Politika

(Video) Šta je tačno rekao Viktor Orban: Bosanski muslimani su sigurnosni problem

“Učinit ću sve kako bih najviše evropske zvaničnike ubijedio u to da je ključno pitanje, ma koliko Balkan možda bio dalje od njih nego od Mađarske, da je i s njihovog aspekta ključno pitanje kako da riješimo bezbjednost jedne zemlje u kojoj živi 2 miliona muslimana”.

Ovo je precizno citirana izjava mađarskog premijera Viktora Orbana, izrečena u utorak na konferenciji za medije u Bidimpešti. U saradnji sa kolegama iz Austrije i Mađarske, Istraga.ba je pribavila tonski snimak, a vjerodostojnost prijevoda potvrđena nam iz tri izvora.

Orbanovu izjavu citirao je i Associated Press. Prema njihovom prijevodu sa mađarskog na engleski jezik Orban je kazao: “I am doing my best to convince Europe’s great leaders that the Balkans may be further away from them than from Hungary, but how we manage the security of a state in which 2 million Muslims live is a key issue for their security too”.

No, unatoč malim razlikama u prijevodu, suština Orbanove izjave je da dva miliona bosanskih muslimana predstavlja sigurnosnu prijetnju za Evropu.

Podsjećamo, glasnogovornik mađarskog premijera Zoltan Kovacs, prenoseći detalje razgovora mađarskog premijera s novinarima, parafrizirao je Orbanovu izjavu o Bosni i Hercegovini.

“Izazov sa Bosnom je kako integrirati zemlju sa 2 miliona muslimana.U svakom slučaju, mi ćemo i dalje biti kapija čak i ako zapadne države članice EU još ne žele da uključe zemlje zapadnog Balkana”, prenio je Kovacs Orbanove riječi.

Kovacs je, očito, dodatno ublažio Orbanovu izjavu, ali i takva,  ublažena, izazvala je brojne reakcije u bosanskohercegovačkoj ali i svjetskoj javnosti.

“Muslimani u Bosni i Hercegovini su u pretežnoj većini pripadnici bošnjačkog naroda, kao što su katolici u pretežnoj većini pripadnici hrvatskog naroda i pravoslavci pripadnici srpskog naroda. Bošnjaci su stari evropski narod i zajedno s druga dva bosanskohercegovačka naroda, određuju i podnose sudbinu Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena. Navedena izjava premijera Orbana sugerira monstruoznu neistinu da su Bošnjaci stranci u Bosni i Hercegovini i da su problem zato što su u pretežnoj većini muslimani”, naveo je u svom reagiranju reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović.

Dodao je još da kako “ksenofobne i rasističke ideologije vraćaju sve u prošlost kada se pokušavalo izgraditi Evropu na principima fašizma, nacizma, nasilja i genocida koji su izazvali Holokaust i druge zločine, zbog čega on očekuje da će Orban objasniti svoje namjere iza ove izjave”.

Kompletnu konferenciju za medije mađarskog premijera Viktora Orbana možete pogledati na linku ispod.

Orban je na istoj konferenciji za medije kazao da će Republiku Srpsku pomoći sa oko 100 miliona eura. Osim toga, rekao je da Mađarska, u institucijama EU, neće dopustiti sankcionisanje Milorada Dodika.

Viktor Orban potvrdio: Mađarska daje 100 miliona eura pomoći Republici Srpskoj

Mađarski premijer Viktor Orban potvrdio je u utorak novinarima BIRN-a u Budimpešti da će ova država dati 100 miliona eura pomoći Republici Srpskoj.

“Mađarska daje finansijsku pomoć bosanskim Srbima i protivi se sankcijama njihovom čelniku Miloradu Dodiku”, rekao je premijer Viktor Orban odgovarajući na pitanje BIRN-a, na trosatnoj konferenciji za novinare u Budimpešti.

Odgovarajući na BIRN-ovo pitanje, Orban je potvrdio da mađarska vlada daje 100 milijuna eura financijske pomoći Republici Srpskoj u sklopu mađarske politike odgovornog susjedstva za jačanje stabilnosti u regiji.

Orban je ranije saopćio da vlada te će se ta država usprotiviti sankcijama koje pojedine članice EU žele nametnuti čelnicima Republike Srpske.

Na istoj konferenciji za novinare Orban je kazao da je “izazov sa Bosnom kako integrirati zemlju sa 2 miliona muslimana”, što je potvrdio i njegov glasnogovornik Zoltan Kovacs.

U utroak ujutro, Istraga.ba je objavila i bilješke šefa Delegacije EU u BiH Johanna Sattlera u kojoj je navedeno da je Milorad Dodik, krajem novembra, sa mađarskim diplomatom Oliverom Varhelyem, inače evropskim komesarom za proširenje, dogovorio datum održavanja Posebne sjednice NSRS i dinamiku provođenja zaključaka o prenosu nadležnosti.

“Na Posebnoj sjednici NSRS planiranoj za 10. decembar, Komesar (Oliver Varhelyi op-a) je pojasnio da će se sjednica zaista održati, ali da će biti najavljen moratorij na donošenje zakona o jednostranom povlačenju iz državnih institucija na period od 6 mjeseci. To je dogovoreno, a predstavnici RS-a će odgovarati za sve suprotne radnje”, naveo je Sattler u svom izvještaju koji je objavila Istraga.ba.

Glasnovornik Evropske komisije Peter Stano u izjavi za Oslobođenje nije negirao vjerodostojnost dokumenta koji smo objavili.

“Nikada ne komentarišemo medijske izvještaje o navodnim internim dokumentima EU. Generalno, mogu samo da konstatujem da je izvještavanje ambasada/delegacija o unutrašnjim dešavanjima u zemlji domaćinu, sastancima ili posjetama prirodan i sastavni dio svakodnevnog diplomatskog posla i redovno se obavlja”, izjavio je za Oslobođenje Peter Stano, govoreći o Sattlerovom izvještaju.

Mađarski premijer Viktor Orban: Problem je kako u EU integrisati dva miliona muslimana iz BiH

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da je, po njegovom mišljenju, problem proširenja Evropske unije i u tome kako integrirati 2 miliona muslimana Bosne i Hercegovine, piše politicki.ba.

Glasnogovornik Orbana, Zoltan Kovacs prenoseći detalje razgovora mađarskog premijera s novinarima, naveo je i da je iz jednog od medija došlo pitanje problema zamora proširenjem.

U odgovoru, Orban je istakao da “zvijezde nisu dobro poredane”.

“Ali nikada nisu ni bile. Prije proširenja koje je zahvatilo Hrvatsku, također smo se morali boriti protiv zamora od proširenja. Izazov sa Bosnom je kako integrirati zemlju sa 2 miliona muslimana.U svakom slučaju, mi ćemo i dalje biti kapija čak i ako zapadne države članice EU još ne žele da uključe zemlje zapadnog Balkana”, prenio je Kovacs Orbanove riječi.

Dodik i Okolić održali tajni sastanak sa srpskim oficirima iz Oružanih snaga BiH: “Šta vas briga o čemu smo razgovarali”

Najviše rangirani oficiri srpske nacionalnosti u Oružanim snagama BiH održali su prošle srijede tajni sastanak članom Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Miloradom Dodikom i zamjenikom ministra odbrane BiH Mirkom Okolićem, saznaje Istraga.ba. Sastanku su, u ime Oružanih snaga BiH, prisustvovali generalmajor Gojko Knežević, inače zamjenik načelnika Zajedničkog štaba OS BiH zadužen za resurse, zatim generalmajor Radovan Ilić, komandant OK OS BiH, brigadir Radovan Jović i brigadir Milorad Krajšumović, komandant Trećeg pješadijskog RS puka u Oružanim snagama BiH.O ovom sastanku javnost nije obaviještena.

general Gojko Knežević

Da je Dodik u srijedu (15. decembra) bio u Istočnom Sarajevu dokazuje i saopćenje njegovog Kabineta kojim obavještavaju javnost da je “u Istočnom Novom Sarajevu počeo je sastanak predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltije sa načelnikom te općine Jovanom Katićem”. Ali o sastanku sa navišim oficirima Oružanih snaga BiH – ni riječi.

Pozivali smo Mirka Okolića, zamjenika ministra odbrane BiH, kojeg smo upitali da li su on i još trojica najviše rangiranih oficira srpske naconalnosti u srijedu imali tajni sastanak sa Miloradom Dodikom.

“Pazite, mogu biti 66-orica. Ako je to stvar da se desio neki ručak, to je sasvim normalna stvar. Ali da je bio sastanak koji je održan zvanično – nije bio. I, što se mene tiče, kada god bude sastanak zvaničan sa članom Predsjedništva, nijedan sastanak nije zabranjen”, kazao nam je Okolić.

“Dobro, da preformulišemo pitanje. Da li ste se u srijedu sreli sa Dodikom i oficirima Oružanih snaga BiH”, pitali smo ponovo  Mirka Okolića.

“Ne trebate ništa preformulisati. Rekao sam Vam ja šta sam Vam rekao”, kazao je Okolić.

“Da li ste u srijedu vidjeli Kneževića, Ilića i Jovića”, nastavili smo s pitanjima.

“Kako da ne, ja njih viđam svakog dana”, potvrdit će, na kraju, zamjenik ministra odbrane BiH.

“A da li ste”, upitali smo opet, “s njima bili u zgradi Vlade RS u Istočnom Sarajevu”.

“Pazite šta sam vam rekao. I ako smo bili – šta? Kakve to veze ima sa javnim izjavama. Ja, evo, jesam bio. I sa mnom budu često Ilić i Knežević i ostali generali”, odgovorio je Mirko Okolić.

“Da li je bio gospodin Dodik s vama”, glasilo je novo pitanje.

“Je l’ vi mene razumijete? Je li vi mene razumijete? Kakvo to pitanje postavljate. Predsjednik Dodik i ja se nađemo kad god ima potrebe da se nađemo”, nervozan je bio zamjenik ministra odbrane.

“O čemu ste razgovarali”, pitali smo Okolića.

“Šta vas briga o čemu smo razgovarali. Razgovarali smo o nekim  privatnim stvarima”, odgovorio je SNSD-ov kadar Mirko Okolić.

Podsjećamo, nakon Deklaracije SNSD-a usvojene na Palama, vlasti Republike Srpske okupljene oko partije Milorada Dodika, usvojile su zaključke kojim su obavezale entitetsku Vladu da u roku od šest mjeseci pripremi zakon o formiranju vojske Republike Srpske.

“U Ustavu BiH piše da postoji vojska Republike Srpske”, kazao je Milorad Dodik u oktobru ove godine, prije nego je i formalno pokrenuta procedura ukidanja Oružanih snaga BiH.

Član Predsjedništva BiH iz RS-a tada je rekao da je među pripadnicima Oružanih snaga BiH provedena anketa, te da “Srbi ne žele vojsku na nivou BiH”. Narodna skupština Republike Srpske  usvojila je 10. decembra ove godine zaključke kojim je je obavezala Vladu RS da pripremi zakon o entitetskoj vojsci. To je naišlo na brojne osude u dijelu međunarodne zajednice.  Međutim, nekoliko država članica EU  smatra da Dodik ne bi trebao biti sankcionisan zbog svojih poteza. Prema informacijama Istrage, sredinom ove sedmice se Dodik u Istočnom Sarajevu susreo i sa predstavnicima ambasada Mađarske, Hrvatske, Poljske i Slovačke. O čemu se razgovaralo, pokušali smo saznati od slovačkog ambasadora u BiH Martina Kača, ali on nije odgovarao na naše upite.

Blinkenov savjetnik Derek Chollet ponovo upozorio Milorada Dodika: “Korupcija i antidejtonsko djelovanje imat će posljedice”

“Danas sam u telefonskon razgovoru sa Miloradom Dodikom naglasio da su neprihvatljivi koraci vladajuće koalicije RS da podriva institucije BiH. Korupcija i antidejtonsko djelovanje imat će posljedice. Mora doći do povratka dijalogu unutar institucija BiH”, objavio je u srijedu kasno navečer američki diplomata Derek Chollet.

Objavu Dereka Cholleta, inače specijalnog savjetnika američkog državnog sekretara Antony Blinkena prenijela je i na svom zvaničnom Twitter nalogu Ambasada SAD-a u Sarajevu.

Član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik u srijedu nije izvijestio javnost da je razgovarao sa ovim Cholletom koji je nedavno boravio u posjeti Bosni i Hercegovini.

Posljednjih mjeseci američi zvaničnici najavljuju sankcionisanje korumpiranih političara i onih koji podrivaju institucije BiH. Do danas, međutim, nije objavljeno ko je sankcionisan. Prema informacijama Istrage, u Sarajevo je doputovao i viši službenik Ministarstva finansija BiH zadužen za finansiranjen terorizma i finansijsko obavještajne poslove. On će se tokom dana sastati sa zvaničnicima Ministarstva sigurnosti BiH, a planiran je susret i sa čelnicima Tužilašta BiH. Npominjemo da upravo Ministarstvo finansija SAD-a donosi odluke o sankcionisanju zvaničnika povezanih sa korupcijom. Prije osam dana, američko Ministarstvo finansija stavilo je na listu sankcija potpredsjednika Srpske liste, vodeće srpske partije na Kosovu, Milana Radoičića, biznismena sa sjevera Kosova Zvonka Veselinovića, njegovog brata Žarka i još deset sa njima povezanih osoba. Sankcije za BiH jjoš uvijek nisu objavljene.

Joint statement by the EU Delegation in BiH and the US Embassy to BiH: “Democracy is neither about perpetual stalemates to force through one’s demands nor about imposing the will of the majority”

When U.S. and EU officials met with BiH political parties and civil society earlier this month to discuss electoral/constitutional reform, leaders agreed they would prepare in advance of a next round of discussions. We have seen little progress since. Leaders have not done the work necessary to bring the BiH political system in line with EU regulations and court rulings. Apart from that, following the unacceptable further escalation by the RSNA on 10 December, the political crisis is deepening.

Renewed efforts to mediate now, before the end of the year, will unfortunately be futile. Such efforts will only bear fruit once the parties sincerely work with each other to find solutions.

We have heard commitments from the ruling coalition on constitutional and electoral reforms that can achieve parliamentary support.  Equally important in moving BiH forward are reforms to make elections more secure, trustworthy and to create a government in the Federation of BiH that functions. The time has come to live up to those commitments.

We urge the parties to back down from maximalist proposals, which are not supported by international and EU standards and lack support within parliament or society. Democracy is neither about perpetual stalemates to force through one’s demands nor about imposing the will of the majority. We also urge the RS representatives to fully return to the institutions.

The EU and the U.S. have invested in a dialogue that recognises the concerns and interests from all sides. This process is an opportunity to deal with discrimination, dysfunctionality and election fraud. Considering the political landscape and climate in BiH, we believe these reforms would be a major step forward. Parties know what is needed to take aim at the root causes of chronic political crisis in BiH – corruption, lack of trust and low democratic standards. It’s up to the them to step up and come to the table ready to take action. We therefore call on all sides to engage and contribute in this process in a meaningful way, in the interest of the people of Bosnia and Herzegovina, stated by EU Delegation in BiH and the US Embassy to BiH.

Zajednička izjava Delegacije EU u BiH i Ambasade SAD-a: “Suština demokratije nije u stalnim zastojima radi forsiranja nečijih zahtjeva niti u nametanju volje većine”

Ranije ovog mjeseca, kada su se zvaničnici SAD-a i EU sastali sa političkim strankama u BiH i predstavnicima civilnog društva kako bi razgovarali o izbornoj i ustavnoj reformi, politički lideri su se složili da će se pripremiti prije narednih razgovora. Od tada svjedočimo tek manjem napretku. Politički lideri nisu obavili posao koji je neophodan za usklađivanje političkog sistema BiH sa propisima EU i sudskim presudama. Osim toga, nakon daljnje neprihvatljive eskalacije od strane Narodne skupštine Republike Srpske 10. decembra, politička kriza se produbljuje.

Obnovljeni napori na posredovanju u ovim razgovorima sada, prije kraja godine, nažalost ne bi urodili plodom. Takvi napori će dati rezultate tek kada stranke budu istinski radile zajedno na iznalaženju rješenja.

Od vladajuće koalicije smo čuli da su opredjeljeni za ustavne i izborne reforme koje mogu dobiti podršku u Parlamentu. Za napredak BiH su jednako značajne reforme koje bi izbore učinile sigurnim, pouzdanim, kao i uspostavu funkcionalne Vlade Federacije BiH. Vrijeme je da se ova obećanja ispune.

Apelujemo na stranke da odustanu od maksimalističkih prijedloga, koji nisu utemeljeni u međunarodnim i standardima EU i nemaju podršku u parlamentu ili društvu. Suština demokratije nije u stalnim zastojima radi forsiranja nečijih zahtjeva niti u nametanju volje većine. Također pozivamo predstavnike RS da se u potpunosti vrate u institucije.

EU i SAD su uložile napore u dijalog koji uvažava zabrinutosti i interese svih strana. Ovaj proces je prilika za rješavanje diskriminacije, nefunkcionalnosti i izbornih prevara. Uzimajući u obzir političko okruženje i klimu u BiH, ove reforme bi bile značajan iskorak. Stranke znaju šta je potrebno uraditi da se usmjere na rješavanje temeljnih uzroka hronične političke krize u BiH – korupcije, nedostatka povjerenja i niskih demokratskih standarda. Na strankama je da pojačaju angažaman i dođu za sto spremni za preduzimanje daljih koraka. Stoga pozivamo sve strane da se uključe i doprinesu ovom procesu na smislen način, u interesu građana Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Delegacije EU i Ambasade SAD-a u BiH.

Objavljujemo istraživanje SDP-a BiH: NiP prvi u KS, Naša stranka na rubu cenzusa, Nermin Nikšić najnepopularniji SDP-ovac, Narod i pravda “otima” glasove ljevice

Da su izbori sutra, Narod i pravda Elmedina Konakovića bila bi pobjedička stranka u Kantonu Sarajevo. To pokazuje istraživanje koje je, za interne potrebe, naručio SDP BiH. Odmah iza NiP-a je Stranka demokratske akcije. Treći je SDP, a daleko iza je četvrtorangirana Demokratska fronta Željka Komšića. Naša stranka je tek petoplasirana i, prema ovom istraživanju, oni su na rubu cenzusa. Stranka za BiH sa novim predsjednikom Semirom Efendićem ne bi prešla ni cenzus, dok je tek na sedmom mjestu SBB Fahrudina Radončića koji je na nivou statističke greške. Na grafikonu ispod možete vidjeti rejtinge političkih partija u Kantonu Sarajevo.

“Ono što svakako treba računati da su većinu ispitanika činile starije osobe, zbog čega ne treba čuditi visok procenat podrške strankama poput SDA i SDP. Također treba obratiti pažnju na fenomen „Shy conservatives“ koji se pojavljuje u mnogim anketama širom svijeta, a to podrazumjeva da glasači desnice i konzervativci prilikom anketiranja ne priznaju da glasaju za stranke desnice, što u konačnici predstavlja da rezultat i rejting SDA je i veći od predstavljenog u anketi. Pored tog fenomena, u ovoj anketi je prisutan fenomen da je veći broj ispitanika iz starije poplacije, dok stranke poput „Naše stranke“ nisu prepoznate u toj populaciji, zbog čega rejting „Naše stranke“ može biti veći od prikazanog”, navedeno je u Izvještaju koji možete pročitati na ovom linku.

NiP “otima” glasače SDP-u

Narod i pravda Elmedina Konakovića, kako se vidi na grafikonu iznad, ima podršku 15,4  posto ispitanika. No, za ovako dobar rezultat bivših SDA-ovih kadrova treba tražiti u činjenici da su oni “pokupili” veći dio birača koji ne glasaju za SDA, a koji su do sada svoje glasove davali strankama ljevice. Dokazuje to i podatak da bi čak 30 posto glasača Naroda i pravde glasalo za SDP, ukoliko ne bi postojala stranka Elmedina Konakovića. Svega 14,7 posto birača DF-a bi glasalo za SDP, dok 10 posto onih iz Naše stranke bi dalo glas Socijaldemokratkoj partiji BiH. Na grafikonu ispod ovog pasusa možete vidjeti čijim je to biračima SDP “druga opcija”.

Za potrebe SDP-a BiH, u okviru istog istraživanja, građani u Kantonu Sarajevu su pitani koga bi podržali priliko izbora za članove Predsjedništva BiH.

Željko Komšić najpopularniji

“Kada je riječ o podršci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, najveću podršku ima Željko Komšić koja je za skoro 50% veća od sljedećeg na listi. Veliki utjecaj na ovu podršku je imao intervju za Tanjug u periodu kada je vršena ova anketa”, navedeno je u Izvještaju.

Drugoplasirani je Denis Bećirović, dok iza njega dolazi lider SDA Bakir Izetbegović kojem, prema ovom istraživanju, treba svakako dodati fenomen shy conservatives. Četvrtorangirani je Denis Zvizdić, na petom mjestu je Fahrudin Radončić, dok je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić tek na šestom mjestu. Elmedin Konaković je tek na desetom mjestu sa podrškom 0,6 posto ispitanika.

“Glasači SDP-a najviše svojih glasova daju Bećiroviću , nakon čega čak preko 27% Komšiću dok za lidera SDP-a Nermina Nikšića bi glasalo oko 10% SDPovaca i imaju veliki broj neodlučnih oko 10%. Važnu ulogu igraju glasači NIP-a koji najveći procenat glasova daju Denisu Zvizdiću, ali isto tako i Denisu Bećiroviću i Željki Komšiću, obrazloženo je u izvještaju.

Benjamina Karić najpopularnika SDP-ovka

Ako se gledaju samo kadrovi SDP-a BiH, aktualna gradonačelnica Sarajeva najpopularnija zvaničnica SDP-a. Čak 52,1 posto ispitanih ocijenilo je njene poteze pozitivnim, Na drugom mjestu je Saša Magazinović, teći je Irfan Čengić, četvrti Adnan Šteta. Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je tek na sedmom mjestu.

No, kada su u pitanju negativna mišljenja, Nermin Nikšić je na vrhu ove liste. Čak 25 posto ispitanika u istraživanju SDP-a ocijenilo je poteze predjednika te stranke – negativnim. Drugi na listi nepopularnih je Damir Mašić, treća je Segmedina Srna, a četvri ministar zdravstva Kantona Sarajevo Haris Vranić.

 

Narodna skupština RS usvojila zaključke: Dodik i formalno pokrenuo proces rušenja institucija BiH i formira svoju vojsku

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je informacije i zaključke kojim je, formalno, započet proces prebacivanja nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta Republika Srpska. Za ove informacije glasalo je  49 poslanika, inače članova vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a.

U pitanju su informacije u oblasti odbrane i sigurnosti, zatim pravosuđa i indirektnih poreza.

Prije negon su izglasani ovi zaključci, opozicija okupljena oko SDS-a i PDP-a napustila je sjednicu.

NSRS zadužuje Vladu RS da povuče saglasnost na taj Sporazum, te nalaže Vladi da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje zakon o VSTV-u Republike Srpske.

Kada se usvoje ti zakoni,  državni zakoni će prestati da važe na teritoriji Republike Srpske.

Skoro identični zaključci su predloženi i u okviru Informacije o prenosu nadležnosti u vezi sa pitanjima iz oblasti odbrane i sigurnosti.

“NSRS zadužuje Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputio na razmtranje i usvajanje NSRS zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti”, navedeno je u trećem predloženom zaključku.

Sličnim zaključcima se reguliraju i pitanja u vezi sa indirektnim porezima, odnosno pitanja iz nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

“Kada usvojimo zakone, povući ćemo sve zakone koji se odnose na ova pitanja”, rekao je Denis Šulić, potpredsjednik Narodne skupštine RS.

(Uživo) Narodna skupština RS raspravlja o prenosu nadležnosti: Dodik najavio da će zakon o odbrani biti pripremljen do kraja godine

17.46 Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je rekao da će novi zakon o odbrani biti pripremljen do kraja godine

17.20 Dok su predsjednici opozicijskih političkih partija govorili na konferenciji za medije, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ih je, obraćajući se NSRS, optužio za izdaju.

“Pun je kufer vaše izdaje”, kazao je Dodik

16.54 Poslanici opozicijskih partija u Narodnoj skupštini RS napustit će sjednicu na kojoj se trrenutno raspravlja o prenosu nadležnosti, saznaje Istraga. Trenutno se poslanicima obraća predsjednica RS Željka Cvijanović koja optužuje opoziciju da su “zvijezde federalnih medija”.

16.10 “Da budem potpuno jasan. Da li su nadležnosti otimane na neustavan način – jesu. Želimo li da one budu vraćene – želimo. Tačka razlaza nije u cilju, već u putu. DNS i ja želimo trajna rješenja. Ne želimo avanturu”, kazao je predsjednik DNS-a Nenad Nešić.

15.46 “Ovo je pasan put, gospodine Dodik. Mi vas ne možemo pratiti”, rekao je Mirko Šarović obraćajući se na sjednici NSRS.

15.44 “Onaj ko misli da se nadležnosti mogu vratiti bez rata, grdno se vara”, kazao je predsjednik SDS-a Mirko Šarović, govoreći na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS.

14.04 Poslanicima u Narodnoj skupštini RS trenutno se obraća predsjednica tog entiteta Željka Cvijanović.

14.00 Gospođa Helić (Arminka) pravi atmosferu krivice za Srbe i RS. Zašto onda da vjerujemo Britancima. Zašto da vjerujemo njihovim podmuklim aktivnostima”, rekao je na kraju svog obraćanja Milorad Dodik.

 

13.51 “Ovo će vrijeme pokazati da li BiH može ili ne može opstati.  Ja sam onaj koji ne vjeruje da može”, ustvrdio je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, govoreći pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS.

 

13.40 “Srbija uvodi ili će uvosati redovni vojni. RS mora iznaći rješenje da naši mladi ljudi služe taj vojni rok i da se vrate ovdje i da imaju privilegije”, kazao je Milorad Dodik.

13.20 “Kome trebaju ovakve Oružane snage. Trebaju NATO-u i generalnom sekretaru NATO-a. Ako te snage nisu za vanjsku odbranu, onda se postavlja pitanje da li su za unutrašnja pitanja”, rekao je Milorad Dodik prilikom svog obraćanja na Narodnoj skupštini RS

“Još od formnalnog međunarodnog priznanja u maju 1992. godine, Republika Bosna i Hercegovina nikada nije imala teritoriju, jer su teritoriju imali Hrvatska zajednica Herceg Bosna od aprila 1991. godine i RS od januara 1992. godine”, kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, obraćajući se zastupnicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Prije nego je član Predsjedništva BiH iz srpskog naroda započeo svoje obraćanje Narodnoj skupštini RS, poslanici su, sa 48 glasova za (potrebna većina je 42), usvojili dnevni red i zaključak da se rasprava o prenosu nadležnosti objedini.

Pred poslanicima u NSRS su tri informacije koje se odnose na prenos nadležnosti sa nivoa RS na nivo BiH. Informaciju o prenosu nadležnosti u oblkasti pravosuđa možete pročitati klikom ovdje, dok na ovom mjestu možete pročitati Informaciju u oblasti odbrane i sigurnost.

 

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...