zagovaranje raspada zemlje putem kampanje oglašavanja na internetu”. Istoga dana, samo koji sat kasnije, Ambasada Ruske Federacije “potpuno je legitimno”, povodom zajedničke izjave PIC-a, ukazala da Upravni odbor PIC-a mora strogo poštovati slovo Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    “Već po ko zna koji put primjećujemo pokušaje da svjesno izvrnu njegov tekst. Izrazit primjer je promocija teze o tome što “BiH uključuje dva entiteta”, iako tačka 3 člana 1 Ustava jasno kaže da se “BiH sastoji od dva entiteta”. Ovo nije samo semantička razlika. U aneksu 4 riječ „state“ u odnosu na Bosnu i Hercegovinu je pomenuta samo tri puta. I ne postoji nijednog spominjanja „single state“”, navedeno je u saopćenju Ambasade Ruske Federacije.

    “Potpuno legitimno”, ocijenio bi prošlog mjeseca ruske operacije u BiH šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler koji nije našao za shodno da reagira ni onda kada je Ruska Federacija BiH sredinom marta poručila zvaničnicima u BiH “da dobro razmisle” i da “izvažu sve ‘za’ i ‘protiv’, da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleko od konsenzusa o ovom pitanju”.

    “Rusija će u slučaju praktičnog približavanja BiH i NATO-a biti prisiljena reagirati na taj neprijateljski korak”, pisalo je izjavi Ambasade Ruske Federacije u Sarajevu objavljenoj svega nekoliko dana prije nego će ambasador EU u BiH Johann Sattler reći da “nije primijetio veliki rast ruskoj uticaja”.

    “Nažalost, u BiH ima vrlo malo ruskoj uticaja”, izjavit će godinu ranije lider HDZ-a BiH Dragan Čović, govoreći da Rusku Gazetu prilikom svoje posjete Moskvi.

    “Znamo da je Čović šampion evropskih integracija”, kazat će Johan Sattler u aprilu 2020. godine, odnosno svega dva mjeseca nakon što se lider HDZ-a BiH u Moskvi susreo sa zvaničnicima Ruske Federacije.

    Sattler je još rekao da “predsjednika Čovića poznaje odavno” i da se “jako dobro sjeća da je on uručio aplikaciju za članstvo u EU”.

    Predsjednik Dragan Čović od 2017. godine gaji dobre veze sa Ruskom Federacijom.

    “Problem “hrvatskog pitanja” zaista postoji i ne može se prešutjeti”, rekao je u avgustu 2017. godine doskorašnji ruski ambasador u BiH Petr Ivancov tokom intervjua za Večernji list.

    Sedam mjeseci kasnije, Ivancov se susreo da liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

    “Razgovaralo se i o neophodnoj promjeni Izbornog zakona. Ambasador Ivancov je ovom prilikom kazao kako će Ruska Federacija uvijek pružiti potporu BiH kao državi tri državotvorna i ravnopravna naroda te dva entiteta”, saopćeno u martu 2018. godine iz Predsjedništva BiH u kojem je tada sjedio Dragan Čović.

    Nakon poraza na izborima 2018. godine, “šampion evropskih integracija” u decembru iste godine odlazi u Budimpeštu gdje se susreće sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom kojeg informiše da je “Hrvatima oteta pozicija člana Predsjedništva BiH”.

    Mađarska će kasnije podržati NON PAPER o BiH kojeg je čelnicima Evropske unije prezentirao hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Razlog za pisanje ovog neslužbenog diplomatskog dokumenta hrvatskim je vlastima bio – Izborni zakon u BiH, odnosno “rješavanje hrvatskog pitana”.

    “Šef Delegacije EU u BiH pozdravio hrvatski NON PAPER”, objavljeno je 27. marta 2021. godine nakon što je Johann Sattler u intervjuu sarajevskom Oslobođenju kazao da je taj dokument “pozitivna stvar”.

    Time se ambasador EU u BiH svrstao na stranu HDZ-a BiH i Dragana Čovića kao “lidera evropskih integracija”, koji, isto kao i Sattler smatra da u BiH nažalost, “nema ruskog uticaja”. I za kraj da podsjetimo na još neke činjenice.  Johann Sattler je za šefa Delegacije EU u bih zvanično kandidiran početkom 2019. godine, a imenovan u avgustu iste godine. U trenutku kada je austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova kandidovalo Sattlera, na čelu  Ministarstva je bila Karin Kneissl. To je ona ministrica na čiju je svadbu 2018. godine došao lično ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Ples sa Putinom: ministrica Kneissl i ruski predsjednik na svadbi

    Nakon ministarskog mandata, Kneissl se otisnula u biznis da bi je početkom marta ove godine ruska Vlada imenovala za posebnu ekonomsku savjetnicu u Vijeću direktora najjače i najveće ruske državne naftne kompanije Rosnjeft.

    I to nije sve. Govoreći o OHR-u, šef Delegacije EU u BiH  u februaru ove godine rekao je u Banjoj Luci “da je takvo međunarodno prisustvo nekompatibilno s članstvom BiH u Uniji te da na tom planu svakako treba težiti postepenom smanjivanju tog prisustva”. Slične izjave, prilikom svoje posjete BiH, dao je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

    Sergej Lavrov i Dragan Čović

    Šef ruske diplomatije  susreo se tada sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem kojom prilikom je kazao da “hrvatski narod mora imati prava zajamčena Daytonskim sporazumom te kako se to odnosi i na osobe koje će taj narod predstavljati u Predsjedništvu BiH”

     

    HDZ-ova ministrica Zora Dujmović odbila podržati bh. košarkašice na Euru: “Niste pravilno numerisali stranice vašeg zahtjeva”

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Federalno ministarstvo kulture i sporta odbilo je podržati žensku košarkašku reprezentaciju na Evropskom prvenstvu jer zahtjev Košarkaškog saveza BiH nije bio “pravilno numerisan”.

    “Obavezna dokumentacija pogrešno numerisana. Numerisane sve stranice dokumenata”, navelo je Ministarstvo kulture i sporta Federacije BiH kojim rukovidi HDZ-ova ministrica Zora Dujmović.

    Košarkaški savez u BiH tražio je da im se sufinansiraju troškovi odlaska ženske košarkaške reprezentacije BiH na Evropsko prvenstvo koje se gra u Francuskoj i Španiji. Traženo je 30 hiljada maraka, što je samo dio od ukupno 217 hiljada maraka koliko je bilo potrebno Košarkaškom savezu BiH da finansira troškove na Euro basketu za žene.

    Javni poziv za odabir programa i projekata koji će se sufinancirati iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine u 2021. godini objavljen je 13. marta ove godine.

    “Sredstva za sufinanciranje programa i projekata dodjeljivat će se sukladno s Odlukom o usvajanju Programa utroška sredstava i kriterijima raspodjele sredstava tekućeg transfera utvrđenog Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2021. godinu Federalnom ministarstvu kulture i športa – Federalnom ministarstvu kulture i sporta. Transferi za sport od značaja za Federaciju. Ukupan iznos raspoloživih sredstava 960.000,00 KM”, navedeno je u Javnom pozivu.

    U uslovima ovog poziva je bilo navedeno da se “obavezna dokumentacija od točke 1 do točke 10  dostavlja numerirana istim slijedom kako je navedeno i mora biti uvezana u cjelinu kao knjiga, jamstvenik, spiralni uvez ili uvezano u fasciklu”.

    Košarkaši savez BiH uredno se prijavio na ovaj poziv sa projektom: ušešče na Evropskom prvenstvu za žene (Španija-Francuska). Komisija kojom je predsjedavala Ana Tolo, inače savjetnica ministrice Dujmović, konstatovala je da je Košarkaški savez BiH uredno opravdao sredstva koja su im ranije dodjeljivana. No, projekat nije prihvaćen jer je, pazite sada, Košarkaški savez numerisao svaku stranicu, a ne onako kako je to propisalo Ministarstvo. Njihova aplikacija je odbijena i Košarkaški savez BiH ostao je bez 30 hiljada maraka pomoći. Odluka je objavljena početkom juna dok se ženska košarkaška reprezentacija pripremala za Euro.

    “U skladu sa Zapisnikom o radu Komisije za provjeru formalno – pravne ispravnosti prijava pristiglih po Javnom pozivu za odabir programa i projekata koji će se sufinancirati iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2021. godinu, „Transfer za sport od značaja za Federaciju“, formalno – pravno neispravne prijave pristigle na Javni poziv su sljedeće: prilog tabela. Podnosioci prijava navedeni u tački I Odluke, imaju pravo prigovora u roku od 5 (pet) dana od dana objavljivanja ove odluke na web – portalu Ministarstva”, navedeno je u Odluci Ministarstva koju je potpisala Zora Dujmović.

    Podsjećamo, ženska košarkaška reprezentacija BiH plasirala se u među osam najboljih selekcija u Evropi, pobijedivši u osmini finala  favorizovanu Hrvatsku.

    Dragan Čović glasao za ukidanje Inzkovog zakona: Genocid na usaglašavanju kod HDZ-a i SNSD-a

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Hvala lijepo. Od dvanaest prisutnih, koji su pristupili glasovanju, za osam, protiv četiri, niko suzdržan. Federacija BiH tri za, četiri protiv, niko suzdržan. RS pet za, niko protiv, niko suzdržan. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina. Idemo u dalje usaglašavanje”, konstatirao je predsjedavajući Doma naroda BiH Dragan Čović, nakon što su se delegati izjasnili o prijedlogu zaključka kojim se traži poništavanje odluke OHR-a kojom je kriminalizirano negiranje genocida.

    Za ovaj zaključak je glasalo dvanaest delegata. Trojica su bila odsutna. Bakir Izetbegović i Amir Fazlić iz Kluba delegata bošnjačke nacionalnosti nisu bili u sali, a u Klubu Hrvata nedostajao je Bariša Čolak. I njegovo je odsustvo bilo presudno da ne bude potrebne entitetske većine prilikom izglasavanja ovih zaključaka.

    Za su glasali svi delegati u Klubu Srba, uključujući četiri SNSD-ova i jednog “opozicionog” delegata iz SDS-a. Dakle, zaključak kojim se traži ukidanje zabrane negiranja genocida i kojim se rat u BiH označava “građanskim ratom” i “tragičnim sukobom” podržali su Dušanka Majkić, Mladen Bosić, Sredoje Nović, Lazar Prodanović i Nikola Špirić. I to je bilo očekivano. No, potpuno “neočekivano” je bilo glasovanje delegata iz Kluba Hrvata. Za zaključak kojim se traži poništavanje “kriminalizacije genocida” glasovali su Dragan Čović, Lidija Bradara i Marina Pendeš. Četvrti HDZ-ov delegat u Klubu Hrvata Braiša Čolak, rekosmo, nije prisustvovao sjednici. Jedini delegat u Klubu Hrvata koji je bio protiv ovog zaključka je Zlatko Miletić. Svi prisutni bošnjački delegati (Asim Sarajlić, Munib Jusufović i Denis Bećirović) bili su protiv. No, to ništa neće značiti u drugom krugu glasanja.

    Naime, današnja odluka ide na usaglašavanje na Kolegij doma i, s obzirom na stav člana Kolegija Bakira Izetbegovića, to neće biti usaglašeno. Tada se prijedlog zaključka ponovo vraća na glasanje u Dom naroda. Da bi zaključak bio usvojen, mora ga podržati natpolovična većina delegata, s tim da dvije trećine iz jednog entiteta ne smiju biti protiv. Iz RS-a je neupitna većina, jer je za zaključak glasalo svih pet delegata. No, kada je u pitanju Federacija, situacija se drastično mijenja. Ukoliko na narednoj  sjednici bude prisutan Bariša Čolak, to znači da će HDZ imati četiri delegata koji će glasati za zaključke, što je više od jedne trećine (ukupno deset) delegata iz Federacije BiH. U tom bi slučaju zaključak bio usvojen.

    Objavljujemo nacrt Rezolucije Bundestaga: Cilj Dodika i Čovića je uništavanje BiH, Srbija i Hrvatska podržavaju secesioniste, “legitimno predstavljanje” mora biti odbačeno

    Piše:
    Redakcija
    -

    Načelo legitimnog predstavljanja mora biti odbačeno, piše u nacrtu rezolucije koju za sjednicu Bundestaga pripremaju vladajuće partije u Njemačkoj okupljene oko SPD-a. Osim toga, Saveznoj Vladi Njemačke se, prema nacrtu ovog dokumenta, predlaže da pozove čelnike Srbije i Hrvatske da se distanciraju od etničko-separatističkih snaga u Bosni i Hercegovini. Istraga.ba je uspjela doći u posjed ovog dokumenta koji se odnosi na Bosnu i Hercegovini i koji bii trebao biti usaglašavan tokom naredne sedmice. Nacrt rezolucije možete pročitati na ovom linku, a u nastavku donosimo najbitnije detalje.

    “Donošenje ustava utemeljenog na demokratskim načelima, u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u okviru uključivog procesa koji uključuje civilno društvo i oporbu, ključno je za daljnje približavanje zemlje EU. Neophodne promjene Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine moraju imati za cilj prevladavanje etničkih podjela u zemlji. Relevantne presude Europskog suda za ljudska prava (prije svega u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pudarić, Šlaku i Pilav) moraju se provesti u cijelosti i sadržajno. Bundestag s velikom zabrinutošću vidi kako se povećava negativan utjecaj susjednih država na moguću reformu izbornog zakona. Treba odbaciti takozvano “načelo legitimnog zastupanja”.Po mišljenju Bundestaga, to koči ravnopravno sudjelovanje svih građana u političkom procesu i nije u skladu s vrijednostima i standardima EU, dodatno bi produbilo podjelu Bosne i Hercegovine i implementaciju relevantnih presuda Europskog suda za ljudska prava. Stvaranje čak i trećeg entiteta, pored postojeće federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, ugrozilo bi teritorijalni integritet zemlje i bilo bi u suprotnosti s ciljem pluralističkog civilnog društva”, navedeno je u internom dokumentu koji će biti osnov za rezoluciju Bundestaga o Bosni i Hercegovini.

    Bundestag: odbaciti “legitimno predstavljanje”

    U dokumentu se dalje navodi da važno spriječiti da se jednostavnom izmjenom izbornog zakona bez promjene ustava samo prikrije postojanost etničke podjele, te ističe da “predstojeći izbori ove jeseni zahtijevaju najveću međunarodnu pozornost i potporu”.

    “Opstrukcija, bojkot ili manipulacija izbora od strane ovih političkih snaga imalo bi ozbiljne posljedice”, navedeno je u nacrtu.

    Kako bi održali povoljno okruženje za korupciju i klijentelizam, piše dalje u dokumentu, pojedini politički čelnici sve se više oslanjaju na separatizam, mržnju i govor mržnje.

    “Konkretno, političke akcije  nacionalističkih političara poput Milorada Dodika, trenutno člana Predsjedništva BiH, i Dragana Čovića, predsjednika stranke HDZ BiH, imaju za cilj uništiti Bosnu i Hercegovinu kao državu i dom raznolikog stanovništva. Ova politika je prijetnja miru u jugoistočnoj Europi; to je neprihvatljivo i zahtijeva odlučan, čvrst otpor Evropske unije, njezinih država članica i međunarodne zajednice”, pišu predlagači dokumenta koji bi 16. i 17. maja trebao biti razmatran na Odboru zastupničkih skupina vladajućih partija.

    Predlagači podsjećaju da je u decembru prošle godine Republika Srpska započela aktivnosti koje vode ka povlačenju iz vojske na poreznog sistema na nivou BiH, te da od ljeta 2021. godine predstavnici RS bojkotuju državne institucije. U Banjoj Luci su, piše dalje, u više navrata održane protuustavne, paravojne parade u prisustvu visokih predstavnika Srbije i Rusije.  

    “Secesionistička retorika Vlade Republike Srpske i stalni napadi na državne institucije i dalje potkopavaju Daytonski mirovni sporazum. Daljnje potkopavanje Daytonskog mirovnog sporazuma i evropskog pravnog poretka, posebno Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu 2016., nosi značajne rizike vanjske i sigurnosne politike za EU”, navode predlagači.

    Negiranje genocida također je jedna od tema obrađenih u ovom dokumentu.

    “Rat u Bosni” i genocid u Srebrenici predstavljaju neuspjeh međunarodne zajednice da se odlučno suprotstavi ovoj politici. Poslijeratni poredak u Bosni i Hercegovini temeljio se na ideji da svi ljudi mogu živjeti zajedno u zajedničkoj državi i da postoji trajni mir. Mirovni sporazum, Ured visokog predstavnika, međunarodne mirovne snage i izgledi za članstvo u Europskoj uniji dali su značajan doprinos tome da u Bosni i Hercegovini nije bilo ozbiljne eskalacije nasilja od 1995. godine. S druge strane, Daytonski sporazum ostavio je zemlju bez funkcionalnih državnih struktura i sačuvao etničke podjele koje su se produbile kao posljedica rata umjesto da ih prevlada. Rezultat je ustav koji je djelomično nedemokratski, potiče klijentelizam i diskriminira mnoge građane Bosne i Hercegovine”, piše u dokumentu.

    Članovi srpskog političkog vrha, navedeno je u dokumentu, ne samo da pokazuju nedostatak distance prema narodno-nacionalističkoj ideji “velike Srbije”, nego i svojim izjavama potpiruju takve ideje.

    “Ne smije se potcijeniti ni snažna podrška ruskih vlasti, sa Putinom na čelu, snagama podjela u regiji. Rusija ima neskriveni interes destabilizirati regiju zapadnog Balkana, a time i Evropsku uniju. Kao suverena država, Bosna i Hercegovina ima pravo na slobodan izbor saveza. U tom kontekstu Bundestag pozitivno bilježi volju zemlje za približavanjem NATO-u, što je između ostalog izraženo prihvaćanjem Akcijskog plana za članstvo 2019. godine”, navedeno je u nacrtu rezolucije.

    Korupcija je, također, označena kao jedan od bitnijih problema u BiH. Stoga Bundestag namjerava pozvati Saveznu vladu da prati SAD i Veliku Briraniju kada su u pitanju sankcije zvaničnicima u BiH.

    “Njemački Bundestag poziva Saveznu vladu da nastavi snažno zagovarati sankcije u EU-u, u bliskoj koordinaciji sa SAD-om i Ujedinjenim Kraljevstvom, ciljajući na pojedince, institucije i tvrtke koje: narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodnu pravnu osobnost Bosne i Hercegovine; ozbiljno ugrožavaju sigurnost u Bosni i Hercegovini, ili osporavaju Dejtonsko-pariški Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse, uključujući mjere uvedene kao dio njegove provedbe”, piše u dokumentu.

    Bundestag bi, ukoliko ovaj dokument bude usvojen, pozvao njemačku Vladu Njemačke da pozove “čelnike Srbije, također s obzirom na tekući proces pristupanja EU, i Hrvatske da se distanciraju od etničko-separatističkih snaga u Bosni i Hercegovini”. Osim toga, zatraženo je da se pruži potpora snagama EUFOR-a, zatim ojačavanju OHR-a, kao i “aktivno praćenje približavanje Bosne i Hercegovine NATO-u i aktivno ga podržavati u provedbi Akcijskog plana za članstvo”. 

    Objavljujemo dokument OHR-a: Christian Schmidt namjerava da iz Ustava FBiH izbriše popis stanovništva iz 1991. godine!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ured visokog predstavnika dostavio je članicama Vijeća za implementaciju mira dva dokumenta koji se odnose na upotrebu bonskih ovlasti u vezi sa nametanjem izmjena Izbornog zakona BiH. Istraga.ba uspjela je doći u posjed jednog od ta dva dokumenta i u nastavku objavljujemo kompletan sadržaj koji potvrđuje sve ono o čemu smo pisali proteklih dana.

     

    Paket sadrži dvije odluke: i) Odluku o amandmanima na Ustav Federacije i ii) Odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH

    1. Ustav Federacije

    1.1. Dom naroda Federacije (FHoP)

    Izmjena odredbi o Domu naroda FBiH uvođenjem “posljednjeg popisa” i praga od 3% u svrhu dodjele mjesta u Domu naroda FBiH.

    -Izmjena kataloga vitalnog nacionalnog interesa (VNI) ukidanjem odredbe o „bilo kojem drugom pitanju“ koje se tretira kao VNI ako to tvrdi 2/3 bilo kog poslaničkog kluba CP.

    – Izmjena odredbe o pozivanju/proceduri VNI, s tim da o zahtjevima VNI odlučuje Vijeće VNI Ustavnog suda FBiH (KS FBiH).

    -Imenovanje Vlade FBiH i predsjednika/potpredsjednika FBiH-Uvođenje rokova za nominaciju. Za imenovanje predsjednika/potpredsjednika FBiH, izmjene također uvode različite zahtjeve za većinu u svakom klubu, kao i prateći mehanizam ako se potrebna većina ne postigne u određenom roku.

    1.3. Zakonodavna efikasnost

    -Zakonodavna efikasnost između dva doma Parlamenta FBiH – uvođenje roka za uvrštavanje zakona kao tačke dnevnog reda u oba doma.

    1.4.Ustavni sud FBiH

    – Definisanje da će Vijeće VNI biti izabrano od strane Ustavnog FBiH između svojih sudija.

    -Uređenje postupka imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH uvođenjem roka i mehanizma protiv zastoja u slučaju propusta predsjednika/potpredsjednika da pristupe imenovanju, ovlašćujući  Dom naroda da imenuje sudije sa rang liste VSTV-a.

    -Rješavanje hitnog pitanja imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH u roku i propisanoj proceduri.

    1.5. Raspodjela ključnih pozicija u FBiH

    -Uvođenje odredbi koje pojašnjavaju podjelu ključnih funkcija u FBiH između CP/Ostali razdvajanjem zakonodavne/izvršne od sudske.

    2. Izborni zakon BiH

    2.1. Usklađenost sa Ustavom Federacije

    -Odredbe koje odražavaju amandmane na Ustav FBiH, posebno o Domu naroda FBiH/potpredsjednicima predsjednika FBiH

    2.2 Izborni integritet – izmjene

    – korištenje medija u svrhe kampanje, – funkcionalnost izborne administracije (zamjena OIK-a),

    – zabrana zloupotrebe javnih sredstava u svrhe kampanje,

    – zabrana fiktivnog predstavljanja u biračkim odborima u korist političkih subjekata (trgovine) i povećanje iznosa kazni za političke subjekte i izbornu administraciju.

    Ovaj dokument je, kako rekosmo, podijeljen predstavnicima ambasada koje su članice PIC-a. Namjere Christiana Schmidta podržali su ambasadori SAD-a, Kanade, Velike Britanije i Japana. EU i Njemačka su protiv nametanja ovih izmjena Izbornog zakona.

    123...37Stranica 2 of 37

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj