Najnoviji

    Politika

    Priznao grešku, bez objave na Instagramu: Denis Bećirović uputio Ustavnom sudu BiH “ispravku” svog zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS

    Piše:
    Redakcija
    -

    Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović uputio je u utorak Ustavnom sudu BiH “ispravku” svog zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske, saznaje Istraga.

    Ovu informaciju, međutim, Denis Bećirović nije podijelio na Instagramu, niti je kabinetskim saopćenjem obavijestio javnost da je ispravio samog sebe.

    Podsjećamo, želeći u javnosti pokazati da prvi reaguje, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović zatražio je od Ustavnog suda BiH ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS, iako on nije ni stupio na snagu. To je, već smo objavili, bilo suprotno Pravilima Ustavnog suda BiH, zbog čega je Bećirovićev zahtjev osuđen na propast.

    “Zahtjev nije dopustiv ako postoji neki od sljedećih slučajeva: … g) osporeni akt nije na snazi”, piše u članu 19 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koja su dostupna na ovom linku.

    Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

    Ne vodeći računa o ovim odredbama, “ekspertni pravni tim” Denisa Bećirovića je u utorak obavijestio javnost su zatražili ocjenu ustavnosti Zakona o nepokrenoj imovini Republike Srpske.

    “Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u entitetu Republika Srpska (RS) u skladu sa Ustavom BiH i nizom konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH koje ovaj entitet nije izvršio. Osporavajući ustavnost ovog zakona, Bećirović je zatražio od Ustavnog suda da donese Odluku o privremenoj mjeri kojom se stavlja van pravne snage ovaj zakon do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o podnesenom zahtjevu”, navedeno je u saopćenju za javnost Bećirovićevog kabineta dostavljenog medijima u utorak, 21. februara 2023. godine.

    No, ovdje postoji jedan problem. Denis Bećirović je 21. februara  zatražio ocjenu ustavnosti zakona koji na snagu stupa tek 28. februara. Dakle, Bećirović je zatražio ocjenu ustavnosti Zakona koji nije na snazi.

    Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske objavljen je u Službenom glasniku RS, broj 16/23, od 20.2. 2021. godine.

    Međutim, Denis Bećirović i njegov pravni ekspertni tim predvođen Nedimom Ademovićem nisu do kraja pročitali objavljeni Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

    “Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske”, piše u članu 7 Zakona o o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti koji je u ponedjeljak, 20. februara objavljen u Službenom glasniku.

    Nakon što je Istraga objavila ovu priču, reagirao je i Bećirovićev (bivši) savjetnik Šahbaz Džihanović.

    “Apelacija je upućena Ustavnom sudu u skladu sa Ustavom, pravilima Ustavnog suda i Poslovnikom Predsjedništva BiH. U Ustavu izvorno stoji da je Ustavni sud nadležan da odlučuje o pitanjima ustavnosti bilo kojeg zakona u BiH. Zakon o nepokretnoj imovini je objavljen u Službenom glasniku RS-a 20. februara i on je po Ustavu akt koji je podoban za osporavanje, a pitanje primjene je stupanje na snagu. To dvoje se ne može miješati.Analizom ovog zakona i onog koji je Ustavni sud već proglasio neustavnim i stavio van snage vidi se da se radi o istom zakonu pa se ovdje radi o kontinuitetu istog zakona koji je od ključne važnosti za BiH”, izjavio je za Faktor savjetnik Džihanović.

    Dodao je da je zakon objavljen u Službenom glasniku i kao takav je podoban za osporavanje.

    – A u primjeni će biti osmi dan od objave i kada Ustavni sud bude odlučivao, zakon će biti na snazi u pogledu primjene. Treba razumjeti suštinu nadležnosti Ustavnog suda. Zakon postoji. Treba gledati suštinu problema, ali čak forma nije povrijeđena. Šta bi se dogodilo da je primjena šest mjeseci ili godinu od objave ako znamo da se provodi konfiskacija državne imovine – rekao je Džihanović.

    Međutim, sedam dana kasnije, Bećirovićev kabinet je, zapravo, priznao grešku upućujući Ustavnom sudu BiH “ispravku” prvobitnog zahtjeva.

    Elmedin Dino K(r)onaković: Ministar prehrabar u izdaji

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Ni hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nije imao hrabrosti reći ono što je kazao bosanskohercegovački ministar Elmedin Konaković. Jer nigdje na svijetu nije zabilježeno da se na zajedničkoj sjednici vlada dvije države raspravlja o unutrašnjim pitanjima jedne države.

    Zamislite, iako je nezamislivo, da, recimo, Slovenija i Hrvatska naprave zajedničku sjednicu svojih vlade i da se na toj sjednici razmatraju mogućnosti izmjena izbornog zakona u Sloveniji. Ili da recimo, Dritan Abazović i Ana Brnabić održe zajedničku sjednicu crnogorske i srbijanske vlade pa da na toj sjednici raspravljaju o Ustavu Crne Gore. Teško je, je li tako, zamisliti da to uradi čak i Dritan Abazović.

    Ali Elmedin Konaković je hrabriji u izdaji i od crnogorskog premijera.

    Pitanje postavlja novinar javnog servisa Republike Hrvatske: “Evo, konkretno, vezano za provođenje izborne reforme. Rekli ste, ministre, da već imate u glavi neka potencijalna rješenja. Jeste li, možda, već danas na sastanku razgovarali o tim rješenjima i sa kakvim učinkom i kada, konkretno, u kojem vremenskom roku možemo očekivati provođenje izborne reforme”.

    Elmedin Konaković, valjda ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine:

    “Pa, danas nismo razgovarali o detaljima pomenutih tema. Tempirali smo to sa nekim konkretnim rješenjima do šestog mjeseca izađemo na ovoj zajedničkoj sjednici”.

    Pošto zvuči nevjerovatno – da ponovimo.

    “Pa, danas nismo razgovarali o detaljima pomenutih tema. Tempirali smo to sa nekim konkretnim rješenjima do šestog mjeseca izađemo na ovoj zajedničkoj sjednici”.

    I, još jednom.

    “Pa, danas nismo razgovarali o detaljima pomenutih tema. Tempirali smo to sa nekim konkretnim rješenjima do šestog mjeseca izađemo na ovoj zajedničkoj sjednici”.

    Dakle, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, u Zagrebu, u kameru Hrvatske-radio televizije kaže da će Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na zajedničkoj sjednici sa Vladom Republike Hrvatske raspravljati o izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine.

    Elmedin Konaković se ministar zove. I buni se kada ga nazivaju izdajnikom. A kako uopće možete nazivati ministra svoje države koji u glavnom gradu druge države, a koja je pred međunarodnim UN-ovim sudom proglašena krivom za uspostavu udruženog zločinačkog poduhvata u vašoj državi, saopći da će sa Vladom te države usaglašavati izmjene Ustava vaše države. On je prevazišao  nadimak “Dritan”, regionalnu jedinicu mjere za izdaju. On je sada jedinica mjere za izdaju. Elmedin Dino K(r)onaković.

    Biti ministar vanjskih poslova jedne države nije isto što biti mjerač vode u hotelima Alije Budnje. Vodomjer nije isto što i Ustav i izborno zakonodavstvo. Država se vodi. Ona se ne mjeri.

    Nije Bosna i Hercegovina isto što i KK Bosna pa da bude svejedno da li će se sutra njeni “posmrtni ostaci” spajati sa državama u regiji, kao što KK Bosnu, nakon Konakovićevog mandata. spajaju sa nekim anonimnim klubovima da je održe u životu u bilo kojoj ligi.

    “Mi smo hrabri”, reći će u izdajničkom zanosu, opčinjen svjetlima Zagreba, Elmedin K(r)onaković, najavljujući zajedničku sjednicu Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara za koju “tempiraju” rješenja o izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine.

    Hrabrost je poginuti za ideju. Hrabrost je poginuti za državu. Hrabrost je doći u Zagreb i reći pred kamerama – neće se više Hrvatska pitati o unutrašnjim pitanjima BiH. Nije hrabrost doći u Zagreb i reći svojim domaćinama – Bosnu i Hercegovinu ćemo urediti onako kako želite. To je izdaja.

    To što je, naknadno, Konaković “ispravio” vlastiti kriv navod je još opasnije. On, zapravo, pokazuje da ministar vanjskih poslova ne zna šta govori. A ne zna ni šta radi. Jer on radi sve ono što mu (do)ministar Josip Brkić naredi.

    Christian Schmidt odgovorio evropskim poslanicima: Izmjenom Ustava FBiH uradio sam samo dobre stvari!

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    Visoki predstavnik Christian Schmidt odgovorio je grupi evropskih poslanika.

    Nakon što su mu 14. oktobra uputili oštro pismo zbog njegovih nametanja izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i Ustava entiteta F BiH, Schmidt je danas poslao odgovor.

    On dolazi nakon što je 24. januara visoki predstavnik svjedočio pred Evropskim parlamentom – Odborom za vanjske poslove (AFET). Taj događaj, sasvim neuobičajeno za Evropski parlament, bio je zatvoren za javnost. No, sagovornici Politicki.ba tada su nam prenijeli da saslušanje visokog predstavnika pred AFET-om nije bilo ni malo ugodno.

    U svom odgovoru poslanicima Evropskog parlamenta, ali i Bundestaga, te parlamentarcima iz Austrije, Francuske, Holandije, Schmidt ističe da je 2. oktobra djelovao kako bi “ojačao funkcionalnost i sposobnost institucija da ispune svoje demokratske i pravne obaveze”.

    Naglašava i da je korištenem Bonskih ovlasti riješio dugotrajne probleme nefunkcioniranja institucija entiteta F BiH.

    “Ubijeđen sam da je funkcionalna Federacija od ključnog značaja kako bi se stvorio momentum koji bi vodio prema adekvatnoj saradnji između entiteta i državne vlade sposobne da provede reforme i napreduje na putu euro-atlantskih integracija”.

    Schmidt podsjeća potpisnike pisma, njih skoro 30, da je odluka od 2. oktobra pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, te ih izvještava da “do sada Ustavni sud nije poduzeo privremene mjere kako bi spriječio izbor delegata u Dom naroda”. Naveo je da do sada nije htio odgovarati jer “postupak nije okončan”.

    Potom im šalje dva linka sa detaljim pravnim tumačenjima OHR-a odluka koje je poduzeo u izbornoj noći prošle godine.

    Schmidt posebno naglašava da intervencijama nije zadirao u odluke Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) iz Strazbura, te da se nije bavio presudom Ustavnog suda u slučaju Komšić. To su stvari kojima se moraju baviti bh. političari, a za Schmidta je “neprihvatljivo da je diskriminacija i dalje sastacni dio ustavnog okvira BiH”.

    Visoki predstavnik u pismu evropskim poslanicima ističe i da je uvjeren da njegove odluke “jačaju demokratiju time što uklanjaju pravne nesigurnosti koje bi mogle bilo kojoj političkoj partiji omogućiti potkopavanje volje birača tako što će onemogućavati provođenje izborne volje i formiranje vlasti”.

    Schmidt je i snažno odbacio optužbe da se i tajmingom nametanja svoje odluke od 2. oktobra miješao i u direktne izbore i da je time prekršio principe OSCE-a.

    Uz ostalo, podsjetio je da je ovlasti koristio samo za indirektne izbore – delegate u Federalni dom naroda i predsjednika i potpredsjednike entiteta F BiH, a slične stvari uradili su i njegovi prethodnici, visoki predstavnici koji su bili na poziciji 2002. godine (Wolfgang Petritsch op.p.) i 2018. (Valentin Inzko op. p.).

    “Kako  BiH formira organe vlasti, tako se stvara vrijeme da domaće institucije pretoče namjere u konkretne akcije. Obzirom na brojne izazove pred BiH, od korupcije do neslaganja o teritorijalnom integritetu, BiH će biti potrebna stabilna podrška međunarodne zajednice. Funkcionalne institucije krucijalne su za sposobnost države da se dostigne uslove EU integracija i za to je potrebna naša jedinstvena podrška.

    Nedavno odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU stvara novi momentum u BiH.

    Stalna podrška Evropskog parlamenta i parlamenata država – ćlanica EU postaje sve bitnija u periodu pred nama kako bi se bh. vlasti ohrabrivale da provedu sveobuhvatne reforme”, zaključuje Schmidt.

    On je pismo poslao ne samo poslanicima koji su ga kritizirali, već i predsjedavajućem AFET-a, poslaniku iz Njemačke Davidu McAllisteru (CDU – EPP).

    (politicki.ba)

    Nakon izbora rukovodstva Doma naroda PS BiH: Kraj legitimnog predstavljanja!

    Piše:
    Amina Čorbo Zećo
    -

    Svi principi zasnovani na rogobatnoj legitimnosti umrli su prilikom izbora rukovodstva oba doma Parlamenta Federacije, a danas je ‘legitimnost’ i definitivno sahranjena!

    Možda je upravo zbog tog saznanja lider HDZ-a BiH Dragan Čović nervozno reagirao nakon izbora rukovodstva Doma naroda, pa je osuo rafalnu paljbu po SDA-u, spominjući ugovor iz Mostara, koji je davno prestao da važi, a za koji se HDZ hvata uvijek kada kreira narativ o legitimnim predstavnicima u BiH.

    Izmišljenja opasna tvorevina pod kojom se zapravo legalizuje dominacija manjine nad većinom, što demokratski sistemi ne poznaju, ali poniženje Bošnjaka kao naroda danas je dvostruko odjeknulo u javnosti.

    Prvo, Kemal Ademović je predložio sam sebe za rukovodstvo Doma naroda (!?), sakrivši se iza nekog fantomskog pisma trojice predsjednika stranaka (SDP, NS, NIP) u kojem mu kao zahtjev traže da sam sebe nominuje, mimo volje ostala četiri delegata u Klubu Bošnjaka. Izabran je Kemal Ademović i to voljom HDZ-ovih i SNSD-ovih delegata!

    Zašto, kada znamo da je Čović godinama unazad uvijek mantrao o tome da se legitimnost crpi iz domova naroda, gdje su smješteni Bošnjaci, Hrvati i Srbi po volji stranaka, jer ovaj dom nije volja građana, pa kao tamo sjede legitimni!

    Odgovor je vrlo jednostavan. Ostatak stranaka od Osmorke, danas neka šestorka pomoći će HDZ-u da ipak tu legitimnost ostvare i kod izbora članova Predsjedništva BiH! Za to im je neophodna prohodnost, ako ništa u Kolegiju Parlamenta BiH.

    Rok od šest mjeseci počinje teći kada se formiraju i niži nivoi vlasti. Nema sumnje da će šestorka koja obnaša vlast na državnom nivou sa HDZ-om i SNSD-om podržati ‘legitimno’, iako su taj pojam zajedno s HDZ-om i SNSD-om danas sahranili. Ili pak legitimno vrijedi isključio za Hrvate, a što nam je pokazao Christian Schmidt svojom odlukom od 2. oktobra.

    On je štiteći HDZ uveo BiH u dalje etničke podjele!

    Ne važi ‘legitimno’ ni u Federaciji za Bošnjake. Tu se traži većina u Predstavničkom domu. Sakupljaju se potpisi, šalju se međunarodnoj zajednici prije svih Ambasadi SAD-a i OHR-u…Ima razlog zašto je to tako.

    Ovo ludilo uspostave vlasti kreirali su direktno američki ambasador Michael Murphy, kojeg je također ujeo vuk kojeg je hranio. Naime, ponižene su danas i Sjedinjene Američke Države, tačnije Murphy, koji je nakon progutane žabe i izbora Marinka Čavare u rukovodstvo PDPSBiH danas prinuđen progutati novu prihvatajući imenovanje Nikole Špirića u rukovodstvo Doma naroda PSBiH. Obojica su na nepopularnoj crnoj listi SAD-a. Murphy će to morati objasniti u State Departmentu, s obzirom da je vodio procese uspostave vlasti, pa se nerijetko, prema tvrdnjama učesnika pregovora javljao telefonski gdje je putem ‘speakerphona’ slagao vlast. I nema potrebe da iskazuju novo razočarenje, znamo da su razočarani! I mnogi su građani BiH razočarani u njihovu politiku.

    Ambasada SAD je željela vlast u kojoj nema SDA! To je sada vidljivije više nego ikad.

    No, danas smo još plastičnije uvidjeli da domovi naroda ne trebaju postojati u obliku kakvom sada djeluju, ali je iluzorno očekivati da ‘šestorka’ to ponudi HDZ-u kao ultimatum, za eventualne izmjene Izbornog zakona i Ustava BIH kada je riječ o izboru u Predsjedništvo BiH.

    A, jasno je da nikada niko ne smije pristati na tzv. legitimno etničko predstavljanje u Predsjedništvu BiH, odnosno da narodi biraju članove Predsjedništva – to bi bila veleizdaja.

    Ovo što gledamo do sada izdaja je, a sprema li se i veleizdaja? I nije izdaja jer SDA nije u vlasti, već što svojim potezima odabrani kadrovi ruše ugled Bosne i Hercegovine postavljajući na važne funkcije osobe omražene na zapadnom svijetu. Osobe koje rade na razgradnji BiH, osobe koje svojim nečinjenjem pokazuju da je BiH nemoguća država, a nije li to ratni cilj agresora!

    (NAP)

    Hoće li SDP isporučiti Čoviću Ustavni sud BiH: NiP i HDZ na komisiji podržali Marina Vukoju za ustavnog sudiju BiH, Sanela Butigan-Gorušanović drugorangirana

    Piše:
    Redakcija
    -

    Dugogodišnji sekretar Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i kadar HDZ-a BiH Marin Vukoja prvorangirani je kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH, saznaje Istraga. Njega je na prvo mjesto rangirala Komisija za provođenje konkursne procedure koju čine po jedan federalni zastupnik HDZ-a, Naroda i Pravde, NES-a i dvoje eksperata iz reda sudija. Vukoja je, prema informacijama Istrage, najviše bodova dobio od Mladena Boškovića (HDZ BiH), Rasima Smajlovića (NiP) i Božane Banduke, članice udruženja sudija Federacije BiH. Drugorangirana na ovoj listi je aktualna potpredsjednica VSTV-a Sanela Butigan-Gorušanović. Ona je, prema informacijama Istrage, najviše bodova dobila od NES-ovog Irfana Durića i sudije Hakije Zaimovića.

    Ova lista bit će upućena na glasanje u Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH koji, na kraju, neovisno o rang listi, donosi odluku o tome ko će postati sudija Ustavnog suda BiH. Dakle, stranke sa sjedištem u Sarajevu odlučuju hoće li u Ustavni sud BiH biti imenovan kadar HDZ-a BiH, ili će, pak,poziciju dobiti Sanela Butigan-Gorušanović, Hrvatica iz Sarajeva koja nema bliske veze sa bilo kojom političkom partijom. Ključnu ulogu mogli bi imati federalni zastupnici SDP-a BiH. Ukoliko bi, naime, na jednoj strani bili SDP, SDA, NES i DF, to bi značilo da HDZ-ov kandidat Marin Vukoja ne bi mogao biti imenovan, a da bi Sanela Butigan-Gorušanović mogla dobiti potrebnu podršku.

    Podsjećamo, Ustavni sud BiH čini devet sudija. Četvero sudija (nije bitna nacionalnost) bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije (nema Doma naroda FBiH). Dvoje sudija bira Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura. U avgustu prošle godine je sudija Mato Tadić (kadar HDZ-a BiH koji dolazi iz Federacije), napunio 70 godina zbog čega je morao u penziju. Od tada njegovo mjesto nije popunjeno. U novembru prošle godine je penzionisan i sudija Miodrag Simović  (sudija iz RS), pa sada Ustavnom sudu BiH nedostaje dvoje domaćih sudija. Bez dvoje domaćih sudija, nije moguće konstituisati Veliko vijeće Ustavnog suda BiH, jer petero sudija čini kvorum (sada ih ima samo četvero). Stoga se sve odluke moraju donositi na plenarnim sjednicama Ustavnog suda BiH kojima prisustvuju i međunarodne sudije.

    Da bi na plenaroj sjednici bila donesena odluka, nužno je da za nju glasa petero sudija. S obzirom na to da Ustavnom sudu BiH nedostaju dvojica sudija, dolazi se u situaciju da neke odluke ne mogu biti donesene. Jedna od njih je i ona koja se odnosi na zahtjeve Željka Komšića i Šefika Džaferovića kojima je zatražena ocjena ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona koje je 2. oktobra prošle godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Na dvije plenarne sjednice, prva u decembru, a druga u januaru, nije postojala većina od pet sudija da bi se donijela bilo kakva odluka poi ovim zahtjevima.

    U Ustavnom sudu BiH trenutno sjede – predsjednica Valerija Galić,  te sudije Mirsad Ćeman, Seada Palavrić, Zlatko Knežević, Helen Keller, Angelika Nussberger i Ledi Bianku. Četvero njih je bilo za prijedlog da se prihvati zahtjev Željka Komšića i Šefika Džaferovića, te da se Schmidtove odredbe proglase neustavnim. Međutim, treba naglasiti da je jedan od sudija koji je bio za prijedlog da se prihvati Komšićev zahtjev glasao i za prijedlog da se taj zahtjev odbije. No, kako god, izbor sudije iz Federacije BiH mogao bi biti ključan za donošenje odluke u ovom predmetu. Ukoliko HDZ-v kadar Marin Vukoja bude imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH, izvjesno je da će on pratiti glasanje Valerije Galić koja je glasala za odbijanje Komšićevog zahtjeva. Ukoliko, pak, Sanela Butigan-Gorušanović bude imenovana, moguć je i drugačiji ishod.

    Podsjećamo, samo Predstavnički dom Parlamenta Federacije odlučuje o imenovanju ustavnih sudija koji dolaze iz tog entiteta. HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a imaju ukupno 20 zastupnika. Za imenovanje je potrebno 50 ruku. S obzirom na to da je NiP-ov kadar u komisiji pratio glasanje HDZ-a BiH, bloku HNS-a treba dodati i glasove sedam zastupnika Naroda i Pravde. Čak i ako bi Naša stranka sa šest zastupnika, te PDA i SBiH pratili HDZ BiH,  Marin Vukoja ne bi imao potrebnu potršku. Stoga će ključnu ulogu u svemu imati SDP BiH. Ukoliko oni odluče da Ustavni sud BiH isporuče HDZ-u BiH, to će značiti da će Schmidtove odredbe ostati na snazi.

    Kadrovska politika: Mirela Bubalo je nova savjetnica za medije ministra Elmedina Konakovića, a supruga analitičara Žarka Papića savjetuje doministricu Dušku Jurišić

    Piše:
    Redakcija
    -

    Sjećate li se Mirele Bubalo? To je ona (bivša) savjetnica federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare koja je sa svojom prijateljicom, a usaglašena sa ministrom, slala anonimne krivične prijave protiv osoba koje su, potom, diskreditirane putem RTRS-a i njenog portala pressmediabih.ba. E, od ove sedmice Mirela Bubalo je na novom radnom mjestu. Postala je savjetnica ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića. Kao “urednica” portala bez impressuma, Bubalo će biti zadužena za odnose s medijima u Konakovićevom kabinetu čiji je šef – Zlatan Burzić. Burzić je dugogodišnji službenik Ministarstva vanjskih poslova BiH protiv kojeg su bh. diplomate nekoliko puta podnosile prijave zbog kršenja procedura i ponašanja koje izlazi iz okvira diplomatije.

    Konaković je, objavila je ranije Slobodna Bosna, za savjetnika  imenovao stranačkog kolegu Mirsada Pindžu. Prije ulaska u NiP Pindžo je promijenio nekoliko stranaka. Počeo je kao kadar Stranke demokratske akcije, potom se prebacio u Stranku za Bosnu i Hercegovinu, odakle je istjeran i odmah se priključio Demokratskoj fronti Željka Komšića. Prije četiri godine se skrasio u Narodu i pravdi. Nedavno mu je istekao mandat u Parlamentu Federacije BiH i postavljen je za Konakovićevog savjetnika. U kabinetu ministra vanjskih poslova donedavno je i Amel Kovačević, također član Naroda i pravde. Posljednja Kovačevićeva funkcija bila je u Vladi Kantona Sarajevo gdje je kratko vrijeme bio ministar finansija. Završio je tokom rata studije u Maleziji, a bio je ambasador BiH u Kini. Njegovo ime je pominjano i u aferi Panama papers, kada međunarodni konzorcij istraživačkih novinara otkrio vlasnike offshore računa preko kojih je vršeno međunarodno pranje novca.

    No,vratimo se kratko novoj savjetnici za medije Mireli Bubalo. Ona je budžetsku karijeru započela kao savjetnica federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare. No, kako je njeno radno mjesto bilo vezano za ministrov mandat – konkursom za državnog službenika je riješeno pitanje njenog trajnog zaposlenja.  Nakon provedene konkursne procedure Mirela Bubalo je ocijenjena kao “najuspješniji kandidat” za poziciju Šefa Odsjeka za studijsko-analitičke poslove i poslove izrade programa i projekta za potrebe policije iz oblasti evropskih integracija u Kabinetu ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH. Tako je stekla status državnog službenika. Ipak, zbog veće plate, zamrzla je svoj status i postala je Čamparina savjetnica za medije. Tokom kampanje radila je u izbornom štabu Denisa Bećirovića, a nakon što je imenovan novi saziv Vijeća ministara, prekomandovana je na državni nivo. Mirelu Bubalo, međutim, čekat će njeno radno mjesto u državnoj službi koje je stekla tokom savjetničkog mandata.

    Kada su u pitanju savjetnici, u Vijeću ministara BiH, još jedno ime je vrijedno pažnje. Ranka Ninković-Papić nova je savjetnica zamjenice ministra za ljudska prava i izbjeglice Duške Jurišić.

    Ranka Ninković-Papić je supruga “nezavisnog političkog analitičara” Žarka Papića. Godinama je bila angažirana u nevladinom sektoru. U kabinetu Duške Jurišić svoj savjetnički angažman će nastaviti i SDA-ov kadar Šefket Hafizović, inače bivši potpredsjednik Republike Srpske.

    Lider HDZ-a BiH obmanuo javnost: Ne postoji mandatar za formiranje Vlade FBiH, Lidija Bradara ne može bez potpisa dvojice potpredsjednika imenovati Vladu!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ako biste, bez poznavanja ili provjere procedura, pročitali izjave lidera HDZ-a Dragana Čovića, stekli biste utisak da će već naredne sedmice biti imenovan “mandatar za novi saziv Vlade Federacije”, da će Vlada FBiH biti formirana za petnaest dana i da će Lidija Bradara u ponedjeljak postati predsjednica.

    Međutim, ništa od navedenog nije tačno. Ono što je u subotu u Mostaru ustvrdio Dragan Čović u suprotnosti je sa Ustavom FBiH, ali i svim drugim propisima u Federaciji BiH. Prvo, u Ustavom FBiH nije propisana funkcija “mandatara za saziv Vlade FBiH”. Drugo, Lidija Bradara u ponedjeljak sigurno ne može postati predsjednica Federacije BiH.

    “Mislim da su u ponedjeljak potvrđene liste za predsjednika i potpredsjednika, da će oni između sebe izabrati gospođu Bradaru kako je to i predviđeno, a da procedura ide tako da većina u Predstavničkom domu traži od gospođe Bradare da predloži predsjednika Vlade FBiH i da zajednički rade na dogovoru o resorima”, izjavio je Čović.

    No, da vidimo šta piše u Ustavu. Nakon što Centralna izborna komisija BiH ovjeri liste kandidata za Predsjedništvo Federacije BiH, te liste se dostavljaju Parlamentu FBiH.

    “Izbor za predsjednika i dva dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvaćanje liste koju sačinjavaju tri kandidata i koja uključuje po jednog kandidata iz svakog konstitutivnog naroda predloženog u odgovarajućem klubu konstitutivnog naroda, u Zastupničkom domu, a zatim u Domu naroda”, navedeno je u Ustavu Federacije BiH, člana IV.B.2, stav 4. (Schmidtov CXX amandman)

    Dakle, oba Doma Parlamenta FBiH ze izjašnjavaju o listi kandidata za (pot)predsjednike Federacije BiH. Do petka nisu zakazane sjednice nijednog od dva doma. Što znači da lista kandidata neće biti potvrđena do kraja naredne sedmice. Čovićev ponedjeljak, faktički, ne postoji.

    Tek kada članovi tzv. Predsjedništva Federacije budu potvrđeni u oba doma Parlamenta Federacije, oni se međusobno dogovaraju ko će biti predsjednik FBiH.

    “Tri kandidata izabrana u skladu s ovim člankom odlučuju između sebe koji od njih će obnašati funkciju predsjednika. Ukoliko se dogovor ne postigne, o tome će odlučivati Zastupnički dom”, piše u Ustavu FBiH.

    Ovdje nije jasno precizirano na koji način izabrani članovi Predsjedništva odlučuju o predsjedniku. Da li dvoje članova Predsjedništva može preglasati trećeg, ili mora postojati konsenzus, Christian Schmidt nije precizirao. A ako se ne postigne  dogovor (koji nije jasno propisan), o predsjedniku Federacije BiH odlučuje – većina u Predstavničkom domu FBiH.

    Kako god, Lidija Bradara od ponedjeljka neće biti predsjednica Federacije BiH, kako je to najavio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

    “Vjerujem da ćemo imati mandatara do kraja iduće sedmice”, kazao je Dragan Čović, ističući da će “parlamentarna većina od Lidije Bradare tražiti imenovanje mandatara”.

    Međutim, mandatar u Ustavu Federacije BiH – ne postoji. Evo kako se imenuje Vlada Federacije.

    “Predsjednik Federacije, uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa premijerom ili sa kandidatom za tu funkciju, u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izabrana, nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom”, navedeno je u Ustavu FBiH.

    Dakle, Predsjedništvo Federacije ne imenuje mandatara, kao što je to slučaj na nivou Bosne i Hercegovine, prilikom formiranja Vijeća ministara. Drugo, čak i ako bude izabrana za predsjednicu FBiH, Lidija Bradara ne može imenovati Vladu FBiH dok saglasnost na odluku o imenovanju ne budu dali njeni potpredsjednici (Igor Stojanović i Refik Lendo).

    To znači da Vlada FBiH, izvjesno je, neće biti imenovana u narednih petnaestak dana, kako je to najavio predsjednik HDZ-a BiH.

     

    Osmorka i HDZ usvojili amandmane na budžet: Federacija sa 4 miliona oprema MUP u Širokom Brijegu, za funkcionisanje BANU-a i Hrvatske akademije znanosti po 300 hiljada, novac namijenjen za kupovinu letjelica za gašenje požara preusmjeren za gradnju sportske dvorane u Mostaru

    Piše:
    Redakcija
    -

    Federacija BiH će finansirati i BANU i HAZU. Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti koju je osnovao preminuli Muamer Zukorlić iz Budžeta Federacije BiH pripast će 300 hiljada maraka. Za Hrvatsku akademiji znanosti i umjetnosti BiH čiji je član predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović također će biti izdvojeno 300 hiljada maraka. Ovim činom BANU i HAZU dovedeni su su istu ravan kao i Akademija nauka i umjetnosti BiH za koju će, također, biti izdvojeno 300 hiljada KM.

    Ovdje, na ovom linku, možete vidjeti sve amandmane na budžet Federacije BiH koje su, usuglašeni, predložili i usvojili zastupnici osmorke (SDP BiH, NiP, NS, SBiH, NES, PDA, ZnG, BHI FK) i stranaka HNS-a).

    Podsjetimo, upravo je SDP BiH u martu prošle godine upozorio Vladu Federacije BiH da je davanje novca Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti – “udaranje po suverenitetu BiH”. Sada su, međutim, zastupnici te iste stranke odlučili da se za BANU i HAZU izdvoji po 300 hiljada KM.

    No, podrška BANU-u I HAZU-u je minorna u odnosu na podršku koju su osmorka i stranke HNS-a odlučile pružiti MUP-u Zapadnohercegovačkom kantonu za unapređenje borbe protiv “migranata” i organiziranog kriminala. Naime, zastupnici SDP-a, NES-a, SBiH.-a, HDZ-a, NiP-a i Naše stranke odlučili su za četiri miliona povećati kapitalne transfere “nižim razinama vlasti” sa pozicije Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova kojim upravlja Aljoša Čampara. Tako će sada sa te pozicije biti izdvojeno ukupno devet miliona maraka, a najveći dio novca bit će prebačen  u Široki Brijeg gdje će se graditi centar za obuku policajaca.

    “Podrškom za izgradnju ovog objekta osigurala bi se učinkovita borba protiv svake vrste kriminalnih aktivnosti te bi se značajno unaprijedio rad policlskih službenika u postupcima sankcioniranja počiniteljaa kaznenih i prekršajnih djela. Posebno smatramo nužnim ukazati da se Županija Zapadno-hercegovačka zbog svog zemljopisnog položaja kontinuirano suočava sa dva sigurnosna izazova, a to su pitanje migranata, odnosno migrantskih ruta kao i pitanje trgovine ljudima, te je podrska ovom projektu od ključne važnost ne samo za Županiju Zapadno-hercegovačku nego iza čitavu Federaciju BiH”, navedeno je u obrazloženju ovog amandmana kojeg su podržale stranke osmorke i HDZ BiH.

    Od bitnijih amandmana treba izdvojiti i odluku stranaka osmorke i HDZ-a BiH da se ukine i preusmjeri namijenjen za kupovinu letjelica za gašenje požara. Tako je, recimo, sa pozicije kojom je planirana kupovina letjelica za gašenje požara dva miliona maraka preusmjereno za izgradnju sportste dvorane u Mostaru i višenamjenskih sportskih objekata.

    “Grad Mostar nije u mogućnosti samostalno financirati kapitalne financijske investicije u sportske objekte te je nužna financijska pomoć s viših razina vlasti. lznos od 5.500.000KM za sportsku dvoranu i druge sportske objekte u Gradu Mostaru za 2023. godinu je zasigurno od velikog značaja i potpore sportašima i sportskim rezultatima koje Mostar daje”, navedeno je u obrazloženju.

    Dio novca namijenjenog za kupovinu letjerlica preuzmjeren je i za dovršetak gradnje nove zgrade Doma zdravlja u Kiseljaku (2 miliona), kao i za završetak školske zgrade u Novom Travniku. Sedam miliona KM sa iste pozicije (kupovina protupožarnih letjelica), usmjereno je prema Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru.

    Koalicija je “otaljala” posao: Hrvatsko cvijeće ministara BiH

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Od danas više na Facebooku Elmedina Konakovića ne mogu biti “režimski novinar”. I to je prva bitna stvar. Druga bitna i dobra stvar je to što Duška Jurišić više uopće nije novinar. Ona je sada režim.

    Treće, Sabina Ćudić od danas više nema nikakav kredibilitet. Dala ga je za – ništa. Ona je od danas samo jedna od dvadeset i troje državnih zastupnika vladajuće koalicije okupljene oko Milorada Dodika i Dragana Čović. Nacionalista koje je godinama javno prezirala, a protiv kojih je, suštinski, bila samo onda kada je njena Naša stranka u Mostaru iz utrke izbacila SDA-ovog kandidata za gradonačelnika, u korist HDZ-ovog Maria Kordića. Svoj kredibilitet u priči o borbi protiv korupcije Ćudić je potrošila glasajući za Nenada Nešića. Njene feminističke fraze danas su pale u vodu kada je pritisnula taster za, dajući podršku Staši Košarcu kojeg je supruga prijavila za nasilje u porodici. Od danas je ona samo koaliciona partnerica Sanje Vulić, Dušanke Majkić, Borjane Krišto ….

    Četvrto, Ambasada SAD-a je pozdravila formiranje Vijeća ministara BiH, izražavajući nadu u nastavak “euroatlantskih integracija”. Ambasador Michael Marphy je samo kratko bio zgrožen Dodikovom odlukom da odlikuje Vladimira Putina. Sad je već Dodikova stranka – reformska stranka koja će Bosnu i Hercegovinu vući ka članstu u NATO-u i Evropskoj uniji čiji se parlamentarci “ne kupaju po pet mjeseci”.

    Peto, šuti Saša Magazinović. I to je dobro za javno mnijenje, opčinjeno proteklih godina njegovim besmislenim inicijativama koje “nacionalisti” i režim nisu razumjeli. Sada je vlast, i red je da predloži smanjenje akciza. Ili da predloži legalizaciju marihuane u medicinske i kokaina u ministarske svrhe.

    Šesto, Elmedin Konaković ne piše statuse. Nema kada. Prima čestitke od službenog Zagreba koji ga je i instalirao na ovu poiziciju.

    Sedmo, Zlatko Miletić je pokazao da je podjednako protiv svih nacionalista. A ne samo onih najbrojnijih.

    Osmo, Nenad Nešić je novi ministar sigurnosti. Nije uhapšen, ali će da hapsi.

    Deveto, Zoran Tegeltija je ministar finansija BiH. Vodio je najgore Vijeće ministara od Dejtona do danas i sada će biti glavni motor promjena.

    Deseto, Zukan Helez je ministar odbrane BiH. Presuđen za nasilje i davanje lažnog iskaza pod zakletvom. A danas se opet zakleo.

    Jedanaesto, šuti Jasmin Imamović, autor knjige – “Molim te, zapiši” mi.

    Dvanaesto, mirno spavajte, rata neće biti. Milorad Dodik se promijenio. Dragan Čović, također.

    Trinaesto, pripremite se za novi Izborni zakon. Postat ćete cvijeće. Hrvatsko cvijeće. Baš kao i Elmedin Konaković.

    Nakon stavova dvojice zastupnika iz RS: Upitna većina za potvrđivanje Vijeća ministara BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    Podrška  Borjani Krišto i njenom sazivu Vijeća ministara Bih je upitna. Ukoliko dvojica državnih zastupnika iz Republike Srpske (Miroslav Vujićić iz SNSD-a i Čedomir Stojanović iz DEMOS-a) ostanu pri danas izrečenim stavovima da neće podržati Nenada Nešića za ministra sigurnosti BiH, onda u Predstavničkom domu PS BiH ne postoje 22 ruke koje garantuju potvrđivanje novog saziva Vijeća ministara BiH.

    “Nenada Nešića ne treba podržati za ministarsko mjesto. Upropastio bi to ministarstvo jer je imao loše poteze i kao ministar Puteva Srpske. Predsjednik je upoznat sa našim stavovima, ali sutra imamo sastanak na kojem ćemo se dalje konsultovati”, kazao je danas na konferenciji za medije Miroslav Vujičić poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

    Vujičićeve stavove, kako saznaje Istraga, prati i državni zastupnik Čedomir Stojanović iz DEMOS-a. On je, zapravo, u stalnom sukobu sa Nenadom Nešićem i veća je vjerovatnoća da će on glasati protiv potvrđivanja novog Vijeća ministara BiH. No, ukoliko bi Vujičić i Stojanović bili suzdržani, Vijeće ministara bi bilo potvrđeno. Razlog je način odlučivanja u Predstavničkom domu PS BiH. Da bi, naime, neka odluka bila potvrđena, potrebno je da za nju bude više glasova za nego što je protiv, pod uslovom da postoji entitetska većina. Suzdržani se, u tom slučaju, računaju samo u kvorum. Recimo, Vijeće ministara bi bilo potvrđeno ako bi omjer glasova za i protiv bio, recimo, 21-19, uz dva suzdržana glasa Vujičića i Stojanovića.

    Podsjećamo, stranke Trojke, (SDP, NiP i Naša stranka) u Predstavničkom domu PS BiH imaju 10 zastupnika. Ukoliko im se pridoda i glas Aide Baručije iz BHI Fuada Kasumovića, dolazimo do jedanaest ruku. Međutim, u Zeničko-dobojskom kantonu je udrmana većina zbog nesuglasica na relaciji BHI FK – SDP, tako da se ne može očekivati ni bezrezervna podrška Kasumovićeve zastupnice novom sazivu Vijeća ministara BiH. Ranije su, podsjećamo, svoju podršku novoj većini na nivou BiH uskratili NES i ZNG, čime su stranke osmorke sa trinaest glasova, pale na jedanaest (računamo i Aidu Baručiju).

    HDZ BiH u Predstavničkom domu PS BiH ima četiri zastupnika. U zbiru sa Trojkom i Aidom Baručijom to je ukupno petnaest zastupnika iz Federacije BiH koji bi mogli podržati novi saziv Vijeća ministara BiH. Entitetska većina postoji.

    SNSD sa partnerima iz Republike Srpske (DEMOS i US Nenada Stevandića) ima osam zastupnika u Predstavničkom domu PS BiH.  Ukoliko Vujičić i Čedomir Stojanović ostanu dosljedni, broj ruku će pasti na šest. Sa petnaest federalni i šest iz RS-a dolazimo do 21 zastupnika koji do sada nisu javno uskraćivali podršku novom sazivu Vijeća ministara BiH. Podrška 21 zastupnika/ice ne bi bila dovoljna za potvrđivanje novog saziva Vijeća ministara BiH, pod uslovom da svi drugi dođu i glasaju protiv. No, ukoliko jedno od mogućih 21 protiv bude suzdržano, Vijeće ministara BiH će biti imenovano i sa glasovima 21 zastupnika/ice.

    Sjednica Predstavničkog doma PS BiH za potvrđivanje Vijeća ministara BiH planirana je za srijedu. No, zbog novonastale situacije, razmatra se prolongiranje za narednu sedmicu.

    1234...33Stranica 3 of 33

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    ·
    @
    View on Twitter
    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj