Od sredine avgusta, Ustavni sud BiH nije popunjen. Sudija Mato Tadić je napunio 70 godina i po sili zakona je od sredine avgusta ove godine morao u penziju. Istovremeno, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH nije imenovao novog sudiju. Proceuduru imenovanja novog ustavnog sudije blokira HDZ-ov Mladen Bošković, kojem je SDA-ov kadar Mirsad Zaimović povjerio funkciju predsjednika Radne grupe za provođenje procedure izbora sudije Ustavnog suda BiH.
Dva i po mjeseca prije isteka mandata Mati Tadiću, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH donio je odluku o imenovanju članova radne grupe za provođenje procedure izbora sudije Ustavnog suda BiH kojeg bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Za članove Radne grupe su imenovani Mladen Bošković (HDZ BiH), Ismet Osmanović (SDA), Samer Rešidat (DF), Hakija Zajmović (Udruženje sudija FBiH) i Božana Banduka (Općinski sud Kiseljak). Na prijedlog SDA-ovog predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlalenta Federacije Mirsada Zaimovića, za predsjednika Radne grupe je imenovan Mladen Bošković. Od tog trenutka počinju opstukcije.
Krajem jula je istekao rok za podnošenje prijava koje je trebala razmati ova Radna grupa. Za sudiju Ustavnog suda BiH iz Federacije prijavilo se 14 kandidata. To su Boris Barun, Danica Šain, Sanela Butigan-Gorušanović, Ivo Rozić, Zvonko Mijan, Ivan Miličević, Marin Vukoja, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Bariša Čolak, Mario širić, Željka Marković Sekulić, Mirko Miličević i Mile Lasić. Dva mjeseca kasnije, Mladen Bošković nije sazvao nijednu sjendicu Radne grupe. Koverte su otvorene, ali kandidati nisu pozvani na intervju. Istodobno, predsjedavajući Predstavničkog doma Mirsad Zaimović nije uputio nikakvu inicijativu prema parlamentarnoj Radnoj grupi koja je već morala dostaviti prijedloge. Tako danas, Ustavni sud BiH funkcionira sa samo troje sudija imenovanih iz Federace BiH.
Podsjećamo, Ustavni sud BiH ima devet sudija. Dvoje sudija imenuje Narodna skupština Republike Srpske, dok četvero sudija imenuje Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Troje međunarodnih sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH.
“Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija”, piše u Ustavu BiH.
Po ovoj ustavnoj odredbi, Tadić je sredinom avgusta morao napustiti Ustavni sud, a slična situacija je i sa sudijom Miodragom Simovićem. On je sudija kojeg je imenovala Narodna skupština Republike Srpske. Simoviću mandat ističe u novembru, a vlasti RS-a nisu završile proces imenovanja njegovog nasljednika. Kako nam slijede izbori, te kako službeni zvanični rezultati neće biti potvrđeni do početka novembra, NSRSneće biti konstituirana do sredine tog mjeseca. To znači da će Ustavnom sudu BiH početkom novembra nedostajati dvoje domaćih sudija.
Arnel Isak, sin federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, predložen je za novog poptredsjednika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, saznaje Istraga.
Prijedlog za imenovanje Arnela Isaka potpisala je Elzina Pirić, federalna zastupnica i predsjednica PDA Mirsada Kukića.
“Klub poslanika PDA predlaže da se potpredsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Edina Gabela iz reda Ostalih razriješi dužnosti, te da se na njenu poziciju imenuje zastupnik Arnel Isak”, navedeno je u prijedlogu koji je potpisala Elzina Pirić.
Prema informacijama Istraga.ba, ovo je bila glavna tema sastanka predsjednika NiP-a Elmedina Konakovića te oca i sina Isak. Ramo Isak je, kako saznajemo, tražio od Konakovića da njegov sin bude imenovan za popredsjednika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije umjesto Edine Gabele iz Stranke za BiH.
U vladajučoj koaliciji, kako saznajemo, još uvijek ne postoji puna saglasnost za imenovanje Arnela Isaka na novu poziciju. Dijelovi NiP-a pokušavaju posljednjih dana da ubijede Edinu Gabelu da napusti Stranku za BiH, kako bi nadomjestili glas Arnela Isaka, čijeg oca čelnici Trojke već smatraju teretom u novoj koaliciji. Međutim, Arnel Isak više nije usamljen. U ovom trenutku ga podržava i Elzina Pirić, zastupnica PDA. Bez Elzine Pirić i Arnela Isaka vladajuća koalicija na nivou Federacije BiH nema većinu u Predstavničkom domu. Upravo to je razlog što predsjednica Predstavničkog doma FBiH Mirjana Lepić-Marinković već više od mjesec dana ne saziva sjednice ovog doma.
Podsjećamo, glas Arnela Isaka bio je presudan prilikom imenovanja Vlade Federacije BiH.
Srpska demokratska stranka ne može izaći na lokalne izbore. Razlog – SDS zbog američkih sankcija nema otvorene račune u bankama. A bez računa, stranci, po Izbornom zakonu, ne može biti ovjereno učešće u izbornom procesu.
“U skladu sa Uputstvom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za Lokalne izbore 2024. godine koji će se održati u nedjelju 06. oktobra 2024. godine rok za podnošenje prijava za ovjeru učešća na izborima za političke stranke i nezavisne kandidate ističe 24.05.2024. godine u 16:00 sati. Naglašavamo da prijava za ovjeru političke stranke ili nezavisnog kandidata, pored ostalog, mora da sadrži i broj računa političke stranke, odnosno nezavisnog kandidata za finansiranje izborne kampanje, kao i izvještaj о prometu posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje, u skladu sa članom 15.1d stav (1) Izbornog zakona BiH (izvodi banke sa računa ili analitička kartica banke)”, saopćeno je u petak iz Centralne izborne komisije BiH.
Dakle, da bi politička stranka bila ovjerena za učešće na izborima, mora imati račun.
“Prijava za ovjeru političke stranke ili nezavisnog kandidata sastoji se od spiska koji sadrži ime i prezime, originalni potpis, broj važeće lične karte i jedinstveni matični broj svakog birača upisanog u Centralni birački spisak koji podržava prijavu političke stranke ili nezavisnog kandidata. Prijava sadrži broj računa za finansiranje izborne kampanje”, navedeno je u članu 4.4. Izbornog zakona BiH.
Srpska demokratska stranka od marta ove godine nema nijedan račun u banci. Naime, prema pisanju capitala od 29. 3. ove godine, jedini račun Srpske demokratske stranke preko kojeg je ova partija funkcionisala zbog sankcija je ugašen.
Razlog gašenja računa SDS-u su sankcije Sjedinjenih američkih država. Naime, SDS je jedina politička partija koja se nalazi na crnoj listi Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC). Ova stranka je više od dvije decenije pod sankcijama i imala je račun u samo jednoj banci u RS-u.
Početkom ove godine, vlasti SAD-a izvršile su pritisak na banke u BiH da zatvore račune svim osobama koje se nalaze pod sankcijama te države. Prevashodna meta SAD-a bili su kadrovi SNSD-a sa Miloradom Dodikom na čelu. Međutim, ovaj pritisak sada, zapravo, nanosi veći štetu opoziciji nego Dodikovom SNSD-u. Jer SNSD Milorad Dodik nije pod sankcijama SAD-a i ova politička partija ima račune otvorene u bankama. Zahvaljujući tome, Dodikov SNSD može izaći na izbore, dok opozicioni SDS – ne može.
Prema informacijama Istrage, u SDS-u razmatraju mogućnost da preregistruju političku partiju. Međutim, sve bi moralo biti završeno do narednog petka. Ukoliko to i uspiju, SDS će ostati bez članova biračkih odbora, jer, prema amandmanima na Izborni zakon BiH koje je nedavno nametnuo OHR, samo politički subjekti koji imaju svoje predstavnike u vijećima ili skupštinama, imaju pravo na biračke odbore. Kako bi, u slučaju promjene imena stranci, to bio novi politički subjekt, SDS bi ostao i bez biračkih odbora.
Centralna izborna komisija BiH na sjednici održanoj 20. februara 2019. godine ovjerila je kandidatsku listu predlagača HDZ BiH za izbor delegata iz Federacije BiH iz reda hrvatskog naroda u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Na toj listi je bio i Marin Vukoja, sadašnji kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH.
Na listi koju je CIK ovjerio bila su imena: Dragan Čović, Borjana Krišto, Marin Vukoj, Renata Paškalj i Danijel Nikolić. Tada je u Dom naroda PS BiH izabran Čović, a Vukoja je ostao na poziciji sekretara Predstavničkog doma PS BiH.
U njegovoj biografiji nema pravosudnog iskustva niti je ikada radio u pravosudnim institucijama.
Zahtjev predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića je da se Vukoja imenuje za sudiju Ustavnog suda BiH. No, neki od zastupnika stranaka trojke mišljenja su da u Parlament FBiH treba biti upućena cijela lista uspješnih kandidata o kojima će se Parlament izjasniti, dok se iz HDZ-a ali i NIP-a oštro protive i žele samo ime Marina Vukoja uputiti na potvrđivanje.
Mandat ustavnog sudije prestaje sa 70 godina života, a Vukoja bi prema tome mogao u Ustavnom sudu BiH ostati čak 25 godina jer ima 50 godina.
Predsjednik NIP-a Elmedin Konaković koji očito najbolje zna o čemu je sve pregovarao sa predsjednikom HDZ-a i šta mu je obećao, kazao je u Rezimeu FTV-a kako Vukoja nije aktivista ni član političke stranke te da je to „po njemu čista stvar“.
Milorad Dodik se privremeno povlači iz priče o prenosu nadležnosti sa nivoa BiH na nivo Republike Srpske. Stranke vladajuće koalicije predložile su Narodnoj skupštini RS usvajanje seta zaključaka, a jedan od njih, onaj deveti, predviđa odgodu primjene zaključaka o prenosu nadležnosti za šest mjeseci.
“Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da se primjena Zaključaka u vezi sa informacijom o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH, od 10.12. 2021. godine, odlaže za šest mjeseci kako bi se izbjeglo dodatno usložnjavanje spoljnopolitičke poizicije Republike Srpske u složenim geopolitičkim okolnostima”, navedeno je u devetom zaključku čije su usvajanje predložili šefovi klubova SNSD-a, Ujedinjene Srpske, NDP-a, DEMOS-a, Socijalističke partije i NPS-a.
prijedlog Zaključka o “proloniranju” prenosa nadležnosti
Nakon kraće rasprave, zaključci su usvojeni, a predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i predsjednisa RS Željka Cvijanović napustili su salu prije izjašnjavanja.
Podsjećamo, krajem prošle godine, NSRS je usvojila informacije i zaključke kojim je, formalno, započet proces prebacivanja nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta Republika Srpska. Za ove informacije glasalo je 49 poslanika, inače članova vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a.
NSRS je, naime, tada zadužila Vladu RS da “povuče saglasnost na taj Sporazum, te nalaže Vladi da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje zakon o VSTV-u Republike Srpske”
Kada se usvoje ti zakoni, državni zakoni će prestati da važe na teritoriji Republike Srpske.
Zaključci koji se prolongiraju
Skoro identični zaključci su predloženi i u okviru Informacije o prenosu nadležnosti u vezi sa pitanjima iz oblasti odbrane i sigurnosti.
“NSRS zadužuje Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputio na razmtranje i usvajanje NSRS zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti”, navedeno je u trećem predloženom zaključku.
Zaključci čija se primjena prolongira
Sličnim zaključcima se reguliraju i pitanja u vezi sa indirektnim porezima, odnosno pitanja iz nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Nakon toga, Vlada RS je pripremila, a Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o lijekovima Republike Srpske koji je trebao stupiti na snagu krajem juna. Međutim, resorni ministar Alen Šeranić u ponedjeljak našao se na crnoj listi SAD-a, a u obrazloženju odluke o sankcionisanju je navedena upravo rušenje Agencije za lijekove BiH.
Osim ovog zakona, Narodna skupština RS je usvojila u nacrt Zakona o VSTV-u Republike Srpske. Javna rasprava je davno trebala biti okončana, ali do juna ove godine Vlada RS nije dostavila Narodnoj skupštini RS prijedlog Zakona o VSTV Republike Srpske.
Kada prošetate glavnim ulicama Tripolija, nećete steći utisak da se u Libiji, suštinski, vodi građanski rat. U parkovima su roditelji s djecom, a iza zgrade Centralne libijske banke, nasred uske uličice koja dijeli stari grad od Zelenog trga, lokalni trgovci su se okupili da trguju na najčudnijoj berzi na svijetu. U građevinskim kolicima, ona što ih u Bosni zovu tačke, dovoze se vreće novca, pa se, onda, vrši konverzija u neke druge valute.
dolari u “tačkama”
Subota je, inače, za državnu službu neradni dan. Pored ceste koja prolazi pored hotela u kvartu Zawya Al Dahmani, možete vidjeti kako lokalno stanovništvo u debeloj hladovini mirno sjedi. I ne osvrće se kada se stotinjak metara dalje od njih začuju dugi rafali.
— ابن ليبيا السرتاوي🇱🇾🇱🇾🇱🇾 (@MstrMax11) May 28, 2022
Bilo je, dakle, 14 sati kada se baš u tom naselju začula pucnjava. Ali dok sam izašao iz hotela, rafali su prestali. Uslijedio je tek poneki pojedinačni hitac i sve je utihnulo. Prolaznici me usmjeravaju ka obližnjoj zgradi u kojoj je smješteno jedno od ministarstava libijske vlade. Tu je, dakle, bila pucnjava. Stotinjak metara šetnje i onda – problemi. Trojica napružanih muškaraca me opkoljavaju nasred ulice. Jedan od njih je opasan redenicima i u rukama drži mitraljez uperen u mene. Druga dvojica su prekrila lice maslinastozelenim maramama. U rukama su im automtske puške. Oštre upute na arapskom jeziku, kratki pretres kako bi se uvjerili da li sam naoružan i da li ih snimam i naredba da se vratim natrag.
Stranac sam na ulicama Tripolija uvijek je u opasnosti. Naročito – novinar. Zahitur Rahman, novinar iz Bangladeša, 21. je marta ove godine doputovao u Libiju. Na Zelenom je trgu u centru Tripolija napravio nekoliko fotografija i, onda je nestao. Pet dana kasnije, vlasti iz Libije su potvrdile da je novinar NTV-a iz Bangladeša u njihovom pritvoru. Pušten je početkom aprila.
Pucnjave i otmice su ovdje svakodnevnica. Skoro svaki kvart, obasnit će mi Libijci, ima svoju miliciju, koja se, opet, bori za prevlast sa drugom milicijom. Lokalni i strani bisnismeni im, onda, moraju plaćati reket kako bi ih zaštitili.
Pripadnici ovih snaga su naoružani mitraljezima i protuavionskim topovima. Snimci nastali 15. maja ove godine pokazuju jednu noćnu bitku na ulicama Tripolija. No, o tome već dugo u zapadnim medijima ne možete pročitati ništa.
Otkako je, nakon arapskog proljeća i smaknuća Muamera Gadafija, “demokratija” zavladala ovom zemljom, rat nije prestao. U ovom trenutku se, zapravo, i ne zna ko upravlja Libijom i njenim resursima. Grad Bengazi, na sjeveroistoku zemlje, kontrolišu snage generala Khalife Haftara.
General Haftar godinama je bio jedan od oficira najbližih Moameru Gadafiju. Međutim, nakon poraza Libije u ratu sa Čadom, 1987. godine, Haftar je zarobljen i dvije godine kasnije isporučen SAD-u. Tu se priključuje libijskoj opoziciji koju je kontrolirala CIA. Kada je pao Gadafi, Haftar se vratio u Libiju i pokušao je preuzeti kontrolu nad državom. Nevladine organizacije su ga optužile za zločine počinjene u Bengaziju. Iza njega su, neformalno, stale Saudijska Arabija, Egipat sa generalom Abdelom Fatahom al Sisijem na čelu. U početku su na Haftara računali još i Rusija, Francuska i SAD. Međutim, Khalifa Haftar nikada nije uspio uspostaviti kontrolu nad glavnim gradom Tripolijem. Vlasti Turske zvanično su, što vojno, što politički, podržale vlasti u Tripoliju koje Haftar namjeravao svrgnuti. Međunarodna zajednica je, potom, priznala vladu u Tripoliju kao zvaničnu vladu Libije. Međutim, tada dolazi do eskalacije. Amerika je promijenila stranu, a Rusija je ostala uz generala Haftara. Štaviše, Vladimir Putin je u Libiju, kao ispomoć generalu Haftaru, poslao svoju paravonjnu jedinicu Wagner. Istodobno, Rusija je, prema izvještajima arapskih medija, za potrebe Haftar odštampala nekoliko milijardi libijski dolara bez pokrića koji su, potom, pušteni u promet. U Rusiji odštampani novac je, preko Malte, prebacivan u gradove pod kontrolom generala Haftara, a jedna takva pošiljka je zaplijenjena u luci na Malti. Ruska pomoć Haftaru nije značila mnogo. On je ostao vladar Bengazija.
No, onda su započeli problemi i u dijelu Libije koji kontroliše “međunarodno priznata vlada”. Nakon što je u februaru 2021. godine zaustavljen totalni rat, šef prelazne vlade Libije postaje Abdul Hamid Dbeiba. Prema tadašnjem dogovor uz posredstvo međunarodnih zvaničnika, Dbeiba se obavezao da u decembru 2021. godine organizira izbore. Od toga, međutim, nije bilo ništa. Izbori nisu organizirani, a Dbeiba je ostao premijer prelazne vlade sa sjedištem u Tripoliju. Međutim, u februaru ove godine, Parlament čije je sjedište u gradu Tobruku izabrao drugog premijera – bivšeg ministra unutarnjih poslova Fethija Bašagu. Parlamentarci su svoj potez obrazložili time da je premijeru Abdulu Hamidu Dbaibi, koji je imenovan u februaru prošle godine uz posredovanje Ujedinjenih naroda, istekao mandat na neuspjelim izborima u decembru. Dbaiba, međutim, ne pristaje na predaju premijerske fotelje. Fethi Bašaga je 17. maja pokušao ući u zgradu Vlade u Tripoliju, ali su ga milicijske snage koje kontroliše Dbeiba natjerale na povlačenje prema gradu Sirtu. U cijelu priču se, potom, uključuje Osama Al Juwaili, bivši šef vojne obavještajne službe koji je služio Dbaibi. Nakon što je Dbaiba smijenio Juwailija, on se pridružuje Bašagiju kojem je Parlament Libije dao mandat. Sredinom ove sedmice, Al Juwaili je dao ultimatum Abdul Hamidu Dbeibi da u roku od 72 sata napusti zgradu Vlade. Ovaj to odbija. Od četvrtka navečer jake Juwailijeve snage kreću se prema Tripoliju.
Intenziviranje sukoba očekuje se najkasnije u ponedjeljak. Do tada se čuje spooradična pucnjava u četvrti Zawait al Dahmani. Tu se nalaze zgrade Nacionalnog radija i Ministarstva vanjskih poslova Libije . Jedna od frakcija koja kontrolišu ovo naselje zove se Al Nawasi. Jedan njihov pripadnik je ubijen u subotu oko 14 sati. Zove se Malik Džabu.
Ovo je njegova fotografija koja je počela kružiti društvenim mrežama u Libiji. Da li će ovo uvod u novi totalni rat na ulicama Tripolija?
“Nepokretna imovina koja se smatra vlasništvom subjekata javne vlasti iz člana 2. ovog zakona, koju ti subjekti koriste za obavljanje njihove djelatnosti i funkcionisanje, po sili zakona svojina je tih subjekata”, piše u članu 3 prijedloga Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Ovaj Zakon vlasti Republike Srpske namjeravaju usvojiti po hitnoj proceduri, čime će obavezati institucije RS da i imovinu Bosne Hercegovine, suprotno presudama Ustavnog suda BiH, knjiže na entitet.
“Ovim zakonom reguliše se svojina na nepokretnoj imovini koja služi kao sredstvo vršenja i sprovođenja javne vlasti, a koju koriste subjekti koji vrše tu vlast od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Subjekti javne vlasti su Republika Srpska, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge javne službe čiji je osnivač Republika Srpska, odnosno jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: subjekti javne vlasti)”, navedeno je u članovima 1. i 2. predloženog Zakona.
U obrazloženju Zakona navedeno je da je “član 3. Ustava BiH, koji propisuje isključivu nadležnost institucija BiH, isključio regulisanje svojinskih odnosa iz nadležnosti BiH i članom 4. dao nadležnost entitetima da regulišu te odnose”, te da “Republika Srpska nikad nije dala saglasnost da se prošire nadležnosti iz člana 3. Ustava BiH u pogledu svojinskih odnosa”.
“Predložena zakonska rješenja zasnovana su upravo na Ustavu Republike Srpske, i to na Amandmanu XXXII t. 6) i 18) na član 68. Ustava Republike Srpske, te je, koristeći svoje pravo, Republika utvrdila nepokretnu imovinu koja je svojina javne vlasti u izvršenju njene primarne funkcije”, piše u obrazloženju.
Kompletan matgerijal koji se odnosi na ovaj zakon, možete pročitati klikom ovdje.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik učestvovao je u radu Predsjedništva BiH čime je prekršio dogovor stranaka iz RS-a o bojkotu rada institucija BiH. On je u ponedjeljak kasno navečer, na vanrednoj telefonskoj sjednici, koju je sazvao predsjedavajući Željko Komšić, nakon višesatnog odbijanja učestvovanja u radu Predsjedništva, glasao protiv prijedloga odluke o imenovanju Upravnog vijeća Centralne banke BiH. S obzirom na to da nije postojao konsenzus, odluka o izboru Upravnog vijeća Centralne banke nije usvojena. Bez obzira na to, aktualni saziv Vijeća kojem mandat ističe u utorak, nastavit će sa radom do imenovanja novog saziva. To će, prema informacijama Istrage, biti i tumačenje OHR-a koji će se pozvati na odluku Ustavnog suda BiH po apelaciji Sulejmana Tihića od 13. jula 2012. godine kojom je utvrđen kontinuitet vlasti.
Ustavni sud BiH tada je konstatovao da mandat izabranog ili imenovanog zvaničnika traje do imenovanja ili izbora njegovog nasljednika.
“Ovakva odredba ima za cilj da osigura kontinuitet vlasti i stalnost Parlamenta u državi, jer nemogućnost konstituiranja tijela nakon izbora ne smije utjecati na mogućnost izvršavanja vlasti, a time i na funkcionalnost države”, konstatovao je Ustavni sud BiH.
To znači da će guverner CBBiH i predsjedavajući Upravnog vijeća i dalje biti Senad Softić, a ostali čalnovi ostaju Radomir Božić, Šerif Isović, Danijela Martinović i Dragan Kulina.
Dodikovo pojavljivanje, odnosno učestvovanje u telefonskoj sjednici nije “spriječilo štetne posljedice po RS”. U Upravnom vijeću Centralne banke Milorad Dodik ni ubuduće neće imati većinu. No, nakon ovoga jasno je da je predsjednik SNSD-a prekršio međustranački dogovor u RS-u koji je uslijedio nakon pto je Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima je zabranjeno negiranje genocida i drugih počinjenih zločina.
Nekoliko sati prije izjašnjenja Predsjedništva BiH, novi visoki predstavnik Christian Schmidt u Sarajevu se sastao sa guvernerom Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Senadom Softićem.
Schmidt je naglasio potrebu za postojanjem jake i nezavisne CBBiH – dejtonske institucije koja štiti stabilnost monetarnog i finansijskog sektora BiH od svog osnivanja 1997. godine, čime direktno doprinosi sveukupnoj stabilnosti i razvoju zemlje.
Visoki predstavnik i guverner CBBiH razmijenili su mišljenje o potrebi očuvanja i daljnjeg razvijanja dosadašnjih uspjeha, te o važnosti kontinuiranog rada upravljačkih struktura CBBiH u cilju očuvanja neometane sposobnosti CBBiH da izvršava svoje ustavne i zakonske obaveze, saopćeno je iz OHR-a.
Time je, faktički, podržan aktualni saziv upravljačkih struktura CBB-a BiH.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović jutros se na biračkom mjestu u Kosači u Mostaru pojavio sa stranačkim obilježjima svoje stranke. Time je lider HDZ-a BiH prekršio Izborni zakon.
“Nije dozvoljeno donošenje obilježja i simbola sa političkom konotacijom na biračko mjesto i u njegovu okolinu”, navedeno je u stavu 5 člana 5.6 Izbornog zakona BiH.
Iako Zakon jasno propisuje da na izborna mjesta nije dozvoljeno donošenje simbola sa političkom konotacijom, Čović je na biračko mjesto došao sa maskom na kojoj je bio logo Hrvatske demokratske zajednice BiH sa izbornim sloganom te stranke: “Mostar pobjeđuje”.
U Mostaru se od jutros, nakon 12 godina, održavaju lokalni izbori na kojima stanovnici tog grada biraju gradske vijećnike koji će, potom, biragi gradonačelnika. Biračka mjesta otvorena su u 7 sati, a lokalni izbori 2020. godine za Gradsko vijeće Grada Mostara održavaju se i uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera. Glasanje će trajati do 19 sati.
Bosna i Hercegovina neće imati svog predstavnika na Dubrovnik forumu koji se održava 9. i 10. jula. Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković odbila je učešće jer je procijenila da ne može stići na komemoraciju u Srebrenici koja se održava 11. jula, odnosno dan nakon konferencije u Dubrovniku.
“Zvali su me, ali sam rekla da ne mogu uoči Srebrenice”, potvrdila je za Istraga.ba ministrica Turković.
Za razliku od ministrice vanjskih poslova BiH, na Dubrovnik forumu je svoje učešće potvrdilo deset ministara vanjskih poslova i to ministri iz Slovačke, Slovenije, Malte, Albanije, Grčke, Češke, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Latvije. Forumu će prisustvovati Josep Borrell, povjerenik Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku.
Glavna tema četrnaestog izdanja ministarskog foruma, objavio je HRT, bit će utjecaj pandemije covida-19 na geopolitičke odnose i svjetsku ekonomiju, a u petak ga otvara premijer Andrej Plenković.
Svoj prvi međunarodni nastup na forumu će imati Christian Schmidt, novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, a u Dubrovnik dolaze i povjerenica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica i glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić.
U subotu se na skupu održavaju tri diskusije, na temu geopolitike u svijetu nakon pandemije, političke situacije na zapadnom Balkanu te ekonomskog razvoja na tom području kroz Europsku uniju i inicijative Triju mora i Kina 17+1.
Prema zvaničnom programu, učesnici Foruma će se okupiti u petak navečer na gala večeri koja je zakazana za 21 sat. Već sljedećeg dana, 10. jula, za 8 sati i 50 minuta zakazano je zajedničko fotografisanje. Nakon toga slijede uvodna obraćanja hrvatskog premijer Andreja Plenkovića i Josepa Borrella, povjerenika Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku. Početak posljednjeg panela zakazan je za 12 sati i 15 minuta. Forum Dubrovnik završava u subotu, svečanim ručkom u 14 sati i 30 minuta. Čak i da ostane na ručku u Dubrovniku, ministrica vanjskih poslova BiH bi svoje obaveze na Forumu završila 10. jula, najkasnije do 16 sati. Komemoracija u Potočarima počinje 11. jula u 11 sati ili 19 sati nakon završetka Foruma. Od Dubrovnika do Srebrenice, bez policijske pratnje, može se stići za šest sati efektivne vožnje, što znači da bi Biseri Turković ostalo najmanje 12 sati za odmor između dva bitna događaja. No, ona je odlučila da ne učestvuje na Dubrovnik forumu kojem će prisustvovati deset ministara vanjskih poslova među kojima su i ministri iz Crne Gore i Sjeverne Makedonije.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
