Najnoviji

    Politika

    Narodnoj skupštini RS dostavljen prijedlog: Zakonom od četiri člana Dodik “poništava” Ustavni sud BiH u RS!

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske”, piše u prvom članu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH o kojem će se u utorak izjašnjavati Narodna skupština RS.

    “Odluke iz člana 1. ovog zakona neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH. Do donošenja zakona iz stava 1. ovog člana, privremeno se stavljaju van snage odredbe zakona kojim se propisuje objavljivanje zakona i drugih propisa Republike Srpske, u dijelu koji se odnosi na propise i druge akte koje donosi Ustavni sud Bosne i Hercegovine”, piše u prijedlogu Zakona koji ima samo četiri člana, s tim da u četvrtom članu piše vrijeme stupanja na snagu ovog Zakona.

    A evo šta piše u obrazloženju ovog zakona.

    “Narodna skupština Republike Srpske, na Sedmoj posebnoj sjednici, 21. juna 2023. godine, usvojila je Zaključke u vezi sa neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH, gdje je u tački 7. pozvala Ustavni sud da ukine svoju odluku o brisanju člana 39. Pravila Ustavnog suda BiH i zadužila Vladu Republike Srpske i Ministarstvo pravde da pripreme Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH kojim se treba riješiti i pitanje pravne zaštite lica koja bi bila izložena eventualnom krivičnom gonjenju zbog neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH.

    Povod za predlaganje ovog zakona je činjenica da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na vanrednoj sjednici, održanoj 19. juna 2023. godine, donio Odluku kojom je izmijenio Pravila Ustavnog suda BiH i brisao odredbu člana 39. Navedeni član propisuje da se sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuju najmanje troje sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske odgađa, s tim da će se u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga naredna sjednica održati. Iz naprijed navedenog jasno proizlazi da je Ustavni sud održavanje plenarne sjednice (sjednice svih sudija tog suda) uslovio time da sjednici treba da prisustvuje najmanje troje sudija izabranih iz Federacije BiH i najmanje jedan sudija izabran iz Republike Srpske, s tim da će se u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga naredna sjednica održati. Taj uslov mora biti ispunjen šta god da je predmet odlučivanja na plenarnoj sjednici, uključujući i donošenje izmjena Pravila Ustavnog suda. S obzirom na to da je Ustavni sud BiH 19. juna 2023. godine održao vanrednu plenarnu sjednicu, na kojoj je usvojio Odluku o izmjeni Pravila tog suda i omogućio uvođenje prakse da se ubuduće sjednice mogu zakazivati, održavati i odluke donositi i bez sudija izabranih od Narodne skupštine Republike Srpske, ukazala se potreba za donošenjem ovog zakona u cilju zaštite Ustavom zagarantovanih prava Republike Srpske, kao i zaštite Republike Srpske od odluka koje će se eventualno donositi bez sudija imenovanih iz Republike Srpske. Odluke Ustavnog suda BiH, prema odredbama ovog zakona, neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske sve dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH. Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je Pravila, kojima je regulisao pitanja koja bi trebalo da se utvrđuju isključivo zakonom. Tu se prije svega misli na nadležnost, finansiranje, organizaciju Ustavnog suda, nespojivost funkcije sudije Ustavnog suda, imunitet i prestanak vršenja funkcije sudije Ustavnog suda i druga pitanja koja ne mogu biti predmet Pravila. Takođe, pored ovih pitanja, Zakonom o Ustavnom sudu BiH potrebno je regulisati način izbora sudija Ustavnog suda, koje prema važećem ustavnom rješenju bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i koji ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države. Iz naprijed navedenih razloga neophodno je donijeti Zakon o Ustavnom sudu BiH, a Pravilima Ustavnog suda trebalo bi da se utvrde samo procesne radnje Ustavnog suda BiH.Članom 213. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 66/20) data je mogućnost, izuzetno, za donošenje zakona po hitnom postupku u slučaju kada se zakonom uređuju pitanja i odnosi nastali usljed okolnosti koje nisu mogle da se predvide, a nedonošenje zakona po hitnom postupku bi moglo prouzrokovati štetne posljedice po život i zdravlje ljudi, bezbjednost Republike i rad organa i organizacija, i ako je to u opštem interesu. Po hitnom postupku može se donijeti i zakon za koji je Ustavni sud Republike Srpske odlukom utvrdio njegovu neusklađenost sa Ustavom. S obzirom na to da se donošenjem Odluke Ustavnog suda BiH o izmjeni Pravila Ustavnog suda BiH prouzrokuju štetne posljedice za rad organa i organizacije Republike Srpske, stvaraju mogućnosti za sazivanje sjednica i donošenje odluka bez sudija izabranih od strane Narodne skupštine Republike Srpske i time urušavanje ustavne nadležnosti Republike Srpske, u opštem je interesu donošenje ovog zakona po hitnom postupku”, navedeno je u obrazloženju Zakona.

    Zeljka Cvijanović predložila donošenje odluke na sjednici Predsjedništva BiH: Komšić i Bećirović stopirali Istočnu interkonekciju

    Piše:
    Redakcija
    -

    Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović predložila je da Predsjedništvo BiH na današnjoj sjednici donese odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora sa Srbijom u vezi sa izgradnjom Nove istočne interkonekcije. No, kada su članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović rekli da neće glasati za donošenje te odluke bez prethodnog usvajanja zakona o gasu na nivou BiH i donošenja odluka koje se odnose na Južnu interkonekciju, Cvijanovićeva je Novu istočnu plinsku interkonekciju skinula s dnevnog reda, saznaje Istraga.ba.

    Podsjećamo, Vijeće ministara BiH je na sjednici održanoj 11. maja ove godine utvrdilo Prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između BiH i Srbije o izgradnji plinovoda Nova istočna interkonekcija BiH i Srbije. Na istoj sjednici, iako su ministri Elmedin Konaković i Edin Forto kazali da je usvojen i projekat Južna interkonekcija, projekat koji se odnosi na Federaciju BiH i koji smanjuje ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskom plinu nije formalno pokrenut.

    Konakovićevu i Fortinu grešku su, međutim, donekle ispravili članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović koji su stopirali Novu istočnu interkonekciju kojom se, faktički, povećava bh. ovisnost o ruskom plinu.

    Podsjećamo, Nova istočna interkonekcija je zajednički projekat Srbije i Republike Srpske koji je pokrenut bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine. Sporazum o izgradnji ovog plinovoda u martu su prošle godine potpisali zvaničnici Republike Srpske i Republike Srbije. Magistralni gasovod iz Srbije ka Republici Srpskoj, saopćeno je tada, trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad trebalo bi da bude završen u narednih pet godina. Bila bi to druga gasna interkonekcija između Srbije i Republike srpske, odnosno, BiH. S obzirom na to da se radi o međudržavnom projektu, potrebna je saglasnost institucija BiH.

    SBiH: NOVA ISTOČNA GASNA INTERKONEKCIJA-ENERGETSKI UDAR NA BIH - Stranka za Bosnu i Hercegovinu

    Ovim trasom bi bio dopreman plin iz Rusije koji je Balkan dolazi Turskim tokom. Planirano je da dužina gasovoda na teritoriji Republike Srbije bude 90 kilometara, a na teritoriji Republike Srpske oko 320 kilometara. Nosilac poslova je – preduzeće iz Reublike Srpske – Gas Res.

    Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora propisana je je procedura zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora i druge radnje u vezi s međunarodnim ugovorima koje zaključuje Bosna i Hercegovina.

    “Inicijativu za pokretanje postupka za zaključivanje međunarodnih ugovora mogu dati institucije Bosne i Hercegovine, entiteti, kantoni i druge regionalne i lokalne zajednice, te preduzeća, ustanove, nevladine organizacije i druga pravna lica iz područja svoga djelovanja. Inicijativa iz stava 1. ovog člana dostavlja se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine preko ministarstva Bosne i Hercegovine u čiji djelokrug rada spadaju pitanja koja se uređuju međunarodnim ugovorom. Kada nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine ocijeni da je inicijativa iz stava 1. ovog člana opravdana, dostavlja je Vijeću ministara Bosne i Hercegovine sa nacrtom prijedloga za pokretanje postupka i osnovom za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora čiji je sastavni dio osnova iz stava 3. ovog člana”, navedeno je u ovom Zakonu.

    Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora, u skladu sa članom 6 ovog Zakona, donosi Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. U pregovorima za zaključivanje međunarodnog ugovora Bosnu i Hercegovinu zastupa delegacija koju je odredilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, odnosno, po njegovom ovlaštenju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Nakon završenih pregovora delegacija za pregovore Bosne i Hercegovine dostavlja Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine izvještaj o pregovorima, a Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine i tekst međunarodnog ugovora. Predsjedništvo BiH, potom,donosi odluku o potpisvanju sporazuma sa usaglašenim tekstom. Nakon toga ide ratifikacija sporazuma. Sporazum ratifikuju oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Na kraju sve, opet, ide u Predsjedništvo BiH koje odlučuje o ratifikaciji međunarodnog ugovora.

    Kada je u pitanju Nova istična interkonekcija ona je prešla prvi proceduralni prag, dok projekat Južna interkonekcija nije formalno ni započet.

    Hrvatska popustila: “Trgovska gora” na dnevnom redu zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH

    Piše:
    Redakcija
    -
    16.02.2023,Zagreb - Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic primio je predsjedateljicu Vijeca ministara Bosne i Hercegovine Borjanu Kristo, koja boravi u sluzbenom posjetu Hrvatskoj. Photo: Jurica Galoic/PIXSELL

    Zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske bit će održana danas u Zagrebu.

    Naime, kako je potvrđeno za Vijesti.ba, kao tačka dnevnog reda bit će uvrštena izgradnja centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori.

    Ranije je Vlada Hrvatske tražila da se ova tačka skine sa dnevog reda zajedničke sjednice. Potom je ministar vanjske trgovine BiH Staša Košarac svoje prisustvo sjednici uslovio uvrštavanjem Trgovske gore u dnevni red.

    “Mi imamo obavezu prema 250.000 ljudi, kao i adekvatne odluke u institucijama na svim nivoima vlasti u BiH o neprihvatljivosti izgradnje odlagališta. To se mora poštovati!”, rekao je Košarac.

    Povodom stavova ministara iz RS-a koji su insistirali da se raspravlja o Trgovskoj gori oglasio se i državni zastupnik Šemsudin Mehmedović.

    “Zajednička sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH, (ako do iste dođe) mora odgovoriti na ključna pitanja koja su godinama sporna: imovina BiH u Hrvatskoj i pitanje granice.

    Na žalost, nedavno smo svjedočili prodaji državne imovine BiH, luke Šipad turskoj kompaniji. To je težak udarac za BiH u trenutku kad se kani riješiti pitanje državne imovine u BiH i pokazuje da države koje se predstavljaju kao prijatelji BiH prave modele za vlastite interese preko državne imovine BiH kako bi uticale na finalni model.

    Hrvatska može biti partner BiH na putu ka EU ali samo ako ne dovodi u pitanje interese svih naroda i građana BiH i prihvata BiH kao suverenu državu!

    Otvoreno ignorisanje vrlo krupnih problema sa imovinom BiH u Hrvatskoj i pitanjima granice pokazuje da je Hrvatska u zadnjih 27 godina imala dvostruke i zakulisane namjere.Imali smo i ranije zajedničke sjednice u ovom formatu, ali rezultati su prilično ništavni kad je u pitanju interes BiH. Neki ministri u Vijeću ministara su ipak pokazali, bar formalno, da se sa interesima BiH ne može kalkulisati, saopćio je Mehmedović.

    Podsjećamo, Vlada Republike Hrvatske tražila je da sa dnevog reda današnje zajedničke sjednice sa Vijećem ministara BiH budu skinute tačke koje se odnose na izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, kao i na sukcesiju bivše SFRЈ, navedeno je u dokumentu koji je u posjedu „Slobodne Bosne“.

    U dokumentu je traženo i da bude skinuta tačka koja se odnosi na inicijativu za potpisivanje sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o saradnji u oblasti informacionog društva i elektronskih komunikacija.

     

    Zbog izostavljanja pitanja “Trgovske gore” i odlaganja radioaktivnog otpada na granici sa BiH: Ministri Staša Košarac i Nenad Nešić ne žele prisustvovati zajedničkoj sjednici Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ministri iz Republike Srpske u Vijeću ministara BiH neće prisustvovati zajedničkoj sjednici Vlade RH i Vijeća ministara BiH ukoliko na dnevnom redu ne bude “Trgovska gora”, potvrdio je za Istraga.ba ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić.

    “Došlo je vrijeme da vodimo računa o svojim interesima i interesima naših građana”, rekao je Nešić za Istraga.ba, dodavši da je razgovarao sa ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Stašom Košarcem koji je, također, potvrdio da ne želi učestvovati na sjednici ukoliko Trgovska gora ne bude na dnevnom redu.

    “Zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske održat će se u utorak 20. 6. 2023. godine u Zagrebu s početkom u 11:15 sati (Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatske bratske zajednice br. 4). Nakon zajedničke sjednice predviđeno je potpisivanje sporazuma i izjave za medije predsjedateljice Vijeća ministara Borjane Krišto i predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića. Na dnevnom redu zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade RH bit će niz zaključaka od zajedničkog interesa Bosne i Hercegovine i Hrvatske kojima će se dodatno unaprijediti bilateralni odnosi”, saopćeno je ranije iz Vijeća ministara BiH. 

    “Večeras su me mnogi pitali o zajedničkoj sjednici Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske. Moj stav je jasan – ako na dnevnom redu nema tačke koja se odnosi na pitanje igradnje sporne deponije na trgovskoj gori, neću prisustvovati sjednici. Trgovska gora je gorući problem i ne može u nekim tačkama biti drugačije, na barijeri ili o tome uopće ne raspravljati. Ne. Ne. Neželim susjelovati u tome. Problem deponije na Trgovskoj gori mora biti posebno pitanje na vrhu dnevnog reda. Imamo obavezu pema 250 hiljada ljudi, kao i adekvatne odluke u institucijama na svim nivoima vlasti BIh o nedopustivoj izgradnji deponije. Ovo se mora poštovati”, saopćio je u ponedjeljak navečer ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

    Bez prisustva ministara iz Republike Srpske, Vijeće ministara BiH nema kvorum za održavanje sjednice. Dakle, ukoliko ministri iz RS budu bojkotovali zajedničku sjednicu, to, zapravo, neće biti sjednica Vijeća ministara, već sastanak dijela ministara iz BiH sa Vladom Republike Hrvatske.

    Podsjećamo, Hrvatska u Trgovskoj gori, na samoj granici sa BiH planira da odlaže radioaktivni otpad iz Elektrane Krško. Deponija je, zapravo, od BiH udaljena je svega tri kilometra i nalazi se u samom slivu rijeke Une.

    Hrvatska je izradila Studiju uticaja na životnu sredinu ukoliko bi radioaktivni otpad bio skladišten na Trgovskoj gori, na šta su iz BiH uputili brojne primjedbe.

    Vlada Republike Hrvatske nije željela na zajedničkoj sjednici raspravljati o Trgovskoj gori. Međutim, ministri iz Sarajeva, Zukan Helez, Elmedin Konaković i Edin Forto nisu u tome vidjeli ništa sporno. Za razliku od njih, ministri iz RS-a Staša Košarac i Nenad Nešić ne žele prisustvovati zajedničkoj sjednici na kojoj neće biti razmatrano ovo pitanje.

    Zbog nesuglasica u koaliciji odgođena sjednica Komisije za izbor i imenovanje : Ukoliko Trojka ne podrži Arnela Isaka, nema većine za imenovanje Marina Vukoje u Ustavni sud BiH!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zbog nesuglasica u vladajućoj koaliciji u vezi sa izborom Arnela Isaka, odgođena je sjednica Komisije za izbor i imenovanje Predstavničkog doma FBiH na kojoj je trebala biti utvrđena rang lista kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH, saznaje Istraga.ba.

    U zgradi Vlad Federacije u ponedjeljak je održan sastanak predstavnika stranaka koje čine parlamentarnu većinu. Teme – izbor Arnela Isaka za dopredsjednika Predstavničkog doma FBiH i izbor Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH.

    “Mi smo bili protiv imenovanja Arnela Isaka”, kazao je za Istraga.ba izvor iz Naše stranke.

    Nakon tih stavova, a i ranijih izjava zvaničnika Naše stranke, navode izvori Istrage, Arnel Isak, Kenan Uzunović i Elzina Pirić su kazali da neće pratiti stavove parlamentarne većine po svim tačkama koje bi u srijedu trebale biti na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma. Kako bez ovo troje zastupnika nema većine, predstavnici HDZ-a BiH su, ne želeći rizikovati, zatražili da se u srijedu ne raspravlja o imenovanju sudije Ustavnog suda BiH.

    “Poštovani članovi, po nalogu predsjednika Povjerenstva, a radi planiranja Vaših obveza, obavještavam Vas da se nastavak 4. sjednice Povjerenstva za izbor i imenovanje koji je zakazan za sutra (utorak) u 12.30 prolongira do daljnjeg. O nerednom terminu bit ćete pravovremeno obaviješteni. Zvaničnu obavijest ćete dobiti ujutro”, navedeno je u obavijesti koju je u ponedjeljak, nešto iza 19 sati članovima Komisije poslala Bernarda Šimunović, tajnica Komisije za izbor i imenovanje.

    Podsjetimo, 4. sjednica Komisije za izbor i imenovanje počela je još 14. marta ove godine. Na dnevnom redu je bio Izvještaj radne grupe koma je vodila proceduru ocjenjivanja kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH. U Komisiji koja je provela konkursnu proceduru bili su HDZ-ov Mladen Bošković, NiP-ov Rasim Smajlović, NES-ov Irfan Durić, te dvoje eksperata iz pravosuđa – Hakija Zaimović i Božana Banduka. Iz dokumenata u koje je Istraga izvršila uvid, jasno je da je HDZ-ov favorit Marin Vukoja dobio podršku HDZ-ovog Boškovića, NiP-ovog Smajlovića i Božane Banduke. Sanelu Butigan-Gorušanović su podržali NES-ov Irfan Durić i sudija Hakija Zaimović. Zahvaljujući glasanju kadrova HDZ-a i NiP-a, prvorangirani na listi kandidata je Marin Vukoje, aktualni sekretar Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koji je blisko povezan sa HDZ-om BiH.

    Kako bi se izbjegao bilo kakav rizik, čelnici HDZ-a BiH insistiraju da Komisija za izbor i imenovanje Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH dostavi samo ime Marina Vukoje o kojem bi se zastupnici izjasnili.  S obzirom na to da na sjednici Komisije za izbor i imenovanja koja je započela 14. marta nije bilo dovoljno ruku da samo Marin Vukoja bude predložen za sudiju, predsjednik Komisije Mladen Bošković je prekinuo sjednicu. Nastavak sjednice je zakazan tek tri mjeseca kasnije, odnosno za utorak, 20. juna.

    Osim HDZ-ovih zastupnika, predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković je bio zagovornik da Komisija za izbor i imenovanje treba prema Predstavničkom domu FBiH poslati samo jedno ime, odnosno ime Marina Vukoje.

    “Ja mislim da treba biti jedan i da se o njemu Predstavnički dom izjasni i da dobijemo sudiju Ustavnog suda”, rekao je Konaković.

    Komisija za izbor i imenovanje ima 11 članova. Predsjednik Komisije je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Potpredsjednik je Damir Mašić iz SDP-a BiH. Članovi Komisije su Antonio Sesar i Feliks Vidović iz HDZ-a BiH, Aner Žuljević iz SDP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke, Rasim Smajlović iz NiP-a, Edina Gabela iz SBiH-a, Eldan Čomor iz SDA i Dajana Čolić iz DF-a.

    Presudni su glasovi Damira Mašića i Anera Žuljevića iz SDP-a i Dragana Miokovića iz Naše stranke. Mioković je već bio najavio gutanje žaba, što bi trebalo značiti da je spreman da podrži Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH.

    No, nakon formiranja Vlade FBiH, pak, bitnu ulogu u svemu je počeo igrati Arnel Isak, sin federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka. Naime, početkom juna federalna zastupnica iz PDA (također vladajuće stranke) predložila je smjenu Edine Gabele (SBiH) sa mjesta dopredsjedavajuće Predstavničkog doma FBiH te imenovanje Arnela Isaka na tu poziciju.

    “Neće doći do imenovanja Arnela Isaka na mjesto dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH”, kazao je nedavno zastupnik Naše stranke Mirsad Čamdžić, naglašavajući kako njegova stranka nije o tome konsultovana.

    Odluka Naše stranke da ne podrži Arnela Isaka, međutim, ugrozila je većinu u Predstavničkom domu FBiH. Uz Arnela Isaka je još dvoje federalnih zastupnika (Elzina Pirić i Kenan Uzunović) što znači da nema potrebne većine čak i ako vladajuću koaliciju podrži jedan zastupnik HRS-a. Osim toga, Našoj stranci u ovom trenutku fali jedna ruka u Predstavničkom domu, jer je zastupnik Damir Arnaut podnio ostavku, a njegov nasljednik (Marko Cvitanović) nije još uvijek dobio certifikat kojim mu CIK potvrđuje mandat.

    Dakle, vladajuća koalicija u ovom trenutku još uvijek nije sigurna u većinu u Predstavničkom domu FBIH. Kako se ne bi izlagao riziku, Dragan Čović je procijenio da imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH bude odgođeno do daljnjeg.

    Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović: U Ustavni sud BiH birati ugledne pravnike, a ne stranačke poslušnike

    Piše:
    Redakcija
    -

    Povodom aktuelne rasprave o izboru sudije Ustavnog suda BiH iz bh. entiteta FBiH, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović javnosti Bosne i Hercegovine poručio je sljedeće: Izbor sudija Ustavnog suda BiH ne smije biti predmet političke trgovine između različitih stranaka. Vrijeme je da se prekine politička praksa koju su dominantno uspostavile u bh. entitetu FBiH SDA i HDZ, a u bh. entitetu Rs SNSD, prema kojoj su se u Ustavni sud BiH birali stranački funkcioneri.

    “Prema članu VI/1. Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud BiH se sastoji od devet (9) sudija od kojih četiri člana bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva člana bira Narodna skupština Republike srpske, dok tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava uz konsultaciju sa članovima Predsjedništva BiH. Osnovni kriteriji za izbor članova Ustavnog suda BiH, prema Ustavu BiH, su da kandidati moraju biti pravnici visokog moralnog ugleda što znači da se u Ustavni sud BiH ne biraju predstavnici konstitutivnih naroda, a pogotovo ne kandidati koje unaprijed odredi bilo koja politička stranka u Bosni i Hercegovini”, navodi Bećirović.

    Dodaje: “Dosadašnje provedene procedure, u vezi sa utvrđivanjem liste najuspješnijih kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda BiH iz bh. entiteta FBiH, upućuju na postupanja koja nisu u skladu s osnovnim kriterijima za izbor sudija Ustavnog  suda BiH. Naime, prema saznanjima koja su dostupna javnosti, na listi najuspješnijih kandidata nalazi se i osoba za koju Komisija za utvrđivanje liste najuspješnijih kandidata nije pružila adekvatne dokaze iz kojih bi se moglo zaključiti da predloženi kandidat, (između više od deset drugih kandidata, među kojima su i aktuelne sudije, profesori i doktori pravnih nauka, dokazani pravni praktičari i drugi ugledni pravnici), spada u red istaknutih
    pravnika visokog moralnog ugleda”.

    “Suprotno tome, na listi uspješnih kandidata, ispod prvoplasiranog kandidata, Komisija Predstavničkog doma Parlamenta FBiH je rangirala brojne druge pravnike koji su prema kriterijima i standardima pravničke struke i nauke, pravničke prakse, pa i ustavnosudske prakse, prima facie, zaslužili da budu bolje plasirani od prvoplasiranog na listi kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH. Jedino razumno i na Ustavu BiH zasnovano rješenje je vraćanje nezavisnosti,
    stručnosti i transparentnosti u proces izbora sudija Ustavnog suda BiH i dosljedno poštivanje ustavnih kriterija pravničke struke i nauke”, zaključuje Bećirović..

    Dodikov preduslov za vraćanje ustavnih sudija iz RS: Izbaciti međunarodne sudije i uvesti entitetsko glasanje u Ustavnom sudu BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Izbacivanje” međunarodnih sudija iz Ustavnog suda BiH bit će jedan od glavnih uslova Republike Srpske prilikom imenovanja novih ustavnih sudija iz tog entiteta, saznaje Istraga.

    Podsjećamo,Narodna skupština Republike Srpske od novembra prošle godine nije imenovala nasljednika sudije Miodraga Simovića, jednog od dvojice sudija iz tog entiteta. Nakon toga, vlasti RS su pozvale drugog sudiju, Zlatka Kneževića, da podnese ostavku i on je obećao da će krajem ove godine podnijeti zahtjev za prijevremeno penzionisanje. Tako bi, ukoliko Knežević ostane dosljedan i podnese zahtjev za penzionisanje, Republika Srpska ostala bez sudija u Ustavnom sudu BiH.

    Već smo objavljivali da bi i u tom slučaju Ustavni sud BiH mogao funkcionisati, iako Veliko vijeće ne funkcioniše od novembra prošle godine. Zbog toga se sve odluke već odavno donose na planarnim sjednicama Ustavnog suda BiH kojima, osim domaćih sudija, prisustvuje i troje međunarodnih sudija.

    Podsjetimo, Ustavni sud BiH ima devet sudija.

    “Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Narodna skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom”, piše u Ustsvu BiH.

    Da bi na plenarnim sjednicama bila donesena neka odluka, za nju mora glasati najmanje petero sudija, osim u iznimnim situacijama kada, u slučaju nedostatka sudija, predsjednik Ustavnog suda može iskoristiti pravo duplog glasa (slučaj – Schmidtovi amandmani).

    Ustavnom sudu BiH, trenutno, nedostaje dvoje sudija, jedan iz Federacije BiH (nasljednik Mate Tadića) i jedan iz RS (nasljednik Miodraga Simovića). Odlaskom Zlatka Kneževića situacija se neće suštinski mijenjati, jer će, opet, u Ustavnom sudu BiH, postojati kvorum (kvorum je pet sudija, u US trenutno sjedi njih šestero).  No, činjenica da u Ustavnom sudu BiH nema ili neće biti sudija iz Republike Srpske otvorit će dodatni prostor Miloradu Dodiku i RS-u za djelovanje protiv ove institucije.

    “Plan je da Republika Srpska traži povlačenje međunarodnih sudija kao preduslov da taj entitet imenuje svoje sudije”, kaže za Istraga.ba izvor iz Ustavnog suda BiH.

    Strane sudije su, zapravo, godinama meta vlasti iz RS-a i Milorad Dodik je nekoliko puta tražio njihovo isključivanje iz rada Suda. Sada mu u prilog ide činjenica da RS neće imati nijednog sudije u Ustavnom sudu BiH, iako je to isključiva krivica vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, jer dvoje sudija Ustavnog suda BiH imenuje Narodna skupština Republike Srpske.

    Da bi međunarodne sudije bile isključene iz Ustavnog suda BiH nužna je promjena Ustava BiH, a to podrazumijeva dvotrećinsku većinu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Vlasti RS-a nemaju potrebnu većinu u ovom slučaju.

    Međutim, jedna od mogućnosti koja se pominje je usvajanje posebnog zakona u Ustavnom sudu BiH. Tim zakonom bi, naime, međunarodne sudije Ustavnog suda BiH bile isključene, a uveo bi se princip etničkog popunjavanja, te etničkog i entitetskog glasanja.

    Trenutno, Ustavni sud BiH je jedna od rijetkih institucija koja se ne popunjava po etničkom principu. Ustav propisuje da Predstavnički dom FBiH imenuje četvero sudija, a NSRS – dvoje, ne vodeći računa o bilo kakvim etničkim predznacima. I prilikom odlučivanja u Ustavnom sudu BiH nije bitna entitetska većina.

    Vlasti RS-a sada to žele promijeniti. Uvođenjem entitetskog glasanja Ustavni sud BiH, zapravo, mogao donositi samo one odluke s kojima su saglasna oba entiteta, dok bi isključivanjem međunarodnih sudija ova institucija bila dodatno blokirana.

    Objavljujemo dokumente za Kongres SDP-a: Nermin Nikšić ostaje predsjednik, izmjenama stranačkog Statuta olakšava se sankcioniranje neposlušnih kadrova, Vojin Mijatović SDP-u pripisao rezultate Pokreta za državu kako bi povećao broj podobnih delegata za Kongres!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Nermin Nikšić ostaje predsjednik SDP-a još najmanje do kraja naredne godine. Socijaldemokratska partija danas će promijeniti Statut, a da većina bude neupotina pobrinuo se potpredsjednik Stranke Vojin Mijatović koji izborne rezultate Pokreta za državu u Republici Srpskoj proknjižio kao rezultate SDP-a kako bi povećao broj delegata na Kongresu koji su pod njegovom kontrolom.

    Istraga.ba je u posjedu svih materijala koji biu danas trebali biti razmatrani na Kongresu SDP-a, a kojem, prema našim informacijama neće prisustvovati SDP.ovi kadrovi okupljeni oko Denisa Bećirovića i Irfana Čengića.

    Izmjenama Statuta SDP-a, rukovodstvo te Stranke je, faktički, započelo unutarstranački obračun sa neistomišljenicima. Tako se mijenja član 27 Statuta SDP-a i predviđa se sankcionisanje neposlušnih kadrova.

    “Protiv člana čije je ponašanje i djelovanje usmjereno protiv odluka organa SDP BiH ili svojim nečasnim djelima i postupcima krši Statut SDP BiH, programska načela i ciljeve, te tako nanosi štetu SDP BiH može se nakon rasprave na organima izreći odgovarajuća sankcija. Sankciju izriče odgovarajući organ po vlastitoj inicijativi odnosno na prijedlog za utvrđivanje odgovornosti koji može podnijeti neki od organa istog ili drugog nivoa organiziranja SDP BiH.Ukoliko sankciju izrekne Predsjedništvo organizacije po žalbi člana/ice kome je sankcija izrečena izjašnjava se odbor odgovarajućeg nivoa organizovanja.Ako odbor potvrdi odluku svog Predsjedništva ona je konačna i stupa na snagu danom donošenja ili protekom roka za žalbu kada žalba nije podnesena, a ako odluka nakon žalbe ne bude potvrđena ne proizvodi pravno dejstvo”, navedeno je izmjenama Statuta koje bi delegati na Kongresu SDP-a BiH trebali usvojiti.

    Ključna razlika u odnosu na još uvijek važeće odredbe Statuta je u tome da se proširuje lista stranačkih organa koji mogu pokrenuti disciplinske postupke i izricati sankcije protiv stranačkih kadrova koji ne poštuju stavove organa SDP-a.

    SDP proširuje i broj članova Glavnog odbora po funkciji. Tako će ubuduće članovi GO po funkciji biti i svi članovi izvršne vlasti na nivou države, entiteta i Brčko distrikta. Mijenja se i odredba prema koja je do sada predviđala da materijali za Kongres trebaju biti dostavljeni 30 dana prije sjednice. Sada je propisano da materijali moraju biti dostavljeni samo deset dana prije Kongresa. No, ono što je posebno interesantno je izbor delegata za Kongres SDP-a BiH. Evo šta je napisano u Odluci o održavanju 8. redovnog Kongresa SDP-a BiH.

    “Ukupan broj delegata/delegatkinja Osmog redovnog Kongresa SDP BiH iznosi 620 delegata/delegatkinja, od čega: 186 delegata/delegatkinja se biraju na osnovu procenta učešća rezultata općinske/gradske organizacije SDP BiH u ukupnom najpovoljnijem rezultatu SDP BiH na Općim izborima 2022. godine što će utvrditi Sekretarijat SDP BIH”, navedeno je u Odluci.

    Kako bi iskontrolisali broj delegata, predsjednik SDP-a Nermin Nikšić i njegov potpredsjednik Vojin Mijatović su, tako, manipuliranjem izbornim rezultatima iz 2022. godine povećali broj delegata koji dolaze iz Republike Srpske, odnosno iz odbora koje kontroliše Mijatović. Evo kako je rukovodstvo SDP-a obračunavalo broj delegata iz RS.

    “Rezultat na Opštim izborima 2022. godine predstavlja 40% rezultata Pokreta za državu, s obzirom da se SDP BiH nije samostalno kandidovala za ovaj nivo, a u okviru Pokreta za državu, SDP BiH je osvojila 2 od 5 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, SDP BiH se nije kandidovala u Republici Srpskoj”, navedeno je u materijalima SDP-a

    Dakle, Vojin Mijatović i SDP su, tako, prisvojili 40 posto rezultata Pokreta za državu, čime je povećan i broj delegata iz RS-a na Kongresu SDP-a koji će aktualnom predsjedniku SDP-a Nerminu Nikšiću produžiti mandat najmanje do kraja naredne godine.

    Međunarodna zajednica upozorila državnu vlast: Nacrt zakona o VSTV-u kojeg je usvojilo Vijeće ministara BiH razvodnjavaju dogovorene standarde

    Piše:
    Redakcija
    -

    Najviši predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini uputili su čelnicima u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine oštro pismo u kojem ih kritiziraju zbog izmjrna i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine.

    Razočarani ambasadori upozorili su zajednički kolegij, te predsjedavajući klubova poslanika stranaka zastupljenih u Predstavnički i Domu naroda Parlamenta BiH na štetne posljedice ako bi prihvatili u zadnjem momentu usvojene izmjene ovog strateškog zakona, saznaju Politicki.ba i Istraga.ba.

    “Mi, ispod potpisani, nakon višegodišnjeg iščekivanja, pozdravljamo djelovanje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu Nacrt zakona) dana 12. maja 2023. godine. Međutim, koristimo priliku da izrazimo zabrinutost, jer će se, prema našoj procjeni, nazadne izmjene Nacrta zakona, urađene u posljednjem trenutku, negativno odraziti na obim podataka za prijavu, te, potencijalno, predstavljati prepreku praktičnoj realizaciji sistema provjere finansijskih izvještaja koji se Nacrtom zakona uvodi.

    Među četrnaest prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU nalazi se i usvajanje novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (Zakon o VSTV-u BiH) u skladu sa evropskim standardima, koji je predugo na čekanju. S obzirom na izostanak napretka u izradi i usvajanju novog zakona, nakon Izvještaja eksperata o pitanjima vladavine prava u BiH za 2019. godinu, u kojem je ponovljen poziv na usvajanje novog zakona, uvedene su hitne izmjene i dopune kako bi se osiguralo privremeno rješenje, odnosno riješila neka od gorućih pitanja u vezi integriteta u važećem Zakonu o VSTV-u BiH. Nažalost, i pored njihove ključne važnosti i relativno uskog obima, ove izmjene i dopune su se na sličan način našle u zastoju, uz napomenu da je prošlo više od dvije godine od pozitivne ocjene Venecijanske komisije i Evropske komisije na Nacrt zakona.

    Verzija Nacrta zakona, sa izmjenama u posljednjem trenutku, se sada po svom smislu i suštini razlikuje od verzije koja je dobila pozitivnu ocjenu Venecijanske komisije i Evropske komisije. Ovakve izmjene će se negativno odraziti na napore na povećanju transparentnost u pravosudnom sistemu i procedure za prijavu i provjeru imovine. Uprkos tome, Vijeće ministara BiH je usvojilo Nacrt zakona sa problematičnim izmjenama i uskoro će ga uputiti u parlamentarnu proceduru. Ove izmjene ne uzimaju u obzir ponovljene preporuke i smjernice koje su dali i ispod potpisani i Venecijanska komisija u cilju postizanja suštinske ravnoteže između zaštite ličnih podataka, sa jedne, i potrebe za većom transparentnošću u vezi sa finansijskim izvještajima, sa druge strane.

    Umjesto da unaprijede transparentnost i integritet, predložene izmjene imaju potencijal da razvodne ove standarde dok, istovremeno, negiraju i svrhu i proces samih mehanizama integriteta. Osim toga, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH je dana 24. maja 2023. godine razmotrilo ove izmjene i jednako tako došlo do zaključka da iste ne povećavaju integritet pravosuđa.

    U svjetlu navedenog, a kako bi se izbjeglo dalje podrivanje ionako historijski niskog povjerenja u javne institucije, uključujući pravosuđe, pozivamo Parlamentarnu skupštinu BiH da se vrati na tekst Nacrta zakona koji je prethodno ocijenjen kao usklađen sa evropskim i međunarodnim standardima i to tako što će odbaciti izmjene odredbi članova 10a, 86a i 86c od 12. maja 2023. godine. Nadalje, pozivamo Parlamentarnu skupštinu BiH da se suzdrži od daljih izmjena koje slabe sistem provjere finansijskih izvještaja ili druge mjere integriteta utvrđene ovim zakonom.

    Sve izmjene Nacrta izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u BiH moraju se vršiti u dobroj vjeri, s namjerom jačanja integriteta, transparentnosti i odgovornosti sektora pravde. Izmjene suprotne ovoj namjeri dovode u pitanje privrženost njihovih zagovornika ovim temeljnim vrijednostima, vladavini prava i stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti BiH. Odluka Evropskog vijeća iz decembra 2022. o dodjeli kandidatskog statusa zemlji povećala je očekivanja od domaćih političkih lidera da provedu ključne reforme poput ove. Napori da se zamagli ova odgovornost će negativno uticati na napredak BiH ka njenom deklarisanom cilju pridruživanja Evropskoj uniji”, stoji u pismu koje su potpisali Brian Aggeler (OSCE), Johann Sattler (EU), Christian Schmidt(OHR), Michael Murphy (SAD), Daniel Hunn (Švicarska), Julian Reilly (Velika Britanija), te Johanna Strömquist (Švedska kao predsjedavajuća Vijeća EU.

    Još je zanimljiviji dodatak pisma koji je upućen, navodi Politicki.ba dalje:

    “Za vašu informaciju, u prilogu dostavljamo prvobitni tekst prethodno navedenih članova bez izmjena koje su uvrštene u posljednjem trenutku”, stoji u aktu koji je dostavljen i

    Predsjedavajućoj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Birjani Krišto, Ministru pravde Bosne i Hercegovine, kao i njegovim entitetskim kolegama u F BiH i Rs, te predsjedniku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine.

    “Tekst izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u pozitivno ocijenjenih u skladu sa evropskim standardima (verzija na službenim jezicima Bosne i Hercegovine)

    „Član 10а.

    (Sukob interesa)

    (1) Sukob interesa člana Vijeća postoji:

    a) kada se član Vijeća ili njegov krvni srodnik u pravoj liniji, ро bočnoj liniji do trećeg stepena

    srodstva, srodnik ро tazbini do drugog stepena i dijete bračnog druga, bračni odnosno vanbračni partner, usvojitelj i usvojena djeca, prijavi nа upražnjenu poziciju u pravosuđu, uključujući i Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavni sud Republike Srpske ili upražnjenu poziciju glavnog disciplinskog tužioca i zamjenika u Uredu disciplinskog tužioca iii direktora i zamjenika u Sekretarijatu Vijeća;

    b) u drugoj situaciji u kojoj član Vijeća ima prisne prijateljske, poslovne ili bilo kakve druge veze ili privatni interes koji utiče ili može uticati nа zakonitost, transparentnost, objektivnost i nepristrasnost u vršenju funkcije, odnosno u kojoj privatni interes šteti ili može štetiti javnom interesu ili povjerenju građana.

    (2) Ako se na upražnjenu poziciju iz stava (1) tačka a) ovog člana prijavi član Vijeća, prestaje mu mandat u Vijeću, a ako se nа upražnjenu poziciju prijavi njegov srodnik ili lice iz stava (1) tačka a) ovog člana, član Vijeća je dužan da odmah ро saznanju to prijavi Vijeću i zatraži svoje izuzeće u komisiji zа obavljanje razgovora i postupku predlaganja i imenovanja kandidata.

    (3) Slučajevi u kojima se podrazumijeva postojanje sukoba interesa iz stava (1) tačka b) ovog člana detaljnije se regulišu pravilnikom Vijeća.“

    „Član 86а.

    (Transparentnost)

    (5) Na internetskoj stranici Vijeća objavit ćе se imena i prezimena srodnika sudije odnosno tužioca iz člana 86. stava (5) ovog zakona.“

    „Član 86c.

    (Provođenje dodatne provjere) 

    (5) Kada pristup podacima iz stava (4) ovog člana nije moguće ostvariti direktnim pretraživanjem elektronskih evidencija ili kada je potrebno prikupiti informacije od fizičkih lica, Odjel iz člana 86f. ovog zakona upućuje pisani zahtjev za dostavljanje podataka. Nadležne institucije i ostala pravna i fizička lica ćе dostaviti tražene podatke u roku koji je naznačen u zahtjevu.

    (7) Na zahtjev Odjela iz člana 86f. ovog zakona, institucije čiji je rad regulisan zakonom о bankama ćе potvrditi da li stanje računa koje je navedeno za određeni datum odgovara  stvarnom stanju računa na taj datum, te da li lica obuhvaćena izjavom imaju neprijavljenih računa ili drugih finansijskih proizvoda kod ove institucije.“

    Nikšić, Konaković i Forto postigli dogovor sa Čovićem: Materijali dostavljeni zastupnicima, Trojka i HDZ BiH planiraju 21. juna imenovati Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    Stranke Trojke (SDP, NiP, Naša stranka) i HDZ BiH namjeravaju na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, zakazanoj za 21. juni, imenovati Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. U utorak navečer federalnim su zastupnicima dostavljeni materijali koji se odnose na imenovanje sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije. U pitanju su biografije kandidata i rang lista sačinjena nakon intervjua. Kandidat bez dana pravosudnog iskustva, ali sa HDZ-ovom podrškom je prvorangirani.

    Marin Vukoja je dugogodišnji kadar HDZ-a BiH. Trenutno obavlja funkciju sekretara Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a prije četiri godine bio je na HDZ-ovoj listi za delegata u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Vukoja, kako se vidi na dostavljenoj listi, ima bod i po više od Sanele Butigan-Gorušanović, aktualne potpredsjednice VSTV-a BiH koja je godinama bila sudija Općinskog suda u Sarajevu. No, njeno pravosudno iskustvo nije presudilo da bude prvorangirana. Politička nepodobnost je presudila da sa najboljim referencama bude – drugorangirana.

    Sanela Butigan-Gorušanović

    U Komisiji koja je provela konkursnu proceduru bili su HDZ-ov Mladen Bošković, NiP-ov Rasim Smajlović, NES-ov Irfan Durić, te dvoje eksperata iz pravosuđa – Hakija Zaimović i Božana Banduka. Iz dokumenata u koje je Istraga izvršila uvid, jasno je da je HDZ-ov favorit Marin Vukoja dobio podršku HDZ-ovog Boškovića, NiP-ovog Smajlovića i Božane Banduke. Sanelu Butigan-Gorušanović su podržali NES-ov Irfan Durić i sudija Hakija Zaimović.

    Ali rang lista ove komisije ne obavezuje federalne zastupnike prilikom glasanja. Oni mogu imenovati i Sanelu Butigan- Gorušanović. Međutim, stav jedne druge Komisije bi mogao utjecati na ishod glasanja. U pitanju je Komisija za izbor i imenovanja Predstavničkog doma FBiH čiji su članovi Mladen Bošković, Antonio Sesar i Feliks Vidović iz HDZ-a, Damir Mašić i Aner Žuljević iz SDP-a, Rasim Smajlović iz NiP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke, Dajana Čolić iz DF-a, Irfan Durić iz NES-a, Adnan Čomor iz SDA i Edina Gabela iz SBiH-a. Članovi ove Komisije bi, prije sjednice Predstavničkog doma, morali zauzeti stav o kandidatu. Ukoliko Komisija odluči da predloži imenovanje samo Marina Vukoje, Predstavnički dom FBiH će se samo izjašnjavati o tom prijedlogu koji može, a i ne mora dobiti podršku. Dakle, šest članova Komisije za izbor i imenovanja će odlučiti o imenu kandidata koji će biti dostavljen Predstavničkom domu FBiH. HDZ, rekosmo, ima tri člana Komisije, SDP dva, a NiP i NS po jednog. To znači da vladajuća koalicija ima sedam članova Komisije što je dovoljno da se HDZ-ov kandidat Marin Vukoja i formalno predloži za sudiju Ustavnog suda BiH. Međutim, za Vukojino imenovanje bi moralo glasati pedeset zastupnika u Zastupničkom domu FBiH. Vladajuća koalicija tu je na rubu većine. Prema informacijama Istrage, federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak i njegov sin Arnel Isak čiji bi glas mogao biti odlučujući insistiraju da Isak mlađi bude imenovan za dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma FBiH kako bi podržao sve ostale odluke u Parlamentu. Stoga iz stranaka Trojke pokušavaju obezbijediti glasove nekoliko zastupnika Stranke za BiH koji bi mogli biti prevaga. U tom bi slučaju izbor Vukoje podržala Edina Gabela iz SBiH-a, što bi joj garantovalo ostanak na poziciji dopredsjedavajuće Predstavničkog doma FBiH. Istina, postoji i treća opcija u ovom slučaju. Dio SDP-ovih federalnih zastupnika lojalnih članu Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću mogao bi uskratiti podršku Marinu Vukoji što bi značilo da, bez obzira na glasove Edine Gabele i Arnela Isaka, nema potrebne većine za njegovo imenovanje. Vukoja, za sada, može računati na sigurnu podršku svih stranaka članica Hrvatskog  narodnog sabora (HNS), zatim Naroda i Pravde, Naše stranke i dijela SDP-a koji kontrolišu Nermin Nikšić i Vojin Mijatović.

    Proces izbora sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH započeo je u ljeto prošle godine, nakon što je istekao mandat sudiji Mati Tadiću. Od avgusta prošle godine je upražnjeno njegovo mjesto u Ustavnom sudu BiH. Nakon Tadića, penzionisan je i sudija iz Republike Srpske Miodrag Simović. Ni njegovo mjesto nije popunjeno, tako da sada Ustavnom sudu nedostaje dvoje sudija (jedan iz FBiH, jedan iz RS). Nakon što je Narodna skupština RS pozvala sudiju Ustavnog suda Zlatka Kneževića da napusti poziciju, on se nalazi na bolovanju. Zbog toga Ustavni sud BiH ne zasjeda od marta ove godine.

    Prema Ustavu BiH, Ustavni sud BiH ima devet članova. Četvero sudija bita Predstavnički dom Parlamenta Federacije, dvoje sudija bira Narodna skupština RS, dok troje međunarodnih sudija bira Evropski sud za ljudska prava u Strazburu. U ovom trenutku sud ima šest aktivnih sudija, jer mjesta Mate Tadića i Miodraga Simovića nisu popunjena, dok je sudija Zlatko Knežević formalno na bolovanju.

    Mandat sudije Ustavnog suda BiH traje dok ne napuni 70 godina. Ukoliko Marin Vukoja bude imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH, to znači da će on ostati sudija narednih 20 godina, odnosno da će tek 2043. godine napuniti 70 godina kada će biti penzionisan.

    1234...37Stranica 3 of 37

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj