Kandidatsku listu na kojoj je ime Lidije Bradara (HDZ BiH) za izbor predsjednika/potpredsjednika FBiH potpisala su 22 delegata Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH. HDZ BiH ima 14 delegata, HDZ 1990 tri, HNP 1, NIP, 1, SDP BiH 1, NES 1, ZNG 1 i Berina Fejzić (BNS). To znači da su potpisali svi delegati osim Milana Ševe koji tog dana nije bio prisutan na sjednici.
CIK je danas prihvatio i kandidaturu Refika Lende (SDA) jer su ispunjeni svi uslovi, a na kandidatskoj listi je 13 potpisa, 12 delegata SDA i 1 iz DF-a.
Klub Srba u kojem stranke osmorke uz pomoć HDZ-a i SNSD-a imaju sasvim dovoljnu pa i komotnu većinu za predlaganje kandidata (potrebno 11 delegata), nije kandidirao nijedno ime za predsjednika/potpredsjednika FBiH.
Na sjednici Kluba Srba koja je održana kako bi se izabrao predsjednik Kluba nije razgovarano o imenu kandidata kojeg će predložiti za rukovodstvo FBiH bez kojeg nema ni nove Vlade FBiH.
Rok za predlaganje kandidata je 30. januar, a naredna sedmica donijet će ili rasplet ili novi zaplet na političkoj sceni. Osim sjednice za potvrđivanje Vijeća ministara BiH koja se očekuje 25. ili 26. januara, a sjednica Doma naroda na kojoj će se glasati za delegate u Dom naroda PS BiH bi trebala biti 27. januara.
Nezvanične su informacije da je HDZ BiH svoju podršku kandidatu za predsjednika/potpredsjednika iz reda Srba „uslovio“ glasanjem delegata osmorke u Klubu Hrvata za kandidatske liste za delegate Kluba Hrvata u Domu naroda PS BiH.
Podsjećamo, HDZ BiH je predao četiri kandidatske liste iako imaju 14 delegata što je dovoljno za tri sigurna delegata. HDZ 1990 sa HNP-om ima četiri delegata koji će podržati svoju listu.
Stranke osmorke imaju četiri ruke, ali dvije liste. Tako je SDP BiH kandidirao Jugoslava Brdara, a ZNG Zlatka Miletića.
Ukoliko se glasovi osmorke podijele na dvije liste, a NIP je već najavio da će podržati listu SDP-a to znači da će jedna lista HDZ-a imati dva glasa, koliko i lista SDP-a i lista Zlatka Miletića koji računa i na glas NES-a. U tom slučaju glas Berine Fejzić mogao bi biti odlučujući ukoliko bude glasala za jednu od ove tri liste. Ukoliko budu ipak izjednačene liste sa po dva glasa, onda će odlučiti žrijeb.
Čelnici Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović i Borjana Krišto u subotu su položili cvijeće na Groblju mira na Bilama kod Mostara, odajući počast “žrtvama komunističkog režima”. U pitanju je Groblje za koje čelnici antifašističkih udruženja i historičari tvrde da je “groblje vojnika poraženih u Drugom svjetskom ratu”, a koji su se borili pod ustaškim zastavama uz nacističku Njemačku.”
“Obljetnici su nazočili predstavnici crkve u Hrvata, visoki dužnosnici Hrvatskog narodnog sabora BiH, koje su predvodili predsjednik Dragan Čović i Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za člana Predsjedništva BiH, zatim izaslanstvo Republike Hrvatske, predstavnici društvenog, političkog i gospodarskog života Bosne i Hercegovine. Program obilježavanja obljetnice velikog stradanja hrvatskog naroda započeo je sv. Misom u 12.00 sati, nakon čega su uslijedio komemorativni dio i pozdravni govori”, saopćeno je iz HNS.
Prisutnima na “Groblju mira” se obratila Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za člana Predsjedništva BiH istaknuvši kako se svake godine, pa tako i ove okupljamo na Groblju mira kako bi dostojanstveno obilježili Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih režima.
„Dragi prijatelji, u ovakvim prilikama, vjerujem da kod svih nas uvjek iznova mješaju se osjećaji, kako tuge, tako i odgovornosti kao i pijateta prema žrtvama koje svjedoče danas ovi bijeli križevi. Osjećaj odgovornosti prema svakoj žrtvi trebamo istinski znati cijeniti i upravo na taj način ovo će obilježavanje imati potpuni smisao, samo onda ako sjećanje na ove žrtve prenesemo našim budućim generacijama jer su i oni izdanak toga korjenja koje je zaliveno krvlju tisuća nevinih. Svaki čovjek zavrijeđuje mjesto na kojem njegovi bližnji mogu zapaliti barem svijeću, a upravo ovo Groblje mira i ovi križevi otklanjaju sjenu zaborava i ulijevaju nadu. Teror totalitarnih režima nije bio uvijek i na svakom mjestu jedak, ali zločin protiv čovjeka i njegova prava na život uvijek ostaje zločin i to ne smijemo zaboraviti“, kazala je Krišto.
Ona je dodala da projekt Groblja mira “ima i još veće značenje kada se zna da se na ovaj način skida teret prošlosti sa budućih generacija i ostavljamo im da u miru mogu graditi svoju budućnost”.
“Ali dragi prijatelji, ne smijemo zaboraviti da i danas postoje razne sile čija je namjera izbrisati sve ono što je hrvatsko. Stoga i sa ovoga mjesta moramo istaknuti važnost zajedništva koje nam je prijeko potrebno kako bi se oduprli onima koji pokušavaju živjeti na našim podjelama i našim sukobima“, kazala je Krišto.
Još 2017. godine, kada je ideja u Groblju mira bila u začetku, predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a Mostar je rekao da je ovo groblje, zapravo, groblje posvećeno fašistima.
“Groblje mira zapravo je groblje uglavnom vojnicima koji su poraženi u Drugom svjetskom ratu, koji su bili na strani fašizma i sad to proglasiti grobljem mira je pljuvanje u lice svim poštenim građanima ove države, ove regije, a umiveni su u evropsku tradiciju, kulturu i evropsku priču”, kazao je tada Sead Đulić.
Hoće li groblje na koje sahranjuju i ustaše dalje podijeliti Mostar, zapitala se Radio Slobodna Evropa u novembru 2019. godine. Mostarska aktivistica Štefica Galić je i tada, ali i prošloga mjeseca tvrdila da je Groblje mira, zapravo, ustaško groblje.
Lideri SNSD-a, HDZ-a BiH i SDP-a Milorad Dodik, Dragan Čović i Nermin Nikšić potpisali su danas u Sarajeva smjernice, načela i ciljeve u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH za period 2022-2026. godina.
Prilikom prvog čitanja ovih Smjernica nekoliko je činjenica koje zabrinjavaju:
– Lideri osmorke, HDZ-a i SNSD-a usagasili su da će preduzimati zakonodavne, reformske i druge potrebne aktivnosti vodeći računa o “konstitutivnosti naroda i ustavne mehanizme odlučivanja i njihove zaštite”
– U sporazumu osmorke, HDZ-a i SNSD-a se ne pominju NATO integracije. Sporazum predviđa samo EU integracije, p se tako Nikšić ‘zbunio’ govoreći o euroatlanskim integracijama, ali se brzo ispravio.
– Osmorka, SNSD i HDZ dogovorili su i da će u roku od 6 mjeseci promijeniti Ustav BiH i Izborni zakon BiH. U ovom dijelu spominje se presuda Ustavnog suda BiH, a takva ne postoji kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, pa se pretpostavlja da se misli na presudu Ljubić, iako je i sam Christian Schmidt kazao da je ona imppelentirana njegovim nametanjima u 2. oktobru.
U nastavku objavljujemo cijeli Spoarzum
Uvažavajući strukturu i ustavne nadležnosti Bosne i Hercegovine (BiH) predviđene Opštim okvirnim sporazumom za mir (Dejtonskim sporazumom) i Ustavom BiH kao Aneksom IV tog sporazuma, poštujući ustavne nadležnosti Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Republike Srpske, Brčko Distrikta BiH, kantona, gradova i opština,
Iskazujući važnost i izražavajući opredijeljenost za što brže uspostavljanje funkcionalne i efikasne strukture vlasti na nivou BiH, kao zajedničkog interesa tri konstitutivna naroda i građana BiH, kako u Republici Srpskoj tako i u Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH,
Polazeći od principa ustavnosti, zakonitosti, transparentnosti i uzajamnog uvažavanja kao načina zajedničkog djelovanja,
Fokusirajući se na politiku koja nudi primjerene odgovore na probleme i potrebe konstitutivnih naroda i svih ostalih građana,
Spremni da zajednički radimo na relaksaciji međunacionalnih i međuentitetskih odnosa, s ciljem stvaranja političkog i društvenog ambijenta tolerancije i saradnje,
Opredijeljeni za suzbijanje govora mržnje u javnom prostoru,
Iskazujući nužnost stvaranja konstruktivnog ambijenta saradnje u namjeri unapređenja društveno-političkog i socio-ekonomskog ambijenta, uz podsticanje i podizanje nivoa domaćih i stranih investicija u BiH,
Podržavajući ustavnu obavezu ostvarivanja pune ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana BiH,
Opredjeljujući se za jačanje vladavine prava i pravne sigurnosti u skladu s evropskim pravnim standardima,
Izražavajući zajedničko opredjeljenje za što brže pristupanje i punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji kao i nastavak saradnje na regionalnom planu i sa multilateralnim organizacijama u oblasti bezbjednosti.
Mi, dole potpisani predsjednici političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, usvajamo sljedeće:
SMJERNICE, NAČELA I CILjEVE U IZVRŠNOJ I ZAKONODAVNOJ VLASTI NA NIVOU BiH ZA PERIOD 2022. – 2026. GODINE
1. EVROPSKE INTEGRACIJE
a) Potpisnici ovog sporazuma izražavaju opredjeljenje za punopravno članstvo BiH u Evropskoj uniji, te će u tom cilju preduzimati zakonodavne, reformske i druge potrebne aktivnosti u cilju ispunjavanja uslova za pridruživanje, poštujući ustavnu strukturu i nadležnosti BiH, entiteta te konstitutivnost naroda i ustavne mehanizme odlučivanja i njihove zaštite.
b) Potpisnici ovog sporazuma će aktivno raditi na kapacitiranju nadležnih institucija Bosne i Hercegovine za značajniji pristup fondovima EU i drugim međunarodnim fondovima.
c) Tokom realizacije ovih aktivnosti potpisnici će usko sarađivati s Evropskom unijom kao i međusobno, u dobroj vjeri, tražiti i težiti kompromisima u prevazilaženju svih spornih političkih pitanja.
2. BRZO USVAJANjE BUDžETA
a) Odmah po uspostavljanju Savjeta ministara pristupiće se svim potrebnim radnjama kako bi se što prije usvojio Budžet za 2023. godinu.
b) Princip brzog usvajanja Budžeta biće opšti princip funkcionisanja vlasti u periodu obuhvaćenim ovim sporazumom.
c) Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su za adekvatno finansiranje i kapacitiranje institucija BiH.
3. MJERE I AKTIVNOSTI ZA EKONOMSKI RAST I RAZVOJ, TE USPOSTAVLjANjE MEHANIZMA ZA BRZU PROHODNOST I ODOBRENjE INVESTICIONIH PROJEKATA
a) Partneri iz ovog sporazuma obavezuju se na kreiranje novog programa ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine, te su opredjeljeni za brzu prohodnost i odobravanje investicionih projekata na svim nivoima vlasti, a za koje je u skladu s ustavnim nadležnostima potrebna ratifikacija, odobrenje ili neka druga vrsta aktivnosti institucija Bosne i Hercegovine, s ciljem brzog uklanjanja svih administrativnih barijera za realizaciju takvih projekata. U cilju podizanja nivoa investicija u Bosni i Hercegovini, izbjegavaće se politizacija pitanja investicijskih projekata.
b) Potpisnici ovog sporazuma su saglasni za provođenje ekonomskih mjera, s ciljem ublažavanja posljedica ekonomske krize u Bosni i Hercegovini i osiguranja podrške privredi.
d) Stranke iz ovog sporazuma obavezuju se na transparentno informisanje o investicijama.
e) Potpisnici ovog sporazuma ohrabruju i daju snažnu podršku zajedničkim investicionim projektima Republike Srpske, Federacije BiH, Brčko Distrikta BiH i kantona.
g) Potpisnici su opredjeljeni za zaštitu domaćih proizvođača i izvoznika kroz efikasan rad nadležnih institucija, uključujući olakšanje graničnih procedura i infrastrukturno kapacitiranje.
h) Potpisnici podržavaju napore institucija da diplome stečene na akreditovanim univerzitetima u BiH i dalje budu ravnopravne na EU akademskom nivou, te na EU tržištu rada.
4. IZBORNO ZAKONODAVSTVO I DEMOKRATIZACIJA IZBORNOG PROCESA
Potpisnici ovog sporazuma opredjeljeni su za:
a) hitno provesti, a najkasnije u roku od šest (6) mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava BiH i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH saglasno odluci Ustavnog suda BiH i presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ova mjera uključuje reformu koja će zaštititi kolektivna prava i individualna prava saglasno Ustavu BiH i odluci Ustavnog suda BiH, te u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i domovi naroda).
b) Uspostavljanje pune ustavnosti i integriteta izbornog procesa.
5. REFORMA PRAVOSUĐA
Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su izvršiti cjelovitu reformu pravosuđa, vodeći se ustavnim nadležnostima BiH, entiteta i kantona, preporukama Evropske komisije, evropskim standardima, dosadašnjim iskustvima i dobrim evropskim praksama, čvrsto opredijeljeni za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
6. REFORMA BEZBJEDNOSNO- OBAVJEŠTAJNOG SISTEMA
Potpisnici ovog sporazuma opredjeljeni su izvršiti reformu bezbjednosno-obavještajnog sistema u cilju njegove potpune depolitizacije i profesionalizacije, kako bi se u cjelosti onemogućila zloupotreba tog sistema u političke ili neke druge svrhe.
Ministarstvo vanjskih poslova Izraela u srijedu je ukorilo svog ambasadora u Albaniji, koji je odgovoran i za Bosnu i Hercegovinu, zbog njegove intervencije u unutrašnja pitanja te balkanske zemlje, objavio je izraelski Haaretz.
Opomena je uslijedila dvije sedmice nakon što se pojavio memorandum koji je procurio u kojem ambasador podržava kontroverzni plan izborne reforme kojem se protivi lokalna vlada i podržavaju nacionalističke stranke. Premijer Yair Lapid, koji je i ministar vanjskih poslova, naredio je da se ambasador Noah Gal Gendler ukori nakon objavljivanja uvodnika Haaretz-a u kojem se njegovi postupci nazivaju “novim najnižim nivoom za izraelsku diplomatiju”.
“Po nalogu premijera i ministra vanjskih poslova Yaira Lapida, generalni direktor Ministarstva vanjskih poslova Alon Ushpiz ukorio je izraelskog ambasadora u Albaniji i Bosni i Hercegovini zbog ponašanja u slučaju o kojem se danas govori u uvodniku Haaretz-a”, navodi se u saopštenju ministarstva.
Memorandum ambasade u središtu kontroverze izdat je kao odgovor na izborni plan koji je promovirao Ured visokog predstavnika, institucija koju podržava EU, stvorena nakon balkanskih ratova 1990-ih za održavanje mira u regionu. Kritičari kažu da bi predložena promjena izbornog sistema smanjila politički utjecaj Jevreja, Roma i drugih manjina u zemlji.
Ranije ovog mjeseca, bosanska ministrica vanjskih poslova Bisera Turković izjavila je za Haaretz da je “teško shvatiti kako bi zvanična politika Države Izrael mogla biti da pozdravi diskriminaciju Jevreja zbog nemogućnosti obnašanja dužnosti u Bosni i Hercegovini” s obzirom na to da je “Predloženo izborno zakonodavstvo učvrstilo bi trenutni diskriminatorni sistem prema manjinama u Bosni.” Smrt i drugi prognanici: prazni prostori koje su bosanski Muslimani ostavili za sobom ‘Nema poricanja genocida’: žestok razgovor lidera bosanskih Srba s Haaretzom Izraelski istoričar će ‘ispraviti’ izvještaj o Bosni nakon što je optužen za negiranje genocida Njene osjećaje ponovio je i Jakob Finci, predsjednik bosanske jevrejske zajednice, koji je izjavio da je “začuđen” očiglednom pozicijom Izraela. “Ovo je prvi put da Izrael zauzima stav u unutrašnjim bosanskohercegovačkim poslovima, ne pomažući Jevrejskoj zajednici, niti na zahtjev Jevrejske zajednice, već jednoj političkoj stranci u zemlji”, rekao je Finci za Haaretz. Na pitanje o protivljenju jevrejske zajednice tom prijedlogu – koji bi odmjerio lokalnu demografiju na izborima, konsolidirajući moć etnonacionalističkih stranaka – izraelsko ministarstvo vanjskih poslova prvo je za Haaretz odgovorilo da je njegova pozicija namijenjena zaštiti lokalnih Židova. Ministarstvo je tada za Haaretz reklo da je u dopisu ambasade izražena “podrška [za] očuvanju prava jevrejske zajednice u zemlji” i da je “poslan nakon lokalne inicijative za promjenu izbornog zakona i straha da će implikacije rasprave oko ove promjene mogle bi naštetiti tim pravima.”, piše Haaretz.
Srbijanska policija ukinula je stalnu policijsku zaštitu Ambasadi Bosne i Hercegovine u Beogradu, saznaje Istraga.
Stalna policijska zaštita je ukinuta prije tridesetak dana.
“Rečeno nam je da MUP Republike Srbije nema kapaciteta da štiti našu Ambasadu. Još su nam kazali da će i neke druge ambasade ostati bez stalne policijske zaštite. Međutim, prema mojim informacijama, nijednoj ambasadu država regiona nije ukinuta stalna policijska zaštita”, kazala je za Istragu bh. ambasadorica u Beogradu Aida Smajić.
U Ministarstvu vanjskih poslova BiH potvrdili su nama da su informirani o ukidanju policijske zaštite Ambasadi i Konzulatu u Beogradu.
“Zaprimili smo informaciju od Ambasade. Pokrenute su provjere i kontakti”, rečeno nam je u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
Ambasadorica BiH u Beogradu kaže da se osoblje zaposleno u Ambasadi i Konzulatu osjeća nesigurno.
“Mi se zaključavamo kada smo na poslu. Skoro da je nemoguće raditi bez stalne policijske zaštite”, kazala nam je ambasadorica Smajić.
Ambasada BiH je poslala nekoliko dopisa vlastima Republike Srbije, ali se, suštinski, ništa nije promijenilo. Zvaničnici Ministarstva vanjskih poslova Republike Srbije su saopćili bh. diplomatama da policija nije u njihovoj nadležnosti.
Podsjećamo, ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić 9. januara ove godine prisustvovao je obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske. Osim ministra Dačića, obilježavanju dana RS je prisustvovalo nekoliko visokih zvaničnika Srbije, među kojima su predsjednik Narodne skupštine Republike Srbije Vladimir Orlić, narodni poslanik Milimir Vujadinović, ministrica zdravlja Danica Grujičić, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković …. Paradi u Istočnom Sarajevu i svečanostima u Banja Luci povodom dana RS kojeg je Ustavni sud Bih proglasio neustavnim, prisustvovao je i Danilo Vučić, sin predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Nakon što su objavljeni podaci o prisustvu Danila Vučića obilježavanju neustavnog dana RS, zvaničnici Srbije su pokrenuli kampanju protiv medija u BiH, ali i institucija u BiH. Srbijanske vlasti, kako saznajemo, namjeravaju uručiti protestnu notu ambasadorici BiH u Beogradu zbog objave dokumenata koji se odnose na Danila Vučića.
“Mogu l’ dobit’ čašu vode”, reći će Zlatko Lagumdžija u studiju Federalne televizije prije nego što će odlučiti da prekine intervju u Dnevniku D.
Tadašnjem lideru SDP-a BiH pozlilo je od pitanja urednice Antonija Avram koja je insistirala na tome da joj Lagumdžija objasni zbog čega njegova stranka, sa SNSD-om Milorada Dodika mijenja Zakon o sukobu interesa.
Nakon što se zaliječio, Lagumdžija je nastavio istim putem. Tačno godinu kasnije, u Službenom listu Bosne i Hercegovine objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH.
“U Zakonu o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 16/02, 14/03, 12/04, 63/08 i 18/12) u članu 10. stav 4. i članu 12. riječi: “Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine” u određenom padežu zamjenjuju se riječima: “Komisija za odlučivanje o sukobu interesa” u odgovarajućem padežu”, piše u članu Zakona koji je stupio na snagu 5. novembra 2013. godine.
Zakon su potpisali Denis Bećirović i Dragan Čović. Prvi je bio SDP-ov kadar na poziciji predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštinen BiH, a drugi je bio predsjedatelj Doma naroda. BiH. Obojica su, u Bećirović i Čović, glasali za izmjene ovog Zakona,kojim su Centralnoj izbornoj komisiji BiH oduzete ovlasti za utvrđivanje sukoba interesa. Međutim, u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa u organima vlasti u FBiH ostala je odredba koja je predviđala da CIK utvrđuje sukob interesa.
“Centralna izborna komisija BiH odlučuje da li neko stanje, postupak ili radnja predstavljaju kršenje odredaba ovog Zakona”, navedeno je u članu 13 federalno Zakona koji reguliše pitanje sukoba interesa.
Zakon o sprječavanju sukoba interesa u organima vlasti u FBiH
Ova odredba se, ipak, nije mogla primjenjivati, jer je državnim Zakonom, koji je usvojila koalicija SDP-HDZ-SNSD, CIK-u oduzeto to pravo. Na državom nivou u međuvremenu je formirana komisija koja je dobila ovlasti da odlučuje o sukobu interesa. Republika Srpska imala je svoju Komisiju od 2008. godine. No, na novu Federacije BIH nikada nije izmijenjen Zakon, pa, slijedom toga, nije mogla biti uspostavljena ni komisija koja bi utvrđivala sukob interesa. Od 2013. godine Vlada Federacije BiH (mandati premijera Nermina Nikšića i Fadila Novalića) nije predložila Parlamentu FBiH izmjene Zakona. Nevladine organizacije koje se bave ovim pitanjima bile su pripremile određene izmjene federalnog Zakona, ali ministar pravde FBiH Mato Jozić (HDZ) nikada te izmjene nije stavio stavio na sjednicu Vlade FBiH. Prema prijedlogu u čijoj su izradi učestvovali i predstavnici međunarodne zajednice, predviđeno je osnivanje Komisije na nivou Federacije BiH.
Federalni Zakon koji je u ladici Mate Jozića
Prema ovom prijedlogu, kako se može vidjeti, pnosioci javne funkcije ne mogu biti članovi Komisije za odlučivanje o sukobu interesa. Ali, kako smo već naveli, ovaj dokument federalni ministar pravde Mato Jozić nikada nije uputio prema Vladi, niti je premijer FBiH Fadil Novalić (SDA) iskoristio svoje ovlasti da on na sjednici Vlade delegira ovu tačku dnevnog reda.
Na scenu, zbog toga, stupaju Elmedin Konaković (NiP) i Irfan Čengić (SDP). Oni u decembru 2020. godine upućuju u parlamentarnu proceduru Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u organima vlasti FBiH. Oni predlažu formiranje Komisije za utvrđivanje sukoba interesa, ali predviđaju da zastupnici i delegati, dakle, nosioci javnih funkcija, odlučuju sami o sebi.
Komisiju za sprecavanje sukoba interesa parlamenta FBiH (u darjem tekstu: Komisija) imenuje Parlament Federacije BiH. Komisija broji 12 članova, od dega 6 članova imenuje predstavnidki dom i 6 članova imenuje Dom naroda. Članovi Komisije se biraju proporcionalnim modelom, odnosno jedan zastupnik/delegat može glasati samo za jednog kandidata.Za članove Komisije ispred Predstavničkog doma izabrani su kandidati sa najvećim brojem glasova, najmanje jedan član mora dolaziti iz reda opozicionih stranaka”, predvidjeli su Konaković i Čengić.
To bi značilo da nosioci javnih funkcija odlučuju sami o sebi ili o svojim stranačkim kolegama. Ove izmjene usvojene su u formi nacrta, ali prijedlog do danas nije usvojen. U međuvremenu su se Konaković i Čengić predomislili, pa 22. juna ove godine u parlamentarnu proceduru upućuju novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa u organima vlasti u FBiH. Sada, pak, četiri mjeseca prije izbora predlažu da nosioci javnih funkcija ne mogu biti članovi Komisije za utvrđivanje sukoba interesa.
Istovremeno, Narod i Pravda, SDP i Naša stranka u februaru ove godine u proceduru upućuju i Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcijeu Kantonu Sarajevo. Predlažu da o sukobu interesa u Kantonu Sarajevu odlučuje Komisija kojom bi predsjedavao šef Ureda za borbu protiv korupcije, koji, pak, po Uredbi, odgovara – Vladi KS.
Iako NiP, SDP i NS, sa svojim partnerima u Kantonu Sarajevu imaju potrebnu skupštinsku većinu, ni ovaj kantonalni zakon nije usvojen, ali, zato, Čengić i Konaković uputili u proceduru federalni zakon.
Upravo zbog svega navedenog, u Federaciji BiH ne postoji organ koji će utvrđivati sukob interesa.
Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, unatoč “ekskluzivnim” najavama, neće biti održana u utorak, saznaje Istraga.
Ambasadori država članica Vijeća sigurnosti nisu se još uvijek dogovorili kada će razmatrati rezoluciju kojom bi trebao biti produžen jednogodišnji mandat snaga EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Prema informacijama Istrage, još uvijek je sporno ko će Vijeću sigurnosti UN-a, u ime OHR-a, prezentirati polugodišnji izvještaj o Bosni i Hercegovini. Ranije smo objavili da Ruska Federacija ne želi da pred UN-ovim Vijećem govori visoki predstavnik Christian Schmidt. Osim toga, objavljivali smo prošle sedmice, Rusija insistira da se u rezoluciji o produženju mandata snagama EUFOR-a nigdje ne pominje Visoki predstavnik, odnosno OHR. Kako se moglo vidjeti u prvom draftu rezolucije, ruske diplomate u UN-u su prekrižile sve dijelove u kojima se pominje OHR, nakon čega su uslijedili višednevni pregovori.
Kako saznaje Istraga.ba, u ponedjeljak navečer su članice Vijeća sigurnosti uspjele načelno usaglasiti tekst rezolucije. Ured visokog predstavnika (OHR) se, za sada, pominje samo na jednom mjestu, i to pod tačkom PP11.
“Ponovno potvrđujući odredbe koje se odnose na Ured visokog predstavnika kako je navedeno u Mirovnom sporazumu”, piše u posljednjem draftu rezolucije u koju su izvori Istrage imali uvid.
OHR se, dakle, pominje, ali su, za razliku od prethodnih rezolucija, “Bonske ovlasti” Visokog predstavnika nestale. Bonska ovlaštenja su, naime, uspostavljena 1997. godine, a Dejtonski sporazum je potpisan 1995. godine. Upravo je zbog toga Ruska Federacija insistirala da se u rezoluciji UN-a, OHR pominje isključivo u kontekstu Dejtona. Ili, da pojednostavimo, prema posljednjem draftu rezolucije, OHR se vraća na “izvorni Dejton”. A na primjenu “izvornog Dejtona” posljednjih godina poziva i predsjednik SNSD-a i član Predsjednišva BiH i RS-a Milorad Dodik.
Osim ovoga, Ruska Federacija ne želi da pred Vijećem sigurnosti govori aktualni visoki predstavnik Christian Schmidt, koji je krajem oktobra, nakon povlačenja prvobitne verzije, UN-u dostavio drugi, revidirani izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini. I sam generalni sekretar UN-a Antonio Gutteres je, prosljeđujući zemljama članicama UN-a, Schmidtov izvještaj, napisao da novog visokog predstavika ne priznaju sve države.
Schmidtovo obraćanje Vijeću sigurnosti UN-a još uvijek je neizvjesno. I upravo je to ključni razlog zbog kojeg nije utvrđen tačan termin održavanja sjednice Vijeća sigurnosti. No, vrijeme za EUFOR uskoro ističe.
Od sredine avgusta, Ustavni sud BiH nije popunjen. Sudija Mato Tadić je napunio 70 godina i po sili zakona je od sredine avgusta ove godine morao u penziju. Istovremeno, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH nije imenovao novog sudiju. Proceuduru imenovanja novog ustavnog sudije blokira HDZ-ov Mladen Bošković, kojem je SDA-ov kadar Mirsad Zaimović povjerio funkciju predsjednika Radne grupe za provođenje procedure izbora sudije Ustavnog suda BiH.
Dva i po mjeseca prije isteka mandata Mati Tadiću, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH donio je odluku o imenovanju članova radne grupe za provođenje procedure izbora sudije Ustavnog suda BiH kojeg bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Za članove Radne grupe su imenovani Mladen Bošković (HDZ BiH), Ismet Osmanović (SDA), Samer Rešidat (DF), Hakija Zajmović (Udruženje sudija FBiH) i Božana Banduka (Općinski sud Kiseljak). Na prijedlog SDA-ovog predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlalenta Federacije Mirsada Zaimovića, za predsjednika Radne grupe je imenovan Mladen Bošković. Od tog trenutka počinju opstukcije.
Krajem jula je istekao rok za podnošenje prijava koje je trebala razmati ova Radna grupa. Za sudiju Ustavnog suda BiH iz Federacije prijavilo se 14 kandidata. To su Boris Barun, Danica Šain, Sanela Butigan-Gorušanović, Ivo Rozić, Zvonko Mijan, Ivan Miličević, Marin Vukoja, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Bariša Čolak, Mario širić, Željka Marković Sekulić, Mirko Miličević i Mile Lasić. Dva mjeseca kasnije, Mladen Bošković nije sazvao nijednu sjendicu Radne grupe. Koverte su otvorene, ali kandidati nisu pozvani na intervju. Istodobno, predsjedavajući Predstavničkog doma Mirsad Zaimović nije uputio nikakvu inicijativu prema parlamentarnoj Radnoj grupi koja je već morala dostaviti prijedloge. Tako danas, Ustavni sud BiH funkcionira sa samo troje sudija imenovanih iz Federace BiH.
Podsjećamo, Ustavni sud BiH ima devet sudija. Dvoje sudija imenuje Narodna skupština Republike Srpske, dok četvero sudija imenuje Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Troje međunarodnih sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH.
“Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija”, piše u Ustavu BiH.
Po ovoj ustavnoj odredbi, Tadić je sredinom avgusta morao napustiti Ustavni sud, a slična situacija je i sa sudijom Miodragom Simovićem. On je sudija kojeg je imenovala Narodna skupština Republike Srpske. Simoviću mandat ističe u novembru, a vlasti RS-a nisu završile proces imenovanja njegovog nasljednika. Kako nam slijede izbori, te kako službeni zvanični rezultati neće biti potvrđeni do početka novembra, NSRSneće biti konstituirana do sredine tog mjeseca. To znači da će Ustavnom sudu BiH početkom novembra nedostajati dvoje domaćih sudija.
Klub Bošnjaka u Domu naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH pokrenuo je pitanje vitalnog nacionalnog interesa u odnosu na HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH. Time je ponovo zaustavljena procedura izglasavanja ovog zakona kojim se ne rješava nijednu od presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazbur koje se odnose na izborno zakonodavstvo. O ovom Zakonu sada će se, prvo, izjasniti Komisija, a ukoliko se ne poostigne konsenzus, što je izvjesno, Zakon ide na Ustavni sud BiH. Pitanje vitalnog naciolanog interesa pokrenulo je svih pet bošnjačkih delegata (Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić, Amir Fazlić, Munib Jusufović, Denis Bećirović) u Domu naroda BiH.
“Prijedlog Zakona ne ispunjava obaveze BiH iz ključnog prioriteta Evropske komisije 4. f) koji glasi: ,,Osigurati jednakost i nediskriminaciju građana, posebno postupanje prema
presudi Evropskog suda za ljudska prava (ESUJP) u predmetu Sejdić-Finci“ Niti jedan član ovog prijedloga ne osigurava uklanjanje postojeće diskriminacije. Prijedlog Zakona ne osigurava provođenje preporuka OSCE/ODIHR-a, što je obaveza sadržana u ključnom prioritetu 1. Evropske komisije: ,Osigurati da se izbori provode u skladu sa evropskim standardima tako što će se provesti relevantne preporuke OSCE/ODIHR-a i Venecijanske komisije“，koje se odnose na integritet izbornog procesa. Pored ovih opštih primjedaba na Prijedlog zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, a u kontekstu štetnosti po vitalni interesa bošnjačkog naroda ističemo:
Članom 5. Prijedloga zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, u Poglavlju 8（Predsjedništvo BiH) član 8.1. mijenja se i postaje još dikriminatorniji u odnosu na trenutno važeće rješenje koje je prema odlukama Evropskog suda za ljudska prava diskriminatorno i koja se mora mijenjati. Izmjena je predviđena za izbor članova Predsjedništva BiH sa prostora Federacije BiH tako da se bira jedan Bošnjak i jedan Hrvat,
ali se izbor hrvatskog člana Predsjedništva uslovljava većinskom podrškom u pet kantona Hercegovačko-neretvanskom,Srednjebosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i
Posavskom. Ovakvim rješenjem kandidati za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka se stavljaju u nepovoljniji položaj, a ravnopravnost bošnjačkog naroda sa drugim narodima,
u ovom slučaju hrvatskim, je svakako pitanje koje je od vitalnog nacionalnog interesa. Naime, prema Prijedlogu, kandidati za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka moraju osvojiti najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u cijeloj Federaciji BiH, za
razliku od kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvatskog naroda koji, u najekstremnijem slučaju (član 8.1. stav (3) tačka c) Prijedloga) treba osvojiti većinu u jednom od pet kantona što će mu biti dovoljno da bude izabran. Ova odredba Prijedloga štetna je za vitalni interes bošnjačkog naroda i zbog činjenice da je zadržala odredbu da se za člana Predsjedništva BiH iz entiteta RS bira Srbin. Dakle, i pored jasnih stavova Evropskog suda za ljudska prava (predmet Pilav protiv BiH) da se radi o diskriminatornoj odredbi koju je potrebno mijenjati predlagači su je zadržali. Mogućnost Bošnjaka da se kandidiraju za članove Predsjedništva BiH iz entiteta RS je svakako pitanje
koje mi smatramo vitalnim za povratak i opstanak na tim prostorima, a time i jednim od mehanizama za eliminaciju posljedica strašnih zločina uključujući i genocid koji je nad
našim narodom počinjen na tom prostoru, što ovakav Prijedlog čini štetnim za naš vitalni nacionalni interes. Članom 6. Prijedloga zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, u Poglavlju 9（Parlamentarna skupština BiH) član 9.12e. mijenja se tako da svaki politička partija ili poslanik u Narodnoj skupštini RS ima pravo da predloži listu za izbor srpskih delegata u
Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Primjedba u pogledu štetnosti po vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda je ista kao i kod izbora člana Predsjedništva BiH iz entiteta RS. Činjenica da bošnjački poslanici, a kojih prema Ustavu RS u Narodnoj skupštini RS mora biti najmanje četiri, moraju predlagati i birati srpske delegate, pored toga što je diskriminatorna za bošnjački narod u entitetu RS, i štetna je po naše vitalne interese u ovom entitetu. Ovakvim pristupom eliminira se mogućnost da se u ime bošnjačkog naroda iz entiteta RS kandidira i bude izabran delegat u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, te da u istom zastupa interese bošnjačkog naroda koji živi u ovom entitetu.
Ograničenja za kandidovanje na izborima po osnovu etničke pripadnosti i prebivališta je prema stavovima Evropskog suda za ljudska prava diskriminatorno i ODHIR je u svojim izvještajima od 2010., 2014. i 2018. godine tražio da se te diskriminacije ukinu.
Prijedlog u članu 9. i 10. sadrži odredbe o izboru delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, suprotne odredbama Ustava Federacije BiH prema kojima “U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji
imaju najmanje jednog takvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu“。Prijedlogom se šteti interesima bošnjačkog naroda u cjelini a naročito u kantonima u kojima je njihov broj
ispod 5% od ukupnog broja Bošnjaka u Federaciji BiH prema rezultatima poslednjeg popisa.Tako se određuje da će Posavski, Zapadnohercegovački i Kanton 10 birati jednog delegata u Dom naroda, što Bošnjake u ovim kantonima stavlja u neravnopravan položaj. Za nas je problematičan i raspored delegata druga dva naroda u Federaciji BiH. Ovakvim prijedlogom produbljuju se podjele u našem društvu, diskriminiraju se Bošnjaci u
sredinama gdje ih ima ispod 5% i nama je to neprihvatljivo. Obnova multietničkog društva na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine svakako je naš vitalni nacionalni interes”, navedeno je u obrazloženju odluke o pokretanu vitalnog nacionalnog interesa.
Ovako je to regulirano u Poslovniku o radu Doma naroda
“Kada većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih izaslanika stavi primjedbu na pozivanje na točku e) Ustava BiH, predsjedatelj Doma odmah saziva sjednicu zajedničkog povjerenstva koje čine tri izaslanika, od kojih je svaki izabran između bošnjačkih, hrvatskih i srpskih izaslanika, u cilju rješavanja toga pitanja. Ako to povjerenstvo ne uspije u roku od pet dana, predmet se upućuje Ustavnom sudu BiH, koji će po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost”, navedeno je u Poslovniku.
Izvjesno je, dakle, da će se o ovom Zakonu morati izjasniti Ustavni sud BiH.
Arnel Isak, sin federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, predložen je za novog poptredsjednika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, saznaje Istraga.
Prijedlog za imenovanje Arnela Isaka potpisala je Elzina Pirić, federalna zastupnica i predsjednica PDA Mirsada Kukića.
“Klub poslanika PDA predlaže da se potpredsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Edina Gabela iz reda Ostalih razriješi dužnosti, te da se na njenu poziciju imenuje zastupnik Arnel Isak”, navedeno je u prijedlogu koji je potpisala Elzina Pirić.
Prema informacijama Istraga.ba, ovo je bila glavna tema sastanka predsjednika NiP-a Elmedina Konakovića te oca i sina Isak. Ramo Isak je, kako saznajemo, tražio od Konakovića da njegov sin bude imenovan za popredsjednika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije umjesto Edine Gabele iz Stranke za BiH.
U vladajučoj koaliciji, kako saznajemo, još uvijek ne postoji puna saglasnost za imenovanje Arnela Isaka na novu poziciju. Dijelovi NiP-a pokušavaju posljednjih dana da ubijede Edinu Gabelu da napusti Stranku za BiH, kako bi nadomjestili glas Arnela Isaka, čijeg oca čelnici Trojke već smatraju teretom u novoj koaliciji. Međutim, Arnel Isak više nije usamljen. U ovom trenutku ga podržava i Elzina Pirić, zastupnica PDA. Bez Elzine Pirić i Arnela Isaka vladajuća koalicija na nivou Federacije BiH nema većinu u Predstavničkom domu. Upravo to je razlog što predsjednica Predstavničkog doma FBiH Mirjana Lepić-Marinković već više od mjesec dana ne saziva sjednice ovog doma.
Podsjećamo, glas Arnela Isaka bio je presudan prilikom imenovanja Vlade Federacije BiH.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
