Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnim Izborni zakon Republike Srpske na današnjoj 148. plenarnoj sjednici, a po zahtjevu za ocjenu ustavnosti Denisa Zvizdića, prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i četiri delegata Doma naroda PS BiH.
“U odluci je utvrđeno da osporeni zakon nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine zato što se osporenim zakonom preuzimaju nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je zaključio da u Ustavu Bosne i Hercegovine ne postoje odredbe na osnovu kojih bi se mogla uspostaviti ustavnost osporenog zakona koji je donijela Narodna skupština RS. Osim toga, Ustavni sud je podsjetio da Izborni zakon BiH predstavlja ‘odluku institucija Bosne i Hercegovine’, kao i da su entiteti po Ustavu BiH dužni poštovati te odluke. Stoga je osporeni zakon u cijelosti stavljen van snage, a privremena mjera koja je donesena 24. jula 2024. godine prestala je važiti”, objavio je ustavni sud BiH na svojoj službenoj stranici.
Izborni zakon RS-a usvojila je Narodna skupština RS-a 19. aprila 2024. godine.
Ustavni sud je još u julu ove godine donio privremenu mjeru i suspendovao Izborni zakon RS-a do donošenja konačne odluke.
V.d. direktor Federalne uprave civilne zaštite Aldin Brašnjić (NiP) je od Vlade FBiH tražio da izmjeni Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji FUCZ da bi se isti prilagodio njegovoj stručnoj spremi.
Iz tog razloga ministar pravde FBiH Vedran Škobić odbio je dati pozitivno mišljenje na prijedlog izmjena pravilnika za izbor direktora FUCZ jer je u samom prijedlogu navedeno da se pravilnik mijenja jer Brašnjić ne ispunjava uslove.
“Uvidom u dostavljeni dopis kao prijedlog pravilnika vidljivo je da su isti potpisani od strane rukovodioca organa odnosno od strane direktora, a što je u suprotnosti sa obrazloženjem prijedloga pravilnika i to dijelom ‘Razlozi za donošenje pravilnika’ gdje se navodi ‘Donošenje ovog Pravilnika potrebno je iz razloga što je Rješenjem o privremenom postavljanju direktora Federalne uprave civilne zaštite, Aldin Brašnjić privremeno postavljen za direktora Federalne uprave civilne zaštite počev od 18.04.2024. godine, a naduže do 3 mjeseca. Obzirom da direktor ima završen Fakultet političkih nauka – smjer sigurnosne i mirovne studije ili politologija, te da isti nije naveden u sadašnjem pravilniku, zbog toga je neophodno prilagoditi uslove za vršenje poslova direktora Uprave’. Zbog svega gore navedenog obaviještavamo Vas da ne možemo dati traženo mišljenje”, napisao je ministar Škobić.
Pravilnik je u konačnici izmijenjen kada je izbačen sporni dio. Uprkos tome, Brašnjić nije imenovan za direktora jer nema potrebno radno iskustvo pa je Vlada Federacije izmijenila Rješenje o privremenom postavljanju Brašnjića za v.d. direktora FUCZ i izbrisala dio rješenja u kojem se navodi da je imenovan samo na tri mjeseca.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ) zatražio je od Centralne izborne komisije da Uredu zastupnika Bosne i Hercegovine u Evropskom sudu za ljudska prava dostavi sva izjašnjenja o naconalnom identitetu Slavena Kovačevića, a u sklopu predmeta “Kovačević” o kojem trenutno odlučuje Veliko vijeće Suda.
Sud u Strazburu je u augustu 2023. godine presudio u korist Slavena Kovačevića koji je tužio Bosnu i Hercegovinu zbog kršenja njegovih biračkih prava kao pripadnika Ostalih. Uprkos tome, Vijeće ministara BiH se žalilo na odluku i o predmetu trenutno odlučuje Veliko vijeće Suda.
Praktično, Bosna i Hercegovina preko svog agenta u Sudu želi osporiti da je Kovačević pripadnik Ostalih, odnosno da je mijenjao svoje nacionalno izjašnjavanje i time pokušati srušiti presudu.
Bunoza u pismu CIK-u navodi da je zaprimio zahtjev agenta Vijeća ministara BiH pred Sudom, i da je informisao CIK, ali da mu nisu dostavljeni podaci o svim izjašnjenjima o pripadnosti konstitutivnom narodu ili Ostalim prilikom sudjelovanja na izborima u BiH, apelanta Kovačevića.
Bunoza traži da mu se informacije hitno dostave.
“Naime, upoznati smo od strane Ureda zastupnika VMBiH, da temeljem odredbe člana 9. stava (2) Zakona o zaštiti ličnih podataka, CIK BiH je odbio dostaviti tražene podatke, jer imenovani nije dao svoju saglasnost. S tim u vezi, želimo vam skrenuti pažnju na činjenicu da su sve institucije BiH dužne sarađivati sa Uredom zastupnika VMBiH pred Evropskim sudom za ljudska prava i da ste obavezni dostaviti tražena podatke”, navodi se u pismu.
Dodatno ministar navodi da agenti BiH pred Sudom štite interese BiH, te da je CIK nastupio suprotno zakonskim propisima.
Podsjećamo, Kovačević se u apelaciji žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim Općim izborima, koji su održani 2022. godine. Slično, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim predsjedničkim izborima na državnom nivou iste godine.
Sud je tada ocjenio da je Bosna i Hercegovina prekršila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Sud je utvrdio da konstitutivni narodi očigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem sistemu.
Nakon toga Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava je u decembru 2023. godine prihvatilo zahtjev Vijeća ministara BiH, uz lobiranje Hrvatske, za preispitivanje presude u predmetu “Kovačević”. Žalbu su tada uputile v.d. agentice BiH pred Sudom, Monika Mijić i Jelena Cvijetić, čiji je mandat bio upitan.
Predsjedavajući Kluba HDZ-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Predrag Kožul u intervjuu za Večernji list govorio je o pregovorima o Izbornom zakonu koje je njegova stranka vodila sa predstavnicima Trojke i o budućim očekivanjima HDZ u tom smislu.
Iz njegovih stavova vidljivo je da HDZ nije odustao da mijenja način izbora članova Doma naroda Federacije BiH, uprkos tome što je visoki predstavnik Chritisan Schmidt već ranije nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH koje se tiču ove federalne institucije.
Na pitanje da li će u Parlamentarnoj skupštini BiH biti dovoljno volje za izbornu reformu koja bi omogućila načelo “legitimnog političkog predstavljanja”, Kožul je kazao da je to složeno pitanje i da odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta nije riješila bit iz presude Ustavnog Suda (predmet Ljubić) koji se odnosi na Dom naroda FBiH.
“Važno je reći da izmjene Izbornog zakona nametnute iz Ureda visokog predstavnika nisu riješile bit iz presude Ustavnog suda što se tiče Doma naroda Federacije BiH. One su samo u brojčanim, matematičkim pokazateljima otežale manipulaciju s izbornim rezultatima u Domu naroda”, kazao je Kožul.
Istakao je da rješenje očekuje u budućih 15 mjeseci, ne samo za Dom naroda FBiH već i izbor članova Predsjedništva BiH.
U nastavku se osvrnuo na politiku Trojke u smislu izborne i ustavne reforme.
“U dosadašnjim razgovorima s našim partnerima s bošnjačke strane bili smo blizu dobrih rješenja, ali iracionalni strah i politička atmosfera unutar njih stalno blokiraju završne korake. Rekao bih da unutar tog bošnjačkog političkog tijela nije pitanje volje, nego političke snage oduprijeti se tim strahovima”, rekao je Kožul.
Dodao je da već postoji prijedlog izmjena, nastao u Vijeću ministara, koji kako tvrdi čeka nastavak procedure.
“Rezultati lokalnih izbora u bošnjačkom političkom prostoru bitno će utjecati na odnose i definisati snagu pojedinih stranaka, ali i odnose te snage unutar vladajuće koalicije. Zbog naše javnosti, koja često kritički gleda na naše napore oko ovog pitanja, važno je reći da to ostaje nulti prioritetna”, kazao je Kožul.
Nakon što je u januaru ove godine hrvatski premijer Andrej Plenković ponizio institucije BiH odbivši da se sastane s kolektivnim Predsjedništvom BiH iako je tada stigao kao predstavnik evropske delegacije, jučerašnjom posjetom Sarajevu otišao je korak dalje.
Plenković je u Sarajevu proizvoljno tumačio Dejtonski sporazum, bez ikakvog uporišta osporavao presude Evropskog suda za ljudska prava, koristeći se neistinom da su Hrvati u BiH kao zajednica “neravnopravni” dao smjernice kako u susjednoj zemlji provesti izbornu reformu (uprkos tome što je to već učinio Christian Schmidt).
Tokom intervjua za BHRT Plenković je kazao da su presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv Bosne i Hercegovine fabrikovane, čije provođenje je dijelom 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, iste one prioritete na koje se Hrvatska paradoksalno poziva kada zahtjeva izbornu reformu u BiH.
“Ja mislim da su i presude Sejdić-Finci i sve ostale donesene na tom sudu jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva. Bosna i Hercegovina postoji na temeljima onoga što se nažalost dogodilo između 1991. i 1995. godine i onoga što je dogovoreno kako je zemlja ustrojena. To su nastojanja da se kroz praksu ESLJP nešto promijeni. Međutim, bit dogovora nije bila dogovarana na slučajevima pred ESLJP. Bila je dogovarana među državnicima. Ključnim svjetskim državnicima i ključnim političarima koji su predstavljali narode BiH. Presude ESLJP su fabrikovane. To znaju svi”, rekao je Plenković.
Hrvatska insistira na izbornoj reformi u dijelu načina izbora članova Predsjedništva BiH, pozivajući se na prioritete EU koji se u tom dijelu temelje na presudama Evropskog suda za ljudska prava, dok istovremeno tvrdi da su te iste presude fabrikovane i gotovo nevjerovatno, insistira na takvoj reformi koja bi izmijenila Dejtonski mirovni sporazum (izbor članova Predsjedništva definisan je Ustavom BiH) za koji tvrdi da je temelj odnosa u BiH. Hrvatskoj Vladi činjenice ne predstavljaju nikakvu prepreku.
“Što se tiče našeg stava, on je konzistentan. Smatramo da u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine da sva tri konstitutivna naroda, kako je zamišljeno Ustavom BiH, kako je bilo dogovoreno u Dejtonu, kakav je duh i slovo Dejtonskog sporazuma koji je osnov ustavne arhitekture BiH da su u Predsjedništvu BiH legitimni zastupnici sva tri konstitutivna naroda. Nažalost mi smatramo da Komšić nije legitimni zastupnik hrvatskoga naroda u BiH”, rekao je Plenković na press konferenciji u Sarajevu.
Zagrebu prioriteti Evropske komisije služe da otvori pitanje promjene načina izbora članova Predsjedništva, ali ne i da se na osnovu njih suštinski provede izborna reforma, dok Dejtonski mirovni sporazum tumači u toj mjeri proizvoljno da podržava bosanskohercegovački HDZ u namjerni da izmjenom Izbornog zakona prekrši Ustav Bosne i Hercegovine. Svaka igra, svaka dobija.
I to nije bilo sve što smo vidjeli od jednodnevne posjete Plenkovića Sarajevu. Tokom press konferencije u Vijeću ministara on je “mahao” bošnjačkim zastupnikom u hrvatskom saboru Arminom Hodžićem kojeg je poveo kao člana hrvatske delegacije u zvaničnu posjetu Sarajevu da bi time prikrio svoj stvarni odnos prema Bosni i Hercegovini.
“Izuzetno sam sretan što je danas u mom izaslanstvu ovdje u Sarajevu i novoizabrani zastupnik bošnjačke manjine u hrvatskom saboru Armin Hodžić, koji je i član naše parlamentarne većine što je važan signal koliko hrvatska vlada vodi računa o poštovanju svih manjina”, rekao je Plenković.
Odnos prema Bosni i Hercegovini ne mjeri se odnosom prema bošnjačkoj zajednici i drugim manjinskim zajednicama u Hrvatskoj, već njenim institucijama. Nesporazumi Bosne i Hercegovine i Hrvatske su državni, a ne etnički. Jasno je da Plenković to jako dobro razumije, ali računa na neupućenost dijela javnosti i sada već uobičajnu šutnju predstavnika Trojke koji jedino služe eutaniziranju svake kritike i odgovora na politiku Zagreba.
Bošnjačkog zastupnika koji je digao ruku za imenovanje Vlade Hrvatske, a koja konstantno podriva institucije Bosne i Hercegovine nastojeći je učiniti objektom zagrebačke politike, koristi dvojako. U unutrašnjoj politici za stabilizaciju moći HDZ-a, a u vanjskoj za prikrivanje svojih stvarnih namjera prema BiH.
Na kraju, ciničan odnos zvaničnog Zagreba najbolje oslikava odgovor Plenkovića na pitanje novinarke treba li se Hrvatska miješati u proces izborne reforme u BiH.
“Neko drugi bi se na našem mjestu puno više miješao. Mi smo tu jako korektni, jako pristojni, poštujemo institucije BiH, poštujemo političke stranke, želimo da taj dogovor bude plod unutrašnjeg dogovora unutar BiH”, kazao je Plenković.
Vlada Federacije BiH je na telefonskoj sjednici usvojila zaključak kojim je određeno da će federalni USKOK biti smješten u zgradi Privredne banke u centru Sarajeva.
“Prihvata se ponuda ‘EURO STAN’ d.o.o. Istočno Novo Sarajevo od 30.08.2024. za poslovni prostor u Sarajevu, ulica Alipašina 6, na drugom spratu objekta, površine 697,05”, stoji u zaključku Vlade FBiH.
Prostorije u kojima će biti federalni USKOK koštat će Vladu 31,50 KM/m2 + PDV. Iznajmljene su na period od pet godina, počev od 1.10.2024. godine.
Ranije je prijedlog bio da federalni USKOK bude smješten u zgradi hotela “Walter”, nekadašnji “Emiran”. Međutim, za rješavanje pravnog statusa ovog hotela bilo bi potrebno izvjesno vrijeme, kao i adaptacija prostora za novu namjenu.
Istovremeno, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH danas je odgodilo donošenje odluke o izboru sudija i tužilaca koji bi trebali rukovoditi ili biti angažirani u ovom posebnom odjelu, a o čemu je jučer pisala Istraga.ba. Imenovanje je prolongirano zbog toga što Vlada u tom trenutku nije donijela odluku o smještajnom objektu federalnog USKOK-a.
Upostava ovog odjela federalnog tužilaštva ima svoju političku pozadinu s obzirom na to da je ovo jedan od prioriteta Američke ambasade BiH. Kako saznaje Istraga.ba, američki ambasador će naredne sedmice organizovati sastanke s Radnom grupom zaduženom za podršku implementaciji Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH kako bi se ubrzala uspostava ovog posebnog odjela.
Međutim, ovo nije u interesu predsjednika HDZ-a Dragana Čovića za kojeg bi to značilo pravosudnu kontrolu i nad kantonima s hrvatskom većinom, pogotovo privrednog kriminala i korupcije.
Bivši američki predjednik i republikanski kandidat za predsjednika SAD-a Donald Trump ranjen je večeras u pucnjavi koja se dogodila tokom njegovog predizbornog skupa u Pensilvaniji, javljaju američki mediji.
Na snimku se vidi kako Trumpa pripadnici tajne službe odvode sa pozornice dok vlada panika među okupljenima. Na desnom uhu Donalda Trumpa vidjela se krv.
Okruži tužitelj je kasnije potvrdio da su dvije osobe ubijene tokom pucnjave na Trumpovom predizbornom skupu. U pitanju su napadač i jedan od Trumpovih pristalica.
Tužitelj je potvrio da je Trumpa okrznuo metak.
Donald Trump nakon toga pao na zemlju dok je držao govor. Brzo ga je, međutim, okružilo naoružano osiguranje i ostao je na podu oko minutu.
Nakon što je Trump ustao podigao je šaku u zrak, prije nego što je ispraćen s pozornice u vozilo. Nakon toga je odvezen s mjesta događaja.
Donald Trump povrijeđen u pucnjavi koja se dogodila tokom njegovog predizbornog obraćanja u Pensilvaniji pic.twitter.com/5e1gNyJqm3
CNN javlja da je predsjednički kandidat povrijeđen.
Na skupu Donalda Trumpa u Pennsylvaniji u subotu je odjeknulo više pucnjeva, a republikanski predsjednički kandidat je podigao šaku dok ga je do vozila pratila američka tajna služba, pokazala je video snimka s događaja, objavio je Reuters.
Na snimci se, piše Reuters, vidi krv na njegovom uhu, a zatim su viđeni naoružani policajci na krovu blizu pozornice na kojoj je stajao Trump.
Predsjednik SAD-a Joe Biden rekao je da nije bio upoznat s izvješćem o pucnjavi, obraćajući se novinarima dok je izlazio iz crkve u Delawareu.
CNN je izvijestio da se “sigurnosno stanje” oko Bijele kuće promijenilo i da su gužve koje se inače nalaze na ulici ispred zgrade uklonjene.
Na jučerašnjoj sjednici Centralne izborne komisije razmatrani su i odgovori ove institucije na dva zahtjeva koja su podnijeli politička organizacija Naša stranka i generalni sekretar Naše stranke Ćamil Osmanagić.
I u jednom i u drugom zahtjevu od CIK-a su traženi podaci ko je ovlaštena osoba u političkoj organizaciji Možemo bolje, ko su osnivači i ko su osobe za zastupanje. U zahtjevu Osmanagića je traženo i da se dostave informacije o ovlaštenoj osobi političke organizacije Možemo bolje i nezavisnoj listi CC.
Kako se moglo čuti na sjednici CIK-a, oni ne raspolažu svim tim informacijama te stoga ne mogu ni dostaviti te informacije po zahtjevu Naše stranke o čemu se obaviješteni.
Kada je riječ o zahtjevu Osmanagića on je obaviješten da mu je zahtjev neuredan te da ima pet dana da dostavi uređen zahtjev. Iako je lično preuzeo obavještenje CIK-a generalni sekretar Naše stranke nije dostavio novi zahtjev za pristup informacijama.
Kada je riječ o političkoj organizaciji Možemo bolje ona je nedavno osnovana u Bihaću, a na lokalne izbore izlazi sa listom za Gradsko vijeće Bihaća i Općinu Centar. Pokretač inicijative je Željko Mirković Grga, nekadašnji SDP-ovac iz Bihaća.
Upravo je lista za Općinu Centar predmet interesovanja Naše stranke. Mediji su ranije objavili da je aktuelni načelnik Srđan Mandić (Naša stranka) navodno spremio vlastitu listu za predstojeće izbore za Općinsko vijeće Centar neovisno o listi Naše stanke.
Kada je riječ o njegovoj kandidaturi, Mandić je prijavljen kao kandidat BH bloka odnosno Naše stranke i SDP BiH. Narod i pravda neće imati svog kandidata, a kako nam je rečeno, ostavit će svojim biračima na volju za koga će glasati za načelnika Općine Centar.
Mandić i Općinska organizacija Centar NIP su u sukobu već duži period, a vijećnici NIP-a uz podršku još nekoliko vijećnika uspjeli su izglasati pokretanje opoziva Mandića, ali referendum nikada nije održan. Odnosi između Mandića i NIP-a nisu se popravili, a Mandić u javnim nastupima tvrdi da ga podržava predsjednik te stranke Elmedin Konaković.
Koncept trojke u Kantonu Sarajevo koji je uspostavljen 2020. godine nije se održao, te su turbulencije bile prisutne i u drugim općinama.
Trojka će u Novom Sarajevu imati jednog kandidata Benjaminu Karić, te u Novom Gradu Mirzu Selimbegovića.
Prema informacijama Patrije Irfan Čengić će za Stari Grad biti kandidovan ispred SDP-a, a ne Trojke, na Ilidži Nermin Muzur, dok će u Hadžićima i Naša stranka i NiP imati kandidata za načelnika. U Ilijašu će NIP imati kandidata, a SDP u Vogošći.
Venecijanska komisija preporučuje da se dodatno doradi ili pojasni formulacija „istaknuti pravnici” u članku VI. Ustava BiH utvrđivanjem minimalne razine profesionalnog pravnog iskustva u rasponu od, na primjer, 10 do 15 godina i daljnjim navođenjem pravnih profesija ( tj. suci, profesori prava, odvjetnici itd.) obuhvaćeni su ovim pojmom, navedeno je u Mišljenju Venecijanske komisije dostavljenom članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću.
Ovim stavom je, faktički, potvrđeno da izbor Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda biH nije u skladu sa međunarodnim standardima, jer bivši HDZ-ov kadar kojeg su nadavno zastupnici HDZ- i Trojke izabrali za sudiju ne ispunjava uobičajene kriterije od 10 godina iskustva u pravosuđu ili advokaturi.
“Minimalni kriteriji i kvalifikacije za kandidate za sudije ustavnog suda znatno se razlikuju među državama članicama Vijeća Europe. Dok nekoliko zemalja zahtijeva da je dio članova ustavnog suda prethodno bio sudac, to nije uobičajeno. Umjesto toga, češće je da zemlje zahtijevaju pravno obrazovanje i određeno profesionalno iskustvo u bilo kojem pravnom području (što uključuje i pravosuđe) ili navode prethodno profesionalno iskustvo suca kao jedan od nekoliko načina da postanete ustavni sudac. Zahtjev za prethodnim iskustvom, bilo kao sudac, znanstvenik ili drugi pravni stručnjak, kreće se od pet do 20 godina, pri čemu se čini da većina pada između 10 i 15 godina”, navedeno je u mišljenju Venecijanske komisije.
Venecijanska komisija, dalje, ističe da bi sastav Ustavnog suda trebao odražavati što je više moguće različitost zemlje u pogledu spolnih, etničkih, jezičnih, vjerskih ili drugih kriterija, jer bi takav pluralizam ojačao legitimitet i povjerenje javnosti u Ustavni sud.
“Kada je u pitanju “etnički kriterij pri izboru sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na način da se pri izboru sudaca treba ili mora voditi računa o etničkom paritetu ili jednakoj nacionalnoj zastupljenosti sudaca iz različite etničke zajednice u Bosni i Hercegovini?”, Venecijanska komisija primjećuje da trenutno članak VI. Ustava ne sadrži nikakve etničke kriterije, za razliku od ustavnih odredbi o drugim državnim institucijama, niti propisuje da svaki konstitutivni narod ima dva mjesta u Ustavu. Sud Bosne i Hercegovine. Neutralna formulacija u Ustavu kada je riječ o ustavnim sucima jasno pokazuje namjeru sastavljača: Ustavni sud treba biti uspostavljen kao istinski federalno tijelo, a ne po etničkim kriterijima”, navedeno je u Mišljenju.
Dakle, tvrdnje lidera Trojke da je Hrvatu Matu Tadića zamijenio Hrvat Marin Vukoja ne stoje, jer i Ustav BiH i Venecijanska komisija jasno navode da se sudije Ustavnog suda BiH ne biraju po etničkim kriterijima.
“Nadalje, za sudije Ustavnog suda ne bi se trebalo smatrati da zastupaju – a još manje da djeluju u interesu – određenih izbornih jedinica u zemlji, ili da ih se smatra da to čine. Time bi se narušio autoritet i nepristranost Ustavnog suda kao institucije koja se rukovodi vladavinom prava, a ne interesima političkih birača. U tom kontekstu, Venecijanska komisija podsjeća i na svoje prethodno Mišljenje o prijedlogu pravila glasanja za Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u kojem se izjasnila protiv uvođenja etničke pripadnosti suca kao elementa odlučivanja”, navedeno je u Mišljenju.
Venecijanska komisija dalje konstatuje da “težnja ka “nacionalnom paritetu ili istoj etničkoj zastupljenosti” sudaca iz različitih etničkih zajednica zapravo bi uvela sustav etničkih kvota u Ustavnom sudu, što je suprotno slovu i duhu Ustava Bosne i Hercegovine, kako je obrazloženo. iznad. Venecijanska komisija stoga to ne može podržati”.
“Strogi etnički zahtjevi ili kvote nisu u skladu s posebnom ulogom i odgovornošću Ustavnog suda kao federalne institucije koja odražava i služi vladavini prava”, navedeno je u Mišljenju.
Suci, piše Venecijanska komisija, djeluju u Ustavnom sudu u ličnom svojstvu.
“Članak 96. Poslovnika dodatno regulira nespojivosti dužnosti suca Ustavnog suda, propisujući, između ostalog, da je položaj suca Ustavnog suda nespojiv s članstvom u političkoj stranci, političkoj organizaciji, zakonodavnom, izvršna ili druga sudbena vlast u Bosni i Hercegovini ili entitetima i Brčko Distriktu”, navedeno je u Mišljenju.
Marin Vukoja je, podsjećamo, bio kandidat HDZ-a BiH za delegata u Domu naroda PS BiH.
Kompletno mišljenje Venecijanske komisije možete pročitati ovdje.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt je u intervjuu za Preporod.info, između ostalog izjavio:
„ Mislim da je potrebno podsjetiti vrlo jasno da entitet Rs nije isključivo srpski entitet, nego da je to multietnički entitet i svi imaju ista prava. Ako vidimo da su pripadnici bošnjačkog naroda diskriminirani na različite načine u tom entitetu, onda je to jedna situacija koja ne može ostati takva. Ako bi se situacija nastavila razvijati da ima sve više istraga koje se provode protiv pripadnika bošnjačkog naroda to bi bilo nešto bi bilo zabrinjavajuće i u tom slučaju bi se moralo reagovati .„
E, pa, hvala Vam gospodine Schmidt što nas na to podsjećate. I mi, kao i Vi, vrlo dobro znamo da entitet Republika srpska nije isključivo entitet srpskog naroda. Isto kao što ni entitet Federacija Bosne i Hercegovine nije isključivo entitet samo bošnjačkog i hrvatskog naroda. To su dva bosanskohercegovačka entiteta (dvije teritorijalne jedininice) koje pripadaju svim građanima (Bošnjacima, Srbima, Hrvatima i ostalim građanima).
Pripada, znači svim građanima Bosne i Hercegovine svaki pedalj ove države. Ali samo onima koji Bosnu i Hercegovinu smatraju svojom domovinom i koji poštuju njen ustav i njene zakone. Oni koji rade protiv države i krše njen ustav nemaju, niti će ikada imati pravo niti na kvadratni centimetar njene teritorije, jer bi oni da vlast na tom području, pa makar bio i centimetarski, osiguraju za pripadnike samo jednog naroda.
Vi, gospodine Schmidt, također tvrdite da je Republika srpska multietnički entitet u kojem svi imaju ista prava. Oko multietničnosti Ste djelimično u pravu. Jer jeste entitet RS multietnički, ali ni približno onom stepenu multietničnosti koji je bio 1991. godine. Ta multietničnost je narušena etničkim čišćenje, ratnim zločinima i genocidom. I nikada se nije vratila na nivo prije agresije na našu državu, jer Aneks VII Dejtonskog mirovnog sporazuma nikada nije proveden do kraja.
U vezi Vaše tvrdnje da u entitetu Republika srpska svi imaju ista prava, moram Vam reći, da Vam je ta tvrdnja potpuno pogrešna. Nemaju svi ista prava. A morali bi imati gospodine Schmidt. Morali bi imati po samom Ustavu Bosne i Hercegovine, jer je Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama međunarodni dokument koji se direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini i ima prioritet nad svim drugim zakonima u državi. Osim toga i Ustavni sud Bosne i Hercegovine je donio Odluku broj: U-5/98 iz 2000. godine, kojom je utvrđeno da su sva tri naroda konstitutivna na cijelo području države.
Ustavi entiteta, također propisuju obavezu proporcionalne zastupljenosti u javnim službama konstitutivnih naroda i ostalih građana po popisu iz 1991. godine. Nikada nije do kraja implementirana niti Odluka Ustavnog suda, a niti su provedene odredbe entitetskih ustava.
Osim toga gospodine Schmdit, u Republici srpskoj nemaju svi ista prava kao u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pogledajte samo nadležnosti potpredsjednika jednog i drugog entiteta. U Federaciji predsjednik ne može donositi nikakve odluke bez saglasnosti potpredsjednika. U Republici srpskoj potpredsjednici ne mogu uticati niti na jednu odluku predsjednika. Ima li tu razlike? Imaju li u entitetu RS svi ista prava?
Može li u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine predsjednik entiteta i predsjednik vlade biti iz istog konstitutivnog naroda? Ne može. A u Republici srpskoj može. I to iz reda srpskog naroda. U Federaciji, gospodine Schmidt i to po amandmanima na Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koje ste Vi nametnuli, predsjednik vlade, predsjedavajući Predstavničkog doma i predsjedavajući Doma naroda ne može biti iz istog konstitutivnog naroda, odnosno samo jedna od tih funkcija može biti popunjena iz reda jednog naroda. Tako ste Vi propisali Amandmanom CXXIV, a kojim ste izmjenili Član IV.D.1. Ustava Federacije koji glasi ;
“(1) Od niže narečenih funkcija najviše jedna se može popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih:
Premijer/predsjednik Vlade; Predsjedavajući Zastupničkog doma;
Predsjedavajući Doma naroda.
A u Republici srpskoj, gospodine Schmidt, sve ove pozicije mogu biti i stvarno su popunjene iz reda srpskog Naroda. E sada ja Vas pitam da li u entitetu Republika srpska, koji pripada svim građanima, svi građani (konstitutivni narodi i ostali) imaju ista prava, a kako tvrdite u Vašem intervjuu datom za Preporod,info. Nemaju ista prava gospodine Schmidt. Tamo su svi građani, koji ne pripadaju srpskom narodu diskriminisani.
Diskriminisani su jer nisu zastupljeni u javnim službama po poisu iz 1991. godine i nemaju ista prava u odlučivanju u organima entitetskih vlasti. Ako tome dodamo razliku u nadležnostima Doma Naroda Parlamenta Federacije, koji odlučuje o svim pitanjima kao i Predstavnički dom, i Vijeća Naroda u Republici srpskoj, koje je dio zakonodavne vlasti odlučuje samo o pitanjima koja se odnose na vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda.
Zato gospodine Schmidt učinite nešto da osigurate da Vaša tvrdnja, o tome da u Republici srpskoj svi imaju jednaka prava, bude tačna.
Ne morate, ali u suprotnom će zahtjevi evropskih država za redefinisanje vaše uloge biti razumni i prihvatljivi.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
