Politika

Sud BiH opet poništio odluku CIK-a: Dodik i definitivno dobija četvrtog delegata u Domu naroda BiH

Milorad Dodik i SNSD definitivno će imati četiri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, saznaje Istraga.ba. Sud BiH je poništio odluku Centralne izborne komisije BiH u vezi sa petim delegatom u Klubu Srba. Sada je Sud BiH naložio centralnoj izbornoj komisiji BiH da donese odluku identičnu onoj koju je donijela Izborna komisija Narodne skupštine Republike Srpske. To znači da će sporni listić o kojem je ovisila raspodjela delegata biti proglašen nevažećim.

Podsjećamo, prilikom glasanja u Narodnoj skupštini RS, dvije liste, prva SNSD-ova, a druga PDP-ova, imale su po 12 glasova. Međutim, Izborna komisija NSRS koja je provodila izbor delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je pao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać  iz SNSD-a ostala na dvanaest glasova.

Uslijedila je, potom, žalba CIK-u čiji su članovi, na sjednici održanoj 5. decembra, po službenoj dužnosti utvrdili da je listić važeći. Nakon toga, SNSD je uputio žalbu Sudu BiH, a žalbu je, prema informacijama Istrage, pisao bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija koji je iskoristio svoje veze sa sudijama.

Sud BiH je, potom, uvažio žalbu SNSD-a nalažući CIK-u ponovno odlučivanje.

CIK je, potom, ponovo odlučio da je listić važeći. SNSD je opet uputio žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH koje je opet poništilo odluku CIK-a i naložilo da se donese odluka o poništavanju spornog listića.

Sa ova četiri delegata SNSD je postao nezaobilazan faktor na nivou BiH. Bez Dodikove stranke više ne može bitio donesena nijedna odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Schmidt izbrisao rokove, osmorka i HDZ imaju plan: Nesazivanjem konstituirajuće sjednice za 30 dana zaobići SDA prilikom izbora (pot)predsjednika Federacije!

Nesazivanjem ili neodržavanjem konstituirajuće sjednice Doma naroda Federacije BiH u prvih trideset dana od dana CIK-ovog potvrđivanja mandata, osmorka i HDZ BiH planiraju zaobići SDA prilikom formiranja Vlade FBiH, saznaje Istraga.ba iz više izvora iz političkih partija koje čine osmorku.

Evo detaljnog plana.

“(1) Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije.”

(2) Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegatâ u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva dopredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog članka, onda će to učiniti bilo koja skupina od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili”, piše u amandmanima na Ustav Federacije BiH koje je nametnuo OHR.

Obratite pažnju na stav (2) i boldirani dio. Dakle, ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegata u Dom naroda jedanaest delegata ne predloži kandidata za (pot)predsjednika Federacije BiH, to će, nakon isteka roka, učiniti sedam delegata.

Rezultate potvrđuje Centralna izborna komisija BiH i to će se, po svemu sudeći, dogoditi naredne sedmice. Od dana kada CIK službeno potvrdi rezultate počinje teći prvi rok od trideset dana u okviru kojeg “bilo koja skupina od jedanaest delegata” može predložiti kandidata za (pot)predsjednika Federacije BiH. No, delegati formalno stupaju na dužnost kada im CIK izda certifikate, a izdavanje certifikata se, uglavnom, vrši na konstituirajućoj sjednici. Konstituirajuću sjednicu saziva predsjedavajući iz prošlog saziva Doma. U ovom slučaju to je Tomislav Martinović iz HDZ-a BiH. Njegov potpredsjednik je Aljoša Čampara iz NiP-a. Jedan od njih dvojice bi trebao sazvati konstituirajuću sjednicu Doma naroda FBiH. Ali amandmanima Christiana Schmidta od 2. oktobra ove godine, rok za sazivanje sjednice Doma naroda FBiH više ne postoji.

Evo šta je prije Schmidtove odluke pisalo u Ustavu FBiH, član IV.A.10.

“Dom naroda saziva se 20 dana nakon izbora kantonalnih zakonodavnih tijela”.

Ova odredba je izbrisana Schmidtovim  Amandmanom CXIII koji sada glasi:

“Skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od trideset (30) dana od dana ovjere rezultata izbora. Zakonom će se precizirati način preraspodjele mjesta dodijeljenih jednom ili više konstitutivnih naroda i/ili skupini Ostalih iz kantona, ukoliko kantonalna skupština u tom kantonu ne izabere delegate iz reda jednog ili više relevantnih konstitutivnih naroda ili iz skupine Ostalih u Dom naroda u roku predviđenom ovim člankom.”

Dakle, rok od 20 dana za sazivanje konstituirajuće sjednice Doma naroda FBiH više ne postoji. A bez tog roka odredba Poslovnika o radu Doma naroda FBiH (član 6.) prema kojoj, ako bude probijen rok, prvu sjednicu Doma može sazvati deset novoizabranih delegata ne može se primijeniti.

Ovo znači da sjednicu Doma naroda FBiH isključivo mogu sazvati HDZ-ov Tomislav Martinović i NiP-ov Aljoša Čampara. I to u roku koji oni odrede.

S obzirom na to da se certifikati, prema dosadašnjoj praksi, novoizabranim delegatima dodjeljuju na konstituirajućoj sjednici, Martinović i Čampara mogu prolongirati sazivanje sjednice nakon isteka roka prema kojem jedanaest delegata predlaže (pot)predsjednika Federacije. Naime, rokovi za predlaganje počinju teći onog trenutka kada CIK potvrdi mandate, a ne onda kada se sazove konstituirajuća sjednica. Ako se probije rok od trideset dana, (pot)predsjednika Federacije BiH tada predlaže grupa od sedam delegata u određenom klubu. Na taj način stranke osmorke u drugom krugu mogu predložiti potpredsjednika FBiH iz reda Bošnjaka i tako zaobići izbor SDA-ovog kandidata za (pot)predsjednika FBiH bez kojeg se ne bi mogla formirati Vlada Federacije BiH.

No, ovom planu osmorke i HDZ-a BiH ne ide u prolog nedavno bojkotiranje Centralne izborne komisije BiH u vezi sa podjelom certifikata državnim zastupnicima. Naime, zbog HDZ-ovog nepriznavanja aktualnog saziva CIK-a, certifikati novoizabranim državnim zastupnicima podijeljeni su prije same konstituirajuće sjednice u njihovim klubovima ili kancelarijama. U ovom slučaju, tako, postoji mogućnost da se podijele certifikati novoizabranim delegatima koji bi, ipak, u predviđenom roku od 30 dana na protokol Doma naroda FBiH dostavili svoj prijedlog za (pot)predsjednika Federacije.

 

 

 

Po hitnom postupku: Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o nepokretnoj imovini RS!

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, po hitnom postupku, Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. Ovaj zakon koji je izazvao brojne reakcije, stupit će na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku RS. Za je glasalo 45 zastupnika. 

Na fotografiji iznad je zakon koji je usvojen. Sličan zakon vlasti Republike Srpske su uvojile u februaru ove godine, ali je Ustavni sud BiH u septembru taj zakon stavio van snage.

“Ustavni sud zaključuje da je Narodna skupština RS donijela sporni zakon protivno članu I/1. Ustava Bosne i Hercegovine i članu III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, kao i članu IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine, koji dodjeljuje Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine nadležnost u ostalim pitanjima koja su potrebna za provođenje dužnosti države, jer se radi o isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine da regulira pitanja imovine iz spornog zakona. Iz ovih razloga, sporni zakon je protivustavan. Cjelokupan sporni zakon ne može ostati na pravnoj snazi”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH od 22. septembra ove godine kojom je van snage stavljen sporni zakon.

Odlučujući na osnovu zahtjeva šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Ustavni sud Bih je zaključio kako je Republika Srpska donijela sporni zakon protivno čl. I/1, III/3.b) i IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine jer se radi o isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine u reguliranju pitanja nepokretne „državne imovine“ iz spornog zakona. Iz ovih razloga, sporni zakon je u cijelosti protivustavan.

“Utvrđuje se da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 29/22), jer je to, u skladu sa članom I/1, članom III/3.b) i članom IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine, nadležnost Bosne i Hercegovine”, navedeno je u dispozitivu odluke Ustavnog suda BiH koju u cjelosti možete pročitati na ovom linku.

Na fotografiji ispod možete pročitati sadržaj prethodnog Zakona o imovini Republike Srpske kojeg je Ustavni sud BiH stavio van snage.

Nakon što im je osporen prethodni zakon, Narodna skupština Republike Srpske je izmijenila određene odredbe ranijeg zakona te dodala jedan novi čan.

“Ovaj Zakon se ne odnosi na svojinu na nepokretnoj imovini koja je u javnim evidencijama o nepokretnostima, za čije vođenje i održavanje je nadležna Uprava do 31. decembra 1991. godine bila upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše Socijalističke Republike BiH”, navedeno je u članu 2 novog zakona koji drastično mijenja suštinu ranije osporenog zakona o nepokretnoj imovini RS.

Centralna izborna komisija odlučila: Sporni listić opet priznat, peti delegat iz Republike Srpske ide u žrijeb!

Centralna izborna komisija BiH opet je priznala sporni listić od kojeg ovisi peti delegat u iz Republike Srpske u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. O petom delegatu će, ukoliko Sud BiH ponovo ne ukine odluku, odlučivati žrijeb. To znači da SNSD nema četiri sigurna delegata.

Za priznavanje listića su glasala četiri člana CIK-a, dok su protiv, kao i ranije, bili Irena Hadžiabdić i Vlado Rogić, članovi CIK-a bliski SNSD-u i HDZ-u BiH. Njima se sada pridružila i Vanja Bjelica koja je također glasala protiv. S obzirom na to da je omjer 4:3 CIK će samo formalno održati još jednu sjednicu na kojoj će potvrditi odluku o priznavnju listića.

“Protivim se ovakvoj odluci CIK-a”, kazala je članica CIK-a Irena Hadžiabdić.

“Dolazimo do kritične točke za CIK, a to je hoćemo li poštovati odluke Suda BiH ili nećemo”, rekao je Vlado Rogić, član CIK-a blizak HDZ-u BiH.

Član CIK-a Ahmet Šantić je kazao da CIK može donositi odluke.

“Ostajem dosljedan odluci kao i prvi put. U skladu sa svim navedenim, ostajem pri odluci da se prizna ovaj listić”, kazao je Ahmed Šantić.

I član CIK-a Željko Bakalar je kazao da CIK ima nadležnost da odlučuje po službenoj dužnosti, što je Sud BiH osporavao.

“Ja nemam nikakvu dilemu da je iskazana volja birača i da je listić važeći”, rekao je Bakalar.

Podsjećamo, prilikom glasanja u Narodnoj skupštini RS, dvije liste, prva SNSD-ova, a druga PDP-ova, imale su po 12 glasova. Međutim, Izborna komisija NSRS koja je provodila izbor delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je pao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać  iz SNSD-a ostala na dvanaest glasova.

Uslijedila je, potom, žalba CIK-u čiji su članovi, na sjednici održanoj 5. decembra, po službenoj dužnosti utvrdili da je listić važeći. Nakon toga, SNSD je uputio žalbu Sudu BiH, a žalbu je, prema informacijama Istrage, pisao bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija koji je iskoristio svoje veze sa sudijama.

Sud BiH je, potom, uvažio žalbu SNSD-a nalažući CIK-u ponovno odlučivanje. No, ono što je posebno sporno u odluci Suda BiH je jedan navod iz obrazloženja. Naime, sudije su, uvažavajući Tegeltijinu žalbu, konstatovale da CIK nije mogao po službenoj dužnosti preispitivati odluku Izborne komisije Narodne skupštine Republike Srpske.

Odluka Suda BiH po žalbi SNSD-a: CIK ne može odlučiti po službenoj dužnosti

 

Međututim, u Izbornom zakonu jasno je propisano da Centralna izborna komisija BiH može odlučivati i po službenoj dužnosti.

Izborni zakon: CIK može odlučivati po službenoj dužnosti

 

CIK se ponovo pozvao na ovu odredbu koju je Sud BiH ranije previdio. Ako Sud potvrdi odluku CIK-a koja je skoro izvjesna, organizirat će se žrijeb za izbor petog delegata u Klubu Srba Doma naroda PS Bih. Ukoliko “sretni” dobitnik bude Nenad Vuković, to će značiti da Milorad Dodik i njegov SNSD gube kontrolni paket u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U tom slučaju, naime, dva opoziciona delegata iz NSRS bi bila dovoljna za postojanje entitetske većine prilikom glasanja u Domu naroda BiH.

Sjednica zakazana za sutra: CIK opet priznaje sporni listić, peti delegat iz Republike Srpske ide u žrijeb!

Centralna izborna komisija BiH najvjerovatnije će opet će priznati sporni listić od kojeg ovisi peti delegat u iz Republike Srpske u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, saznaje Istraga.

Najmanje četiri člana CIK-a su ove sedmice, na usaglašavanju, ustvrdila da je sporni listić važeći te da ga treba priznati. Odluka bi trebala biti razmatrana sutra (u četvrtak) na sjednici koja je zakazana za 10 sati. Ukoliko četiri člana CIK-a ostanu pri svom stajalištu, to će značiti da SNSD Milorada Dodika opet nema četiri sigurna delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. SNSD je sada na tri delegata, dok su opozicija iz RS-a ima jednog sigurnog. O petom delegatu će, ukoliko Sud BiH ponovo ne ukine odluku, odličivati žrijeb.

Podsjećamo, prilikom glasanja u Narodnoj skupštini RS, dvije liste, prva SNSD-ova, a druga PDP-ova, imale su po 12 glasova. Međutim, Izborna komisija NSRS koja je provodila izbor delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je pao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać  iz SNSD-a ostala na dvanaest glasova.

Uslijedila je, potom, žalba CIK-u čiji su članovi, na sjednici održanoj 5. decembra, po službenoj dužnosti utvrdili da je listić važeći. Nakon toga, SNSD je uputio žalbu Sudu BiH, a žalbu je, prema informacijama Istrage, pisao bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija koji je iskoristio svoje veze sa sudijama.

Sud BiH je, potom, uvažio žalbu SNSD-a nalažući CIK-u ponovno odlučivanje. No, ono što je posebno sporno u odluci Suda BiH je jedan navod iz obrazloženja. Naime, sudije su, uvažavajući Tegeltijinu žalbu, konstatovale da CIK nije mogao po službenoj dužnosti preispitivati odluku Izborne komisije Narodne skupštine Republike Srpske.

Odluka Suda BiH po žalbi SNSD-a: CIK ne može odlučiti po službenoj dužnosti

 

Međututim, u Izbornom zakonu jasno je propisano da Centralna izborna komisija BiH može odlučivati i po službenoj dužnosti.

Izborni zakon: CIK može odlučivati po službenoj dužnosti

 

CIK će se, kako saznajemo, ponovo pozvati na ovu odredbu koju je Sud BiH ranije previdio. Ako Sud potvrdi odluku CIK-a koja je skoro izvjesna, organizirat će se žrijeb za izbor petog delegata u Klubu Srba Doma naroda PS Bih. Ukoliko “sretni” dobitnik bude Nenad Vuković, to će značiti da Milorad Dodik i njegov SNSD gube kontrolni paket u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U tom slučaju, naime, dva opoziciona delegata iz NSRS bi bila dovoljna za postojanje entitetske većine prilikom glasanja u Domu naroda BiH.

Srbija podržala osudu, BiH protiv: Staša Košarac odbio podržati zaključke kojim Energetska zajednica osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac odbio je podržati zaključke Energetske zajednice kojim je osuđena ruska agresija protiv Ukrajine. On je, naime, na sastanku Ministarskog vijeća energetske zajednice tražio da u zvaničnom dokumentu bude navedeno da Bosna i Hercegovina nije podržala dijelove zaključaka koji se odnose Rusku Federaciju.

“Ministarsko vijeće, s izuzetkom Bosne i Hercegovine, oštro osuđuje ruski agresorski rat protiv Ukrajine, te korištenje resursa i energije za ucjenjivanje europskih gospodarstava i društava, uključujući ugovorne strane Energetske zajednice. Energetska zajednica nepokolebljivo se solidariše s Ukrajinom i drugim zemljama koje su izravno pogođene ovim ratom. Ministarsko vijeće izražava zahvalnost na podršci koju su iskazali javni i privatni donatori kako bi održali otpornost ukrajinskog energetskog sistema i pomogli ukrajinskom stanovništvu da prebrodi poteškoće tokom zime. Ministarsko vijeće zahvaljuje Sekretarijatu i Evropskoj komisiji na olakšavanju transporta donacija u Ukrajinu, na uspostavljanju i upravljanju Ukrajinskim fondom za energetsku podršku i Programom za spašavanje energije Moldavije, te na paketu energetske podrške za Zapadni Balkan. Ministarsko vijeće poziva  vlade širom Evrope i međunarodni partneri da doprinesu financijskim donacijama ovim mehanizmima u okviru svojih kapaciteta”, navedeno je na službenoj stranici Energetske zajednice.

Podsjećamo, sjednica Ministarskog vijeća održana je 15. decembra, a njom je predsjedavao ministar energetike Ukrajine German Galušćenko. Bosnu i Hercegovinu je na ovom sastanku predstavljao SNSD-ov kadar i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac. Svog predstavnika je imala i Srbija koja se, za razliku od BiH, pridružila osudama ruske agresije.

„Kada smo prošlog januara preuzeli predsjedanje Energetskom zajednicom, planirali smo se usredotočiti na ciljeve Evropskog zelenog dogovora, integraciju tržišta te energetsku sigurnost i solidarnost. Ruski rat i energetski teror protiv Ukrajine pokazali su da su ovi ciljevi još važniji nego ikad prije. Unatoč svim izazovima, mi smo kao Zajednica uspjeli napredovati na sva ta tri ključna prioriteta. Siguran sam da će ova godina ukrajinskog predsjedanja biti zapamćena kao godina u kojoj je Evropa postigla neovisnost od ruske energetske ucjene”, kazao je ukrajinski ministar German Galušćenko.

Smjernice koje mnogo govore, ali i brinu: Nema NATO-a, istaknuta konstitutivnost, presuda Ljubić još živa!

Lideri SNSD-a, HDZ-a BiH i SDP-a Milorad Dodik, Dragan Čović i Nermin Nikšić potpisali su danas u Sarajeva smjernice, načela i ciljeve u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH za period 2022-2026. godina.

Prilikom prvog čitanja ovih Smjernica nekoliko je činjenica koje zabrinjavaju:

– Lideri osmorke, HDZ-a i SNSD-a usagasili su da će preduzimati zakonodavne, reformske i druge potrebne aktivnosti vodeći računa o “konstitutivnosti naroda i ustavne mehanizme odlučivanja i njihove zaštite”

– U sporazumu osmorke, HDZ-a i SNSD-a se ne pominju NATO integracije. Sporazum predviđa samo EU integracije, p se tako Nikšić ‘zbunio’ govoreći o euroatlanskim integracijama, ali se brzo ispravio.

– Osmorka, SNSD i HDZ dogovorili su i da će u roku od 6 mjeseci promijeniti Ustav BiH i Izborni zakon BiH. U ovom dijelu spominje se presuda Ustavnog suda BiH, a takva ne postoji kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, pa se pretpostavlja da se misli na presudu Ljubić, iako je i sam Christian Schmidt kazao da je ona imppelentirana njegovim nametanjima u 2. oktobru.

U nastavku objavljujemo cijeli Spoarzum

Uvažavajući strukturu i ustavne nadležnosti Bosne i Hercegovine (BiH) predviđene Opštim okvirnim sporazumom za mir (Dejtonskim sporazumom) i Ustavom BiH kao Aneksom IV tog sporazuma, poštujući ustavne nadležnosti Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Republike Srpske, Brčko Distrikta BiH, kantona, gradova i opština,

Iskazujući važnost i izražavajući opredijeljenost za što brže uspostavljanje funkcionalne i efikasne strukture vlasti na nivou BiH, kao zajedničkog interesa tri konstitutivna naroda i građana BiH, kako u Republici Srpskoj tako i u Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH,

Polazeći od principa ustavnosti, zakonitosti, transparentnosti i uzajamnog uvažavanja kao načina zajedničkog djelovanja,

Fokusirajući se na politiku koja nudi primjerene odgovore na probleme i potrebe konstitutivnih naroda i svih ostalih građana,

Spremni da zajednički radimo na relaksaciji međunacionalnih i međuentitetskih odnosa, s ciljem stvaranja političkog i društvenog ambijenta tolerancije i saradnje,

Opredijeljeni za suzbijanje govora mržnje u javnom prostoru,

Iskazujući nužnost stvaranja konstruktivnog ambijenta saradnje u namjeri unapređenja društveno-političkog i socio-ekonomskog ambijenta, uz podsticanje i podizanje nivoa domaćih i stranih investicija u BiH,

Podržavajući ustavnu obavezu ostvarivanja pune ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana BiH,

Opredjeljujući se za jačanje vladavine prava i pravne sigurnosti u skladu s evropskim pravnim standardima,

Izražavajući zajedničko opredjeljenje za što brže pristupanje i punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji kao i nastavak saradnje na regionalnom planu i sa multilateralnim organizacijama u oblasti bezbjednosti.

Mi, dole potpisani predsjednici političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, usvajamo sljedeće:

SMJERNICE, NAČELA I CILjEVE U IZVRŠNOJ I ZAKONODAVNOJ VLASTI NA NIVOU BiH ZA PERIOD 2022. – 2026. GODINE

1. EVROPSKE INTEGRACIJE

a) Potpisnici ovog sporazuma izražavaju opredjeljenje za punopravno članstvo BiH u Evropskoj uniji, te će u tom cilju preduzimati zakonodavne, reformske i druge potrebne aktivnosti u cilju ispunjavanja uslova za pridruživanje, poštujući ustavnu strukturu i nadležnosti BiH, entiteta te konstitutivnost naroda i ustavne mehanizme odlučivanja i njihove zaštite.

b) Potpisnici ovog sporazuma će aktivno raditi na kapacitiranju nadležnih institucija Bosne i Hercegovine za značajniji pristup fondovima EU i drugim međunarodnim fondovima.

c) Tokom realizacije ovih aktivnosti potpisnici će usko sarađivati s Evropskom unijom kao i međusobno, u dobroj vjeri, tražiti i težiti kompromisima u prevazilaženju svih spornih političkih pitanja.

2. BRZO USVAJANjE BUDžETA
a) Odmah po uspostavljanju Savjeta ministara pristupiće se svim potrebnim radnjama kako bi se što prije usvojio Budžet za 2023. godinu.

b) Princip brzog usvajanja Budžeta biće opšti princip funkcionisanja vlasti u periodu obuhvaćenim ovim sporazumom.

c) Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su za adekvatno finansiranje i kapacitiranje institucija BiH.

3. MJERE I AKTIVNOSTI ZA EKONOMSKI RAST I RAZVOJ, TE USPOSTAVLjANjE MEHANIZMA ZA BRZU PROHODNOST I ODOBRENjE INVESTICIONIH PROJEKATA
a) Partneri iz ovog sporazuma obavezuju se na kreiranje novog programa ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine, te su opredjeljeni za brzu prohodnost i odobravanje investicionih projekata na svim nivoima vlasti, a za koje je u skladu s ustavnim nadležnostima potrebna ratifikacija, odobrenje ili neka druga vrsta aktivnosti institucija Bosne i Hercegovine, s ciljem brzog uklanjanja svih administrativnih barijera za realizaciju takvih projekata. U cilju podizanja nivoa investicija u Bosni i Hercegovini, izbjegavaće se politizacija pitanja investicijskih projekata.

b) Potpisnici ovog sporazuma su saglasni za provođenje ekonomskih mjera, s ciljem ublažavanja posljedica ekonomske krize u Bosni i Hercegovini i osiguranja podrške privredi.

d) Stranke iz ovog sporazuma obavezuju se na transparentno informisanje o investicijama.

e) Potpisnici ovog sporazuma ohrabruju i daju snažnu podršku zajedničkim investicionim projektima Republike Srpske, Federacije BiH, Brčko Distrikta BiH i kantona.

g) Potpisnici su opredjeljeni za zaštitu domaćih proizvođača i izvoznika kroz efikasan rad nadležnih institucija, uključujući olakšanje graničnih procedura i infrastrukturno kapacitiranje.

h) Potpisnici podržavaju napore institucija da diplome stečene na akreditovanim univerzitetima u BiH i dalje budu ravnopravne na EU akademskom nivou, te na EU tržištu rada.

4. IZBORNO ZAKONODAVSTVO I DEMOKRATIZACIJA IZBORNOG PROCESA

Potpisnici ovog sporazuma opredjeljeni su za:

a) hitno provesti, a najkasnije u roku od šest (6) mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava BiH i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH saglasno odluci Ustavnog suda BiH i presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ova mjera uključuje reformu koja će zaštititi kolektivna prava i individualna prava saglasno Ustavu BiH i odluci Ustavnog suda BiH, te u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i domovi naroda).

b) Uspostavljanje pune ustavnosti i integriteta izbornog procesa.

5. REFORMA PRAVOSUĐA
Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su izvršiti cjelovitu reformu pravosuđa, vodeći se ustavnim nadležnostima BiH, entiteta i kantona, preporukama Evropske komisije, evropskim standardima, dosadašnjim iskustvima i dobrim evropskim praksama, čvrsto opredijeljeni za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

6. REFORMA BEZBJEDNOSNO- OBAVJEŠTAJNOG SISTEMA
Potpisnici ovog sporazuma opredjeljeni su izvršiti reformu bezbjednosno-obavještajnog sistema u cilju njegove potpune depolitizacije i profesionalizacije, kako bi se u cjelosti onemogućila zloupotreba tog sistema u političke ili neke druge svrhe.

(NAP)

Istraga u posjedu nacrta zaključaka Vijeća EU: Predložen kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu!

Bosna i Hercegovina treba dobiti kandidatski status. Ovo piše u nacrtu zaključaka koji će biti razmatrani na Evropskom vijeću 15. decembra. Istraga.ba i Politički.ba u posjedu su ovog dokumenta kojim se, faktički, za Bosnu i Hercegovinu odobrava dodjeljivanje statusa kandidata za članstvo u EU.

“Nakon zaključaka Evropskog vijeća od 23. do 24. juna 2022., a u svjetlu naknadne preporuke Evropske komisije od 12. oktobra 2022. Vijeće preporučuje da se odobri status zemlje kandidata Bosni i Hercegovini, uz potvrdu od strane Evropskog vijeća, uz razumijevanje da su koraci navedeni u Preporuci Evropkse komisije poduzeti ili će se poduzeti”, stoji u prijedlogu odluke Evropskog vijeća, koju su, prethodno, usvojili ministri država članica EU okupljeni u Vijeću za opće poslove (GAC).

Od BiH se očekuje da snažno radi na “jačanju vladavine prava, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanju migracijama i osnovnim pravima”.

Vijeće, navedeno je dalje, s nestrpljenjem očekuje potvrdu ove odluke.

“U trenutnom geopolitičkom kontekstu, Vijeće naglašava hitnost da zemlja napreduje na putu ka EU, posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU koji su navedeni u Mišljenju Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU kako ga je Vijeće odobrilo 2019. Vijeće također poziva sve političke čelnike u Bosni i Hercegovini da brzo provedu obveze navedene u sporazumu postignutom 12. lipnja 2022. i hitno finaliziraju ustavnu i izbornu reformu u skladu s ključnim prioritetima”, navedeno je u dokumentu koji možete pročitati na ovom linku.

Vijeće pozdravlja održavanje Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022, te navodi da su, prema preliminarnim nalazima i zaključcima Promatračke misije OESS-a/ODIHR-a, izbori bili dobro organizirani, sa obilježjima nepovjerenja u javne institucije i retoriku etničkih podjela.

“EU očekuje da se brzo uspostave funkcionalna zakonodavna tijela i vlade na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini kako bi se usredotočili na reforme na putu ka EU. Vijeće dalje ponavlja svoju nedvosmislenu predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje”, navedeno je u dokumentu sačinjenom 12. decembra u Briselu.

Vijeće poziva sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da se suzdrže i odreknu provokativne retorike i djelovanja koja izazivaju podjele, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, te da prekinu veličanje osuđenih ratnih zločinaca, kao i da aktivno promiču pomirenje. .

“Vijeće sa zabrinutošću primjećuje sveukupni ograničeni napredak u reformama, no pozdravlja nedavne korake koji su poduzeti, uključujući: usvajanje izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama, usvajanje sveobuhvatne strategije upravljanja javnim financijama na svim nivoima vlasti, imenovanje četiri nedostajuća suca u Ustavnom sudu Federacije BiH, ratificiranje nekoliko sporazuma, uključujući programe Obzor i Kreativna Europa, te Mehanizam civilne zaštite Europske unije, kao i napredak u operacionalizaciji suradnje s EUROPOL-om i usvajanje protuterorističku strategiju”, piše u dokumentu EU.

Bosna i Hercegovina, navedeno je dalje, treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju svih građana, posebice provedbom presude Sejdić-Finci.Vijeće ponavlja svoj poziv na uključiv proces ograničenih ustavnih i izbornih reformi, kroz istinski dijalog iu skladu s europskim standardima kako bi se uklonili svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu. Vijeće naglašava da se ne smije poduzimati nikakav zakonodavni ili politički korak koji bi provedbu presude Sejdić-Finci i povezanih presuda Europskog suda za ljudska prava učinio izazovnijim ili bi dodatno produbio podjele.

Iako je zabrinuto nedostatkom napretka, Vijeće dodatno ohrabruje Bosnu i Hercegovine da se pozabavi reformama s ciljem poboljšanja zakonodavstva i zakonodavstva zemlje
institucionalni okvir za usklađivanje sa zahtjevima članstva u EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU.

Vijeće pozdravlja činjenicu da je zakonodavni i institucionalni okvir za temeljna prava uveliko uspostavljen te donošenje akcijskih planova za socijalno uključivanje Roma i prava LGBTI osoba. Poziva Bosnu i Hercegovinu da značajno intenzivira reformske napore u oblasti ljudskih prava, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije, posebice uspostavom nacionalnog preventivnog mehanizma protiv mučenja i zlostavljanja.

Vijeće izražava žaljenje zbog nedostatka napretka u oblasti slobode izražavanja i medija, sigurnosti novinara, te poziva Bosnu i Hercegovinu da osigura odgovarajuće sudsko praćenje slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.

Vijeće očekuje od Bosne i Hercegovine da poduzme bitne korake u reformi javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranog pristupa kreiranju politika na razini cijele zemlje.

Vijeće pozdravlja pozitivne korake poduzete u cilju poboljšanja upravljanja i koordinacije migracija, kao i svog sustava azila, te potiče Bosnu i Hercegovinu da odlučno nastavi s radom kako bi se uspješno uhvatila u koštac s izazovima migracija. U tom kontekstu, Vijeće pozitivno prima na znanje da je Vijeće ministara usvojilo zakonski prijedlog o graničnoj kontroli i potiče Bosnu i Hercegovinu da usvoji strategiju i akcijski plan o migracijama, poboljša usklađivanje s viznom politikom EU, kao i ojača upravljanje granicom i zaključiti sporazum o statusu Frontexa s EU-om.

Što se tiče gospodarskih reformi, Vijeće je zabrinuto što je zemlja još uvijek u ranoj fazi uspostave funkcionalnog tržišnog gospodarstva i u smislu svoje sposobnosti da se nosi s pritiskom konkurencije i tržišnim silama u EU-u. Vijeće podsjeća na potrebu osiguranja poštivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), te redovitog održavanja sjednica tijela SP-a.

Vijeće potiče Bosnu i Hercegovinu da se i dalje aktivno uključi u regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose.

Sporazum iz Dodikovog rakijskog podruma: Osmorka odustala od NATO-a, a prihvatljiva im gradnja istočne interkonekcije za ruski plin!

U rakijskom podrumu u Laktašima ugašen je NATO put Bosne i Hercegovine. Jer nema potrebe da lideri osmorke i Milorad Dodik proturječe jedni drugima, kada o NATO integracijama ne postoji konsenzus. Visok stepen razumijevanja postoji oko energetskih projekata. Gle čuda, onaj što se zove “istočna interkonekcija” ionako ovisnu Bosnu i Hercegovinu o ruskom plinu pravi još ovisnijom. Onaj projekat koji se zove “Buk Bijela”, energiju rijeke Drine daje Beogradu i Banja Luci. A protiv onog posljednjeg,  aerodroma u Trebinju, godinama su bili službenici Ambasade SAD-a u Sarajevu, jer bi se taj aerodrom mogao nekad u budućnosti iskoritisti kao baza za ruske snage.

Nema, dakle, govora o NATO integracijma. Ali ima o jačanju srbijanskih i ruskih projekata u Bosni i Hercegovini.

I u zaključcima principijelne Naše stranke nema NATO inegracija. Jer nema potrebe, reći će prije nekoliko godina Sabina Ćudić, da se “prepiremo oko stvari oko kojih se ne možemo dogovorit”.

“Posebno me raduje”, ponovit će godinama kasnije Željka Cvijanović, “što se ne insistira na onome oko čega nemamo saglasnost”.

Oko čega to, onda, postoji “visok stepen suglasja”. Oko reforme pravosuđa koja će se provoditi po notama u Dodikovom rakijskom podrumu prisutnog Milana Tegeltije? Da. Oko smjene direktora Službe za poslove sa strancima i predaje te institucije Miloradu Dodiku? Da. Oko imenovanja Riste Zarića za zamjenika direktora OSA-e? Da. Oko postavljanja Nikole Špirića za člana Kolegija Doma naroda PS BiH? Da. Oko gradnje hidroelektrane na Drini koja će biti u vlasništvu Srbije i Republike Srpske? Da. Oko istočne interkonekcije kojom će dolaziti ruski plin? Da. Oko procesuiranja korumpiranih političara u Sarajevu? Djelimično. Oko    prebacivanja Uprave za indirektno oporezivanje iz nadležnosti HDZ-a u nadležnost SNSD-a? Da.

A gdje su, onda, točke prijepora?

Slažu li se partneri oko NATO integracija? Ne. I zato niko iz osmorke, uključujući i Nermina Nikšića, i Sabinu Ćudić, i Elmedina Konakovića, više ne smije reći da će BiH nastaviti svoj NATO put. Slažu li se partneri iz Dodikovog rakijskog podruma oko kvalifikacije zločina u Srebrenici? Ne. I zato se neće insistirati na procesuiranju negatora genocida. Slažu li se partneri oko izdvajanja novca za materijalno-tehnička sredstva za Oružane snage BiH? Ne. I zato će novac biti izdvojen samo za povećanje plaća vojnicima, ali ne i za njihovo opremanje i naoružavanje. Slažu li se partneri oko pitanja Kosova? Ne. I zato se na tom pitanju više neće insistirati. Slažu li se partneri iz Laktaša oko karaktera rata u Ukrajini? Ne. I o Ukrajini se više neće govoriti. Slažu li se partneri oko karaktera rata u Bosni i Hercegovini? Ne. I  zato Elmedin Konaković više ne insistira na reviziji presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije.

Lideri iz Dodikovog rakijskog podruma na rubu su slaganja i oko izmjena Izbornog zakona. Jer, nema smisla da “Bošnjaci biraju Hrvatima” Željka Komšića. Lideri iz rakijskog podruma su na rubu slaganja i oko izmjena Ustava BiH. U RS-u će se član Predsjedništva BiH birati direktno, a u Federaciji indirektno.

Podsjeća li vas ovo na 2012.?

Dok se priziva reakcija OHR-a: Hoće li Schmidt odlučiti da trinaest Bošnjaka ne vrijedi koliko i trinaest Hrvata?

Nema drugog kruga ako je u prvom krugu jedanaest delegata predložilo kandidata za (pot)predsjednika Federacije. I još jednom – nema drugog kruga ako je u prvom krugu jedanaest delegata predložilo kandidata za potpredsjednika. Jer nije isto – nije predložen i nije izabran. Ako nije izabran – prvi krug se ponavlja. Ako nije predložen, broj potrebnih potpisa delegata se, u roku od trideset dana,  spušta se sa jedanaest na sedam. Dakle, nema drugog kruga (spuštanja na sedam) za onaj klub konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH koji je u prvom krugu sa jedanaest potpisa predložio kandidata za (pot)predsjednika Federacije.

A znate li zbog čega je to tako napisano u Ustavu Federacije BiH? Pa, napisano je zbog toga što je Christian Schmidt namjeravao osigurati HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a koje zagarantovano imaju 13 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. A kada one imaju trinaest, niko drugi nema jedanaest. Što znači da samo one mogu predložiti (pot)predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda. Tim odredbama Christian Schmidt je osigurao HDZ. No, Marfijev zakon će reći da ako nešto može poći naopako, poći će naopako. I pošlo je. Učvršćujući HDZ BiH u vlasti, Schmidt je, nesvjesno, učvrstio i SDA. Stranka demokratske akcije je suvišna u koalicijskim projekcijama međunarodne zajednice. Međutim, favorizirana osmorka nema dovoljno ruku. Onih deset u Klubu Bošnjaka je nedovoljno za izbor (pot)predsjednika, a bez potpredsjednika nema ni imenovanja Vlade Federacije. Zato sada lideri osmorke prizivaju reakciju OHR-a. Visoki predstavnik je u realnim problemima. Evo šta može uraditi u i koje su posljedice tog nametanja.

Prvo, da bi promijenio postojeće odredbe, Christian Schmidt mora donijeti novu odluku i izmjenama Ustava Federacije BiH. Mora, dakle, nametnuti nove odredbe Ustava FBiH. Ako želi da se riješi “blokade” SDA, Christian Schmidt bi morao promijeniti vlastiti Amandman CXX,odnosno tačku dva i tri u kojoj se drugi krug, smanjenjem broja potrebnih potpisa, aktivira samo u slučaju ako u prvom krugu kandidat NIJE PREDLOŽEN sa jedanaest potpisa. Visoki predstavnik bi, tako, morao navesti da se drugi krug aktivira u slučaju da u prvom krugu Predstavnički dom ili Dom naroda FBiH nisu izabrali kandidata koji ima jedanaest potpisa. Nametne li ove izmjene, OHR će se kratkoročno riješiti SDA, ali će dugoročno HDZ BiH nestati sa političke scene. U slučaju takvih izmjena, recimo, bilo bi dovoljno da prosta većina u oba doma Parlameta Federacije BiH obara HDZ-ovog kandidata za (pot)predsjednika Federacije BiH sve dok broj potrebnih potpisa ne bude spušten na četiri. A stranke sa sjedištem u Sarajevu uvijek će imati četiri Hrvata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. I to bi bilo sve što je potrebno. Jer HDZ BiH, s obzirom na izborne jedinice i “bošnjački demografski oportunizam”, u Predstavničkom domu FBiH, u najboljem slučaju može imati 20 od ukupno 98 zastupnika. Prosta većina je 50. HDZ BiH i stranke HNS-a više nikada ne bi bile nezaobilazne i uloga Doma naroda FBiH bi, prilikom formiranja Vlade FBiH, bila svedena na minimum. Dakle, ako OHR odluči da se drugi krug aktivira ako u prvom krugu ne izabere kandidat za (pot)predsjednika, onda je to potpuno razvlašćivanje Doma naroda FBiH, što bi, u konačnici, donijelo građanski uređenu Federaciju.

Druga varijanta za djelovanje Christiana Schmidta bi bilo to da ostavi na snazi odredbe Ustava FBiH koje se odnose na kandidiranje i izbor (pot)predsjednika FBiH, ali da nametne odluku prema kojoj je su imenovanje Vlade FBiH dovoljni potpisi predsjednika FBiH i jednog potpredsjednika. I to bi, kratkoročno, riješilo “blokadu” SDA, ali bi dugoročno najviše moglo koštati HDZ  BiH. Evo i kako. Prvo svaki klub konstitutivnih naroda predlaže kandidata za (pot)predsnika. O toj trojici kandidata, potom, odlučuju oba doma Parlamenta Federacije, s tim da je dovoljno da dobiju podršku samo u Domu naroda FBiH. Kada se završi taj proces, formira se takozvano Predsjedništvo FBiH, kojeg čine po jedan Srbin, Bošnjak i Hrvat koji su prethodno izabrani za (pot)predsjednike. Njih trojica međusobno odlučuju ko će biti predsjednik Federacije BiH. Tako se, recimo, Bošnjak i Srbin iz građanskih partija mogu  dogovoriti da predsjednik Federacije bude – Srbin. U tom slučaju Hrvat ostaje potpredsjednik. Ako bi Schmidt nametnuo odredbe prema kojem bi bio dovoljan potpis predsjednika i jednog potpredsjednika, Vlada FBiH bi mogla biti imenovana bez potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda.

Postoji, realno, i treća mogućnost. Ona bi podrazumijevala da Christian Schmidt donese “ad hoc” odluku kojom bi on, umjesto mogućeg SDA-ovog (pot)predsjednika imenovao Vladu Federacije BiH bez SDA. No, to bi, u konačnici bila poruka da trinaest Bošnjaka u Domu naroda FBiH ne vrijedi onoliko koliko vrijedi trinaest Hrvata.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...