Politika

Sukobi u SDP-u: Denis Bećirović protiv imenovanja Vojina Mijatovića za federalnog ministra policije i Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH, Nermin Nikšić od NES-a traži da odustanu od Anela Kljake, Sanja Vlaisavljević mu nesporna

Izbori Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH, kandidature Vojina Mijatovića, Sanje Vlaisavljević i Anela Kljake za federalne ministre, glavni su razlozi zbog kojih je predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić zatražio dodatno vrijeme za konsultacije u vezi sa izborom Vlade FBiH, saznaje Istraga.

Dio SDP-a BiH, okupljen oko člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića izrazio je nazodovoljstvo kadrovskim rješenjima. Uz Bećirovića su, prema informacijama Istrage, u ovom trenutku Damir Mašić, Irfan Čengić i Saša Magazinović. Na drugoj strani su Nermin Nikšić, Vojin Mijatović i Jasmin Imamović.

Član Predsjedništva BiH je, kako saznajemo, u srijedu imao niz sastanka sa kadrovima iz SDP-a BiH, a na jednom od tih sastanaka je sugerisao federalnim zastupnicima te stranke da ne podrže Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. Bećirovića je u tome podržao i Damir Mašić koji je, inače, član Komisije za izbor i imenovanja Parlamenta Federacije BiH koja ima presudnu ulogu prilikom izbora sudije Ustavnog suda BiH.

To je, podsjećamo, suprotno ranijim stavovima predsjednika SDP-a BiH Nermina Nikšića koji je otvoreno podržavao Vukoju, kadra HDZ-a BiH.

No, nije samo izbor Marina Vukoje nešto oko čega se spore u vrhu SDP-a BiH. Bećirović je, prema informacijama Istrage, otvoreno negodovao i zbog kandidovanja Vojina Mijatovića za ministra unutrašnjih poslova FBiH, a kandidaturu Sanje Vlaisavljević je nazvao HDZ-ovim “guranjem prsta u oko” probosanskim strankama.

Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić, pak, više je zaokupljen kandidaturom Anela Kljake iz NES-a. Podsjećamo, NES je kandidovao bivšeg SBB-ova Anela Kljaku za ministra trgovine u Vladi FBiH. To je, prije svega, izazvalo revolt predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića koji je, faktički, preko Avaza izvršio pritisak na predsjednika SDP-a BiH Nermina Nikšića da se usprotivi kandidovanju Anela Kljake. Zbog toga je Nikšić u srijedu uputio pismo predsjedniku NES-a Nerminu Ogreševiću.

“Mi smo se kao potpisinici sporazuma opredijelili na beskompromisnu borbu protiv korupcije i kriminala, a gospodin Kljako je od strane CIK-a BiH označen kao jedna od osoba koja je radila zloupotrebe prilikom provođenja izbornog procesa u gradu Mostar. Smatram da bi njegovo imenovanje jako kompromitovalo Vadu Federacije”, napisao je Nikšić.

Nikšić je, na kraju pisma, napisao da nije spreman po svaku cijenu biti premijer.

Prema informacijama Istrage, NES ne želi odustati od kandidature Anela Kljake. Kao razlog navode da je Tužilaštvo HNK donijelo naredbu o neprovođenju istrage protiv njihovog kandidata.

Ali vratimo se sada zbivanjima u SDP-u BiH. Dio SDP-a okupljen oko Denisa Bećirovića je problematizirao izbor i Vojina Mijatovića za ministra unutrašnjih poslova FBiH. Kako bi okrenuo situaciju u svoju korist, Nikšić namjerava da izvrši određene rokada kada su u pitanju SDP-ovi kandidati za ministre. Istovremeno, zbog straha od medijske kampanje Avaza nastoji primorati NES da i oni odustanu od Anela Kljake.

Schmidt (ne)će intervenirati: Nikšić mora biti premijer

U ovom trenutku, međunarodna zajednica najsklonija je (ne)intervenciji Christiana Schmidta u izborni proces biranja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, saznaje Politicki.ba.

“Ide se na “autentično tumačenje” Ureda visokog predstavnika. Njime bi se trebao otvoriti put da Parlament F BiH izabere Nermina Nikšića (SDP) za premijera.

Razmatra se opcija da Schmidt navede da je, nakon što se predsjednica većeg bh. entiteta i njena dva potpredsjednika nisu usaglasili, s potpisma samo dvoje njih, ova vlada izabere u Parlamentu F BiH.

Obzirom da je većina oko Nikšića svaki dan sve klimavija, razmatra se i opcija da se buduće eventualne blokade izbora federalnog premijera moraju provjeravati u svakom od klubova naroda Doma naroda F BiH. Ako bilo ko od (pot)predsjednika Federacije koči imenovanje vlade, ona ili on za to mora dobiti odobrenje kluba naroda iz kojeg dolazi”, kažu sagovornici Politicki.ba uključeni u pripremanje “autentičnog tumačenja” visokog predstavnika.

Ono bi se, naravno, odnosilo na nametanje odluka kojim je u izbornoj noći 2. oktobra 2022. promijenjen Izborni zakon Bosne i Hercegovine i Ustav entiteta F BiH.

Iako bi “autentično tumačenje” de facto bilo novo posezanje visokog predstavnika za Bonskim ovlastima, formalno bi se radilo o “interpretaciji”.

“Objašnjenje” da su dovoljna dva potpisa, pojašnjavaju naši sagovornici, bilo bi jednokratno. Dvotrećinska većina, pak, ostala bi kao “trajna odrednica”.

Ona ne bi obuhvatala i dvije trećine u kantonima.

Ta je varijanta odbačena nakon burnih reakcija javnosti, ali i upozorenja iz Trojke – Narod i Pravda – da ne mogu pristati na takvo rješenje.

Sagovornici Politicki.ba tvrde i da je federalna koalicija “nestabilnija nego ikad”.

S jedne strane nejasno je kako će glasati poslanici. Ne samo stranaka Narodni evropski savez i Stranka za Bosnu i Hercegovinu, već i neki poslanici Socijaldemokratske partije, već i Hrvatske demokratske zajednice. Partija Dragana Čovića ne želi bilo kakve intervencije u nametanje od 2. oktobra.

“Još ništa nije definirano. Razmatraju se opcije, argumenti za i protiv bilo kojeg od tumačenja…Nije baš ni sasvim jasno šta je stav Zagreba. A Zagreb se u ovoj materiji pita. I za njih je strateški bitno da ne dođe do preglasavanja Hrvata u BiH bilo kada u budućnosti”, kažu sagovornici Politicki.ba.

Rok za donošenje odluke o novog federalnoj vladi je 5. april.

Unutar međunarodne zajednice postoji naglašena podjela u vezi njihovih aktivnosti na ovom planu.

S jedne strane Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija smatraju da Stranka demokratske akcije ne može biti u federalnoj vlasti ni u kom obliku.

Evropska unija se principijelno protivi bilo kakvom petljanju stranaca, mada im uopće nije mrska postavka da SDA ne može biti u vlasti.

Turska, kao predstavnica Organizacije islamske konferencije u Vijeću za provođenje mira (PIC) kategorički je protiv bilo kakvog novog interveniranja visokog predstavnika, nebitno radilo se o “autentičnom tumačenju” ili direktnoj upotrebi Bonskih ovlasti.

Unutar međunarodne zajednice radi se sve užurbanije.

Nikšić treba biti premijer.

A mora se očuvati sve krhkija koalicija…

Objavljena imena svih kandidata: HDZ za federalnog ministra finansija predložio Tonija Kraljevića koji je dan ranije imenovan za kantonalnog ministra finansija u Širokom Brijegu!

U ponedjeljak, 27. marta, HDZ je imenovao Tonija Kraljevića za ministra finansija Zapadno-hercegovačkog kantona. Dan kasnije, 28. marta, ista ta stranka, HDZ BiH, predložila je istog Tonija Kraljevića za ministra finansija u Vladi Federacije BiH.

Znači li to da lider HDZ-a BiH i nije baš siguran da će do 6. aprila biti imenovan novi saziv Vlade Federacije BiH sa Nerminom Nikšićem na čelu.

Ako pogledamo prve reakcije na predložene kandidate, jasno je da je Dragan Čović krenuo u ponižavanje svojih koalicijskih partnera iz Sarajeva. Osim Kraljevića, najzvučnije ime na listi HDZ-ovih kandidata za ministre je Sanja Vlaisavljević. Ova kandidatkinja za ministricu kulture i sporta u Vladi FBiH prije godinu i po našla se u centru pažnje zbog svojih izjava za javni servis Republike Srpske gdje je negativno govorila o glavnom gradu BiH.

“Dakle ne postoji multietnički grad Sarajevo. Imate svinjetinu koja je protjerana iz Sarajeva, imate Djeda Mraza koji je protjeran, a sada imate i svjetlosnu rasvjetu… imate sve što je odraz multikulture, a da je protjerano iz Sarajeva”, izjavila je Sanja Vlaisavljević za RTRS u decembru 2021. godine.

U tom trenutku, Sanja Vlaisavljević je bila savjetnica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport u Ministarstvu civilnih poslova BiH kojim je rukovodila HDZ-ova ministrica Ankica Gudeljević.

No, sada se vratimo Toniju Kraljeviću, današjem federalnom kandidatu, a jučer imenovanom kantonalnom ministru finansija. Portal fokus.ba je je u oktobru prošle godine objavio članak pod naslovom “Da li su unutar HDZ-a BiH na izborima krali glasove jedni od drugih?”. Jedan od glavnih likova u tom članku je Toni Kraljević.

Više kandidata preskakalo je po 10 ili 15 mjesta, što nije zabilježeno ni na jednoj drugoj listi. Jedan od njih je i Milan Ševo iz moćne porodice koja godinama dobiva tendere iz oblasti registracije vozila. Uzme li se u obzir lista stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH za Skupštinu Zapadnohercegovačkog kantona teško se može zaključiti nešto drugo nego da je tokom izborne noći odnosno prebrojavanja na sceni bilo masovno dopisivanje preferencijalnih glasova.Naime, na ovoj listi, nakon što je prebrojano više od 98 posto glasova, zabilježena su brojna “preskakanja” kandidata, kao ni na jednoj drugoj listi na području cijele BiH. Tako je Toni Kraljević sa šestog mjesta dospio na prvo te je u konačnici, dakle do ovog momenta, osvojio 12.340 glasova, objavio je tada fokus.ba.

Istraga.ba je, pak, istovremeno objavila sličan članak o prefedencijama i krađama glasova u Mostaru. Jedan od glavnih aktera je bio Anel Kljako, tada kadar SBB-a, a sada kandidat NES-a za federalnog ministra trgovine.

Ako na stranici Centralne izborne komisije BiH, pisali smo u oktobru prošle godine, pogledate rezultate  za biračko mjesto Gornja Drežnica (154A002) vidjet ćete da je SBB-ov kandidat Anel Kljako na prošlogodišnjim lokalnim izborima u Mostaru, kao kandidat na gradskoj listi, osvojio 247 glasova.

No, kada su otvorene vreće na tom biračkom mjestu uočeno je, zapravo, da je Kljako u Gornjoj Drežnici osvojio svega 110 preferencijalnih glasova. Ovaj kadar Radončićevog SBB-a “pojačan” je, dakle, sa 137 nepostojećih preferencija. I sve mu je to, prilikom unosa glasova, omogućila Gradska izborna komisija u Mostaru.

Kljako je, tako, zajedno sa Salemom Marićem iz SDA, koristeći preferencije, na jedan stvarno osvojeni glas, dodavao pet fiktivnih glasova.

Christian Schmidt između dvije vatre: Murphy traži nametanje, ambasadori EU protiv

Američki ambasador Michael Murphy najveći je zagovornik nametanja novih amandmana na Ustav FBiH koji bi rezultirali izbacivanjem SDA iz vlasti i ojačavanjem HDZ-a BiH, saznaje Istraga. Istovremeno, ambasadori zemalja članica EU u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira (PIC) protive se novoj intervenciji Christiana Schmidta. Protiv novih nametanja je i Turska koja u PIC-u predstavlja Organizaciju islamske konferencije.

Sam visoki predstavnik Christian Schmidt još uvijek nije odlučio šta će učiniti. Jer, prema informacija Istrage, postoji strah kod dijela međunarodne zajednice da bi moglo doći do masovnih protesta unutar bošnjačkog korpusa, ukoliko bi OHR nametnuo odluku kojom bi, u ovom trenutku, zaobišao potpredsjednika Federacije BiH Refika Lendu, a dodatno ojačao HDZ BiH sa Draganom Čovićem na čelu. Osim toga, Schmidt se boji i reakcije svoje matične države Njemačke, čiji se dio zvaničnika protivi novom nametanju.

“U ovom trenutku u Njemačkoj postoji nekoliko inicijativa za opoziv visokog predstavnika Christiana Schmidta”, navodi jedan od sagovornika Istrage iz diplomatskih krugova.

Međutim, iz Ambasade SAD-a uvjeravaju Schmidta da oni stoje iza njega, te da će, faktički, spasiti posao visokog predstavnika ukoliko početkom aprila nametne odluku kojom bi se promijenila odredba Ustava Federacije BiH koja popisuje da Vladu Federacije BiH imenuje predsjednik entiteta uz saglasnost oba potpredsjednika.

Jedan od najvećih kritičara visokog predstavnika je Michael Roth, visokopozicionirani kadar vladajućeg SPD-a i predsjednik Vanjsko-političkog odbora Bundestaga. Roth je, podsjećamo, još u julu prošle godine kritikovao namjere visokog predstavnika da izmijeni izborno zakonodavstvo BiH.

“Bosna i Hercegovina konačno treba imati novi demokratski Izborni zakon. On bi trebao etnički podijeljenu državu pretvoriti u državu jednakih građana. Plan visokog predstavnika Cristiana Schmidta ne korespondira ni sam vodećim principima niti s posljednjim odlukama Bundestaga”, napisao je u julu prošle godine Michael Roth.

Početkom marta ove godine, specijalni izaslanik specijalni izaslanik Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Sarrazin je, gostujući u programu N1, izjavio da “u Njemačkoj na dan izbora ne bi moglo biti izmjena izbornog zakona”, čime je, faktički, stavio dio znanja da su Schmidtove odluke od 2. oktobra prošle godine nisu u skladu sa demokratskim principima.

Osim njemačkih zvaničnika, dio ambasadora zemalja članica EU je, na sjednicama PIC-a, potencirao ljudska prava, ističući odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koje se odnose na izborno zakonodavstvo u BiH. Međutim, ambasador SAD-a Michael Murphy, podržan stavovima britanskog i japanskog ambasadora, ustvrdio je pred nekoliko ambasadora da u ovom trenutku ne treba voditi računa o presudama Evropskog suda za ljudska prava, te da se treba fokusirati na “deblokadu Federacije”.

Podsjećamo, 5. arila ove godine ističe ustavni rok od 30 dana u okviru kojeg bi se morala formirati Vlada Federacije BiH. Međutim, prema odredbama istoga Ustava Federacije BiH, za imenovanje Vlade Federacije BiH su potrebni predsjednika Federacije i dva potpredsjednika.

Kada je 2. oktobra prošle godine nametnuo amandmane na Ustav FBIH i Izborni zakon BiH, Christian Schmidt je tvrdio da je deblokirao Federaciju, a njegove tadašnje izmjene su podržali iz Ambasade SAD-a i Velike Britanije. Međutim, visoki predstavnik i ambasadori koji su ga podržali ubrzo su shvatili da tim amandmanima uopće nisu deblokirani procesi, već da je, suštinski, ojačan isključivo HDZ BIH. Sada se, zbog toga, ponovo insistira na promjeni Ustava FBiH kako bi se pravila formiranja vlasti prilagodila strankama okupljenim oko HDZ-a BIH.

Schmidt namjerava ponovo promijeniti Ustav FBiH da bi ojačao HDZ: Ko dobije podršku 2/3 Hrvata u Mostaru bit će vladar Federacije!

Visoki predstavnik Christian Schmidt namjerava izmjenama Ustava Federacije BiH dodatno ojačati HDZ BiH. Portal Klix.ba je, pozivajući se na svoje izvore, objavio da OHR planira “deblokirati Federaciju” tako što će omogućiti da Vlada FBiH bude imenovana bez sva tri potpisa predsjednika i dva potpredsjednika entiteta. Pravo veta, odnosno, pravo blokade imenovanja Vlade FBiH će imati onaj (pot)predsjednik Federacije koji dobije dvotrećinsku podršku prvo u klubu konstitutivnog naroda iz kojeg dolazi u Domu naroda FBiH i dvotrećinsku podršku kluba naroda kojem pripada u kantonu gdje je taj narod najmnogoljudniji.

Šta bi to značilo u praksi?

Prema trenutnim odredbama Ustava Federacije BiH, za imenovanje Vlade FBiH potrebni su potpisi predsjednika i dvoje potpredsjednika Federacije.

“Predsjednik Federacije, uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa premijerom ili sa kandidatom za tu funkciju, u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izabrana, nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom”, piše u odredbi Ustava FBIH koju Schmidt namjerava promijeniti.

Naime, aktualni potpredsjednik FBiH iz reda Bošnjaka Refik Lendo, koristeći ovu odredbu, ne želi potpisati imenovanje Vlade FBiH u kojoj nema ministara iz SDA. Kako bi obezvrijedio Lendin potpis, u OHR-u su proteklih mjeseci tražili rješenje koje bi, istovremeno, ojačalo HDZ BiH, odnosno (pot)predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda, a oslabilo ulogu (pot)predsjednika iz reda Bošnjaka i Srba. U početku je razmatrana opcija koja je predviđala da se, prilikom imenovanja Vlade FBiH, može zaobići onaj (pot)predsjednik Federacije BiH koji nema dvotrećinsku podršku u klubu naroda kojem pripada (16 delegata u bilo kojem klubu konstitutivnih naroda Doma naroda FBiH). Ovo rješenje, međutim, HDZ BiH nije prihvatio, jer im ono ne garantira opstanak u vlasti nakon izbora 2026. godine. Stoga u OHR-u, prema pisanju portala Klix, namjeravaju dodati još jednu odredbu – osim dvotrećinske podrške u klubu naroda kojem pripada Doma naroda FBiH, (pot)predsjednik Federacije koji ne želi staviti svoj potpis na imenovanje Vlade, morao bi dobiti i podršku 2/3 kluba svog naroda u skupštini kantona u kojem tog naroda ima najviše.

Tako bi, prema izračunu, (pot)predsjednik iz reda hrvatskog naroda za blokadu imenovanja Vlade morao dobiti podršku 16 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH i podršku dvije trećine svih zastupnika Hrvata u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona. (Pot)predsjednik iz reda Bošnjaka bi morao dobiti podršku 16 delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH plus podršku 2/3 Bošnjaka u Skupštini Tuzlanskog kantona koja daje najviše bošnjačkih delegata. Isto bi se odnosilo i na Srbe, s tim da bi (pot)predsjednik iz reda srpskog naroda morao dobiti podršku 16 delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH i podršku dvije trećine izabranih Srba u Skupštini Kantona Sarajevo.

Pretočeno u brojeve to bi, u ovom trenutku značilo da samo HDZ-ova predsjednica Federacije Lidija Bradara može blokirati imenovanje Vlade FBiH. Ako je suditi po potpisima za kandidaturu, samo Lidija Bradara ima podršku 2/3 delegata u klubu naroda iz kojeg dolazi i samo ona, može obezbijediti podršku 2/3 zastupnika Hrvata u Skupšini HNK, gdje stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a). U ovom trenutku je, naime, izabrano ukupno 16 zastupnika Hrvata u Skupštini HNK. Samo jedan Hrvat, DF-ov Zoran Mikulić, ne dolazi iz stranke koja nije član HNS-a. Sam HDZ BiH ima 10 zastupnika, što znači da im treba samo jedna ruka iz drugih stranaka, poput HDZ-a 1990, kako bi ispunili oba preduvjeta za blokiranje imenovanja Vlade FBiH.

Igor Stojanović, recimo, nema podršku 2/3 delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH, dok Refik Lendo nema dvotrećinsku podršku ni u Klubu Bošnjaka niti u Skupštini TK, gdje koalicija koja ga podržava ima 17 od potrebnih 18 zastupnika.

Tako, zahvaljući Schmidtovim amandmanima, dolazimo u situaciju da je jedino HDZ BiH neizbježan prilikom formiranja Vlade Federacije BiH, dok sve druge političke partije igraju nebitnu ulogu.

A sada da vidimo šta to znači kada je u pitanju vrijednost glasa.

U Tuzlanskom kantonu, prema popisu iz 2013. godine, živi 392 hiljade Bošnjaka. Dvije trećine od ovog broja je 262 hiljade.

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu živi 118 hiljada Hrvata. Dvije trećine od ovog broja je 79 hiljada.

Dakle, da bi (pot)predsjednik Federacije iz reda Bošnjaka ispunio oba uslova iza njega mora biti najmanje 16 delegata u Klubu Bošnjaka i 2/3 zastupnika Bošnjaka u Skupštini TK. To znači da on, samo u drugom preduslovu, predstavlja 262 hiljade Bošnjaka iz TK, što je više nego cjelokupno hrvatsko biračko tijelo.

Istovremeno, u drugom preduslovu, iza (pot)predsjednika iz reda hrvatskog naroda stoji 79 hiljada Hrvata iz HNK.

Znači, znači, da bi Bošnjak blokirao izbor Vlade FBIH, mora dobiti tri puta veću podršku od Hrvata.

Stručne službe pripremile nove materijale za plenarnu sjednicu: Predloženo da Ustavni sud BiH Schmidtove odredbe proglasi neustavnim, ali i da Komšićev zahtjev bude odbijen!

Stručne službe Ustavnog suda BiH dostavile su sudijama, uoči plenarne sjednice, dva prijedloga odluka koji se odnose na zahtjeve Željka Komšića i Šefika Džaferovića, a kojim je tražena ocjena ustavnosti odredaba Ustava FBIH i Izbornog zakona BiH koje je u izbornoj noći prošle godine nametnuo OHR. Prvi prijedlog je, kako saznaje Istraga, da se prihvate Komšićev i Džaferovićev zahtjev, dok je drugi prijedlog da ovu zahtjevi budu odbijeni.

Plenarna sjednica Ustavnog suda BiH zakazana je za četvrtak i petak, 23. i 24. mart ove godine, a u okviru četvrte tačke dnevnog reda bi se trebalo raspravljati o Komšićevom i Džaferovićevom zahtjevu.

Ovo će, faktički, biti treća sjednica Ustavnog suda BiH na kojoj će se raspravljati o amandmanima na Ustav BiH i Izborni zakon koje je 2. oktobra prošle godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Ustavnom sudu BiH nedostaje dvoje sudija, jedan iz RS-a, a drugi iz Federacije, što znači da ukupno sedam sudija odlučuje u ovom slučaju. Da bi neka odluka bila donesena, potrebno je da za nju ili protiv nje glasa petero ustavnih sudija. Na posljednoj plenarnoj sjednici, održanoj 20. januara ove godine, Ustavni sud BiH nije donio odluku u ovom slučaju, jer su sudije bile podijeljene. Prema informacijama Istrage, na jednoj strani su Mirsad Ćeman, strani sudija Ledi Bianku i sutkinja iz Njemačke Angelika Nussberger. Ove sudije smatraju da bi Komšićev i Džaferovićev zahtjev trebao biti prihvaćen. No, predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić, Švicarka Helen Keller su se, do sada protivile prihvatanju zahtjeva. Njih je, dijelom, podržavala i sutkinja Seada Palavrić, koja je, također, smatrala da ne treba prihvatiti Komšićev zahtjev. Sudija Zlatko Knežević se, za sada, nije jasno odredio po ovom pitanju.

Dio međunarodnih sudija je proteklih mjeseci bio pod pritiskom pojedinih zapadnih ambasada, ali i samog OHR-a koji se protive donošenju odluke proglašavanju Schmidtovih odredaba – neustavnim. Stoga su stranci zajedno sa HDZ-om, SDP-om, NiP-om i Našom strankom pokušali prošle sedmice imenovati Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. Na taj bi način bio obezbijeđen dodatni glas protiv prihvatanja Komšićevog zahtjeva. Da je postojao dogovor sa strancima i strankama Trojke, potvrdio je i sam predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Podsjećamo, član Predsjedništva BiH Željko Komšić zatražio je od Ustavnog suda BiH izjašnjenje da li su amandmani na Ustav FBiH i Izborni zakon koje je 2. oktobra ove godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt usklađeni sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.

Jedna od odredaba čiju je ocjenu zatraži Željko Komšić i Šefik Džaferović odnosi se na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.

“Bilo koja grupa od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto potpredsjednika
Federacije”, glasi prvi član Amandmana CXX kojeg je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Visoki predstavnik je, tako, nametnuo iste odredbe Ustava FBiH za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu U14/12 već utvrdio da nisu u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, uz promjene koje se odnose samo na potrebni broj glasova u okviru klubova konstituentnih naroda uz isključivanje Ostalih kao mogućih kandidata za te funkcije čime su dovedeni u identičnu situaciju kao i prije usvajanja ovih odluka Visokog predstavnika.

Podsjećamo, u izreci Odluke Ustavnog suda BiH, broj U14/12 navedeno je: “Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.

Dakle, Ustavni sud BiH je utvrdio da član IV.B. 1. član 2. stav 1. i 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.

“U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, glase odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da nisu u skladu sa Evropskom konvencijom.

Obrazlažući svoju Odluku, Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da su odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojima se Ostalima ne omogućava kandidiranje za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine i Evropskoj konvenciji. Osporene odredbe, Visoki predstavnik je promijenio, ali je suština ostala ista, što se može jasno vidjeti iz sljedećeg: “Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih narodau Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, kako glasi odredba Ustava FBiH koju je navedenim amandmanima nametnuo Visoki predstavnik.

Visoki predstavnik je, tako, samo izmijenio broj delegata koji moraju podržati kandidate za predsjednika ili potpredsjednike Federacije BiH, ističući da se mogu kandidirati samo kandidati iz reda konstituentnih naroda. Građane Bosne i Hercegovine iz grupacije „Ostali“ zbog kojih je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio kršenje Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, Visoki predstavnik ponovno ne pominje niti im daje mogućnost da kandidiraju svog kandidata bilo za predsjednika ili potpredsjednika FBiH niti imaju bilo kakvu ulogu u predlaganju kandidata, što se obavlja isključivo u okviru klubova konstituentnih naroda. Tako je, dakle, Visoki predstavnik nametnuo odredbe koje su u direktnoj suprotnosti sa Odlukom U14/12 Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, pa samim time i Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.

Dakle, Ustavni sud BiH je već jednom utvrdio da je način izbora rukovodstva Federacije BiH neustavan. No, nakon pritiska OHR-a sada se razmatra drugačija mogućnost.

Ministar vanjskih poslova BiH na HRT-u: Konaković izbjegao odgovor na pitanje je li Hrvatska izvršila agresiju na BiH

“E, to su teme sad, interpretacija pravnika u kojoj se u toj presudi Šestorci (presuda Tribunala u Hagu Jadranku Prliću i ostalima op.p.) za udruženi zločinački poduhvat može iščitati definicija u kojoj se kaže da je to projekat Banovine koju je živio Tuđman i da je on zapravo bio taj.

“Je li on bio taj preko ljudi iz Bosne i Hercegovine ili je učešće formalno, to su te teme koje bi nam ovdje danas eksplodirale i evo, bit ću tu diplomata da zadržim taj odgovor za sebe”, rekao je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković.

On je danas gostovao u popularnom talk-showu Aleksandra Stankovića.

Voditelj je pročitao jedno od pitanja publike koje se ticalo uloge Hrvatske tokom rata u BiH. Gledalac je pitao Konakovića da li smatra da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH.

“Mislim da je to jedino pitanje na koje niste odgovorili”, uzvratio je voditelj gledane emisije Hrvatske radio-televizije.

(politicki.ba)

Gutanje (žaba) HDZ-u: Mato Tadić i Valerija Galić su za ustavne sudije imenovani tokom vladavine SDP-ove Alijanse za promjene, Dragan Mioković najavio “gutanje žaba”

Mato Tadić i Valerija Galić za sudije Ustavnog suda BiH su imenovani u maju 2002. godine.  U tom trenutku na vlasti u Federaciji BiH je bila Demokratska alijansa za promjene, predvođena SDP-om BiH i potpomognuta zapadnim ambasadama u Sarajevu.

“Za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić je izabran je u maju 2002., a na dužnost je stupio u maju 2003. godine prilikom konstituiranja Ustavnog suda”, navedeno je u biografiji sad već bivšeg ustavnog sudije Mate Tadića koji je godinama bio blizak HDZ-u BiH i za čijeg nasljednika u ovom trenutku Dragan Čović, Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Edin Forto žele imenovati Marina Vukoju, sekretara Predstavničkom Parlamentarne skupštine BiH koji je poziciju dobio zahvaljujući upravo HDZ-u BiH.

Kada je 2005. godine za ustavnu sutkinju Predstavnički dom Ustavni sud BiHParlamenta FBiH imenovao Seadu Palavrić (bivšu članicu SDA), SDP je bio u opoziciji. Evo kako je prije osamnaest godina reagirao i tadašnji i sadašnji SDP-ov federalni zastupnik Damir Mašić.

„Kako će Seada Palavrić biti nezavisna u svom budućem radu kad je direktno poslana i plasirana u Ustavni sud od centrale SDA. Pogotovo ako uzmemo u obzir njenu beščasnu ulogu u kreiranju državnog udara, kada je bila glasnogovornik svih onih koji su pokušali montirati politički sudski proces usmjeren prema nezavisnim novinarima, liderima opozicionih političkih partija i prema nezavisnim intelektualcima”, rekao je prije u decembru 2005. godine Damir Mašić.

Osamnaest godina kasnije, Damir Mašić, njegove stranačke kolege i koalicioni partneri žele primijeniti sličan princip protiv kojeg su bili 2005. godine  prilikom imenovanja Seade Palavrić.

“Bio bih vjerovatno najsretniji čovjek kada bi se u ovoj zemlji ljudi birali samo prema struci, prema znanju i prema kvalifikacija. Nažalost, svi znamo da to nije tako i svi znamo ko sad sjedi u Ustavnom sudu BiH”, izjavio je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, priznavši, zapravo, da će se i on držati istog principa – imenovati nestručne ljude.

Ipak, Dragan Mioković, federalni zastupnik Naše stranke koji direktno, što u Komisiji za izbor i imenovanje, što u samom Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH odlučuje o izboru sudije Ustavnog suda BiH bio nedosljedniji u svojim izjavama. Evo samo njih nekoliko. Nakon što je objavljeno da SDP, Naša stranka i NiP namjeravaju imenovati HDZ-ovog kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH, Mioković je odgovornost pokušao prebaciti na bivši saziv Parlamenta.

“Pokušavam istražiti ko je iz Komisije za izbor i imenovanja PD FBiH u kojem mandatu i s kim bio u talu., proveo proceduru izbora sudije Ustavnog suda BiH i sačinio današnju listu””, napisao je Mioković 14. marta u 8.24.

Istraga.ba mu je pomogla prilikom istraživanja. Rang listu je 20. februara sačinila Radna grupa koju su činili Irfan Durić (NES), Rasim Smajlović (NiP), Mladen Bošković (HDZ), Hakija Zajmović i Božana Banduka iz reda sudija. Radna grupa je kompletirana 26. januara. Odluku o imenovanju Radne grupe potpisala je Mirjana Marinković-Lepi, predsjedavajuća Predstavničkog doma FBiH i kadar Naše stranke.

Unatoč dokumentu, Mioković je ponovio da ostaje pri istom stavu, pa sada objavljujemo Izvještaj komisije za izbor i imenovanja od 20. februara ove godine.

Dakle, intervjue je radila Radna grupa koju je imenovao Predstavnički dom pod palicom Mirjane Marinković-Lepić iz Miokovićeve Naše stranke. Rang listu je, suprotno navodima Dragana Miokovića, sačinila Radna grupa koju je imenovao Predstavnički dom FBIH u ovom mandatu, a ne u prošlom mandatu, kako to navodi Dragan Mioković.

Kada je izgubio činjenice i kada je, zbog pritiska javnosti, otkazana sjednica Komisije za izbor i imenovanje Predstavničkog doma FBiH, Miković je ustvrdio da je priča – izmišljena.

“Nije bilo ni frtalj od onoga kako je pumpano. Ovdje gdje sam ja ludi rade. Nema se kad za ublehe”, napisat će Dragan Mioković nakon što je prekinuta sjednica Komisije za izbor i imenovanja.

No, samo nekoliko sati predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić će izjaviti da će podržati imenovanje prvorangiranog Marina Vukoje. Isto je ponovio i Miokovićev imenjak i koalicioni partner Dragan Čović, koji je potvrdio da je sve dogovoreno usmeno. Tada federalni zastupnik Dragan Mioković odlučuje odgovornost prebaciti na Našu stranku iz koje dolazi.

“Ja nisam nezavisni zastupnik, nego član Naše stranke koji slijedi viziju i politiku političke opcije u koju vjerujem. To, nekada, podrazumijeva i gutanje žaba, ali sam taj rizik prihvatio kada sam ušao u sve ovo”, napisao je Mioković i tako, praktično, najavio da će glasati za HDZ-ovog Marina Vukoju. Jer, navest će kasnije, on to radi samo po proceduri koju su uspostavili HDZ i SDA. I koju je ranije kritikovao SDP. Ali sad je vrijeme za gutanje HDZ-u BiH. Gutanje žaba.

Sve je do Dragana Miokovića, Anera Žuljevića i Damira Mašića: Hoće li HDZ BiH ove sedmice dobiti sudiju Ustavnog suda BiH za naredne dvije decenije?

Federalni zastupnici Damir Mašić (SDP), Aner Žuljević (SDP) i Dragan Mioković (Naša stranka) direktno odlučuju da li će HDZ BiH u srijedu dobiti sudiju Ustavnog suda Bosne i i Hercegovine koji će na toj funkciju ostati narednih dvadeset godina. Jer glasovi  Damira Mašića, Anera Žuljevića i Dragana Miokovića bit će presudni prilikom odlučivanja o tome koliko će kandidata za državnog ustavnog sudiju Komisija za izbor i imenovanja poslati prema Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH koji donosi konačnu odluku. Bude li to samo “prvorangirani” HDZ-ov Marin Vukoja, to znači da će Dragan Čović naredne dvije decenije imati svog čovjeka u Ustavnom sudu BiH, jer je Vukoja rođen 1973. godine, a u penziju ide sa napunjenih sedamdeset godina.

Situacija je jednostavna. HDZ-ov Marin Vukoja je najbolje rangirani kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH. U konkursnoj komisiji su ga podržali kadrovi HDZ-a BiH i Naroda i Pravde. Drugorangirana je Sanela Butigan-Gorušanović. U pitanju je aktualna potpredsjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH čiji je otac, Pero Butigan, godinama bio jedan od najutjecajnijih kadrova SDP-a BiH u Sarajevu. U utorak, 14. marta bit će održana sjednica Komisije za izbor i imenovanja Parlamenta Federacije koja će donijeti odluku koliko će imena uputiti prema Predstavničkom domu. HDZ BiH i NiP planiraju da samo Marin Vukoja bude upućen kao prijedlog. No, HDZ BiH i NiP nemaju dovoljno ruku da to urade. Stoga je ključna uloga dvojice zastupnika SDP-a i jednog zastupnika Naše stranke.

Komisija ima 11 članova. Predsjednik Komisije je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Potpredsjednik je Damir Mašić iz SDP-a BiH. Članovi Komisije su Antonio Sesar i Feliks Vidović iz HDZ-a BiH, Aner Žuljević iz SDP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke, Rasim Smajlović iz NiP-a, Edina Gabela iz SBiH-a, Eldan Čomor iz SDA i Dajana Čolić iz DF-a.

Prema informacijama Istrage, četvero članova Komisije (Čomor iz SDA, Gabela iz SBiH-a, Durić iz NES-a i Čolićeva iz DF-a) insistirat će na tome da se prema Predstavničkom domu FBiH upute najmanje dva imena  i to – Marin Vukoja i Sanela Butigan-Gorušanović. Međutim, četiri glasa nisu dovoljna. Da bi ovakva odluka bila donesena, mora je podržati šestoro članova Komisije. HDZ BiH, rekosmo, imao tri člana Komisije. NiP jednog. I to su četiri sigurne ruke koje će podržati prijedloge Dragana Čovića. Zato su ključni glasovi Anera Žuljevića, Damira Mašića i Dragana Miokovića. Ukoliko dvojica od njih trojice budu kontra HDZ-a, Predstavničkom domu FBiH će biti dostavljena dva kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH. A onda je sve moguće, jer HDZ BiH u ovom trenutku ima “ruku manje”. Naime, Centralna izborna komisija BiH nije još uvijek dodijelila zamjenski mandat toj stranci, tako da je mjesto u Predstavničkom domu FBiH koje je napustila novoizabrana predsjednica Federacije  Lidija Bradara – upražnjeno. To bi, ukoliko NES i SBiH, budu pratili SDA i DF prilikom glasanja o sudijama Ustavnog suda moglo presuditi, jer se suzdržani glasovi, prilikom ovog odlučivanja ne računaju i većina nije nužno – 50 ruku. Prema informacijama Istrage, član CIK-a blizak HDZ-u BiH Vlado Rogić u ponedjeljak je na sjednici Kolegija insistirao da se “zamjenski mandat” HDZ-u dodijeli u utorak u 12.30 kako bi ta stranka “popunila” svoju kvoru u Predstavničkom domu Parlamenta FBIH.

Ukoliko HDZ-ov Marin Vukoja bude izabran za sudiju Ustavnog suda BiH, on će na dužnost stupiti odmah po objavi odluke. To znači da će Vukoja biti jedan od sudija Ustavnog suda BiH na plenarnoj sjednici zakazanoj za 24. mart. A baš na toj sjednici bit će razmatrani zahtjevi za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je 2. oktobra nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. S obzirom na podjele među ustavnim sudijama, Vukojim glas bi mogao biti presudan prilikom donošenja odluke, odnosno odbacivanja zahtjeva koje su podnijeli aktualni član Predsjedništva BiH Željko Komšić i bivši član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Marin Vukoja je dugogodišnji sekretar Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na tu poziciju je postavljen kao kadar HDZ-a BiH Dragana Čovića.

Na konferenciji u Budimpešti: Schmidt uvrijedio žrtve genocida

Visoki predstavnik Christian Schmidt izjavio je da je trebao da se desi “situacija u stilu genocida” da bi se okončao rat u Bosni i Hercegovini.

Govoreći na konferenciji u Budimpešti on je govorio o BiH. Kada je pomenuo “situaciju u stilu genocida u Srebrenici” burno je i vrlo glasno reagirala Senada Selo Šabić.

Ona je glasno protestirala, a potom je na svom Twitter nalogu prenijela spornu izjavu visokog predstavnika.

“Situacija u stilu genocida. Šta to znači? Neki privid genocida? Genocid u nekom određenom stilu? Tako uvrijedljivo za žrtve i međunarodnu pravdu”, napisala je ona na svom Twitter nalogu.

Odmah je reagirao i Adi Ćerimagić, koji prisustvuje Balkan forumu u Budimpešti i podržao je.

Izjavu Schmidta osudila je i Arminka Helić, poslanica u Domu lordova britanskog parlamenta.

“Genocid ne pada s neba. To je akt istrebljenja koji je pripreman, organiziran i planiran.

Imenovanje djela i njegovih počinitelja i insistiranje na odgovornosti jedini je put do pomirenja i ozdravljenja”, poručila je Helić.

Burno je reagirao i Vedran Džihić, univerzitetski profesor u Austriji: “Omalovažavanje genocida u Srebrenici na ovaj način vrijeđa žrtve i podriva međunarodne standarde”.

(politicki.ba)

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...