Delegati iz SDA i SBB-a prisustvovat će današnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, saznaje Istraga. To znači da će biti kvorum u Klubu Bošnjaka, što je jedan od presudlova za održavanje sjednice na kojoj bi trebao biti razmatran prijedlog izmjena Izbornog zakona koje su predložili delegati iz HDZ-a BiH.
Podsjećamo, Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić, Amir Fazlić i Munib Jusufović u utorak su odluči bojkotovati sjednicu Doma naroda BiH, ocijenivši to kao jedan od načina da se, barem privremeno, stopira usvajanje HDZ-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH.
“Odlučili smo ne prisustvovati kako bismo spriječili usvajanje nakaradnog zakona”, kazao je u utorak dopredsjedavajući Doma naroda BiH Bakir Izetbegović.
No, líder HDZ-a i predsjedavajući Doma naroda PS BiH Dragan Čović je odmah zakazao novu hitnu sjednicu za srijedu ujutro. Kadrovi SDA i SBB-a su, prema informacijama Istrage, ipak odlučili prisustvovati sjednici. Ukoliko uopće dođe do glasanja (postoje i drugi mehanizmi blokade), HDZ-ov prijedlog će biti usvojen u Domu naroda, jer delegati HDZ-a i SNSD-a u zbiru imaju osam ruku, što znači da imaju potrebnu većinu.
Jučerašnja zbivanja u Domu naroda BiH osudili su i iz Ambasade SAD-a.
“Dešavanja u Domu naroda Parlamenta BiH bila su zajednički neuspjeh političkih predstavnika da ispune svoje ustavne obaveze. HDZ BiH, uz podršku SNSD-a, neprimjereno je iskoristio hitnu proceduru kako bi podnio uzmi-ili-ostavi prijedloge izborne reforme za koje je ranije zaključeno da su u suprotnosti s pravnim standardima i standardima ljudskih prava EU. To je uključivalo vlasništvo političkih stranaka nad izbornim mandatima, model sa dvije liste za Predsjedništvo BiH koji bi predstavljao dalju etničku podjelu i druge regresivne elemente. Odluka SDA da zloupotrijebi uslov za kvorum Doma naroda kako bi blokirala raspravu također je bila nedosljedna sa principima funkcionalnih demokratskih institucija. Nesuglasice treba rješavati kroz debatu i glasanje, a ne bojkotom. Opstrukcija i bojkot institucija na državnom nivou, bez obzira ko to radi, predstavlja destabilizirajuće antidejtonsko ponašanje”, saopćeno je iz Ambasade SAD.
Kada upitate Dragana Čovića kojim to članom predloženih izmjena Izbornog zakona BiH rješava presude iz Strazbura i pitanje ostalih i građana BiH, lider HDZ-a BiH će vam odgovoriti da on nije tu ta obrazlaže zakon.
“Moj posao nije da obrazlažem ZakonAko sutra (u srijedu) bude održana sjednica Doma naroda, ponudit ćemo kompletna obrazloženja svih elemenata izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH”, reći će Čović.
Nakon što je u utorak u 11 sati propala “žurna sjednica” Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH , Dragan Čović je, u svojstvu predsjedatelja Doma, zakazao novu sjednicu. Srijeda u 10 sati. lli, da dodatno preciziramo, sjednica Doma naroda bi trebala biti održana sat vremena prije početka sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na sjednicama oba doma trebale su biti izmjene Izbornog zakona. Dom naroda bi trebao raspravljati o HDZ-ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona, dok je na dnevnom redu Predstavničkog doma trebao bitiPrijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, čiji su predlagači poslanici SDA (Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić), SBB-a (Edita Đapo), SDP-a (Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez), Naša stranka (Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović) i NiP-a (Denis Zvizdić). No, propast oba zakona je izvjesna.
HDZ-ove izmjene Izbornog zakona BiH oborili su delegati iz Kluba Bošnjaka, tri SDA-ova i jedan SBB-ov, do su izmjene Izbornog zakona koje se odnose na izborni integritet na Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma oborili zastupnici iz SNSD-a i HDZ-a, jer sjednici Komisije nisu prisustvovali SDP-ov zastupnik Nermin Nikšić i SDS-ov Dragan Mektić. No, sada se vratimo sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
SDP-ov državni zastupnik Saša Magazinović krajem će prošle sedmice prvi detektovati novu strategiju HDZ-a BiH glede izmjena Izbornog zakona.
“Za one koji su se pitali zašto se Dragan Čović ušutio. Dakle, ide Izborni zakon u Dom naroda. Tamo će ga vjerovatno HDZ i SNSD usvojiti, a onda slijedi pritisak na Predstavnički dom. Nastavlja se igra, a vidjet ćemo ko sve i kako igra u njoj”, napisao je Magazinović na svom Twitter nalogu.
I, uistinu, zahvaljući SDA-ovoj kratkovidoj politici, SNSD je dobio četvrtog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, što im je, u zbiru sa četiri HDZ-ova delegata, omogućilo da imaju osam sigurnih ruku, što je, opet, potrebna većina za usvajanje ovog ali i drugih zakona.
Očito svjesni da će HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona biti usvojen na Domu naroda, delegati SDA, Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić i Amir Fazlić, odlučili su da ne dođu na sjednicu. Pridružio im se i SBB-ov Munib Jusufović koji je, također, izostao. Osim četvorice Bošnjaka, u sali je izostao i Mladen Bosić, delegat iz reda srpskog naroda koji je kadar SDS-a. Neuspjelom početku sjednice su nazočili svi delegati iz reda hrvatskog naroda, četiri HDZ-va i Zlatko Miletić, četiri delegata iz reda sprkog naroda (svi SNSD) i jedan delegat iz reda bošnjačkog naroda – SDP-ov Denis Bećirović. Ali bez obzira na Bećirovićevo prisustvo, kvoruma u Klubu Bošnjaka nije bilo. Čović je morao prekinuti sjednicu i zakazati novu, za srijedu, sa, vjerovatno, istim ishodom. Čovićev prijedlog izmjena Izbornog zakona, tako, neće biti usvojen. Kao što neće biti usvojene ni izmjene Izbornog zakona koje su predložili zastupnici SDA, SDP-a, Naše stranke, SBB-a i NiP-a. Te izmjene, možete ih pročitati ako kliknete ovdje, odnosile su se na poboljšanje izbornog integriteta, odnosno smanjenje šansi za izborne manipulacije. O ovom prijedlogu su se, po proceduri, prije sjednice Predstavničkog doma, trebali izjasniti članovi Ustavnopravne komisije koja broji devet članova. Na čelu komisije je Alma Čolo (SDA), zamjenici su joj Obren Petrović (SNSD) i Nikola Lovrinović (HDZ/HNS), a članovi Borjana Krišto (HDZ), Dragan Mektić (SDS), Nermin Nikšić (SDP), Nebojša Radmanović (SNSD), Safeto Softić (SDA) i Zlatan Begić (DF). Odluka se donosi većinom glasova. SNSD i HDZ u Komisiji imaju četiri zastupnika, što znači da bi mogli biti preglasani ukoliko bi svi drugi zastupnici glasali. No, u utorak su izostala dvojica članova Komisije. Dragan Mektić (SDS) je u Banja Luci polagao cvijeće, a Nermin Nikšić (SDP) je bio u Konjicu na “strateškom” planiranu svoje partije. Zbog njihovog izostanka, HDZ i SNSD su uspjeli preglasati članove Ustavnopravne komisije koji dolaze iz SDA i DF-a. Predložene izmjene Izbornog zakona koje se odnose na poboljšanje izbornog integriteta nisu dobile podršku. I zbog toga u srijedu neće biti razmatrane na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Zastupnicima je prostalo jedino da prihvate izvještaj Komisije.
Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH danas neće biti održana, saznaje Istraga.ba. Trojica delegata SDA (Bakir Izetbegović, Amir Fazlić i Asim Sarajlić) neće prisustvovati sjednici Doma naroda, što znači da neće biti kvoruma za održavanje hitne sjednice na kojoj bi se teebalo raspravljati o HDZ-ovom prijedlogu za izmjene Izbornog zakona BiH.
Naime, da bi sjednica Doma naroda Parlamentarna skupština BiH mogla biti održana, nužno je da joj prisustvuje po najmenje tri delegata iz sva tri kluba naroda. Kako SDA u Klubu Bošnjaka ima trojicu od pet delegata, njihovo odsustvo znači da nema kvoruma za održavanja sjednice.
SNSD i HDZ u Domu naroda PS BiH imaju osam delegata, što znači da imaju potrebnu većinu za usvajanje izmjena Izbornog zakona koji je predložio Dragan Čović.
Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić u ponedjeljak je “izrazila nadu da će na sjednici Doma naroda Parlamentrane skupštine BiH biti usvojene izmjene i dopune Izbornog zakona koje je u parlamentarnu proceduru uputio HDZ”
“Želim da budem optimista. Da ne propuštamo uvijek zadnju šansu. Optimista sam da će se naći dovoljno mudrosti i razumijevanja da se ovaj prijedlog o izmjenama i dopunama usvoji”, rekla je Majkić.
Osim što Čovićev prijedlog ide u prilog HDZ-u, predložene izmjene Izbornog zakona BiH ojačavaju i SNSD-ovu poziciju. Konkterno, HDZ BiH predlaže da se mijenja i način izbora delegata za Dom naroda BiH iz Narodne skupštine RS.
“Izbor izaslanika iz Republike Srpske u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH provodi se na način da svaka politička stranka ili svaki zastupnik u Narodnoj skupštin Republike Srpske ima pravo da predloži listu za izbor srpskih izaslanika u Dom naroda Parlamentarne sekupštine BiH”, navedeno je u predloženim izmjenama Izbornog zakona.
Ova odredba znači da bi, gledajući trenutno stanje u NSRS, SNSD i njegovi partneri imali svih pet delegata u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Svih pet delegata u Klubu Hrvata Domu naroda PS BiH bi, prema predloženim izmjenama Izbornog zakona, pripao i HDZ-u. To dokazuje i predloženi način izbora delegata u Domu naroda Federacije BiH.
“Broj izaslanika iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih,koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz zakonodavnog tijela svakog kantona proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Kantoni koji imaju zastupljenost nekog od konstitutivnih naroda manja od 5 posto u odnosu na ukupan broj tog konstitutivnog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine zajednički biraju jednog izaslanika u Dom naroda Parlamenta Faederacije Bosnei Hercegovine”, navedeno je u članu 9 predloženog Zakona.
To znači da bi HDZ imala sigurnih 16 od ukupno 17 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda Federacije BiH. Sa tih šestnaest delegata, HDZ BiH bi neometano mogao izabrati pet delegata u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Aktualni članovi Centralne izborne komisije BiH izabrani su u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Sud BiH je 21. aprila ove godine odbio tužbu bivšeg člana CIK-a Branka Petrića koji je osporavao izbor aktualnih članova CIK-a.
“Prema ocjeni ovog vijeća paušalni su prigovori tužitelja da imenovani kandidati za članove CIK-a nisu pravni stručnjaci s iskustvom u provedbi izbora ili izborni stručnjaci”, navedeno je u odluci Suda BiH.
Branko Petrić je osporavao i pravo Predstavničkog doma da, bez prethodno provedene konkursne procedure, imenuje članove Centralne izborne komisije BiH.
“Sud je stanovišta da je Predstavnički dom PS BiH, kada je samostalno imenovao, postupao neposredno i u skladu sa ustavnim ovlaštenjima Parlamentarne skupštine BiH i prema relevantnim propisima Izbornog zakona BIH, na koji način je osigurao da CIK ima sedam članova u skladu sa članom 2.5 Izbornog zakona BiH”, piše u obrazloženju odluke.
Podsjećamo, u martu 2020. godine Predstavnički dom PS BiH je imenovao Vanju Bjelicu Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeda Šantića za članove Centralne izborne komisije BiH nakon što je, prehodno, istekao mandat Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Suadu Arnautoviću i Ahmedu Šantiću. Parlamentarne komisije su kasnile sa procedurom i kandidatskom listom što je ostavilo mogućnost Predstavničkom domu PS BiH da imenuje navedene članove. Petrić je, potom, podnio tubu Sudu BiH tražeći poništavanje imenovanja. No, Sud BiH ga je odbio. Na ovu odluku se ne može izjaviti redovna žalba, ali se može pokrenuti vanredni pravni lijek u roku od 30 dana.
Osim toga, lideri HDZ-a i SNSD-a Dragan Čović i Milorad Dodik su od 2020. godine tvrdili da je aktualni saziv članova CIK-a izabran suprotno Izbornom zakonu. Međutim, Sud BiH je potvrdio da je proces imenovanja proveden u skladu sa Izbornim zakonom.
Dva doma Državnog parlamenta, u samo dva dana, razmatrat će dva različita prijedloga izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Na dnevnom redu “hitne sjednice” Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine , zakazane za 26. april, bit će “Zahtjev delegata Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH: Dragana Čovića, Lidije Bradare, Marine Pendeš i Bariše Čolaka za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku”. Dan kasnije, na dnevnom redu redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH bit će “Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, predlagači: poslanici Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić, Edita Đapo, Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović i Denis Zvizdić“.
A sada ćemo, ukratko, razjasniti o čemu se radi. Izmjene Izbornog zakona koji HDZ BiH predlaže odnose se na “politička pitanja”, pored ostalog, i na način izbora članova Predsjedništva BiH. Za razliku zvaničnika HDZ-a, zastupnici političkih partija sa sjedištem u Sarajevu (SDA, SDP, NS i SBB) u parlamentarnu su proceduru uputili Prijedlog izmjena Izbornog zakona koji se odnosi na “integritet” izbornog procesa.
“Prijedlog izmjena Izbornoga zakona kojI smo dostavili u žurnu parlamentarnu proceduru je samo prvo poluvrijeme naše inicijative čiji je cilj ukloniti diskriminaciju kako Hrvata, tako i svih manjina Židova, Roma i drugih građana koji se ne mogu kandidirati na najviše pozicije u državi” izjavio je u subotu za Fenu predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović.
Ali ako se pažljivije pročita HDZ-ov prijedlog, može se vidjeti da diskriminacija uopće nije riješena. Naprotiv. Evo kako se biraju članovi Predsjedništva BiH.
“Članove Predsjedništva, koji se neposredno biraju s teritorija FBiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u centralni birački popis za glasanje u FBiH. Birač upisan u centralni birački popis za glasanje u FBiH može glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u FBiH. Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata sa koje je izabran kandidat ako: Dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u FBiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, navedeno je u HDZ-ovom prijedlog izmjena Izbornog zakona.
Kako se može vidjeti, pitanje ostalih, odnosno građana BiH nije riješeno. ALI Čovićev prijedlog je, svakako, osuđen na propast. Čak i ako ovaj prijedlog bude usvojen u Domu naroda Paslamentarne skupštine BiH glasovima SNSD-a i HDZ-a (ukupno imaju osam), Zakon neće dobiti potrebnu većinu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Istovremeno, za očekivati je da političke partije sa sjedištem u Sarajevu i opoizicija iz Republike Srpske u Predstavničkom domu izglasaju izmjene Izbornog zakona koje se odnose na “integritet”. Ali te izmjene sigurno neće dobiti podršku u Domu naroda BiH, gdje većinu imaju SNSD i HDZ BiH.
Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković (HDZ) odbio je susret sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem i članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, saznaje Istraga.
“Ja sam se već ispričao, neću mogu imati sa njima sastanak u tom dijelu. Ja sam u nekom drugom poslu, na terenu”, rekao je Bošković u razgovoru za Istraga.ba.
Grad Stolac u petak navečer je pogodio snažan zemljotres. Jedna osoba, djevojka Elmira Sefo, smrtno je stradala, dok je neko osoba zadobilo lakše tjelesne povrede. Najveća šteta je pričinjena u na stambenim objektima u naselju Kukavac. Dvojica članova Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović zaputili su se u Mostar i Stolac kako bi razgovarali o pružanju pomoći ugroženim porodicama. Iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića je zatražen i službeni sastanak sa gradanačelnikom Boškovićem. Međutim, ovaj HDZ-ov kadar je odbio sastanak.
“Neću se sastati s njima”, kazao je Bošković, ističući da će dvojica članova Predsjedništva BiH u Stocu biti “oko podne”.
Nešto ranije, Bošković je u izjavi za Avaz kazao da je razgovarao sa “predsjednikom Draganom Čovićem”, ali i i Miloradom Dodikom.
“Mi smo na kriznom stožeru razmatrali to pitanje i imao sam pozive potpore od mojih kolega gradonačelnika, načelnika, predsjednika Vlade HNK, predsjednika Čovića, pa i Dodika, koji se solidarizirao sa svima nama i nadam se da ćeno iznaći snage da pomognemo svima”, rekao je Bošković u razgovoru za Avaz.
Propast pregovora o izmjenama izbornog zakona, za evropskog je zastupnika Paula Rangela, ravno rušenju institucija BiH u režiji Milorada Dodika. Osim toga, izmjene izbornog zakona, prema Rangelu, treba provesti samo u Federaciji BiH. Zaključujemo to na osnovu drafta rezolucije o BiH, o kojoj bi se ove sedmice trebali izjasniti članovi Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta. Dokument je pripremio izvjestitelj Evropskog parlamenta za BiH Paulo Rangel, koji je, pored nacrta rezolucije, europarlamentarcima dostavio i Explenatory Statement, ili “objašnjenje” u kojem “zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine” identifikuje kao jednu od “dvije ključne prepreke napretku BiH na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta i izabranom putu ka evropskim integracijama”.
Nacrt rezolucije i Rangelovo objašnjenje (o kojem se neće glasati) možete pročitati ukoliko kliknete ovdje, a ključne rečenice iz ovog dokumenta ćemo obraditi u nastavku ovog članka.
“Izvjestilac identifikuje dvije glavne prepreke napretku BiH na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta i izabranom putu ka evropskim integracijama: bojkot i povlačenje iz državnih institucija i organa odlučivanja od strane rukovodstva i predstavnika Republike Srpske, odnosno Milorada Dodika; i zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine“, navedeno je u “objašnjenju” Paula Rangela, izvjestioca Evropskog parlamenta.
Rangel, dakle, smatra da se reforma izbornog zakonodavstva treba provesti samo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Što je, opet, u skladu sa zahtjevima HDZ-a BiH čije interese u EU Parlamentu zastupaju svi europarlamentarci iz Hrvatske. Portugalski europarlamentarac, zadužen za izvještaje o BiH, i u nastavku svog objašnjenja izborni zakon i rušenje instuticija BiH dovodi u istu ravan.
“Neuspješno postizanje neselektivnog i bezuslovnog povratka u sve državne institucije, kao i uravnoteženog dogovora o reformi izbornog zakona, i dalje će ometati društveni, ekonomski i euroatlantski napredak BiH, štetiti naporima u pomirenju i nesumnjivo doprinijeti jačanju tenzija u zemlji i regiona, posebno imajući u vidu rusku agresiju na Ukrajinu i povezano zlonamjerno uplitanje na Zapadni Balkan”, napisao je Rangel, zaboravljajući da su upravo ambasadori Ruske Federacije u BiH od 2017. godine zagovarali “izmjene izbornog zakonodavstva”.
Prvo je to u avgustu 2017. godine učinio bivši ruski ambasador Petr Ivancov ističući da u BiH treba riješiti “hrvatsko pitanje”, da bi krajem marta aktualni ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izrazio nezadovoljstvo što pojedine članice EU (u ovom slučaju Nizozemska) insistiraju na “uklanjanju termina konstitutivnost”.
Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov podržao je “koncept konstitutivnosti” za koji se zalaže HDZ BiH, @Dragan_Covic i Vlada Republike Hrvatske. Kalabuhov je “napao” stav Nizozemske koja se u institucijama EU usprotivila upotrebi termina “konstitutivnost” u kontekstu BiH pic.twitter.com/kPua9wN2BN
Upravo se termin “konstitutivnost” pominje i u samom draftu rezolucije koji je pripremio izvjestitelj Paulo Rangel.
“Evropski parlament ponavlja svoju jasnu podršku demokratskoj transformaciji BiH kroz evropsku integraciju, zasnovanu na suverenitetu i teritorijalnom integritetu, utemeljenoj na principima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda kako je ugrađeno u Ustav”, navedeno pod tačkom 3. predloženog teksta rezolucije.
tačka 3 nacrta Rezolucije: konstitutivnost naroda
Rangel predlaže da Evropski parlament potakne “BiH da napreduje u ostvarivanju 14 ključnih prioriteta vraćanjem neovisnosti pravosuđa, jačanjem vladavine prava, intenziviranjem borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, osiguravanjem slobode medija i povoljnog okruženja za civilno društvo te zaštitom ranjivih skupina”, te naglašava da provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma uključuje obavezu provedbe odluka OHR-a. Onda se, ponovo, vraća izmjenama izbornog zakonodavstva.
“Evropski parlament žali zbog zastoja u pregovorima o reformi izbornog zakona u BiH i nedostatka političke volje da se ona prevaziđe; poziva sve aktere da odmah postignu uravnotežen sporazum, da ispune ustavnu dužnost demokratskog upravljanja i da zajamče transparentnost i integritet izbornog procesa”, navedeno je pod tačkom 5. predložene rezolucije.
Izbori i su, očito, centralna tema Paula Rangela koji predlaže da Evropski parlament “naglašava važnost održavanja izbora ove godine kako je planirano“. No, onda opet vraća izbornim reformama, s tim da sintagmu “konstitutivni narodi” više ne koristi”.
“Evropski parlament podržava transparentne i inkluzivne ustavne i izborne reforme kako bi se osigurala ravnopravnost i nediskriminacija svih građana, povećala odgovornost i transformisala BiH u potpuno funkcionalnu i inkluzivnu državu odmah provođenjem odluka, mišljenja i preporuka nadležnih sudova i međunarodnih tijela; podržava transatlantske napore u tu svrhu”, navedeno je pod tačkom 13. rezolucije koju predlaže izvjestitelj za BiH Paulo Rangel.
On, dalje, predlaže da EU parlament oštro osudi “nepoštovanje međunarodnih i nacionalnih normi i obaveza, svu retoriku mržnje i remetilačko djelovanje, uključujući povlačenje iz institucija, posebno rukovodstva entiteta Republika Srpska, čime se destabilizira zemlja, podriva njena državnost kršeći Dejtonski mirovni sporazum i sistematski koči odluke o ključnim zakonima i reformama; odbacuje sve pokušaje formiranja paralelnih paradržavnih institucija, koji potkopavaju državne institucije, pravni poredak, neovisnost i suverenitet pravosuđa; poziva na potpuni, neselektivni i bezuvjetni povratak u sve državne institucije”, te da se pozove EU i međunarodna zajednica “da koriste sve raspoložive alate, uključujući ciljane sankcije, protiv destabilizirajućih aktera u zemlji”.
I Christan Schmidt je shvatio da izjave i izražavanje zabrinutosti nisu dovoljni. Posegnuo je za bonskim ovlaštenjima i suspendirao Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS.
“Obustavio sam primjenu Zakona do ocjene Ustavnog suda BiH, kako bi se izbjegle negativne pravne reprekusije za građane i potencijalne investitore. Danas proširujem i zabranu raspolaganja državnom imovinom”, saopćio je visoki predstavnik, govoreći pred snimateljima.
Novinari nisu mogli prisustvovati Schmidtovom obraćanju. Ali to sada nije ni bitno.
“Ovom odlukom jasno se daje do znanja da samo država Bosna i Hercegovina može raspolagati državnom imovinom odnosno uređivati vlasništvo nad državnom imovinom, što se primjenjuje na sve nivoe vlasti u BiH”, rekao je Schmidt.
Uporedo sa saopćavanjem odluke o suspenziji Zakona o imovini,. visoki predstavnik poslao pismo čelnicima bh. instituticija i Republike Srpske. Pismo je naslovljeno i na Milorada Dodika.
“Pišem da vas obavijestim o Naredbi koju danas izdajem kojom se obustavlja primjena Zakona o nepokretnoj imovina koja služi za obavljanje poslova javne vlasti (“Službeni glasnik Republike
Srpska”. broj 29/22) i Odluke o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani tzv. raspolaganje državnom imovinom Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine
Hercegovina” br.18/05, 29/06, 85/06. 32/07, 41/07, 74/07, 99/07 i 58/08). Prilikom donošenja ove odluke, obavio sam brojne konsultacije sa članicama PIC-a. Bez obzira na opetovane pozive Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira svima vlasti u Bosni i Hercegovini da se suzdrže od poduzimanja jednostranih radnji koje potkopavaju rješenjem državne imovine, 10. februara 2022. godine, Narodna skupština Republike Srpske
godine donijela je Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za obavljanje poslova javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 29/22)”, naveo je Schmidt.
Osim odluke o suspenziji Zakona, Schmidt je nametnuo i izmjene Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine . Evo šta piše u samoj odluci.
“U Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br.18/05, 29/06, 85/06, 32/07, 41/07, 74/07 , 99/07 i 58/08), član 1. stav (2) mijenja se i glasi:
“U smislu ovog Zakona, pod državnom imovinom podrazumijeva se:
nepokretna imovina koja pripada državi Bosni i Hercegovini na osnovu međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije, koji su 29. juna 2001. god. potpisale države Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Slovenija i Savezna Republika Jugoslavija;
nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina do 31. decembra 1991. godine;
poljoprivredno zemljište, koje državnom imovinom smatra Ustavni sud Bosne i Hercegovine u svojoj odluci u predmetu br. U-8/19;
rijeke, šume i šumsko zemljište koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u svojim odlukama u predmetima br. U-9/19 i br. U-4/21 utvrdio kao državno vlasništvo.
Član 2.
Član 2. stav (1) mijenja se i glasi:
“Bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo Bosna i Hercegovina, kao njen titular, u skladu s odredbama ovog zakona. ”
Član 3.
Član 4. mijenja se i glasi:
“Privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom u skladu s ovim zakonom ostaje na snazi do stupanja na snagu zakona na državnom nivou kojim se uređuju prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom, a koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, odnosno sve dok visoki predstavnik drukčije ne odluči.”
Član 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.
Visoki predstavnik Christian Schmidt upotrijebit će bonske ovlasti, saznaje Istraga. Schmidt će do kraja dana suspendirati Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS. Odluka bi trebala biti saopćena na konferenciji za novinare koja je zakazana u OHR-u za 18 sati i 30 minuta.
Prema informacijama Istrage, Schmidt će privremeno suspendirati Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS, sve dok Ustavni sud BiH ne donese odluku o ovom zakonu.
Podsjećamo, predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović objavila je Ukaz o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
“Proglašavam Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, koji je Narodna skupština RS usvojila na Dvadesetoj redovnoj sjednici, održanoj 10. februara 2022. godine”, piše u Ukazu Željke Cvijanović, objavljenom Službenom glasniku.
Osim Zakona o imovini, očekuje se da Schmidt poništi i Zakon o lijekovima RS, koji bi trebao stupiti na snagu krajem juna i kojim su vlasti RS otele nadležnosti državnoj Agenciji za lijekove. No, Istraga još uvijek nije dobila službenu potvrdi da će i ovaj zakon biti poništen.
Bivša glavna državna tužiteljica, a trenutno samo tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić od danas je na crnoj listi SAD-a. Na listi sankcija je i ime Asima Sarajlića, aktualnog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
“Gordana Tadić je obavljala dužnost glavne tužiteljice u Tužilaštvu BiH od 2019. do 2021. godine. Tokom 2021. godine službeno je smijenjena od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća nakon što nije dodijelila predmete tužiocima putem automatizovanog predmeta. Sistem raspodjele dizajniran da spriječi donošenje odluka o dodjeli tužioca na osnovu ličnih ili političkih razloga. Osim toga, Tadić je, kako se navodi, iskoristila svoju poziciju glavnog tužioca da promovira svoje lične i porodične interese. Nadalje, navodno je naplatila državnu stambenu naknadu putem fiktivnog ugovora”, navedeno je u obrazloženju odluke američkih vlasti.
“Asim Sarajlić je poslanik u Parlamentu Bosne i Hercegovine (BiH) i donedavno je bio visoki funkcioner Stranke demokratske akcije (SDA) u BiH. Sarajlić je ozloglašeni subjekt “afere Asim”, političke korupcionaške afere u kojoj je uhvaćen kako obećava posao supruzi partijskog delegata u zamjenu za traženo glasanje o poziciji unutar političke stranke. Sarajlić je optužen za dodatna krivična djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja i trgovinu uticajem. Sarajlić je također zloupotrijebio svoj položaj u odnosu na BH Telecom, veliko državno preduzeće u BiH. U tom svojstvu, Sarajlić je lično prihvatao plaćanje od kandidata za posao u zamjenu za radna mjesta, i inače je vršio neumjeren uticaj na proces zapošljavanja. U sklopu ove aktivnosti, Sarajlić je preporučio kandidate koji su navodno bili ozbiljno nedovoljno kvalifikovani, što narušava integritet kompanije”, piše u obrazloženju odluke kojom je Asim Sarajlić stavljen na crnu listu SAD-a.
Danas je Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) odredio sedam pojedinaca u četiri zemlje zapadnog Balkana. Na listi je bivši makedonski premijer Nikola Gruevski, te bivši predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
