Na prvi pogled se čini da je Milorad Dodik “pokleknuo” u vezi sa angažmanom snaga EUFOR-a u BiH. Ali prijedlog lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH zapravo je velika opasnost za sigurnost Bosne i Hercegovine. I u svemu tome mu, prema informacijama Istrage, pomaže šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler. Evo o čemu se radi.
“Ukoliko dođe do zastoja u odlučivanju u Vijeću sigurnosti UN-a smatram da Predsjedništvo BiH treba da zatraži od Evropske unije da ALTEA nastavi svoju misiju i Bosni i Hercegovini”, objavio je u petak na svom Twitter nalogu član Predsjedništva Milorad Dodik nakon susreta sa operativnim komandantom EUFOR-ove misije ALTEA u BiH.
Уколико дође до застоја у одлучивању у Савјету безбједности, сматрам да Предсједништво БиХ треба да затражи од ЕУ да ''Алтеа'' настави своју мисију у БиХ.
Nšto kasnije, Dodik je, prema informacijama Istrage, sastanku predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom kazao kako je on zainteresiran da se o angažmanu EUFOR-a odlučuje u Briselu, a ne u Vijeću sigurnosti UN-a. Slično je ponovio i na konferenciji za novinare. Istakao je da je i Misija Altea bila korisna i da treba da ostane u formatu koji danas jeste,
“Treba zahvaliti EU na njenom prisustvu jer je to dalo uvjernje ljudima da je bezbjednost zagarantovana. Saglasni smo da je potrebno očuvati mir i stabilnost i to nema nikakvu alternativu, pokušati obezbijediti lance snabdijevanja”, rekao je Dodik.
No, šta se krill iza te izjave? Dva su ključna problema.
Prvo, Milorad Dodik želi da o angažmanu snaga EUFOR-a ne odlučuje Vijeće sigurnosti UN-a, već Brisel, odnosno institucije BiH. To znači da bi Predsjedništvo BiH trebalo odobriti konačnu odluku o angažmanu snaga EUFOR-a u BiH. Pojednostavljeno, bez koncenzusa u Predsjedništvu, odnosno bez Dodikovog glasa, ne bi mogao biti usaglašen broj vojnika EUFOR-a u BiH, kao niti njihovo kretanje i raspoređivanje. O stavu Milorada Dodika bi, tako, ovisilo djelovanje EUFOR-a u BiH.
Drugo, prebacivanjem međunarodnih snaga u nadležnost Brisela, faktički bi bio prekršen Aneks I Dejtonskog mirovnog sporazuma koji se odnosi na vojne aspekte mirovnog rješenja.
“Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva se da usvoji rezoluciju kojom će ovlastiti države članice ili regionalne organizacije i aranžmane da uspostave višenacionalne snage za vojnu provedbu mira (u daljnjem tekstu “IFOR”). Strane znaju i suglasne su da se navedene snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zrakoplovnih i pomorskih jedinica iz država članica NATO-a i država koje nisu članice NATO-a, razmještenih u Bosni i Hercegovini kako bi pomogle u osiguranju poštovanja odredaba ovoga Sporazuma (u daljnjem tekstu “Aneks”). Strane znaju i suglasne su da IFOR započne s provedbom vojnih aspekata ovoga Aneksa poslije prijenosa ovlasti sa zapovjednika UNPROFOR-a na zapovjednika IFOR-a”, navedeno je u Dejtonskom mirovnom sporazumu, Aneks I, član 1, tačka a.
Vijeće sigurnosti je, potom, usvojilo rezoluciju kojom je IFOR zamijenjen SFOR-om, da bi kasnije, kao pravni sljedbenici bile snage EU i NATO-a, koje bi djelovale isključivo u skladu sa ranijim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. To je potvrđeno i u Rezoluciji 1575, donesenoj u ovembru 2004. godine.
“Potvrđuje podršku vlastima Bosne i Hercegovine snagama EU-a i kontinuiranoj prisutnosti NATO-a te njihovu potvrdu da su oboje pravni sljedbenici SFOR-a za ispunjavanje svojih misija u svrhu Mirovnog sporazuma, njegovih Aneksa i dodataka i relevantnih rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i da mogu poduzeti potrebne radnje, uključujući korištenje sile, kako bi se osigurala usklađenost s Aneksima 1-A i 2 Mirovnog sporazuma i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”, navedeno je u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a.
Dakle, planovi koje je Milorad Dodik iznio u petak nakon sastanaka u sa šefom Delelacije EU u BiH Johannom Sattlerom i Operativni komandantom EU za Operaciju “Althea” generalpukovnikom Brajsom Hudetom, u suprotnosti su sa rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i Dejtonskim sporazumom. Ali ni Sattler niti Hudet nisu reagirali. Prema informacijama Istrage iz diplomatskih krugova, Sattler je jedan od zagovornika Dodikove ideje da se o međunarodnim snagama u BiH, umjesto u UN-u, odlučuje u institucijama Evropske unije.
Njemački Bundestag skinuo je s dnevnog reda rezoluciju o Bosni i Hercegovini čiji je nacrt prošle sedmice objavila Istraga. Razlog skidanja su, kako saznajemo, “nesuglasice” između Josipa Juratovića i Adisa Ahmetovića, dvojice zastupinika vladajućeg SPD-a. Iako je u utorak rezolucija o BiH, u kojoj su Milorad Dodik i Dragan Čović označeni kao rušitelji Bosne i Hercegovine, bila na dnevnom redu, ona je u srijedu popodne prekrižena.
Prema informacijama Istrage, protiv izglasavanja takvog teksta rezolucije je Josip Juratović koji, kako saznajemo, insistira da se izbaci rečenica koja se odnosi na “legitimno zastupanje”.
“Bundestag s velikom zabrinutošću vidi kako se povećava negativan utjecaj susjednih država na moguću reformu izbornog zakona. Treba odbaciti takozvano “načelo legitimnog zastupanja””, navedeno je u nacrtu rezolucije.
Juratoviću je, kako saznajemo, ova rečenica sporna i on nastoji da se ona izbaci, kao i da se u tekstu, pored Dodika i Čovića, i Bakir Izetbegović ocijeni krivcem za tešku situaciju u BiH.
Tekst rezolucije pripremile su tri vladajuće partije, ali u izjavi za Avaz, Juratović u naznakama spočitava da su dokument, zapravo, načinili zastupnici Adis Ahmetović (SPD) i Boris Mijatović (Zeleni).
“U tom papiru je dosta tačnih i prepisanih, dugo raspravljanih stvari, ali u tom papiru mora biti vidljivo da je Njemačkoj stalo da se u BiH mora izgraditi demokratski sistem i suzbiti nacionalizam. Ovako, kako sada stoji, osuđuje se samo separatizam, što je pravilno, ali nedovoljno. Nacionalizam je korijen problema, pa i uzrok separatizma. Separatizam jeste trenutno problem, zbog iskustva iz Ukrajine, ali rješenje je da se u BiH izgradi zdravo, demokratsko društvo. To je moguće samo ako tri nacionalizma ustupe mjesto demokratiji”, kazao je Juratović u izjavi za Avaz.
Objavljeni dokument, dodaje, ide na ruku Dodiku i Čoviću, jer je idealan za njihovu politiku i poziciju žrtve, te im na taj način osigurava vlast i na sljedećim izborima, kaže Juratović, te dodaje da se Njemačka neće staviti na stranu bilo kojeg naroda, već na stranu demokratije.
“Tim dokumentom su neki problemi u BiH dotaknuti, unutra su neka rješenja koja sam ja još prije pet godina pisao, ali mislim da nije dobro da se SPD veže u tu priču. Ne može se govoriti o tri nacionalizma u BiH. Ne želim da se generalizira, jer nacionalisti imaju ime i prezime. To su Dodik, Čović i Izetbegović. Logično je da sam ljut na srpsku i hrvatsku poziciju, ali se moramo zapitati i šta Izetbegović radi da bi smirio tenzije među Hrvatima i Srbima u BiH, zašto ih prepušta Dodiku i Čoviću. Od bošnjačke strane, kao najbrojnije, želimo čuti šta malobrojnijim, umjerenim Srbima i Hrvatima nudi”, rekao je Juratović.
U četvrtak ujutro zbog rezolucije se oglasila se bosanskohercegovačka dijaspora u Njemačkoj, okupljena oko organizacije Pangea.
Sve ispravne činjenice poredane su po prvi put od strane Bundestaga. Nacrt je dobio podrsku svih članova radnih grupa FDP-a i Zelenih. Prema pisanju medija Dnevni avaza od jučer, 18. maja 2022. godine, protiv je glasao samo Josip Juratović, član Evropskog komiteta i predsjedavajući Poslaničke grupe prijateljstva sa zapadnim Balkanom. On u intervjuu za bosanskohercegovački list čak ide i korak dalje i opisuje da bi prijedlog “uglavnom sadržavao stavove dvojice poslanika – Adisa Ahmetovića iz SPD-a i Borisa Mijatovića iz Zelenih”.
Gospodin Juratović dalje u ovom intervjuu kaže da je objavljeni nacrt prijedloga “u korist Dodika i Čovića jer je idealan za njihovu politiku i poziciju žrtve, a time im daje moć na sljedećim izborima”, dodajući da se “Njemačka oslanja ne na stranu etničke grupe, već na stranu demokratije”.
Gospodin Juratović ovdje izvrće činjenice. Niko ne očekuje da će Savezna Republika Njemačka stati na stranu neke etničke grupe ili naroda u Bosni i Hercegovini – kao građani ove zemlje, očekujemo od Njemačke da se založi za evropske vrijednosti, teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i imenuje odgovorne za političku krizu i preduzima konkretne mjere, poput uvođenja sankcija Dodiku i drugim vodećim političarima iz Republike Srpske”, stoji u pismu bh. dijaspore koji je objavio portal politicki.ba.
Boris Mijatović, zastupnik Zelenih u Bundestagu, u izjavi za Istraga.ba kaže da u potpunosti podržava tekst rezolucije.
“Naravno da podržavam rezoluciju. Aktivno smo radili na tome da se ovaj korak napravi i obavili smo razgovore sa našim relevantnim partnerima u koaliciji. Ko je skinuo rezoluciju s dnevnog reda? Zapravo, jedna osoba kasni sa svojim povratnim informacijama. Nadam se da ćemo to uskoro moći popraviti. Ostaje jasna poruka – podržavamo integritet i stabilnost BiH”, kazao nam je Mijatović.
Ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda tvrdi jedno, Ured za zakonodavstvo BiH drugo. Za HDZ-ovog ministra Vjekoslava Bevandu Odluka o odobravanju novca za Opće izbore je nezakonita. Za državni Ured za zakonodavstvo ta ista Odluka je utemeljena u Zakonu o finansiranju institucija BiH. I, da stvar bude gora po ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine, sam Bevanda je pozvao Centralnu izbornu komiziju BiH da mu dstave prijedlog u skladu sa odeedbom na koju se CIK i pozvao.
Istraga.ba je u posjedu svih dokumenata o kojima, faktički, ovisi održavanje Općih izbora 2022. godine. Prvo je Centralna izborna komisija BiH 11. januara ove godine uputila prijedlog Vijeću ministara BiH da se odobri novac za provedbu Općih izbora. Bevandin odgovor stigao je tri dana kasnije.
“Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine razmotrilo je Vaš zahtjev te Vas obavještavamo sljedeće: Odlukom o privremenom financiranje institucija Bosne i Hercegovine i
međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za razdoblje siječanj – ožujak 2022, u članku 3.stavak (1) navedeno je :“ Raspored rashoda po proračunskim korisnicima za razdoblje iz članka 1. ove odluke za tekuće rashode vršit će se na temelju proračuna korisnika utvrđenih u Zakonu o proračunu institucija Bosne i
Hercegovine i medunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu u iznosima kojima se omogućava obavljanje aktivnosti za zakonom utvrđene nadležnosti proračunskih korisnika. Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine usuglašava sa proračunskim korisnicima operativne planove potrošnje za razdoblje važenja ove odluke.“ U dostavljenom operativnom/dinamičkom planu rashoda za razdoblje siječanj-
ožujak 2022.godine iskazali ste operativni plan kroz opće namjene (tablica 3) i program posebne namjene ,,Opéi izbori“ (tablica 4, šifra 0706630). Operatvnim/dinamičkim planom za 2020.godinu i Zakonom o proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu Središnjem izbornom povjerenstvu BiH odobrena su sredstva za Proračunski korisnici ne mogu započeti nove ili proširene programe i aktivnosti dok se ne odobre u Zakonu o proračunu”, obrazložio je Bevanda.
Ali ključni dio njegovog dokumenta od 14. januara tek slijedi.
“Imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, kao i važeće podzakonske akte koji reguliraju oblast izvršenja proračuna, Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine ne
može odobriti dostavljeni operativni/dinamički plan budući da je u istom iskazan novi program posebne namjene pod nazivom ,,Opći izbori“。 Slijedom navedenog, potrebno je da Središnje izborno povjerentsvo BiH izvrši izmjene operativnog plana za razdoblje siječanj-ožujak 2022.godine i iskaže isti kroz opće namjene isključujući program posebne namjene ,,Opći izbori“，budući da navedeni programnije bio odobren Zakonom o proračunu institucija Bosne i Hercegovine i medunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu. Također napominjemo da je u članku 11. stavak (5) Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine (,,Službeni glasnik BiH“， br. 61/04, 49/09, 42/12 , 87/12 i 32/13): ,, U tijeku trajanja privremenog financiranja, Vijeće ministara može donijeti posebnu odluku o rashodima koji nisu bili predvideni proračunom iz prethodne godine, s tim da rashodiinstitucija Bosne i Hercegovine koji uključuju rashode iz stavka (2) ovog članka ne mogu biti veći od zbira prihoda koji u toku trajanja privremenog financiranja budu prikupljeni odneizravnih poreza, vlastitih prihoda i prenesenih sredstava. Rashodi po ovom osnovu odobravaju se u skladu sa odredbama članka 17. ovog zakona kojima je propisano korištenje tekuće pričuve“, naveo je Bevanda.
Ministar finansija i trezora BiH, dakle, u januaru 2022. godine upućuje članove CIK-a da se pozovu na član 11., stav (5) Zakona o finansiraju institucija BiH. Centralna izborna komisija je to i uradila. Ali Vjekoslav Bevanda u martu već kaže da su ga “pogrešno razumjeli”.
“Cijenimo da Središnje izborno povjerenstvo nije na adekvatan način razumijelo sugestije Ministarstva financija i trezora koje su dane u našim prethodnim aktima u odnosu na pitanjefinanciranja izbora. Naime, sugerirano je da sredstva iz 2020. godine ne mogu biti stavljena na raspolaganje bez odluke Vijeća ministara BiH, a ne da ne mogu uopće biti stavljena na raspolaganje. Slijedom navedenih činjenica u točki.2 Mišljenja, Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine ne može podržati zahtjev Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine o Prijedlogu odluke o odobravanju raspodjele i korištenju dijela prenesenih sredstava akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina na ime rashoda programa posebne namjene u 2022. godini”, napisao je Bevanda u dopisu CIK-u 24. marta 2022. godine.
Ali, bez obrizira na to, CIK nastavlja insistirati na novcu za Opće izbore. Novi dopis Vijeću ministara BiH je upuže 8. aprila i u njemu CIK podnosi Prijedlog Odluke оodobravanju raspodjele i koristenju dijela prenesenih sredstava akumuliranog viska prihoda iz prethodnih godina na ime rashoda programa posebne namjene u 2022. godini.
Iako je i sam pozvao CIK da se pozovu na član 11., stav (5) Zakona o finansiraju institucija BiH, ministar Bevanda je rekao da je ovakav način finansiranja izbora – nezakonit. Ali suprotno stavu ministra Bevande, Ured za zakonodavstvo prijedlog Odluke nije ocijenio nezakonitom. Naprotiv, oni tek upozoravaju na tehničke stvari koje bi bilo nužno ispraviti prije donošenja konačne odluke kojom bi se omogućilo finansiranje izbora.
Uprkos tome, Vjekoslav Bevanda je glasao protiv odluke. Tako CIK ostaje bez novca, iako je zakonski rok za obezbjeđivanje sredstava ističe u četvrtak, 19. maja. Kompletan materijal o ovom slučaju možete pročitati ukoliko kliknete na ovaj link.
Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana upozorava da bi Rusija mogla pokušati napasti ključnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne, kao što je to učinila kada je napala Ukrajinu.
Mircea Geoana je rekao je da bi Gruzija i Bosna i Hercegovina uskoro mogle postati mete Rusije. On je precizirao da napad može biti u obliku masovnog cyber napada, javlja poljska novinska agencija PAP,a prenosi politicki.ba.
Geoana je izjavio da NATO pojačava svoju podršku dvjema zemljama kako bi ojačali njihove odbrambene sposobnosti, uključujući i cyber ratovanje.
Kako je objasnio, Ukrajina je dokazala “koliko je jačanje cyber sigurnosti od velike važnosti za odbranu NATO-a,” idući tako daleko da je to nazvala “NATO prioritetom”.
Ukazao je na masovne cyber napade koji su izvedeni na ukrajinsku vladu i vojsku, kao i na drugu važnu infrastrukturu, tokom prvog dana ruske invazije, zaključivši da su „cyber napadi, pored dezinformacija i digitalne špijunaže, dio nove vrste ratovanja”.
U nedostatku državnog budžeta, Vijeće ministara BiH će morati osigurati sredstva potrebna za organizranje Općih izbora 2022. godine. Ovo je, ukratko, suština pisma koje je 10. maja ove godine evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi poslao ministru finansija Bosne i Hercegovine Vjekoslavu Bevandi.
“Pozdravljamo to što je Fiskalno vijeće 30. marta usvojilo Globalni fiskalni okvir za 2022-2024. Sada je ključno da vaše Ministarstvo Vijeću ministara brzo dostavi državni budžet za 2022. godinu, a potom Predsjedništvu BiH na usvajanje i podnošenje u parlamentarnu proceduru. Do usvajanja državnog budžeta Vijeće ministara BiH je odgovorno da osigura da institucije imaju odgovarajuće resurse za svoje funkcioniranje. U nedostatku
Budžeta BiH, Vijeće ministara će morati staviti na raspolaganje potrebna sredstva”, napisao je Varhelyi, ističući da se, po Izbornom zakonu, novac za provedbu izbora mora osigurati 15 dana od dana raspisivanja izbora.
S obzirom na to da je CIK Opće izbore raspisao 4. maja, krajnji rok za obezbjeđivanje oko 12 miliona maraka za provedbu izbora je 19. maj. Kadrovi HDZ-a i SNSD-a već dvije godine osporavaju legalitet aktualnog saziva CIK-a, iako je Sud BiH nedavno presudio da su članovi CIK-a izabrani u skladu sa Izbornim zakonom BiH. U svom pismu, evropski komesar za proširenje se osvrće i na legalitet CIK-a.
“Napominjem i da članovi CIK-a, dok se ne donese drugačija sudska odluka, djeluju u punom kapacitetu i moraju dobiti svu podršku, uključujući potrebna sredstva za ispunjavanje zadaće organiziranja nadolazećih izbora”, naveo je Varhelyi.
Ovo pismo je uslijedilo kao odgovor na pismo Vjekoslava Bevande upućeno 11. marta evropskom komesaru za proširenje. Ministar finansija BiH je, prema pisanju portala klix.ba, uputio pismo Evropskom komesaru za proširenje Oliveru Varhelyiju u kojem se osvrnuo na njegovo izlaganje pred Evropskim parlamentom 8. marta ove godine.
“U tom kontekstu sasvim je na mjestu konstatacija da niste vidjeli pravi napredak BiH u 2021. godini na ispunjavanju 14 prioriteta EU, kao i na detektiranju dodatnog polariziranog političkog ozračja i blokade rada institucija u BiH. Ustavna i izborna reforma je naš strateški cilj kome smo potpuno i predano posvećeni, jer samo tako uspostavljeni pravni aranžman predstavlja garanciju i osigurava jednakopravnost svih konstitutivnih naroda, prosperitet i opstojnost BiH”, navodi Bevanda.
Pojasnio je kako cijeni dosadašnje napore i posvećenost koju je Varhelyi pružao svim političkim akterima u ovom procesu.
“Dijelim vaš sud da se rješenje mora žurno pronaći, ali podsjećam na realnu pretpostavku da je za uspješan rad nužno iz procesa otkloniti elemente otvorenih opstrukcija, itekako prisutnih u proteklom periodu, zbog kojih se uostalom nisu ispunile očekivane nade u uspješnu ustavnu i izbornu reformu”, pojasnio je Bevanda, koji je već nekoliko puta odbijao prijedloge CIK-a da im obezbijedi novac iz sredstava prenesnih iz prošle godine.
Vijeće ministara BiH je nekoliko puta dobijalo pisma upozerenja od stranih ambasada sa sjedištem u Sarajevu.
“Pozivamo vas da ispunite svoju zakonsku obvezu da osigurate pravovremena i odgovarajuća sredstva za Opće izbore 2022., uključujući, ali ne ograničavajući se na osiguranje isplate iznosa od 1.054.500 KM, kako je zatražio CIK u skladu s njegov operativni plan. Namjeravamo pomno pratiti ovo pitanje kako bismo u potpunosti razumjeli odgovornost za bilo kakve prepreke u osiguravanju takvih sredstava”, navedeno je u pismu upozorenja koje su 22. januara ove godine Vijeću ministara BiH uputili visoki predstavnik Christian Schmidt, ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson, šefica misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec, te ambasador EU u BiH Johann Sattler.
I visoki predstavnik Christian Schmidt je u svom izvještaju upućenom Vijeću sigurnosti UN-a napisao da Vijeće ministara BiH mora i može, prije usvajanja budžeta, obezbijediti novac za provođenje izbora.
“U nedostatku usvojenog budžeta, Vijeće ministara BiH može donijeti posebnu odluku o osiguranju potrebnih sredstava CIK-u za provođenje općih izbora 2022. godine. Početkom aprila, ambasadori PIC-a (minus ruski veleposlanik), OSCE i ja poslali smo pismo predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i zamjenicima predsjedavajućeg, pozivajući ih da to učine bez daljnjeg odgađanja”, napisao je Schmidt.
Unatoč svemu, HDZ-ov ministar finansija Vjeskoslav Bevanda nije poduzeo nijednu konkretnu radnju koja bi dovela do obezvjeđivanja novca u zakonskom roku.
Načelo legitimnog predstavljanja mora biti odbačeno, piše u nacrtu rezolucije koju za sjednicu Bundestaga pripremaju vladajuće partije u Njemačkoj okupljene oko SPD-a. Osim toga, Saveznoj Vladi Njemačke se, prema nacrtu ovog dokumenta, predlaže da pozove čelnike Srbije i Hrvatske da se distanciraju od etničko-separatističkih snaga u Bosni i Hercegovini. Istraga.ba je uspjela doći u posjed ovog dokumenta koji se odnosi na Bosnu i Hercegovini i koji bii trebao biti usaglašavan tokom naredne sedmice. Nacrt rezolucije možete pročitati na ovom linku, a u nastavku donosimo najbitnije detalje.
“Donošenje ustava utemeljenog na demokratskim načelima, u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u okviru uključivog procesa koji uključuje civilno društvo i oporbu, ključno je za daljnje približavanje zemlje EU. Neophodne promjene Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine moraju imati za cilj prevladavanje etničkih podjela u zemlji. Relevantne presude Europskog suda za ljudska prava (prije svega u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pudarić, Šlaku i Pilav) moraju se provesti u cijelosti i sadržajno. Bundestag s velikom zabrinutošću vidi kako se povećava negativan utjecaj susjednih država na moguću reformu izbornog zakona. Treba odbaciti takozvano “načelo legitimnog zastupanja”.Po mišljenju Bundestaga, to koči ravnopravno sudjelovanje svih građana u političkom procesu i nije u skladu s vrijednostima i standardima EU, dodatno bi produbilo podjelu Bosne i Hercegovine i implementaciju relevantnih presuda Europskog suda za ljudska prava. Stvaranje čak i trećeg entiteta, pored postojeće federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, ugrozilo bi teritorijalni integritet zemlje i bilo bi u suprotnosti s ciljem pluralističkog civilnog društva”, navedeno je u internom dokumentu koji će biti osnov za rezoluciju Bundestaga o Bosni i Hercegovini.
Bundestag: odbaciti “legitimno predstavljanje”
U dokumentu se dalje navodi da važno spriječiti da se jednostavnom izmjenom izbornog zakona bez promjene ustava samo prikrije postojanost etničke podjele, te ističe da “predstojeći izbori ove jeseni zahtijevaju najveću međunarodnu pozornost i potporu”.
“Opstrukcija, bojkot ili manipulacija izbora od strane ovih političkih snaga imalo bi ozbiljne posljedice”, navedeno je u nacrtu.
Kako bi održali povoljno okruženje za korupciju i klijentelizam, piše dalje u dokumentu, pojedini politički čelnici sve se više oslanjaju na separatizam, mržnju i govor mržnje.
“Konkretno, političke akcije nacionalističkih političara poput Milorada Dodika, trenutno člana Predsjedništva BiH, i Dragana Čovića, predsjednika stranke HDZ BiH, imaju za cilj uništiti Bosnu i Hercegovinu kao državu i dom raznolikog stanovništva. Ova politika je prijetnja miru u jugoistočnoj Europi; to je neprihvatljivo i zahtijeva odlučan, čvrst otpor Evropske unije, njezinih država članica i međunarodne zajednice”, pišu predlagači dokumenta koji bi 16. i 17. maja trebao biti razmatran na Odboru zastupničkih skupina vladajućih partija.
Predlagači podsjećaju da je u decembru prošle godine Republika Srpska započela aktivnosti koje vode ka povlačenju iz vojske na poreznog sistema na nivou BiH, te da od ljeta 2021. godine predstavnici RS bojkotuju državne institucije. U Banjoj Luci su, piše dalje, u više navrata održane protuustavne, paravojne parade u prisustvu visokih predstavnika Srbije i Rusije.
“Secesionistička retorika Vlade Republike Srpske i stalni napadi na državne institucije i dalje potkopavaju Daytonski mirovni sporazum. Daljnje potkopavanje Daytonskog mirovnog sporazuma i evropskog pravnog poretka, posebno Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu 2016., nosi značajne rizike vanjske i sigurnosne politike za EU”, navode predlagači.
Negiranje genocida također je jedna od tema obrađenih u ovom dokumentu.
“Rat u Bosni” i genocid u Srebrenici predstavljaju neuspjeh međunarodne zajednice da se odlučno suprotstavi ovoj politici.Poslijeratni poredak u Bosni i Hercegovini temeljio se na ideji da svi ljudi mogu živjeti zajedno u zajedničkoj državi i da postoji trajni mir. Mirovni sporazum, Ured visokog predstavnika, međunarodne mirovne snage i izgledi za članstvo u Europskoj uniji dali su značajan doprinos tome da u Bosni i Hercegovini nije bilo ozbiljne eskalacije nasilja od 1995. godine. S druge strane, Daytonski sporazum ostavio je zemlju bez funkcionalnih državnih struktura i sačuvao etničke podjele koje su se produbile kao posljedica rata umjesto da ih prevlada. Rezultat je ustav koji je djelomično nedemokratski, potiče klijentelizam i diskriminira mnoge građane Bosne i Hercegovine”, piše u dokumentu.
Članovi srpskog političkog vrha, navedeno je u dokumentu, ne samo da pokazuju nedostatak distance prema narodno-nacionalističkoj ideji “velike Srbije”, nego i svojim izjavama potpiruju takve ideje.
“Ne smije se potcijeniti ni snažna podrška ruskih vlasti, sa Putinom na čelu, snagama podjela u regiji. Rusija ima neskriveni interes destabilizirati regiju zapadnog Balkana, a time i Evropsku uniju. Kao suverena država, Bosna i Hercegovina ima pravo na slobodan izbor saveza. U tom kontekstu Bundestag pozitivno bilježi volju zemlje za približavanjem NATO-u, što je između ostalog izraženo prihvaćanjem Akcijskog plana za članstvo 2019. godine”, navedeno je u nacrtu rezolucije.
Korupcija je, također, označena kao jedan od bitnijih problema u BiH. Stoga Bundestag namjerava pozvati Saveznu vladu da prati SAD i Veliku Briraniju kada su u pitanju sankcije zvaničnicima u BiH.
“Njemački Bundestag poziva Saveznu vladu danastavi snažno zagovarati sankcije u EU-u, u bliskoj koordinaciji sa SAD-om i Ujedinjenim Kraljevstvom, ciljajući na pojedince, institucije i tvrtke koje: narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodnu pravnu osobnost Bosne i Hercegovine; ozbiljno ugrožavaju sigurnost u Bosni i Hercegovini, ili osporavaju Dejtonsko-pariški Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse, uključujući mjere uvedene kao dio njegove provedbe”, piše u dokumentu.
Bundestag bi, ukoliko ovaj dokument bude usvojen, pozvao njemačku Vladu Njemačke da pozove “čelnike Srbije, također s obzirom na tekući proces pristupanja EU, i Hrvatske da se distanciraju od etničko-separatističkih snaga u Bosni i Hercegovini”. Osim toga, zatraženo je da se pruži potpora snagama EUFOR-a, zatim ojačavanju OHR-a, kao i “aktivno praćenje približavanje Bosne i Hercegovine NATO-u i aktivno ga podržavati u provedbi Akcijskog plana za članstvo”.
Plan Milorada Dodika da pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija govori predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Teeltija je osujećen. Vijeću sigurnosti UN-a će se, ipak, u ime Bosne i Hercegovine obratiti neko od dvojice članova Predsjedništva BiH – Šefik Džaferović ili Željko Komšić.
Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj će biti prezentiran Izvještaj visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta zakazana je za 11. maj. Još uvijek nije poznato da li će visoki predstavnik govoriti pred Vijećem sigurnosti zbog toga što Rusija i Kina, kao stalne članice, ne dopuštaju Schmidtovo obraćanje. Umjesto Schmidta, dijelove izvještaja je pred Vijećem sigurnosti 3. je novembra 2021. godine pročitao ambasador Bosne i Hercegovine u UN-u Sven Alkalaj. Ambasador Alkalaj je trebao i 11. maja ove godine govoriti u ime BiH. No, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je početkom maja skovao plan. Republika Srpska je Ujedinjenim nacijama uputila svoj izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini u kojem je, pored ostalog, negirala postojanje visokog predstavnika Christiana Schmidta, te optužila pojedine ambasade i političke stranke iz Sarajeva da rade u bošnjačkom interesu protiv srpskog naroda. Kako ambasador Alkalaj ne bi dopustio čitanje izvještaja Republike Srpske, već bi iščitao izvještaj Christiana Schmidta, Dodik je odlučio u New York poslati predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltiju, najavivši njegovo obraćanje pred Vijećem sigurnosti UN-a.
“Govori se po hijerarhiji”, objašnjavaju nam u Ministarstvu vanjskih poslova BiH,”što znači da predsjedavajući Vijeća ministara BiH ima prednost u odnosu na ambasadora”.
Kako predsjedavajući Vijeća ministara BiH ima prednost u odnosu na ambasadora, tako članovi Predsjedništva BiH imaju prednost u odnosu na predsjedavajućeg Vijeća ministara. Nakon što je tokom sedmice otkriveno da Dodik šalje Tegeltiju u UN, u Predsjedništvu BiH i Ministarstvu vanjskih poslova su obavljene hitne konsultacije. S obzirom na to da je ministrica vanjskih poslova Bisera Turković “nižerangirana” u odnosu na Zorana Tegeltiju, odlučeno je da u ime Bosne i Hercegovine pred Vijećem sigurnosti UN-a govori jedan od trojice članova Predsjedništva BIH. Milorad Dodik je, naravno, odmah isključen jer, zbog sankcija SAD-a, član Predsjedništva iz Republike Srpske ne može dobiti američku vizu, što znači da ne postoji mogućnost da se on obrati u Ujedinjenim nacijama.
Prva opcija za obraćanje je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović. On je u procesu dobijanja američke vize.
“Ukoliko Džaferović ne dobije vizu do 10. maja, a mala je vjerovatnoća da je neće dobiti, dogovoreno je da u New York putuje član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić koji već posjeduje vizu”, kazali su za Istraga.ba u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
To znači da će, izvjesno je, pred Vijećem sigurnosti UN-a govoriti Šefik Džaferović ili Željko Komšić, koji su, po hijerarhiji, viši zvaničnici Bosne i Hercegovine u odnosu na Zorana Tegeltiju, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH koji je, očito, uzalud otputovao u New York.
Neustavne aktivnosti vlasti Republike Srpske centralna su tema izvještaja visokog predstavnika Christiana Schmidta, upućenog ove sedmice Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Ovaj izvještaj bit će razmatran na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, zakazanoj za 11. maj. Istraga.ba je u posjedu ovog dokumenta OHR-a i u nastavku ćemo citirati ključne dijelove. Ukoliko, pak, želite pročitati kompletan izvještaj Christiana Schmidta, dovoljno je da kliknete ovdje.
“Od oktobra prošle godine entitetske vlasti Republike Srpske (RS), na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji predvodi član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, intenzivirali su svoje aktivnosti usmjerene na jednostrano preuzimanje državnih nadležnosti od strane entiteta RS u području, između ostalog, obrane, indirektnih poreza i pravosuđa.
Entitetski zakonodavni organ, Narodna skupština RS-a, usvojila je političke akte kojima se vlasti RS-a obavezuju da ih provedu kroz različite mjere. Ove mjere uključuju jednostrano povlačenje RS iz sporazuma o prijenosu koje su RS i entitet Federacije potpisale u prošlosti, te usvajanje sveobuhvatnih zakonodavnih obveza, od kojih su neke već realizirane. Ove radnje potkopavaju ustavne obaveze države i institucija uspostavljenih da izvršavaju te obaveze, što predstavlja poništavanje ključnih reformi provedenih u okviru Općeg okvirnog sporazuma za mir. Oni ne samo da narušavaju osnove Mirovnog sporazuma, već izravno prijete poništavanjem više od 25 godina napretka u izgradnji BiH kao države koja je čvrsto na putu ka integracijama u Evropsku uniju (EU)”, navedeno je u izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Opasnost, nastavlja visoki predstavnik, leži u tome da RS “neosporno dekonstruira ustavni okvir BiH, budući da se struktura države BiH kako je navedena Općem okvirnom sporazumu za mir, postupno raspada”.
“Kao konačni tumač civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir, ponavljam, kao što sam učinio i u svom izvještaju u studenom, da vlasti RS ozbiljno krše Mirovni sporazum”, konstatira Schmidt i ističe da napori i aktivnosti međunarodne zajednice ne obeshrabruju čelnike RS-a da nastave sa svojim akcijama.
U Izvještaju se, dalje, navode konkretne aktivnosti NSRS-a u vezi sa usvajanjem Zakona o lijekovima RS, Zakona o imovini RS, Zakona o VSTV-u RS …
“Vlasti RS-a još uvijek aktivno rade na potkopavanju države BiH, njenih nadležnosti i institucija, a time i Općeg okvirnog sporazuma za mir. S jedne strane, izabrani i imenovani iz RS-a u državne institucije nastavljaju paralizirati te institucije blokirajući njihovu sposobnost rada i odlučivanja. Kao rezultat toga, zakonodavni učinak ne postoji, reforme, uključujući one potrebne za napredak prema EU, u zastoju su, međunarodni sporazumi su na čekanju, a drugu godinu zaredom nema usvojenog državnog proračuna”, navodi visoki predstavnik.
Christian Schmidt podsjeća Vijeće sigurnosti UN-a i da je NSRS usvojila Zakon o neprihvatanju odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka koji je, izmjenama Krivičnog zakona BiH, inkriminisao negiranje genocida i drugih presuđenih ratnih zločina.
“Negiranje genocida, relativizacija ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca smanjeno nakon što je moj prethodnik u julu 2021. godine nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH.Međutim, takva praksa se nastavila“, piše Schmidt i kao primjere navodi murale ratnom zločincu Ratku Mladiću oslikane u Beogradu i nekim gradovima u Republici Srpskoj.
Visoki predstavnik podsjeća i da je, od 6. do 9. januara, zabilježeno nekoliko incidenti govora mržnje i prijetnji Bošnjacima u Bijeljini, Doboju, Višegradu, Prijedoru, Foči i Nevesiniji u RS, te u Brčko Distriktu.
“Na glavnom događaju RS-a u Banja Luci Milorad Dodik je stajao je s osuđenim ratnim zločincem Vinkom Pandurevićem. Dan nakon događaja 9. januara, stotine prosvjednika okupilo se ispred OHR-a u Sarajevu, a hiljade u glavnim gradovima širom svijeta, kako bi pozvali međunarodnu zajednicu da reagira na nastavak destruktivnog ponašanja vlasti RS-a. Obratio sam se prosvjednicima i razgovarao s nekima od njih, koji su bili uplašeni i frustrirani. Oni iz prošlosti znaju da je u sadašnjoj dinamici potencijal vrlo stvaran da politička kriza preraste u sigurnosnu krizu i međunarodna zajednica mora reagirati na odgovarajući način”, navedeno je u izvještaju OHR-a.
U izvještaju su detaljno obrazložene i aktivnosti u vezi sa Zakonom o lijekovima RS kojim se ruši Agencija za lijekove Bosne i Hercegovine.
“Agencija BiH jedina je institucija u BiH ovlaštena za osiguranje sigurnosti i učinkovitosti farmaceutskih proizvoda i medicinskih sredstava u BiH, te jedina takva agencija osnovana u skladu s pravnom stečevinom EU kao uvjetom za BiH u procesu pristupanja EU. Vraćanje unatrag ozbiljno ugrožava unutarnje tržište BiH, posebno slobodno kretanje roba. Podriva ispunjavanje međunarodnih obveza BiH koje proizlaze iz međunarodnih konvencija koje se odnose na trgovinu opojnim drogama i psihotropnim tvarima iove reformeizravno se protivi mjerama zaštite javnog zdravlja i predstavlja opasno inepotreban rizik za živote i dobrobit svih građana BiH”, konstatira Schmidt.
Dalje, Christian Schmidt navodi i da je, upotebom bonskih ovlasti, morao reagirati u vezi sa Zakonom o imovini RS koji je NSRS usvojila po hitnom postupku.
“Zakon o nepokretnoj imovini RS koja služi za rad organa javne vlasti stupio je na snagu 14. aprila. Zakon predstavlja jednostrani pokušaj RS da regulira vlasnička prava nad imovinom državne imovine i neustavan je. Njime se krše relevantne odluke Ustavnog suda BiH i onemogućava prihvatljivo i održivo rješavanje pitanja državne imovine – ključni zahtjev Agende 5+2. Osim toga, krši se Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom (zabrana raspolaganja), prema kojem je svaki pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom suprotno ovim zakonima ništavan. Stupanjem na snagu Zakon bi stvorio pravni kaos i neizvjesnost imovinske odnose, uključujući i vis-à-vis buduća ulaganja u RS”, navedeno je u Izvještaju.
Političke turbulencije u BiH i dalje su, ističe Schmidt, najvidljivije u Predsjedništvu BiH, jer se različiti stavovi člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika s jedne strane i članova Predsjedništva Željka Komšića i Šefika Džaferovića s druge strane svakodnevno izražavaju o nizu pitanja. Visoki predstavnik navodi i da su Komšić i Džafeorivić jasno za osudu ruske agresije na Ukrajinu, dok Milorad Dodik nastoji da institucije BiH budu neutralne.
“Nedavno su se članovi Predsjedništva BiH razišli oko ukrajinske krize, budući da je Dodik bojkotirao sjednicu Predsjedništva nakon što su druga dva člana odbila raspravu o tom pitanju. Dodik je prosvjedovao zbog činjenice da je veleposlanik BiH pri UN-u Sven Alkalaj 2. ožujka zajedno sa 140 drugih država članica u Općoj skupštini UN-a glasovao za zahtjev od Rusije da prekine svoje vojne operacije u Ukrajini”, pojašnjava Schmidt.
U izvještaju se podsjeća i da je Milorad Dodik je na sjednici Predsjedništva od 31. ožujka, nakon što je prethodno blokirao angažiranje helikoptera Oružanih snaga BiH u gašenju požara u Hercegovini, popustio i dao suglasnost, ali “tek nakon što je najavljeno da će kiša ugasiti požare”.
Visoki predstavnik Christian Schmidt dalje u izvještaju navodi da su se u nekoliko gradova u RS desili i incidenti usmjereni prema manjinskim zajednicama.
“Incidenti i provokacije usmjerene prema manjinskim zajednicama oko pravoslavnih i praznika RS u januaru dogodili su se u općinama Bijeljina, Prijedor, Doboj, Foča, Gacko, Nevesinje i Brčko Distriktu RS. Incidenti su slijedili sličan obrazac u kojima su osobe šetale ili se vozile kroz bošnjačke zajednice uzvikujući uvrede, svirajući nacionalističke pjesme, a u nekim slučajevima veličajuči osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. U Bijeljini se pucalo, ali povrijeđenih nije bilo”, navodi Schmidt.
Visoki predstavnik navodi i da Ministarstvo prosvjete RS odbija provesti odluku Ustavnog suda BiH od 23. juna kojom je prihvaćena apelacija grupe roditelja Bošnjaka iz zajednice Konjević Polje u Bratuncu u RS, čime je potkrijepljena njihova tvrdnja da su učenici bošnjačke nacionalnosti diskriminirani u obrazovnom istemu RS-a u pogledu korištenja bosanskog jezika.
Dio svog izvještaja visoki je predstavnik posvetio i izbornim reformama, te najavama blokada izbornog procesa.
“Nedostatak dogovora uglavnom između bošnjačkih i hrvatskih stranaka u Federaciji o izbornim reformama potaknuo je hrvatske stranke na sumnju u održavanje Općih izbora 2022., uključujući uskraćivanje financiranja izbora”, ističe Schmidt.
Osim toga, navodi visoki predstavnik, uz još nepostignut sporazum o izbornim reformama, hrvatski politički predstavnici su sugerirali da bi “teritorijalna reorganizacija” mogla biti potrebna, podižući avet ratne težnje za “trećim entitetom”.
“Napori da se reformom nekoliko aspekata izbornih pravila putem izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i ograničenih ustavnih promjena, nažalost, nisu urodili plodom i ostali su predmet spora prvenstveno između glavne hrvatske stranke, (HDZ BiH) i glavne bošnjačke stranka, (SDA), iako je ishod brine sve stranke. Pohvaljujem neumorne napore posrednika EU-a i SAD-a za postizanje sporazuma između stranaka o ovom pitanju. Vjerujem da ovi napori neće biti uzaludni jer ostaje obaveza BiH da svoj ustavni i pravni okvir uskladi s Evropskom poveljom o ljudskim pravima, relevantnim odlukama Ustavnog suda i preporukama ODIHR-a i GRECO-a, a ovo pitanje će trebati riješiti u budućnosti.Do trenutka pisanja ovog izvještaja, još uvijek ima dovoljno vremena da se stranke dogovore oko paketa i usvoje ga kroz Parlament BiH. Međutim, malo je vjerojatno da će cijeli paket nužnih reformi biti usvojen bez pritiska međunarodne zajednice, koja sada snažno potiče strane da usvoje paket integriteta”, navodi Schmidt.
Ali to što nije postignut sporazum o izmjenama Izbornog zakona, ne smije uticati na proces održavanja ovogodišnjih Općih izbora.
“Nepostojanje sporazuma ni na koji način ne dovodi u pitanje Opće izbore 2022., koji će se održati u prvoj sedmici oktobra po istim pravilima kao i 2018. Međutim, nedostatak dogovora o izbornoj reformi učinit će organizacija izbora izazovnijom. Većina hrvatskih stranaka i dalje uslovljava nastup na ovim izborima promjenom načina izbora članova Predsjedništva BiH. Ove stranke već dugo traže donošenje pravila kojim se osigurava da jedan od članova tročlanog Predsjedništva “legitimno” predstavlja hrvatski konstitutivni narod”, piše visoki predstavnik.
U tom kontekstu, navodi se dalje u Izvještaju, Centralna izborna komisija BiH, zaduženo za organizaciju izbora, do sada nije mogla osigurati sredstva potrebna za provođenje pripremnih aktivnosti, zbog neusvajanja proračuna institucija BiH za 2022. godinu.
“U nedostatku usvojenog budžeta, Vijeće ministara BiH može donijeti posebnu odluku o osiguranju potrebnih sredstava CIK-u za provođenje općih izbora 2022. godine. Početkom aprila, ambasadori PIC-a (minus ruski veleposlanik), OSCE i ja poslali smo pismo predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i zamjenicima predsjedavajućeg, pozivajući ih da to učine bez daljnjeg odgađanja”, ističe Schmidt.
Visoki predstavnik u svom Izvještaju kritikuje i stavove ruskog ambasadora u BiH Igora Kalabuhova.
“Moram izraziti svoje razočaranje zbog nedavnih komentara ruskog ambasadora u BiH, koji je, kako se činilo, prijetio suverenitetu BiH. U intervjuu za lokalne medije 17. marta, ambasador je rekao: “Ako [BiH] odluči biti članica bilo kojeg saveza, to je interna stvar. Naš odgovor je druga stvar. Primjer Ukrajine pokazuje što očekujemo.” Neprihvatljivo je da ambasador i član PIC-a koristi primjer rata koji se odvija u drugoj zemlji kao “upozorenje” svojoj zemlji domaćinu. Nedavni događaji u Ukrajini oštri su podsjetnici na važnost očuvanja mira i stabilnosti. Također moram izvijestiti da je, nakon svoje objave 28. jula 2021. o obustavljanju sudjelovanja na sastancima PIC-a, Ruska Federacija 17. feburara objavila da obustavlja svoj mandatni doprinos budžetu mog Ureda”, naveo je Christian Schmidt.
Visoki predstavnik se u izvještaju dotakao i funkcionalnosti Federacije BiH.
“Nema dogovora o imenovanju nove Vlade FBiH niti o imenovanju nedostajućih ministara zbog iznesenog stava HDZ-a BiH da ne odobrava nikakva imenovanja dok se ne postigne dogovor o izbornoj reformi. Slično, rezultati Općih izbora 2018. također se ne provode u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje ostaje ista Vlada iz mandata 2014.-2018.”, navodi Schmidt.
On ističe da je federalni premijer Fadil Novalić u oktobru 2021. godine uputio dopis predsjedniku i potpredsjednicima Federacije, u kojima je naveo da je potrebno popuniti nedostajuća ministarska mjesta u Vladi, ali da do danas nema imenovanja.
“Ipak, Vlada Federacije sastaje se redovno, održavajući 26 redovnih i 11 vanrednih sjednica. Oba doma Parlamenta Federacije sastajala su se rijetko, pri čemu je Zastupnički dom održao samo šest redovitih i četiri izvanredne sjednice, a Dom naroda samo četiri redovne i šest vanrednih sjednica. Što se tiče zakonodavnog rezultata, usvojeno je samo sedamnovih zakona i 13 izmjena i dopuna postojećih zakona”, piše u Izvještaju koji će 11. maja biti razmatran pred Vijećem sigurnosti UN-a.
Schmidt se dotakao i funkcionalnosti Ustavnog suda Federacije BiH, optužujući direktno predsjednika Federacije Marinka Čavaru za blokadu.
“Imenovanja u Ustavnom sudu Federacije još uvijek nisu riješena. Od 2019. godine, Ustavni sud Federacije imao je četiri slobodna mjesta, zbog penzionisanja sudaca, pa je u Sudu ostalo samo pet od devet potrebnih sudija prema Ustavu Federacije. Za kvorum mora biti prisutno svih pet, a za donošenje odluka potrebna je jednoglasnost. Štoviše, Sudsko vijeće za vitalni nacionalni interes (VNI) uopće ne može funkcionirati, jer ima samo četiri suca, što je nedovoljno za kvorum u vijeću VNI. VSTV BiH je u oktobru 2019. godine predsjedniku i potpredsjedniku Federacije dostavio prijedloge kandidata za tri upražnjena mjesta, a prijedlog kandidata za četvrto mjesto dostavio je u februaru prošle godine. Potom su dva potpredsjednika Federacije dostavili svoje konačne prijedloge predsjedniku Marinku Čavari (HDZ BiH) i pozvali ga da da proslijedi kandidature Parlamentu Federacije. Međutim, Čavara je odbio proslijediti taj akt, blokirajući proces imenovanja i ostavljajući Ustavni sud Federacije nefunkcionalnim”, navedeno je u Izvještaju.
Christian Schmidt u svom izvještaju napominje i teško stanje na BHRT-u.
“Uprava BHRT-a tvrdi da je njen dug nastao zbog odluke Javnog emitera Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) u RS-u da BHRT-u oduzme 50 posto sredstava koja RTRS prikuplja u RS-u, kako je definirano zakonom. RTRS je 2019. godine jednostrano odlučio pokrenuti vlastitu naplatu RTV takse i prestao je uplaćivati na račun jedinstvenog sistema. Javni emiter Federacije, Radio-televizija Federacije BiH (RTFBiH) svoje prikupljene prihode dijeli s BHRT-om, ali se taj prihod prvenstveno prikuplja na područjima Federacije s bošnjačkom većinom. Na hrvatskim područjima, vodeća hrvatska stranka HDZ BiH pozvala je ljude da ne plaćaju RTV taksu i umjesto toga doniraju 1 KM mjesečno privatnoj TV Herceg-Bosna”, napisao je Schmidt.
Kao pozitivne pomake, visoki predstavnik je iznio nekoliko odluka vlasti u Brčko distriktu, te odluku “Gradske uprave Sarajeva da postavi spomen obilježje na Kazanima u spomen na 17 pretežno srpskih stanovnika Sarajeva koje su ubili bošnjački pripadnici Armije Republike BiH tokom 92. i 93. godine.
Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o rapisivanju Općih izbora 2022.
“Raspisuju se neposredni izbori za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, Predsjednika i potpredsjednika RS i skupštine kantona u Federaciji BiH”, navedeno je u Odluci Centralne izborne komisije BiH.
Izbori će se, prema ovoj odluci, održati 2. oktobra 2022. godine.
Odluku o raspisivanju izbora nije podržao Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije BiH koji je imenovan na prijedlog HDZ-a BiH. On je kazao da ne može podržati Odluku o raspisivanju izbora, jer “ne postoje zakonske odredbe za provedbu izbora”, istilući, pritome, popunjavanje Doma naroda FBiH, što je, prema njegovim riječima, osporeno u predmetu “Ljubić”.
Član CIK- Vlado Rogić rekao je da neće podržati odluku o raspisivanju Općih izbora 2022. Rogić je za člana CIK-a imenovan na prijedlog HDZ-a BiH. pic.twitter.com/JHH18w7nRR
Rogić je, rekosmo, član Centralne izborne komisije koji je imenovan na prijedlog HDZ-a BiH, stranke čiji kadrovi nastoje opstruirati provođenje izbornog procesa.
Član CIK-a Željko Bakalar je upozorio Rogića da se odluka o rapisivanju izbora odnosni na neposredne izbore, a ne na posredne izbore o kojima je govorio HDZ-ov član CIK-a. Bakalarovo izlaganje je podržao i predsjednik CIK-a Suad Arnautović koji je rekao da je Vlado Rogić bio član CIK-a kada je ta institucija glasala za Uputstvo o načinu popunjavanja Doma naroda FBiH.
“Ti si, Vlado, glasao za to Uputstvo”, podsjetio je Arnautović koji je, također, govorio o obezbjeđivanju sredstava za provedbu izbora.
Prema odluci o raspisivanju izbora, sredstva za provedbu izbora se moraju obezbijediti 15 dana od dana raspisivanja izbora.
“Rok počinje da teče sutra. To znači da se do 19.5. moraju osigurati sredstva. Želim poslati poruku građanima BiH. Tačno je propisano zakonom kada se novac mora osigurati. Očekujemo od nadležnih organa da postupe u skladu sa zakonom i da prestanu sa opstrukcijom rada CIK-a”, kazala je Vanja Bjelica.
Klub Bošnjaka u Domu naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH pokrenuo je pitanje vitalnog nacionalnog interesa u odnosu na HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH. Time je ponovo zaustavljena procedura izglasavanja ovog zakona kojim se ne rješava nijednu od presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazbur koje se odnose na izborno zakonodavstvo. O ovom Zakonu sada će se, prvo, izjasniti Komisija, a ukoliko se ne poostigne konsenzus, što je izvjesno, Zakon ide na Ustavni sud BiH. Pitanje vitalnog naciolanog interesa pokrenulo je svih pet bošnjačkih delegata (Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić, Amir Fazlić, Munib Jusufović, Denis Bećirović) u Domu naroda BiH.
“Prijedlog Zakona ne ispunjava obaveze BiH iz ključnog prioriteta Evropske komisije 4. f) koji glasi: ,,Osigurati jednakost i nediskriminaciju građana, posebno postupanje prema
presudi Evropskog suda za ljudska prava (ESUJP) u predmetu Sejdić-Finci“ Niti jedan član ovog prijedloga ne osigurava uklanjanje postojeće diskriminacije. Prijedlog Zakona ne osigurava provođenje preporuka OSCE/ODIHR-a, što je obaveza sadržana u ključnom prioritetu 1. Evropske komisije: ,Osigurati da se izbori provode u skladu sa evropskim standardima tako što će se provesti relevantne preporuke OSCE/ODIHR-a i Venecijanske komisije“，koje se odnose na integritet izbornog procesa. Pored ovih opštih primjedaba na Prijedlog zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, a u kontekstu štetnosti po vitalni interesa bošnjačkog naroda ističemo:
Članom 5. Prijedloga zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, u Poglavlju 8（Predsjedništvo BiH) član 8.1. mijenja se i postaje još dikriminatorniji u odnosu na trenutno važeće rješenje koje je prema odlukama Evropskog suda za ljudska prava diskriminatorno i koja se mora mijenjati. Izmjena je predviđena za izbor članova Predsjedništva BiH sa prostora Federacije BiH tako da se bira jedan Bošnjak i jedan Hrvat,
ali se izbor hrvatskog člana Predsjedništva uslovljava većinskom podrškom u pet kantona Hercegovačko-neretvanskom,Srednjebosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i
Posavskom. Ovakvim rješenjem kandidati za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka se stavljaju u nepovoljniji položaj, a ravnopravnost bošnjačkog naroda sa drugim narodima,
u ovom slučaju hrvatskim, je svakako pitanje koje je od vitalnog nacionalnog interesa. Naime, prema Prijedlogu, kandidati za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka moraju osvojiti najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u cijeloj Federaciji BiH, za
razliku od kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvatskog naroda koji, u najekstremnijem slučaju (član 8.1. stav (3) tačka c) Prijedloga) treba osvojiti većinu u jednom od pet kantona što će mu biti dovoljno da bude izabran. Ova odredba Prijedloga štetna je za vitalni interes bošnjačkog naroda i zbog činjenice da je zadržala odredbu da se za člana Predsjedništva BiH iz entiteta RS bira Srbin. Dakle, i pored jasnih stavova Evropskog suda za ljudska prava (predmet Pilav protiv BiH) da se radi o diskriminatornoj odredbi koju je potrebno mijenjati predlagači su je zadržali. Mogućnost Bošnjaka da se kandidiraju za članove Predsjedništva BiH iz entiteta RS je svakako pitanje
koje mi smatramo vitalnim za povratak i opstanak na tim prostorima, a time i jednim od mehanizama za eliminaciju posljedica strašnih zločina uključujući i genocid koji je nad
našim narodom počinjen na tom prostoru, što ovakav Prijedlog čini štetnim za naš vitalni nacionalni interes. Članom 6. Prijedloga zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, u Poglavlju 9（Parlamentarna skupština BiH) član 9.12e. mijenja se tako da svaki politička partija ili poslanik u Narodnoj skupštini RS ima pravo da predloži listu za izbor srpskih delegata u
Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Primjedba u pogledu štetnosti po vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda je ista kao i kod izbora člana Predsjedništva BiH iz entiteta RS. Činjenica da bošnjački poslanici, a kojih prema Ustavu RS u Narodnoj skupštini RS mora biti najmanje četiri, moraju predlagati i birati srpske delegate, pored toga što je diskriminatorna za bošnjački narod u entitetu RS, i štetna je po naše vitalne interese u ovom entitetu. Ovakvim pristupom eliminira se mogućnost da se u ime bošnjačkog naroda iz entiteta RS kandidira i bude izabran delegat u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, te da u istom zastupa interese bošnjačkog naroda koji živi u ovom entitetu.
Ograničenja za kandidovanje na izborima po osnovu etničke pripadnosti i prebivališta je prema stavovima Evropskog suda za ljudska prava diskriminatorno i ODHIR je u svojim izvještajima od 2010., 2014. i 2018. godine tražio da se te diskriminacije ukinu.
Prijedlog u članu 9. i 10. sadrži odredbe o izboru delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, suprotne odredbama Ustava Federacije BiH prema kojima “U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji
imaju najmanje jednog takvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu“。Prijedlogom se šteti interesima bošnjačkog naroda u cjelini a naročito u kantonima u kojima je njihov broj
ispod 5% od ukupnog broja Bošnjaka u Federaciji BiH prema rezultatima poslednjeg popisa.Tako se određuje da će Posavski, Zapadnohercegovački i Kanton 10 birati jednog delegata u Dom naroda, što Bošnjake u ovim kantonima stavlja u neravnopravan položaj. Za nas je problematičan i raspored delegata druga dva naroda u Federaciji BiH. Ovakvim prijedlogom produbljuju se podjele u našem društvu, diskriminiraju se Bošnjaci u
sredinama gdje ih ima ispod 5% i nama je to neprihvatljivo. Obnova multietničkog društva na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine svakako je naš vitalni nacionalni interes”, navedeno je u obrazloženju odluke o pokretanu vitalnog nacionalnog interesa.
Ovako je to regulirano u Poslovniku o radu Doma naroda
“Kada većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih izaslanika stavi primjedbu na pozivanje na točku e) Ustava BiH, predsjedatelj Doma odmah saziva sjednicu zajedničkog povjerenstva koje čine tri izaslanika, od kojih je svaki izabran između bošnjačkih, hrvatskih i srpskih izaslanika, u cilju rješavanja toga pitanja. Ako to povjerenstvo ne uspije u roku od pet dana, predmet se upućuje Ustavnom sudu BiH, koji će po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost”, navedeno je u Poslovniku.
Izvjesno je, dakle, da će se o ovom Zakonu morati izjasniti Ustavni sud BiH.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
