Politika

Još jedan kadar SBB-a u problemima: CIK pokrenuo postupak protiv Anisa Krivića zbog nespojivosti funkcija

Centralna izborna komisija BiH pokrenula je postupak protiv Anisa Krivića, političkog direktora Saveza za bolju budućnost i vijećnika u Općinskom vijeću Stari Grad Sarajevo, saznaje Istraga.

Za sada se provjerava Krivićeva nespojivost funkcija. Osim što je vijećnik, on obavlja i funkciju savjetnika dopremijera Federacije BiH Veska Drljače, što je, prema važećim zakonskim propisima, nespojivo.

Kako bi prevarili Centralnu izbornu komisiju BiH Drljača i Krivić su tokom provjera pokušali prikriti određene činjenice. Kada je CIK, naime, uputio dopis Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike tražeći informacije da li je Krivić savjetnik ministra, Drljača je odgovorio da nije. CIK je, potom, uputio dopis Vladi Federacije BiH tražeći informaciju o Krivićevom angažmanu, nakon čega je odgovoreno da je on savjetnik dopremijera Drljače. Pojednostavljeno, SBB-ovi kadrovi u Vladi FBiH tvrde da Anis Krivić nije savjetnik ministra Veska Drljače već da je savjetnik federalnog dopremijera Veska Drljače.

U februaru ove godine portal klix je pisao da bi Krivić mogao biti u sukobu interesa jer je imenovan i za člana Nadzornog odbora Cesta Federacije BiH. On je tada ustvrdio da nije u sukobu interesa te da funkcije obavlja u interesu građana.

No, osim vijećničke pozicije, Krivić bi mogao imati određenih problema i sa državnom službom. On je, naime, prije stupanja na ministarsku, a potom na savjetničku funkciju zamrznuo status državnog službenika u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove u Sarajevu. Državni službenik, međutim, ne može biti politički aktivan, a Krivić trenutno obavlja funkciju političkog direktora Saveza za bolju budućnost.

Podsjećamo, Centralna izborna komisija BiH prošle je sedmice oduzela vijećnički mandat Krivićevom stranačkom kolegi Ismiru Juski zbog toga što je istovremeno bio vijećnik u Općinskom vijeću centar i savjetnik u Vladi Federacije BiH. CIK je utvrdio da se u ovom slučaju radi o “nespojivosti funkcija”. Skoro identična situacija je i sa političkim direktorom Anisom Krivićem kojem, također, prijeti oduzimanje mandata.

Eurozastupnici pisali Josepu Borellu i Oliveru Varhelyu: Uloga EU u BiH u vezi sa izmjenama Izbornog zakona je zabrinjavajuća

“Trenutna uloga Evropske unije u BiH je zabrinjavajuća, čime se stavlja na kocku i stabilnost zemlje i kredibilitet Evropske unije”, objavila je u utorak Tineke Strik, nizozemska zastupnica u Parlamentu Evropske unije koja je, zajedno sa još pet svojih kolega uputila pismo Josepu Borellu, visokom Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Oliveru Varhelyu, komesaru EU za proširenje.
Pismo koje su, osim Tineke Strik potpisali još i Tanja Fajon, Klemen Grošelj, Dietmar Koester, Ilhan Kyuchyk, Thomas Weitz, uglavnom se odnosi na aktivnosti EU u Bih u vezi sa izmjenama izbornog zakonodavstva.

“Naša zabrinutost se odnosi na format i sadržaj pregovora o izbornim reformama. Primijetili smo da se pregovori i razgovori koje je organizovala EU fokusiraju na vrlo ograničen broj političkih aktera, uglavnom iz dvije političkih stranaka koje obje namjeravaju predstavljati dva od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine. Ovo je izuzetno ekskluzivan pristup, koji oštro kritiziramo, jer predstavlja rizik za političku stabilnost zemlje i njezinu budućnost. Prema našem mišljenju, razgovori o reformama sa dalekosežnim posljedicama za kompletno stanovništvo i njegov politički sistem, poput ustavnih i izbornih reformi, trebali bi, u principu, biti otvoren proces. Sve političke stranke i njihovi izabrani dužnosnici, kao i širok spektar aktera i organizacija civilnog društva, kao i zainteresirana javnost, trebali bi biti uključeni”, navodi se, pored ostalog, u otvorenom pismu.

Pojašnjenja radi, odlukom šefa Delegacije EU u BiH Johanna Sattlera, u pregovore reformi izbornog zakonodavstva uključeni su samo predstavnici HDZ-a, SDA i SNSD-a. Iako je za izmjene izbornog procesa nužna prethodna izmjena Ustava, ove stranke nemaju dvotrećinsku većinu u Paralementu BiH. Osim toga, članovi Centralne izborne komisije BiH nisu uključeni u Interresornu radnu grupu koja bi se trebala baviti izmjena Izbornog zakona.

“EU nije uspjela pokrenuti  transparentan dijalog uz značajno sudjelovanje svih političkih stranaka i predstavnika civilnog društva. Nastavkom ove prakse, riskiramo ne samo stabilnost BiH, već i kredibilitet EU kao posrednika i kao aktera u regiji”, pišu zastupnici.

Nadalje, navode evropski parlamentarci, jednako ih brinu još dva aspekta vezana uz stavke o kojima se trenutno raspravlja.

otvoreno pismo zastupnika u EU Parlamentu

“Premda priznajemo da je provedba preporuka OSCE-a / ODIHR-a i Venecijanske komisije u vezi s izborima dio ključnih prioriteta, bojimo se da trenutni snažni fokus na izbornu reformu ide daleko dalje od mandata obuhvaćenog s 14 ključnih prioriteta, a čak je u suprotnosti s neki od njih. Mediji su u velikoj mjeri izvijestili da se pregovori koje organizira EU uglavnom usredotočuju na reformu izbornog zakona, a posebno na pitanja u vezi sa zastupljenošću hrvatskog konstitutivnog naroda i presudom Ustavnog suda BiH. Prema našem mišljenju, ovaj pravac nije u skladu s preporukama OSCE-a / ODHIR-a i Venecijanske komisije o izborima, koji se prema ključnim prioritetima uglavnom usredotočuju na financiranje i transparentnost političkih stranaka, a samo slučajno na prilagođavanje pravnog okvira. Osim toga, zabrinuti smo za redoslijed i određivanje prioriteta. Prema našem mišljenju, jedan od najvažnijih ključnih prioriteta koji se odnose na izbore su ustavne reforme potrebne za provedbu presuda Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Europskog suda za ljudska prava (ESLJP). Stoga bi bilo logično prvo promijeniti primarni zakon i uskladiti Ustav s presudama ESLJP-a, prije samom usklađivanja i promjene sekundarnih zakona, poput izbornog zakona. Stoga bismo vas snažno pozvali da prioritet date poštivanju Europske konvencije o ljudskim pravima usredotočujući se na provedbu svih presuda zbog kršenja Europske konvencije o ljudskim pravima u pristupu EU prema europskim integracijama BiH. Nediskriminacija i manjinska prava temeljne su vrijednosti na kojima je zasnovan naš zajednički evropski projekt, pa bi stoga trebali biti temelj procesa pristupanja novih država članica”, navodi se u pismu.

 

Kako su govorili Karadžić i Milošević, tako govori Dragan Čović: Građanska i unitarna BiH je islamska država

Razlika skoro da i ne postoji. Stavovi Dragana Čovića o “građanskoj i unutarnoj BiH” identični su stavovima koje su prije trideset godina u privatnim telefonskim razgovorima iznosili Radovan Karadžić i Slobodan Milošević. Ukratko, za Dragana Čovića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića- “unitarna i građanska BiH” je isto što i “islamska država”.

“Oni koji maštaju o “građanskom društvu” u kojemu bi proveli svoju verziju unitarne države, dominacije jednoga naroda, moraju znati kako od toga nema ništa”, kazao je krajem aprila ove godine u svom intervjuu za Večernji list predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Na kraju intervjua, odgovarajući na pitanje o nedostatku opozicije u hrvatskom korpusu u BiH i podršci HDZ-u,  Čović precizira šta za njega znači “unitarna BiH”.

“Mislim da će ta potpora biti izvan svake logike ako se uredi normalno društvo u kojemu Hrvati neće strahovati od stvaranja unitarne ili islamske države”, rekao je Čović.

I nije ovo prvi put da lider HDZ-a BiH grđansku BIH naziva “islamskom državom”.

“Oni koji žele građansku državu – ja ih poštujem, samo danas u Bosni i Hercegovini reći ‘građanska država’ – to znači klasičan unitarizam u nekoj formi i teorijskom obliku, a to vam znači u osnovi islamsku državu, a to što je to netko pretvorio u kalifat ili neku drugačiju konotaciju dao tom izričaju”, izjavio je Dragan Čović početkom februara 2018. godine u Zagrebu.

A evo kako su o “građanskoj i unutarnoj BiH” govorili Radovan Karadžić i Slobodan Milošević tokom telefonskog razgovora vođenog 29. maja 1991. godine.

Radovan Karadžić: Mi hoćemo da oni uđu u duboku vodu tu, hoću da vidim kako bi ti izgledalo. Može li onda tako kantonalizovana Bosna da ostane u Federaciji?

Slobodan Milošević: Da, da

Radovan Karadžić: Pa da kompromis napravimo između njihovog predloga i između našeg.

Slobodan Milošević: Da, da

Radovan Karadžić: E, onda su muslimani zaštićeni na dva načina i saveznom državom i svojim kan… i Bosnom i svojim kantonima. Na tri načina su zaštićeni. Dakle, u svom kantonu bi bili apsolutni gospodari takoreći, je li?

Slobodan Milošević: Ma, neće. Neće svi muslimani da rade šta radi Alija Izetbegović, ja ti kažem.

Radovan Karadžić: Dobro, ali sada je bogami situacija, mislim, jer on je vrlo lukav, on ne govori šta, one uuuu, ultima poteze. One posljednje poteze svoje, posljednje namjere o islamskoj republici, nego on se sada zaklanja iza države građana i tu ide s komunistima pod ruku.

Slobodan Milošević: Da, da, pa znam, ali nisu to komunisti nikakvi, to ti je ovaj islamski fundamentalizam

Radovan Karadžić: Ma, da, dobro, Druakovićevi komunisti.

transkritp razgovora Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića

Ovaj razgovor je vođen pet minuta nakon što se, prema transkritpu razgovora, Slobodan Milošević susreo sa Dobricom Ćosićem, jednim od tvoraca Memoranduma Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU). Čosić je, da podsjetimo i to, tvorac i Drugog memoranduma SANU-a objavljenog 2011. godine a koji se, također, odnosi na BiH.

“Treba izbegavati upotrebu termina Bošnjak i uvek upotrebljavati termin musliman, te ih i na taj način definisati kao religijsku grupu, a ne narod”, navedeno je, pored ostalog, u tom dokumentu.

Upravo je lider HDZ-a BiH “građansku BiH” okarakterisao kao “dominaciju jednog naroda”, odnosno kao “islamsku državu ili halifat”. Kada je Emanuel Macron u novembru 2019. godine izjavio da je BIH, zbog povratka džihadista “tempirana bomba koja otkucava tek uz Hrvatsku”, Hrvatski narodni sabor sa Draganom Čovićem na čelu uputio je pismo zahvale francuskom predsjedniku.

“Hrvati Bosne i Hercegovine osjetili su posljedice ekstremnog islamističkog djelovanja tijekom rata u BiH 1992-1995, a naročito kroz teroristički napad auto-bombom u Mostaru 1997, ubojstva hrvatskih policajaca u Središnjoj Bosni, te ubojstvom članova katoličke obitelji Anđelić na Badnjak 2002. Hrvati u Bosni i Hercegovini su predvodnici europskog puta naše zemlje. Duboko vjerujemo kako, zajedno s našim partnerima iz EU možemo pomoći da se prostor Europe koji je i svojevrsna kolijevka zapadne civilizacije, može održati kao sjecište različitih kultura i religija koje će biti spremne prihvatiti europski način života”, saopćeno je tada iz HNS-a.

Šef Degelacije EU u BIH Johann Sattler nekoliko mjeseci kasnije nazvat će Dragana Čovića “šampionom evropskih integracija”.

Johann Sattler, bivši moskovski izdavač i šef Delegacije EU u BiH: Diplomata kojem su ruska operacija i Čovićeva supremacija – legitimni

Na prvoj fotografiji koju prilažemo ispod ovog pasusa nalazi se Curriculum Vitae Johanna Sattlera, šefa Delegacije EU u Bosni i Hercegovini. Upućujemo vas da posebnu pažnju obratite na period od 2008. do 2012. godine. Te četiri godine ovaj je austrijski diplomata proveo u Moskvi, baveći se izdavaštvom u ime grupacija WAZ Media i Axel Springer.

A sada da vidimo šta piše u biografiji Johanna Sattlera dostupnoj na službenoj stranici Delegacije Evropske unije u BiH. Rođen je 1969. godine u Austriji. Pored maternjeg njemačkog jezika, ambasador tečno govori engleski i ruski i poznaje bosanski/hrvatski/srpski i albanski. Godine provedene u Rusiji, ne možete pronaći u ovoj biografiji.

To što je ambasador Sattler zaboravio svoje četiri moskovske godine, u suštini, ne bi trebalo značiti ništa. Ali kada uzmete u obzir sve druge činjenice i izjave date posljednjih mjeseci, godine provedene u Rusiji dobijaju jednu drugu dimenziju.

““Ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, rekao je šef Delegacije EU i BiH Johann Sattler u intervjuu sarajevskom Oslobođenju 27. marta ove godine.

U istom intervjuu šef Delegacije EU, govoreći o ruskom uticaju, istaknut će da je “potpuno legitimno da svaka zemlja radi na interesima svoje države”.

“Mnoge zemlje imaju interes u ovom strateški važnom regionu Zapadnog Balkana. Ali ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, pojasnio je Sattler.

Mjesec dana nakon ovih izjava ambasadora Sattlera, “potpuno legitimno” Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu dovela je u pitanje teritorijalni integritet BiH. Za početak nisu željeli podržati izjavu Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH koje “na najstrožiji mogući način osudilo trenutni politički diskurs u čijem centru se nalazi tzv. “mirna disolucija” Bosne i Hercegovine, a posebno konkretne korake koje čine predstavnici Republike Srpske i nosioci funkcija na državnom nivou u pravcu pregovora o razdruživanju, uključujući osnivanje pregovaračkih timova i zagovaranje raspada zemlje putem kampanje oglašavanja na internetu”. Istoga dana, samo koji sat kasnije, Ambasada Ruske Federacije “potpuno je legitimno”, povodom zajedničke izjave PIC-a, ukazala da Upravni odbor PIC-a mora strogo poštovati slovo Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Već po ko zna koji put primjećujemo pokušaje da svjesno izvrnu njegov tekst. Izrazit primjer je promocija teze o tome što “BiH uključuje dva entiteta”, iako tačka 3 člana 1 Ustava jasno kaže da se “BiH sastoji od dva entiteta”. Ovo nije samo semantička razlika. U aneksu 4 riječ „state“ u odnosu na Bosnu i Hercegovinu je pomenuta samo tri puta. I ne postoji nijednog spominjanja „single state“”, navedeno je u saopćenju Ambasade Ruske Federacije.

“Potpuno legitimno”, ocijenio bi prošlog mjeseca ruske operacije u BiH šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler koji nije našao za shodno da reagira ni onda kada je Ruska Federacija BiH sredinom marta poručila zvaničnicima u BiH “da dobro razmisle” i da “izvažu sve ‘za’ i ‘protiv’, da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleko od konsenzusa o ovom pitanju”.

“Rusija će u slučaju praktičnog približavanja BiH i NATO-a biti prisiljena reagirati na taj neprijateljski korak”, pisalo je izjavi Ambasade Ruske Federacije u Sarajevu objavljenoj svega nekoliko dana prije nego će ambasador EU u BiH Johann Sattler reći da “nije primijetio veliki rast ruskoj uticaja”.

“Nažalost, u BiH ima vrlo malo ruskoj uticaja”, izjavit će godinu ranije lider HDZ-a BiH Dragan Čović, govoreći da Rusku Gazetu prilikom svoje posjete Moskvi.

“Znamo da je Čović šampion evropskih integracija”, kazat će Johan Sattler u aprilu 2020. godine, odnosno svega dva mjeseca nakon što se lider HDZ-a BiH u Moskvi susreo sa zvaničnicima Ruske Federacije.

Sattler je još rekao da “predsjednika Čovića poznaje odavno” i da se “jako dobro sjeća da je on uručio aplikaciju za članstvo u EU”.

Predsjednik Dragan Čović od 2017. godine gaji dobre veze sa Ruskom Federacijom.

“Problem “hrvatskog pitanja” zaista postoji i ne može se prešutjeti”, rekao je u avgustu 2017. godine doskorašnji ruski ambasador u BiH Petr Ivancov tokom intervjua za Večernji list.

Sedam mjeseci kasnije, Ivancov se susreo da liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

“Razgovaralo se i o neophodnoj promjeni Izbornog zakona. Ambasador Ivancov je ovom prilikom kazao kako će Ruska Federacija uvijek pružiti potporu BiH kao državi tri državotvorna i ravnopravna naroda te dva entiteta”, saopćeno u martu 2018. godine iz Predsjedništva BiH u kojem je tada sjedio Dragan Čović.

Nakon poraza na izborima 2018. godine, “šampion evropskih integracija” u decembru iste godine odlazi u Budimpeštu gdje se susreće sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom kojeg informiše da je “Hrvatima oteta pozicija člana Predsjedništva BiH”.

Mađarska će kasnije podržati NON PAPER o BiH kojeg je čelnicima Evropske unije prezentirao hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Razlog za pisanje ovog neslužbenog diplomatskog dokumenta hrvatskim je vlastima bio – Izborni zakon u BiH, odnosno “rješavanje hrvatskog pitana”.

“Šef Delegacije EU u BiH pozdravio hrvatski NON PAPER”, objavljeno je 27. marta 2021. godine nakon što je Johann Sattler u intervjuu sarajevskom Oslobođenju kazao da je taj dokument “pozitivna stvar”.

Time se ambasador EU u BiH svrstao na stranu HDZ-a BiH i Dragana Čovića kao “lidera evropskih integracija”, koji, isto kao i Sattler smatra da u BiH nažalost, “nema ruskog uticaja”. I za kraj da podsjetimo na još neke činjenice.  Johann Sattler je za šefa Delegacije EU u bih zvanično kandidiran početkom 2019. godine, a imenovan u avgustu iste godine. U trenutku kada je austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova kandidovalo Sattlera, na čelu  Ministarstva je bila Karin Kneissl. To je ona ministrica na čiju je svadbu 2018. godine došao lično ruski predsjednik Vladimir Putin.

Ples sa Putinom: ministrica Kneissl i ruski predsjednik na svadbi

Nakon ministarskog mandata, Kneissl se otisnula u biznis da bi je početkom marta ove godine ruska Vlada imenovala za posebnu ekonomsku savjetnicu u Vijeću direktora najjače i najveće ruske državne naftne kompanije Rosnjeft.

I to nije sve. Govoreći o OHR-u, šef Delegacije EU u BiH  u februaru ove godine rekao je u Banjoj Luci “da je takvo međunarodno prisustvo nekompatibilno s članstvom BiH u Uniji te da na tom planu svakako treba težiti postepenom smanjivanju tog prisustva”. Slične izjave, prilikom svoje posjete BiH, dao je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Sergej Lavrov i Dragan Čović

Šef ruske diplomatije  susreo se tada sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem kojom prilikom je kazao da “hrvatski narod mora imati prava zajamčena Daytonskim sporazumom te kako se to odnosi i na osobe koje će taj narod predstavljati u Predsjedništvu BiH”

 

Slovenački predsjednik Borut Pahor upozorio članove Predsjedništva: U Evropi se sve više priča o mirnom razlazu u BiH

“Kao prijatelj”, reći će početkom marta slovenački predsjednik Borut Pahor svojim domaćinima u Sarajevu, “želim vam postaviti jedno pitanje”.

Željko Komšić, Šefik Džaferović, Milorad Dodik i njihovi savjetnici pomno su slušali. Pahor je napravio kraći uvod naglasivši da priča nije za javnost.

“U posljednje vrijeme sve su češći glasovi u Evropi o tome da treba dovršiti raspad Jugoslavije. Možete li se vi u BiH mirno razići”, upitao je Pahor.

Dva člana Predsjedništva BiH, Komšić i Džaferović, rekli su da mirno razdruživanje nije moguće. Dodik je iznio suprotan stav. Sve se, prema informacijama Istrage, zbivalo 5. marta, kada su se članovi Predsjedništva BiH susreli s Borutom Pahorom, predsjednikom Republike Slovenije koja 1. jula ove godine preuzima predsjedavanje Evropskom unijom. Pet dana kasnije, Milorad Dodik je Narodnoj skupštini Republike Srpske govorio o secesiji. Onda je, opet, 3. aprila ove godine ponovio stavove u intervjuu datom novinskoj agenciji SRNA.

“Perspektiva je da se obezbijede neutralni, mirni uslovi za razlaz u BiH. To nije nikakva nasilna secesija, nego proces koji će omogućiti pravo naroda na samoopredeljenje. To je nešto što jedino vidim u budućnosti u BiH, rekao je Dodik u intervjuu Srni.

Upravo je “mirni razlaz” ono o čemu se, u kontekstu Kosova i Bosne i Hercegovine, govori u Briselu. Slovenija, barem onaj politički dio okupljen oko premijera Janeza Janše, dijelom podržava takve stavove. Istraga.ba ranije je objavljivala da su biznismeni bliski slovenačkom premijeru godinama prali novac preko Bosne i Hercegovine, odnosno preko Republike Srpske gdje su uživali podršku entitetskih vlasti. U pitanju je, naravno, Rok Snežič, biznismen koji je osumnjičen da je preko BiH, Austrije i Mađarske oprao oko 50 miliona maraka, ali ga Tužilaštvo BiH, koje je pod velikim utjecajem HDZ-a i službenog Zagreba, nije željelo procesuirati. Onda je Hrvatska u martu ove godine pokrenula neslužbeni diplomatski dokument koji se odnosi na BiH, ili, pojednostavljeno, na izmjene izbornog zakona u BiH.

“Na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a predstavio je neslužbeni diplomatski dokument, “non-paper” o Bosni i Hercegovini, koji je pokrenula Hrvatska, a pridružilo joj se još pet zemalja – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar”, prenijela je Hina riječi ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske, Gordana Grlića Radmana.

Dakle, slovenački i mađarski premijeri Janez Janša i Viktor Orban pružili su podršku dokumentu koji je sačinila Vlada Republike Hrvatske, a čiji sadržaj je prošle sedmice ekskluzivno objavila Slobodna Bosna.

“Izlomljeni politički pejzaž, kao i atmosfera nepovjerenja između političkih predstavnika tri konstitutivna naroda (three constituent peoples) u Bosni i Hercegovini, često uzrokuju funkcionalni zastoj u institucijama i nazadovanje u provođenju ključnih reformi. Tek kada se sva tri konstitutivna naroda i svi ostali građani u Bosni i Hercegovini osjećaju sigurno, samouvjereno i bez brige da njihov identitet i politička prava nisu prepoznata (priznata?), u potpunosti poštovana ili čak mogu biti dovedena u pitanje, fokus će se s nacionalnih političkih platformi prebaciti na socijalno-ekonomska pitanja. Da bi se to ostvarilo, kao ključni preduslov, Izborni zakon treba promijeniti bez daljnjeg odgađanja i znatno prije opštih izbora 2022. godine. Promjena Izbornog zakona ne bi trebalo da bude samodostatni cilj, već prvi suštinski korak na putu zemlje ka političkoj stabilnosti”, navedeno je u tom dokumentu.

Ovaj dokument pozdravio je i šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler, koji je u intervjuu Oslobođenju kazao da je “to dodatni poticaj za provedbu nužnih reformi”. Evo šta je u martu, na neumskoj konferenciji, o izmjenama izbornog zakonodavstva kazao ministar vanjskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman. 

“Promjena Izbornog zakona trebala bi biti sastavni dio i bitan korak na putu zemlje k političkoj stabilnosti. Nijedan politički ili drugi cilj ne može opravdati praksu koja se pojavila izbornim inženjeringom i koja je namjerno dopustila uklanjanje legitimne političke zastupljenosti Hrvata u Predsjedništvu BiH i drugim relevantnim političkim institucijama“.

Slovenija i Mađarska podržale su ove stavove. Stoga je bitno podsjetiti na neke činjenice iz ne tako daleke prošlosti. Nakon što je izgubio izbore i formalno predao dužnost u Predsjedništvu BiH, Dragan Čović je u decembru 2018. godine otputovao u Budimpeštu gdje se susreo s Viktorom Orbanom, mađarskim premijerom koji ne skriva svoje dobre veze s Ruskom Federacijom. Čović je Orbana informisao o izborima u BiH.

“Uprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ osvojili među Hrvatima u BiH, zbog neustavnog i nedemokratskog izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva BiH. Time je nepotrebno stavljen pritisak na političke odnose u BiH, te nužnost izmjena izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala”, kazao je Čović mađarskom premijeru.

Dragan Čović i Viktor Orban

“Vladimir Putin mi je izvor inspiracije”, jedna je od najpoznatijih izjava mađarskog premijera Viktora Orbana.

A Viktor Orban je izvor inspiracije liderima Zapadnog Balkana. Tako je, barem, u svom intervjuu za Slobodnu Evropu tvrdio Alijaksej Kazarski, istraživač Comenius Univerziteta u Bratislavi. Uistinu, lideri zemalja bivše Jugoslavije vole Orbana. Jedan od njih je i aktualni slovenački premijer Janez Janša, lider desničarske slovenačke partije SDS.

Janez Janša i Viktor Orban

Orban je 2017. godine prisustvovao kongresu Janšine Slovenske demokratske stranke, a njih dvojica ne skrivaju bliske veze. Ali zašto je to bitno za ovu priču?

Peter Shatz, mađarski tajkun i bliski prijatelj premijera Viktora Orbana,  postao je jedan od tvoraca medijskog carstva u Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji. Među njegovim partnerima je Klavdija Snežič, supruga Roka Snežiča koji je početkom ove godine protjeran iz BiH zbog toga što predstavlja prijetnju za ekonomsku i nacionalnu sigurnost.

Istraga.ba je još ranije objavljivala da je Klavdija Snežič  članica Nadzornog odbora Nova24TV, zajedno sa Peterom Schatzom. U istom periodu dok je Rok Snežič zajedno s bh. državljankama prao 22 miliona eura, pored ostalog i preko Mađarske, Peter Schatz je u Sloveniji osnovao firmu R-POST-R d.o.o. Ljubljana.

mađarski biznismen Peter Schatz osnivač R-post-R Ljubljana

Tri mjeseca kasnije, Schatzova firma R-Post-R postaje dioničar pravnog lica Nova obzorja založništv d.o.o. Ljubljana. Jedan od dioničara Novih obzorja je i Slovenska demokratska stranka Janeza Janše. Iste godine kada je Peter Schatz ušao u medijske poslove u Sloveniji, bh. državljanka Dijana Đuđić, inače povezana sa Rokom Snežičem, uplatila je na račun Janšine stranke donaciju u iznosu od 450 hiljada eura.

izvještaj SIPA-e: uplata na račun Janšinog SDS-a

Donacija je kasnije vraćena, ali preostalom novcu (21 milion eura) koji je Đuđićeva zajedno s Jelenom Sladojević i Tanjom Došen – Subotić transferisala preko svojih računa u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj gubi se svaki trag. U dokumentima Tužilaštva BiH piše da je sve ove poslove organizirao Rok Snežič, čija je supruga s Peeterom Schatzem, kasnije ušla u biznis na televiziji Nova24TV. Peter Schatz je, inače, prema pisanju sjevernomakedonskih medija koristio firmu R-Post-R za osnivanje medija u toj državi, a slovenački portal necenzurirano.si  je pisao da je novac došao direktno od mađarskih firmi, iz najužeg kruga saradnika premijera Viktora Orbana.

medijski biznis Petera Schatza: shema necenzurirano.si

Mediji koje je mađarski biznismen Peter Schatz osnovao u Sjevernoj Makedoniji proruski su orjentisani. Podsjećamo, bivši sjevernomakedonski premijer Nikola Gruevski nakon što je izgubio vlast u toj državi pobjegao je, upravo, u Mađarsku. Gruevski je također bio proruski političar i protivnik priključenja te države NATO savezu.

Prema informacijama Istrage, upravo ova medijska grupacija okupljena oko Schatza u pregovorima je i oko preuzimanja Alternativne televizije iz Banja Luke koja, inače, služi kao kanal za propagiranje priče o “mirnoj disoluciji BiH”.

Državni sekretar SAD-a pisao Dodiku, Džaferoviću i Komšiću: Potrebna je ograničena ustavna reforma za dosljednu reformu izbornog zakonodavstva

Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država, Antony Blinken danas je uputio pismo članovima Predsjedništva naše zemlje, Miloradu Dodiku, Šefiku Džaferoviću i Željku Komšiću.

Podsjećamo, novi američki predsjednik Joe Biden, odlučio je da za američkog državnog sekretara imenuje dugogodišnjeg saradnika Antonyja Blinkena.

Kako navode u pismu koje je upućeno članovima Predsjedništva BiH ponosni su na ulogu koju su Sjedinjene Države imale u zaustavljanju strašnog rata u Bosni i Hercegovini i pomažući u osiguranju mira koji je uslijedio. Između ostalog je istakao kako su prije dvadeset i pet godina Sjedinjene Države pomogle su u posredovanju Daytonskog mirovnog sporazuma.

Daytonski mirovni sporazum stvorio je snažnu podlogu na kojoj je Bosna i Hercegovina mogla graditi, omogućavajući državi uspostavljanje održivog puta naprijed 10 konačnog članstva u Europskoj uniji i dubljeg partnerstva s NATO-om. Međutim, od početka je bilo shvaćeno da ustavni aranžmani uspostavljeni Daytonskim mirovnim sporazumom nisu uklesani u kamen, a s vremenom će se izvršiti potrebne promjene.

Neki od nedostataka ustava Bosne i Hercegovine utvrđeni su u presudama Europskog suda za ljudska prava, uključujući odluku Sejdić-Finci. Pitanja koja su identificirana ovim presudama i srodne zabrinutosti koje se rješavaju u odlukama ustavnog suda Bosne i Hercegovine moraju se riješiti. Problemi se ne mogu riješiti samo zakonodavstvom. Ograničeno zahtjevima članstva u Europskoj uniji i presudama europskih sudova. Također podržavamo ažuriranje Izbornog zakona radi rješavanja relevantnih odluka Ustavnog suda i provedbe mjera integriteta izbora koje će sljedeće izbore 2022. učiniti najslobodnijim i najpravednijim u historiji Bosne i Hercegovine, navodi se.

Između ostalog, istaknuto je kako je 2021. godina, godina prilika te kako nedavno imamo primjer slaganja. Dakle, U Mostaru su riješeni i složeni problemi kompromisom, kako navode, korak-po korak pregovorima.

– Znam da u Bosni i Hercegovini postoje glasovi koji pozivaju na strpljenje, a ne na hitnost, uključujući i neke koji vjeruju da Sjedinjene Države i naši europski partneri pripremaju “Daytonski Il” za temeljno preoblikovanje pregovora o podjeli moći u “Daytonskom mirovnom sporazumu”. Međutim, vidjeli smo kako su raniji napori na reformama propali u Bosni i Hercegovini; pokušavajući učiniti previše odjednom. SAD vjeruje da bismo se trebali usredotočiti na provođenje ograničenih, ali značajnih ustavnih, izbornih, vladavine zakona i ekonomskih reformi kako bismo osigurali prava svih građana u izbornom procesu, poboljšali integritet pravosuđa, smanjili opseg korupcije, poboljšali gospodarski oporavak, i početi vraćati povjerenje građana. To je ostvariv cilj, koji zahtijeva samo političku volju da se naprijed postignu potrebni kompromisi.

Vaše će vodstvo biti neophodno za ozbiljan, vjerodostojan proces. Sjedinjene Države bit će parter u ovom naporu, ali lideri u Bosni i Hercegovini će morati naporno raditi. Pozivam vas da se ozbiljno uključite u ovaj proces, da biste tim pitanjima posvetili pažnju koju zaslužuju.

Nadam se saradnji s vama i Vladom Bosne i Hercegovine na produbljivanju našeg partnerstva i unaprijeđivanju zajedničkih interesa. Sjedinjene Države ostaju vaš najbliži prijatelj i najjači zagovornik, zaključuje se u pismu.

(Oslobodjenje/Istraga.ba)

Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler otvorio karte: “Legitimno je da Rusija radi na svojim interesima u BiH”

“Ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, rekao je šef Delegacije EU i BiH Johann Sattler u intervjuu sarajevskom Oslobođenju.

Kada je riječ o ruskom uticaju, po Sattleru je “potpuno legitimno da svaka zemlja radi na interesima svoje države”.

“Mnoge zemlje imaju interes u ovom strateški važnom regionu Zapadnog Balkana. Ali ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, pojasnio je Sattler.

Na pitanje zbog čega je Delegacija EU odšutjela nedavnu rusku prijetnju u vezi sa NATO putem BiH, Sattler je odgovorio ovako:  “Tačno je da nismo reagovali, zato postoji i razlog, jer ja ovdje predstavljam 27 zemalja članica EU. Neke od njih jesu članice NATO-a, neke nisu, tako da ne mogu davati izjave o tom pitanju u BiH. Ali, ono što mogu reći o izjavi koju smo čuli prošle sedmice jeste da nije bila na mjestu. BiH je suverena i nezavisna zemlja koja sama donosi vlastite odluke. I to mora biti jasno”.

Jasno je. Itekako je nakon ovog intervjua postalo jasno na kojoj je strani Johann Sattler, austrijski diplomata koji je svoje znanje, između ostalog, sticao na Univerzitetu u Moskvi. Mada te podatke ne možete pronaći u njegovoj službenoj biografiji dostupnoj na web stranici Delegacije EU, Sattler je, osim studentskih dana u Rusiji proveo još pet godina, od 2008. do 2013., kadao je direktor izdavač za WAZ Media Group i “Axel Springer” u Moskvi. Za šefa Delegacije EU zvanično je kandidiran početkom 2019. godine, a imenovan je u avgustu iste godine. U trenutku kada je austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova kandidovalo Sattlera, na čelu  Ministarstva je bila Karin Kneissl. To je ona ministrica na čiju je svadbu 2018. godine došao lično ruski predsjednik Vladimir Putin.

Ples sa Putinom: ministrica Kneissl i ruski predsjednik na svadbi

Nakon ministarskog mandata, Kneissl se otisnula u biznis da bi je početkom marta ove godine ruska Vlada imenovala za posebnu ekonomsku savjetnicu u Vijeću direktora najjače i najveće ruske državne naftne kompanije Rosnjeft.

No, vratimo se Sattleru i njegovim proruskim stavovima.

“Šef Izaslanstva EU u BiH Johann Sattler rekao je danas u Banja Luci u vezi s pitanjem o potrebi zatvaranja OHR-a kako je takvo međunarodno prisustvo nekompatibilno s članstvom BiH u Uniji, te da na tom planu svakako treba težiti postupno smanjivanju tog prisustva”, objavio je krajem februara Hrvatski medijski servis, izvještavajući sa konferencije za medije organizirane povodom Sattlerove posjete Banja Luci.

Skoro identične stavove prilikom svoje posjete BiH iznio je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

“OHR već odavno je trebalo da okonča svoj mandat u ovoj zemlji. On pokazuje nepoštovanje prema narodima u BiH i suverenitetu BiH“, rekao je u decembru prošle godine ruski ministar vanjskih poslova.

Kada je Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu prošle sedmice saopćila da će “u slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a Rusija morati reagirati na ovaj neprijateljski korak”, Delegacija EU je, kako su primijetili u Oslobođenju, šutjela.

Johann Sattler će to opravdati da sve članice EU nisu članice NATO-a i da Ruska Federacija “legitimno da širi svoj uticaj u BiH”.

“Ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, ponavljamo Sattlerovu izjavu s početka teksta.

Za razliku od Sattlera i Delegacije EU, američki State Department u avgustu je prošle godine u svom izvještaju naveo da se Rusija “izravno miješala u izbore u BiH”.

“Sjedinjene Američke Države (SAD) su ušle u trag subverzivnim radnjama koje su stizale iz Rusije, a kojima je primarni cilj bilo stvaranje i širenje lažnih informacija koje bi u krajnjoj liniji oslabile ruske kako političke tako i vojne te ekonomske neprijatelje, ali i njihove saveznike”, objavili su tada mediji.

Johann Sattler to nije primijetio.

Objavjujemo pismo ruskog ambasadora Željku Komšiću: “Odbacujemo insinuacije iscuclane iz prsta”

“Odbacujem insiuacije da je izjava odmazda za Vaše odbijanje susreta sa Sergejem Lavrovom kao apsolutno iscuclani iz prsta (citat, op.a)”, navedeno je u pismu koje je ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov dostavio članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću.

Ovo pismo je uslijedilo nakon brojnih reakcija na saopćenje za javnost Ambasade Ruske Federacije u BiH kojim su problematizirane NATO integracije.

“Ni na koji način ne dovodimo u pitanje suverenitet izbora BiH svojih vanjskopolitičkih prioriteta. Smatramo da u nedostatku konsenzusa po ovom pitanju, kako u Predsjedništvu BiH tako i među građanima zemlje, pravo da se izjasne oko članstva BiH u NATO-u imaju i oni koji su pristalice ovog kursa, ali i oni koji žele skrenuti pažnju na sve posljedice pridruživanja vojnom bloku čija je snaga usmjerena protiv moje zemlje koju u brojnim publikacijama koje promoviraju NATO nazivaju gotovo glavnim neprijateljem BiH”, naveo je ambasador Kalabuhov u pismu prevedenom na bosanski jezik putem Google translatea.

Podsjećamo, prošle sedmice Ambasada Ruske Federacije saopćila je kako će ta država, “u slučaju praktičnog zbližavanja Bosne i Hercegovine (BiH) i NATO-a”, “morati reagovati na ovaj neprijateljski korak”.

Nakon tog saopćenja, uslijedile su brojne reakcije  iz Sarajeva, ali i drugih institucija. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je ovo saopćenje ocijenio kao “neprihvatljivu uvijenu prijetnju NATO-u i BIH”.

“Što se tiče saopštenja iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova, to je svakako kontinuitet njihove aktivnosti prema svim zemljama aspiranticama za članstvo u NATO-u i nažalost, najčešće se takve aktivnosti manifestiraju kroz izazivanje većih i manjih teškoća. Tako je bilo u Crnoj Gori, pa poslije i u Sjevernoj Makedoniji, prilikom njihovog puta prema NATO članstvu. To je očito geopolitička igra Rusija koja ima za cilj da se zaustavi širenje NATO-a u Evropi, što je očito ruski strateški cilj. Međutim, to nije samo poruka Bosni i Hercegovini, nego i našim saveznicima u okviru NATO saveza kao što su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Kanada, Njemačka i drugima. Politički govor koji obiluje uvijenim prijetnjama sigurno nije prihvatljiv ni njima a ni nama u Bosni i Hercegovini”, kazao je Komšić.

Nakon ovih reakcija, Ambasada Ruske Federacije u utorak je ujutro saopćila da je svoj komentar o putu BiH ka NATO savezu naknadno obrazložila članu predsjedništva BiH Željku Komšiću, ministrivi vanjskih poslova BiH Biseri Turković i press službi SDA.

 

Uzaludni zahtjevi međunarodne zajednice: Članovi CIK-a neće biti u Radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona

Članovi Centralne izborne komisije BiH neće biti u Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona, odlučio je Kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Umjeto toga, “samo u slučaju potrebe bit će angažirani eksperti iz CIK-a”, potvrđeno je iz Kolegija. Eksperti neće redovno učestvovati u radu niti će imati pravo glasa.

To, zapravo, znači da Kolegij oba doma PSBiH nije ispunio zahtjev Ambasade SAD-a koja je insistirala da Centralna izborna komisija BiH bude uključena u Interresornu radnu grupu za izmjene Izbornog zakona BiH. Protiv uključivanja članova CIK-a u IRG glasali su članovi HDZ-a BiH i SNSD-a.

“Čut će se ovih dana  od predstavnika međunarodnih administracija da oni podupiru Povjerenstvo kao legitimno tijelo. No, ja sam svima, bez iznimke, rekao kako je SIP (Središnje izborno povjerenstvo) kao institucija prevažan, ali da ljudi koji sjede tamo ne ispunjavaju ni minimum uvjeta”, kazao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Podjetimo, specijalni predstavnik SAD-a za Zapadni Balkan Matthew Palmer tokom razgovora sa Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom je kazao da CIK treba biti uključen u rad Interresorne grupe. Taj zahtjev je, međutim, ostao neispunjen. Čanovi CIK-a neće biti dio Interresorne radne grupe koju će činiti po tri predstavnika Vijeća ministara BiH, Predstavničkog doma i Doma naroda BIH. Do sada je predloženo šest kandidata. Dom naroda BiH za sada je kandidirao Sredoja Novića, Barišu Čolaka, i Muniba Jusufovića. U ime Predstavničkog doma u Interresornoj radnoj grupi bi trebali biti Alma Čolo, Snježana Novaković-Bursać i Borjana Krišto. Vijeće ministara još nije odredilo svoje kandidate.

U kojem pravcu bi izmjene izbornog zakona trebale ići u u Neumu je najboilje precizirao lider HDZ-a Dragan Čović.

“Nama treba Izborni zakon koji će zajamčiti, kada je u pitanju hrvatska strana, legitiman izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH te legitiman izbor 17 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH”, kazao je Dragan Čović.

Dakle, Čoviću i HDZ-u je prioritet zadržati dvotrećinsku većinu u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH čime bi imali apsolutnu kontrolu prilikom formiranja Vlade FBiH i imenovanja delegata u Domu naroda BiH.

Prema nezvaničnim informacijama Istrage, dio međunarodne zajednice razmatrao je mogućnost da se, zbog izbacivanja CIK-a, i oni povuku iz Interresorne radne grupe o izmjenama izbornog zakona. Međutim, takva odluka najvjerovatnije neće biti donesena. CIK će biti izbačen, a predstavnici međunarodnih institucija će nastaviti da pružaju podršku Interresornoj radnoj grupi.

Hrvatski svjetski kongres pisao američkom Senatu: Islamistički terorizam u BiH prijetnja kršćanima

Hrvatski svjetski kongres uputio Senatu SAD-a pismo u kojem upozorava na “islamističkog terorizam u BiH i njegove veze s bošnjačkim-muslimanskim vodstvom u BiH”, potvrđeno je za Istraga.ba u toj organizaciji.

“U vezi samog dokumenta za više informacija možete se javiti dr. sci. Nini Raspudiću, nezavisnom zastupniku u Hrvatskom saboru”, kazali su nam u Hrvatskom svjetskom kongresu.

U odgovoru na naš upit, čelnici HSK-a su nam dostavili i samo pismo koje je upućeno Senatu.

“Kao jednu od prijetnji Hrvatima, posebno Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao najmanjoj od tri nacionalne skupine koje čine Bosnu i Hercegovinu, koja čini ukupno 15% stanovništva te zemlje, prepoznajemo islamistički terorizam koji je u toj zemlji prisutan od 1990-ih. Nažalost, među islamističkim teroristima koji su obučeni u Bosni i Hercegovini bilo je i onih koji su sudjelovali u terorističim napadima 11. rujna, što je jedan od najtragičnijih dana američke povijesti. Neki od njih se danas nalaze u Guantanamu. Uz ovo pismo dostavljamo Vam govor nezavisnog zastupnika u hrvatskom parlamentu prof. dr. sc. Nine Raspudića, koji je vrlo detaljno opisao razvoj islamističkog terorizma u Bosni i Hercegovini i njegovih veza s vodećim bošnjačkim-muslimanskim establišmentom, i prijetnje po Hrvatskoj i Hrvatima kršćanima u Bosni i Hercegovini. Nadamo se kako će Vam ovaj dokument omogućiti jasnije shvaćanje problematike islamističkog terorizma i veza s bošnjačkim-muslimanskim vodstvom, te kako ćete moći biti aktivni po pitanju suzbijanja ove opasnosti”, navedeno je u pismu koje je potpisao Vinko Sabljo, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa.

Kao prilog ovom pismu, Senatu je dostavljen i nedavni govor Nine Raspudića u Saboru tokom kojeg je povezivao BiH sa terorizmom.

“Priča o terorizmu nije nešto što je daleko od nas. Hrvatska, a posebno Hrvati u BiH su već odavno pod udarom islamističkog terorizma. On je započeo još za vrijeme rata u BiH, kad je nekoliko tisuća dragovoljaca iz islamskih zemalja, koje su tada, po afganistanskim veteranima, skupno nazivali mudžahedinima, sudjelovalo na strani bošnjačke Armije BiH. Većina je došla preko Hrvatske za vrijeme početnog hrvatsko-muslimanskog savezništva. Ratovali su u okviru jedinice El Mudžahid Armije BiH i počinili teške zločine, među kojima se ističe ritualno odsijecanje glave zarobljenika, najprije srpskih, a onda, u drugom poluvremenu rata, i hrvatskih. Uz blagoslov tadašnje bošnjačke vrhuške (v.Džaferović) dijeljena su im državljanstva bez nadzora, a dio njih poslije rata ostao je živjeti u BiH, uglavnom u izoliranim zajednicama, gdje su im se pridruživali i neki domaći mladići. Te će zajednice postati rasadnici budućih terorista. Neki od njih marljivo su odrađivali i poslijeratni posao maltretiranja hrvatskih povratnika, pretežno u Srednjoj Bosni, što je u Hrvatskoj uglavnom prešućivano”, naveo je sabornik Raspudić na početku svog govora koji je dostavljen Senatu SAD-a.

 

NAJČITANIJI ČLANCI

SIPA pretresa više lokacija u Srebrenici: Predsjednik lokalnog SDP-a fiktivno registrovao...

Pripadnici SIPA-e od jutros pretresaju nekoliko lokacija na području Srebrenice i Tuzle, saznaje Istraga.ba. Pretresi se vrše i u prostorijama Opštine Srebrenica. Akcija je...