Najnoviji

    Politika

    Američki državni sekretar Antony Blinken saopćio: “Čelnici HDZ-a podrivaju demokratske procese u BiH”

    Piše:
    Redakcija
    -
    U.S. Secretary of State Antony Blinken gives remarks during a 9/11 commemoration event to mark the 20th anniversary of the September 11, 2001 attacks, at the State Department in Washington, U.S., September 10, 2021. REUTERS/Evelyn Hockstein/Pool

    “Čelnici HDZ-a Bosne i Hercegovine podrivaju demokratske procese u zemlji”, saopćio je američki državni sekretar Antony Blinken, nakon što su, pretnodno, vlasti SAD-a uvele sankcije predsjedniku Federacije BiH i članu HDZ-a BiH Marinku Čavari.

    Osim Čavare, sankcije su uvedene i ministru zdravstva u Vladi Republike Srpske Alenu Šeraniću.

    “Sjedinjene Države imenuju Marinka Čavaru i Alena Šeranića, od kojih su obojica opstruirali ili prijetili provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma i potkopali demokratske procese ili institucije Bosne i Hercegovine (BiH)”, navedeno je u saopćenju.

    Blinken navodi da Šeranić i Čavara nastavljaju slijediti etnonacionalističke interese nauštrb mira, stabilnosti i prosperiteta svoje zemlje. Ove destabilizirajuće aktivnosti potkopavaju odabranu budućnost BiH u euroatlantskoj zajednici i sprječavaju zemlju i njene građane da ostvare svoj puni potencijal.

    “BiH se suočava s najozbiljnijom krizom od 1995. godine, ograničena etnonacionalističkim političkim strankama koje podržavaju mreže pokrovitelja. Vladajuća koalicija u entitetu Republika Srpska (RS) kreće u uspostavljanje paralelnih struktura koje potkopavaju autoritet institucija na državnoj razini, a čelnici Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine onemogućuju demokratske procese u zemlji”, saopćio je Blinken.

    Marinko Čavara i Alen Šeranić, navodi se dalje u saopćenju američkog državnog sekretara, imenovani su u skladu s Izvršnom naredbom 14033 i zato što su bili odgovorni ili sudionici, ili su bili izravno ili neizravno uključeni u radnje ili politike koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu.

    “Čavarino odbijanje da imenuje suce za popunjavanje upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu Federacije BiH (FBiH) blokiralo je funkciju Sudskog vijeća za vitalni nacionalni interes, tijela sudaca Ustavnog suda FBiH koje je amandmanima na Ustav FBiH 2002. godine osnovao Visoki predstavnik za BiH koja je namijenjena rješavanju ključnih pitanja koja su pokrenuli izaslanici u Domu naroda FBiH. To je spriječilo ključne reforme i ometalo demokratske procese ili institucije. Takvi propusti u upravljanju utječu na dobrobit, prosperitet i prava građana diljem FBiH”, navedeno je u saopćenju.

    Šeranić je podržao napore da se stvori entitetska agencija RS za lijekove i medicinska sredstva koja će potkopati državnu Agenciju za lijekove i medicinska sredstva i predstavlja napad na ustavni poredak BiH. Sjedinjene Države snažno pozivaju vodstvo RS-a da poštuje Daytonski mirovni sporazum i vrati se na rad u okviru postojećih državnih institucija te da preokrene napore za stvaranje ilegalnih paralelnih institucija u RS-u.

    Sjedinjene Države imenuju Marinka Čavaru i Alena Šeranića, od kojih su obojica opstruirali ili prijetili provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma i potkopali demokratske procese ili institucije Bosne i Hercegovine (BiH). Oni nastavljaju slijediti etnonacionalističke interese nauštrb mira, stabilnosti i prosperiteta svoje zemlje. Ove destabilizirajuće aktivnosti potkopavaju odabranu budućnost BiH u euroatlantskoj zajednici i sprječavaju zemlju i njene građane da ostvare svoj puni potencijal.

    Zbog straha od “bonskih ovlasti”: Bevanda “pronašao” rješenje i obezbijedio nedovoljno novca za provedbu izbora

    Piše:
    Redakcija
    -

    Milorad Dodik je najavio, HDZ-ov ministar Vjekoslav Bevanda je sproveo u djelo. Novac za provedbu Općih izbora je osiguran. Ustvari, osiguran je samo dio novca od ukupno 12,5 miliona KM koliko je Centralnoj izbornoj komisiji BiH potrebno za provedbu izbora. Od potrebnih 12,5 odobreno je 9,7 miliona KM.

    Prvo je u ponedjeljak ujutro Vjekoslav Bevanda odbio da u dnevni red sjednice Vijeća ministara BiH uvrsti prijedlog Posebne odluke kojo. se od prenesenih sredstava iz prethodnih godina CIK-u odobrava 12,5 miliona KM. Bevandino obrazloženje je bilo da će on, kao ministar finansija i trezora BiH, pripremiti posebnu odluku o posuđivanju novca.

    “Prijedlog odluke o odobravanju privremenog koristenja dijela sredstava od dozvola za koristenje radio-frekvencijskog spektra za pruzanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema”, naziv je dokumenta kojeg je Vjekoslav Bevanda dostavio na izglasavanje Vijeću ministara BiH.

    Odluka je jednoglasno usvojena. To znači da će CIK-u od GSM licenci biti posuđeno 9,7 miliona KM. U pitanju je, dakle, isti iznost koji je ministar finansija Vjekoslav Bevanda za Opće izbore predvidio i u Nacrtu budžeta institucija BiH.

    Podsjećamo, nakon što je Bevanda uputio Nacrt budžeta u proceduru, reagirala je i Centralna izborna komisija BiH, uporivši da je 9,7 miolona KM “nedovoljno za provedbu izbora”.

    “U odnosu na potrebna sredstva nacrt budžeta za Centralnu izbornu komisiju BiH  je niži za cca 2.800.000 KM. Centralna izborna komisija BiH je u osnovnom budžetskom zahtjevu za 2022. godinu iskazala potrebu za Centralnu izbornu komisiju BiH u iznosu od 12.858.000 KM od čega 9.768.000 KM za Program posebnih namjena – provedba Općih uzbora 2022. godine. Centralna izborna komisija BiH je dostavila i Aneks  budžetskog zahtjeva za uvećanje sredstava za provedbu Općih izbora 2022. godine za 2.000.000 KM zbog planiranog uvećanja naknada za članove biračkih odbora”, saopćeno je tada iz CIK-a.

    HDZ BiH mjesecima je opstruirao usvajanje odluka potrebnih za finansiranje Općih izbora. No, kada je postalo izvjesno da će OHR upotrijebiti bonske ovlasti, Vjekoslav Bevanda je ekspresno pronašao rješenje o kojem je javnost, noć ranije, izvijestio lider SNDS-a. Milorad Dodik.

    Turković predložila odluku: Hoće li HDZ i treći put blokirati novac za izbore?

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković dostavila je Vijeću ministara BiH prijedlog posebne odluke o odobravanju novca Centralnoj izbornoj komisiji za provedbu Općih izbora 2022. Kolegij Vijeća ministara BiH o tome će se izjasniti u ponedjeljak ujutro prije sjednice Vijeća ministara BiH.

    Na sjednici koja je održana i u četvrtak i u petak predsjednik CIK-a Suad Arnautović pozvao je Vijeće ministara BiH da na dnevni red sjednice VM BiH koja će biti održana u ponedjeljak stave i odluku koja je već dva puta odbijena glasovima ministara iz HDZ BiH.

    Glasnogovornik Evropske komisije Peter Stano 3. juna je kazao da su ministri vanjskih poslova jasno pozvali sve političke lidere i aktere u BiH da ulože sve napore, ne samo da se nastavi sa reformama i dijalogom, nego i da se organizuju Opći izbori u oktobru kako je i planirano.

    “Krucijalno je važno da se ovi izbori održe, da građani BiH mogu glasati na slobodnim, poštenim i adekvatno finansiranim izborima. U tom smislu pozivamo Vijeće ministara, posebno ministra finansija da iskoristi predstojeću sjednicu u ponedjeljak i usvoje nacrt budžeta za ovu godinu. Također pozivamo da donesu što prije odluku o finansiranju Centralne izborne komisije BIH. Trenutna blokada hitno se mora okončati. Ono što EU radi ili bi mogla uraditi, uključeni smo i dalje ćemo biti, i spremni pomoći u rješenjima za BiH i u BiH”, kazao je Stano.

    Podsjećamo, Vijeće ministara BiH usvojilo je Dokument okvirnog budžeta nakon čega je ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda (HDZ) u petak 27. maja uputio Vijeću ministara BiH i Nacrt budžeta za 2022. godinu. Cijela sedmica je prošla bez sjednice iako je novac hitno potreban CIK-u.

    Ukoliko Nacrt budžeta i bude usvojen on prolazi dalju proceduru upućuje se u Predsjedništvo BiH koje može tražiti da se doradi budžet.

    Ukoliko i sutra bude odbijen prijedlog za donošenje posebne odluke o izdvajanju sredstava za CIK što će biti treći put onda je jasno da HDZ-u odgovara ovakva situacija i da idu na opciju prolongiranja Općih izbora. To bi bilo pogubno za demokratiju s obzirom da je ista Vlada FBiH već skoro puna dva mandata. Igranje s demokratijom ne bi trebalo biti dozvoljeno nikome ko pretenduje da bude u sastavu EU, kao ni onima koji se zaklinju u EU put domovine Bosne i Hercegovine.

    (NAP)

    Ministarstvo odbrane BiH potvrdilo: Bevandin Nacrt budžeta ugrožava projekat nabavke helikoptera za Oružane snage BiH i nabavku opreme za pomoć civilnim organima u slučaju katastrofa!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ono što smo najavili, dogodilo se. HDZ-ov ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda svojim je nacrtom Budžeta institucija BiH ugrozio funkcioniranje i razvoj Oružanih snaga BiH.

    Naime, prema dokumentu koji je Bevanda uputio Vijeću ministara BiH, Ministarstvo obrane BiH ukupno je zahtijevalo da se im se za nabavku nabavu opreme dodijeli iznosi 394.370.000 KM.

    Ali od traženih 394 miliona KM, Bevanda je Nacrtom budžeta za 2022.godinu za Ministarstvo odbrane, na stavci – nabavka opreme, predvidio ukupni iznos od 2.164.000 KM.

    Iz Ministarstva odbrane BiH navode da zbog Bevandinog Nacrta Budžeta neće biti finansirani brojni projekti. Evo i koji.

    “Višegodišnji projekt ,Osiguranje i unaprjeđenje operativnosti motornih vozila Oružanih snaga BiH sa razdobljem realizacije 2016-2018.godina“，iznos sredstava koji nedostaje 5.844.000 KM“, navode iz Ministarstva odbrane BiH.

    Dalje, višegodišnji projekt nabavke helikoptera za MO i OS BiH čija se nabava realizira udruživanjem sredstava u Foreign Military Sales (FMS); 5 mil. $ (8.150.000 KM) osigurano je donacijom iz programa vojne pomoći na temelju Sporazuma između Vlade SAD i Vlade BiH o ekonomskoj, tehničkoj i srodnoj pomoći za BiH.

    “Zaključno sa 31.12.2021.godine iz proračuna je osigurano 8.874.800 KM. Ostaje nefinancirano 47.975.200 KM uz napomenu da je Odlukom Vijeća ministara BiH propisano da dinamika financiranja  iz proračunskih sredstava u narednom razdoblju uvjetovana usvojenim Globalnim okvirom fiskalne bilance i politika u BiH za srednjoročno razdoblje”, ističu u Ministarstvu odbrane BiH.

    Osim ova dva navedena projekta, Bevandinim nacrom udružen je “višegodišnji projekt – nabava opreme za izvršenje zadataka pomoći civilnim organima u reagovanju na
    prirodne i druge katastrofe“ koji iznosi 1.777.000 KM“.

    Zbog Bevandinog Nacrta, ugrožen je i “višegodišnji projekt koji ima odluku Vijeća ministara o odobravanju, ali ne i financiranju
    projekta ,,Osiguranje i unaprjeđenje operativnosti helikoptera“ iznosi 9.000.000 KM”.

    Podsjećamo, Istraga.ba je 26. maja objavila da je plan HDZ-a da Bevanda predloži, za probosanske stranke, neprihvatljivi budžet i da tako usvajanje budžeta fakturiše strankama sa sjedištem u Sarajevu. Tada smo naveli da, unatoč usvojenim budžetskim i fiskalnim okvirima Bevandin budžet bi se, prema informacijama Istrage, najviše mogao odraziti na Oružane snage BiH. Potvrda ove priče stigla je vrlo brzo kada je Vjekoslav Bevanda utvrdio Nacrt budžeta i dostavio ga na razmatranje Vijeću ministara BiH. Nakon što Vijeće ministara usvoji Nacrt, dokument ide u Predsjedništvo BiH gdje se utvrđuje Prijedlog budžeta. Prijedlog, potom, ide u parlamentarnu proceduru, a moraju ga usvojiti oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Ukoliko Vijeće ministara BiH usvoji ovaj Nacrt, on će biti dostavljen Predsjedništvu BiH koje ima pravo da mijenja odrđene stavke. Prema trenutnom odnosu snaga, Šefik Džaferović i Željko Komšić mogu preglasati Milorada Dodika u usvojiti Prijedlog prema kojem bise povećali izdaci za Oružane snage BiH. No, onda je izvjesno da SNSD-ovi kadrovi (ali i drugi kadrovi iz Republike Srpske) zbog povećanja budžeta Oružanim snagama BiH ne bi podržali Budžet u Parlamentu.  To bi, opet, značilo, dodatno ugrožavanje Općih izbora 2022. godine, koji su već ugroženi “smanjenjem” budžeta za Centralnu izbornu komisiju BiH.

     

    Putinova saradnica Valentina Matvijenko pisala Draganu Čoviću: “Dostavljamo vam materijale o ukrajinskim zločinima, proslijedite ih parlamentarcima i biračima”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Valentina Matvijenko, jedna od najbitnijih saradnica ruskog predsjednika Vladimira Putina, uputila je ove sedmice pismo “predsjedatelju Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Draganu Čović u kojem “apelira na zakonodavce u BiH da pažljivo i objektivno procjenjuju stanje oko Ukrajine”.

    “Poštovani gospodine Predsjedatelju! Vijece Federacije Federalne Skupstine Ruske Federacije apelira na zakonodavce Bosne i Hercegovine kako pažljivo i objektivno procijene situaciju
    oko Ukrajine. Prosljedujemo Vam materijale o situaciji u Ukrajini u razdoblju od 2014.godine do danas,koji sadrze podatke o krivotvorenju povijesti, ratnim zločinima i genocidu,diskriminaciji, kršenju temeljnih ljudskih prava,prvenstveno ruskog govomog stanovništva. Vlasti Ukrajine su tijekom osam godina sabotirale sporazum iz Minska, gazile slobodu govora i tiska, proganjale disidente i raspirivale gradanski rat. Istodobno, ukrajinske vlasti i popustljive zapadne zemlje organizirale su pravu informacijsku blokadu, sprječavajući medunarodnu zajednicu kako stvori pravu sliku o dogadajima koji su u tijeku. Očekujemo kako će proslijedeni materijali omogućiti parlamentarcima da formiraju uravnoteženiju i nepristraniju poziciju, te da će istu prenijeti svojim biračima. Primite izraze mog dubokog poštovanja”, napisala je Matvijenko u dopisu Draganu Čoviću.

    U prologu ovog akta nalazi se i dokument od 46 stranica u kojem ruska zvaničnica detaljno obrazlaže dešavanja u Ukrajini od 2014. godine, prebacujuči krivicu za rusku agresiju na vlasti u Kijevu.

    Da li će Dragan Čović ove materijale proslijediti u “parlamentarnu proceduru” još nije poznato. Ali iz ranijeg perioda je poznato da je lider HDZ-a BiH u dobrim odnosima sa Valentinom Matvijenko, predsjedicom Vijeća Federacije Federalne Skupstine Ruske Federacije. Na lični poziv ove Putinove saradnice, Dragan Čović je u februaru 2020. godine bio u službenoj posjeti Moskvi, gdje se susreo sa Matvijenko.

    “Susret je obostrano ocijenjen vrlo korisnim za unapređenje bilateralnih odnosa i parlamentarne suradnje, osobito na razini gornjih domova koji imaju izraženu ulogu u jačanju demokracije i očuvanju vrijednosti društva”, saopćeno je tada iz Ureda predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragana Čovića.

    Inače, neposredno prije posjete Rusiji, Dragan Čović je dao intervju za list Rossiyskaya Gazeta u kojem je govorio o ruskom uticaju u BiH.

    “Uloga Ruske Federacije nezamjenjiva je i temeljna: ona uravnotežuje, stvara ravnotežu snaga u svijetu i ne može se izbjeći u rješavanju bilo kojeg međunarodnog problema. U isto vrijeme, Bosna i Hercegovina (BiH), za koju privilegija imati partnera Ruske Federacije, želi proširiti sveobuhvatnu suradnju s Moskvom, uključujući jačanje međuparlamentarne suradnje.Naši odnosi su, prema mom mišljenju, prijateljski. Karakterizira ih nepostojanje složenih i otvorenih pitanja. Međutim, stvarno gledajući stvari, unutar Bosne i Hercegovine trenutno ne postoji jedinstven pogled na provedbu vanjske politike. Stoga se kvarovi u komunikaciji ponekad događaju u našim bilateralnim odnosima, posebice zbog sankcija koje s vremena na vrijeme nameću razne institucije, primjerice Evropska unija. Kako u ovoj situaciji mi u BiH zauzimamo jedinstveno stajalište u odnosu na Rusku Federaciju? Moje je stajalište da BiH i Ruska Federacija trebaju proširiti sveobuhvatnu suradnju, uključujući jačanje međuparlamentarne saradnje. Vjerujem da je za Bosnu i Hercegovinu privilegija imati Rusku Federaciju kao partnera. Rusiju se neprestano optužuje zbog činjenice da njena politika ili diplomacija imaju vrlo jak utjecaj u Bosni i Hercegovini. I spreman sam reći da, nažalost, ovdje ima vrlo malo ruskog utjecaja. Zanima me postoji li barem jedna kompanija s kapitalom iz Ruske Federacije, ruskim investicijama, ili drugim vrstama aktivnosti, koje bi nas snažnije povezale. To nam je jako potrebno. Ruska Federacija je ogromno tržište, a mudra politika unutar BiH omogućila bi nam da to razaznamo, ne obraćajući pažnju na sankcije koje je uveo bilo tko i prepreke koje su stvorene”, kazao je Čović 10. februara 2020. godine.

    Nakon što je Rusija u februaru dvijen godine kasnije započela agresiju na Ukrajinu, Čović je u Domu naroda BiH blokirao usvajanje rezolucija kojim bi se osudila ruska agresija.

    Istraga u Tripoliju: Libija na rubu novog totalnog rata!

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Kada prošetate glavnim ulicama Tripolija, nećete steći utisak da se u Libiji, suštinski, vodi građanski rat. U parkovima su roditelji s djecom, a iza zgrade Centralne libijske banke, nasred uske uličice koja dijeli stari grad od Zelenog trga, lokalni trgovci su se okupili da trguju na najčudnijoj berzi na svijetu. U građevinskim kolicima, ona što ih u Bosni zovu tačke, dovoze se vreće novca, pa se, onda, vrši konverzija u neke druge valute.

    dolari u “tačkama”

    Subota je, inače, za državnu službu neradni dan. Pored ceste koja prolazi pored hotela u kvartu Zawya Al Dahmani, možete vidjeti kako lokalno stanovništvo u debeloj hladovini mirno sjedi. I ne osvrće se kada se stotinjak metara dalje od njih začuju dugi rafali.

    Bilo je, dakle, 14 sati kada se baš u tom naselju začula pucnjava. Ali dok sam izašao iz hotela, rafali su prestali. Uslijedio je tek poneki pojedinačni hitac i sve je utihnulo. Prolaznici me usmjeravaju ka obližnjoj zgradi u kojoj je smješteno jedno od ministarstava libijske vlade. Tu je, dakle, bila pucnjava. Stotinjak metara šetnje i onda – problemi. Trojica napružanih muškaraca me opkoljavaju nasred ulice. Jedan od njih je opasan redenicima i u rukama drži mitraljez uperen u mene. Druga dvojica su prekrila lice maslinastozelenim maramama. U rukama su im automtske puške. Oštre upute na arapskom jeziku, kratki pretres kako bi se uvjerili da li sam naoružan i da li ih snimam i naredba da se vratim natrag.

    Stranac sam na ulicama Tripolija uvijek je u opasnosti. Naročito – novinar. Zahitur Rahman, novinar iz Bangladeša, 21. je marta ove godine doputovao u Libiju. Na Zelenom je trgu u centru Tripolija napravio nekoliko fotografija i, onda je nestao. Pet dana kasnije, vlasti iz Libije su potvrdile da je novinar NTV-a iz Bangladeša u njihovom pritvoru. Pušten je početkom aprila.

    Pucnjave i otmice su ovdje svakodnevnica. Skoro svaki kvart, obasnit će mi Libijci, ima svoju miliciju, koja se, opet, bori za prevlast sa drugom milicijom. Lokalni i strani bisnismeni im, onda, moraju plaćati reket kako bi ih zaštitili.

    Pripadnici ovih snaga su naoružani mitraljezima i protuavionskim topovima. Snimci nastali 15. maja ove godine pokazuju jednu noćnu bitku na ulicama Tripolija. No, o tome već dugo u zapadnim medijima ne možete pročitati ništa.

    Otkako je, nakon arapskog proljeća i smaknuća Muamera Gadafija,  “demokratija” zavladala ovom zemljom, rat nije prestao. U ovom trenutku se, zapravo, i ne zna ko upravlja Libijom i njenim resursima. Grad Bengazi, na sjeveroistoku zemlje, kontrolišu snage generala Khalife Haftara.

    General Haftar godinama je bio jedan od oficira najbližih Moameru  Gadafiju. Međutim, nakon poraza Libije u ratu sa Čadom, 1987. godine, Haftar je zarobljen i dvije godine kasnije isporučen SAD-u.  Tu se priključuje libijskoj opoziciji koju je kontrolirala CIA. Kada je pao Gadafi, Haftar se vratio u Libiju i pokušao je preuzeti kontrolu nad državom. Nevladine organizacije su ga optužile za zločine počinjene u Bengaziju. Iza njega su, neformalno, stale Saudijska Arabija, Egipat sa generalom Abdelom Fatahom al Sisijem na čelu. U početku su na Haftara računali još i Rusija, Francuska i SAD. Međutim, Khalifa Haftar nikada nije uspio uspostaviti kontrolu nad glavnim gradom Tripolijem. Vlasti Turske zvanično su, što vojno, što politički, podržale vlasti u Tripoliju koje Haftar namjeravao svrgnuti. Međunarodna zajednica je, potom, priznala vladu u Tripoliju kao zvaničnu vladu Libije. Međutim, tada dolazi do eskalacije. Amerika je promijenila stranu, a Rusija je ostala uz generala Haftara. Štaviše, Vladimir Putin je u Libiju, kao ispomoć generalu Haftaru, poslao svoju paravonjnu jedinicu Wagner. Istodobno, Rusija je, prema izvještajima arapskih medija, za potrebe Haftar odštampala nekoliko milijardi libijski dolara bez pokrića koji su, potom, pušteni u promet. U Rusiji odštampani novac je, preko Malte, prebacivan u gradove pod kontrolom generala Haftara, a jedna takva pošiljka je zaplijenjena u luci na Malti. Ruska pomoć Haftaru nije značila mnogo. On je ostao vladar Bengazija.

    No, onda su započeli problemi i u dijelu Libije koji kontroliše “međunarodno priznata vlada”. Nakon što je u februaru 2021. godine zaustavljen totalni rat, šef prelazne vlade Libije postaje Abdul Hamid Dbeiba. Prema tadašnjem dogovor uz posredstvo međunarodnih zvaničnika, Dbeiba se obavezao da u decembru 2021. godine organizira izbore. Od toga, međutim, nije bilo ništa. Izbori nisu organizirani, a Dbeiba je ostao premijer prelazne vlade sa sjedištem u Tripoliju. Međutim, u februaru ove godine, Parlament čije je sjedište u gradu Tobruku izabrao drugog premijera – bivšeg ministra unutarnjih poslova Fethija Bašagu. Parlamentarci su svoj potez obrazložili time da je premijeru Abdulu Hamidu Dbaibi, koji je imenovan u februaru prošle godine uz posredovanje Ujedinjenih naroda, istekao mandat na neuspjelim izborima u decembru. Dbaiba, međutim, ne pristaje na predaju premijerske fotelje. Fethi Bašaga je 17. maja pokušao ući u zgradu Vlade u Tripoliju, ali su ga milicijske snage koje kontroliše Dbeiba natjerale na povlačenje prema gradu Sirtu. U cijelu priču se, potom, uključuje Osama Al Juwaili, bivši šef vojne obavještajne službe koji je služio Dbaibi. Nakon što je Dbaiba smijenio Juwailija, on se pridružuje Bašagiju kojem je Parlament Libije dao mandat. Sredinom ove sedmice, Al Juwaili je dao ultimatum Abdul Hamidu Dbeibi da u roku od 72 sata napusti zgradu Vlade. Ovaj to odbija. Od četvrtka navečer jake Juwailijeve snage kreću se prema Tripoliju.

    Intenziviranje sukoba očekuje se najkasnije u ponedjeljak. Do tada se čuje spooradična pucnjava u četvrti Zawait al Dahmani. Tu se nalaze zgrade Nacionalnog radija i Ministarstva vanjskih poslova Libije . Jedna od frakcija koja kontrolišu ovo naselje zove se Al Nawasi. Jedan njihov pripadnik je ubijen u subotu oko 14 sati. Zove se Malik Džabu.

    Ovo je njegova fotografija koja je počela kružiti društvenim mrežama u Libiji. Da li će ovo uvod u novi totalni rat na ulicama Tripolija?

    Ustavni sud BiH presudio: Odluke Narodne skupštine RS o prenosu nadležnosti nisu u skladu sa Ustavom BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ustavni sud BiH ukinuo je pojedine odredbe odluka Narodne skupštine Republike Srpske koje se odnose na prenos nadležnosti.

    “Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, utvrdio da postoji spor u vezi s donošenjem osporenih odredbi Deklaracije i Zaključaka od strane Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju prenesenih nadležnosti sa države Bosne i Hercegovine na entitet Republika Srpska u oblasti pravosuđa, odbrane i sigurnosti, indirektnog oporezivanja i drugih pitanja. Utvrđeno je da pojedine odredbe osporenih akata nisu u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, zbog čega je pojedine odredbe navedenih akata Ustavni sud ukinuo”, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.

    Istovremeno, Ustavni sud BiH je na plenarnoj sjednici odlučio da HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona nije povrijedio bitalni nacionalni interes Bošnjaka.

    “Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavne osnove za proglašenje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-639/22 od 22. aprila 2022. godine štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda, utvrdio da Izjava Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o destruktivnosti po vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini u Prijedlogu citiranog zakona ispunjava uvjete proceduralne ispravnosti iz člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine. Utvrđeno je da Prijedlogom citiranog zakona nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini”, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.

    Bevanda ponovo blokirao odluku o finansiranju Općih izbora: HDZ namjerava predložiti budžet koji bi bio neprihvatljiv (pro)bosanskim strankama koje bi, potom, optužili za blokadu izbora!

    Piše:
    Redakcija
    -

    HDZ-ov ministar finansija Vjekoslav Bevanda nastavlja sa blokadama. On je u četvrtak glasao protiv odluke da se na dnevni red sjednice Vijeća ministara BiH uvrsti posebna odluka kojom bi se, iz akumuliranih sredstava iz prethodnih godina, obezbijedio novac za provođenje Općih izbora 2022. godine. Bevanda i dalje tvrdi da bi donošenje ovakve odluke bilo nezakonito, iako je on sam pozvao Centralnu izbornu komisiju BiH da zatraži novac u skladu sa članom 11 Zakona o finansiranju institucija BiH.

    “Imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, kao i važeće podzakonske akte koji reguliraju oblast izvršenja proračuna, Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine ne
    može odobriti dostavljeni operativni/dinamički  plan budući da je u istom iskazan novi program posebne namjene pod nazivom ,,Opći izbori“。 Slijedom navedenog, potrebno je da Središnje  izborno  povjerentsvo  BiH  izvrši  izmjene operativnog  plana za razdoblje siječanj-ožujak 2022.godine i iskaže isti kroz opće namjene isključujući program posebne namjene ,,Opći izbori“，budući da navedeni programnije bio odobren Zakonom o  proračunu institucija Bosne i Hercegovine i medunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu. Također napominjemo da je u članku 11. stavak (5) Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine (,,Službeni glasnik BiH“， br. 61/04, 49/09, 42/12 , 87/12 i 32/13): ,, U tijeku trajanja  privremenog  financiranja, Vijeće ministara  može donijeti  posebnu  odluku  o rashodima  koji nisu bili predvideni proračunom iz prethodne godine, s tim da rashodi institucija Bosne i Hercegovine koji uključuju rashode iz stavka (2) ovog članka ne mogu biti veći od zbira prihoda koji u toku trajanja privremenog financiranja budu prikupljeni od neizravnih poreza, vlastitih prihoda  i prenesenih sredstava. Rashodi po ovom  osnovu odobravaju se u skladu sa odredbama članka 17. ovog zakona kojima je propisano korištenje tekuće pričuve“, navpisao je Bevanda 14. januara ove godine.

    KAda je CIK zatražio novac u skladu s tim, Bevanda je napisao da su ga “pogrešno razumjeli”.

    “Cijenimo da Središnje izborno povjerenstvo nije na adekvatan način razumijelo sugestije Ministarstva financija i trezora koje su dane u našim prethodnim aktima u odnosu na pitanje financiranja izbora. Naime, sugerirano je da sredstva iz 2020. godine ne mogu biti stavljena na raspolaganje bez odluke Vijeća ministara BiH, a ne da ne mogu uopće biti stavljena na raspolaganje. Slijedom navedenih činjenica  u točki.2  Mišljenja, Ministarstvo financija  i trezora  Bosne i Hercegovine ne može podržati zahtjev Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine o Prijedlogu odluke o odobravanju raspodjele i korištenju dijela prenesenih sredstava akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina na ime rashoda programa posebne namjene u 2022. godini”, napisao je Bevanda u dopisu CIK-u 24. marta 2022. godine.

    U međuvremenu su sve relevantne međunarodne institucije objasnile da nema nikakvih smetnji za usvajanje ove odluke. No, Bevanda i dalje blokira usvajanje, insistirajući na usvajanju budžeta za 2022. godinu čiju izradu još nije ni počeo. Prema informacijama Istrage, plan HDZ-a BiH je da napravi, za probosanske stranke, neprihvatljivi budžet i da tako usvajanje budžeta fakturiše strankama sa sjedištem u Sarajevu. Unatoč usvojenim budžetskim i fiskalnim okvirima Bevandin budžet bi se, prema informacijama Istrage, najviše mogao odraziti na Oružane snage BiH. Ukratko, postoje dva plana. Prvi je da HDZ poveća sredstva za Ministarstvo odbrane BiH, zbog čega bi, onda, kadrovi SNSD-a glasali protiv usvajanja takvog budžeta. Drugi plan je da se znatno smanje izdaci za Oružane snage BiH, te da stranke sa sjedištem u Sarajevu budu prinuđene na blokadu usvajanja budžeta. U oba slučaja odgovornost bi bila skinuta sa HDZovih kadrova koji su, zapravo, sve vrijeme glavni kočničari usvajanja budžeta.

    Nova prevara Vjekoslava Bevande: Vijeću ministara BiH dostavio okvirni trogodišnji budžet, ništa od budžeta za 2022. godinu

    Piše:
    Redakcija
    -

    HDZ-ov ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda nastavlja sa blokadom finansiranja Općih izbora 2022. godine. Umjesto Budžeta za 2022. godinu, Bevanda je, kako saznaje Istraga, Sekretarijatu Vijeća ministara BiH dostavio nacrt “dokumenta okvirnog proračuna institucija BiH za razdoblje 2022. – 2024.”. U pitanju je, dakle, okvirni dokument, a ne nacrt budžeta za 2022. godinu što je preduslov da se Centralnoj izbornoj komisiji BiH obezbijedi novac za provođenje Općih izbora.

    Dokument je, kako saznajemo, u utorak ujutro dostavljen Uredu za zakonodavstvo BiH i Sekretarijatu Vijeća miniostara BiH.

    “Tačno je da se pro mora usvojiti okvirni budžet. Međutim, to sada znači da od budžeta za ovu godinu nema ništa do daljnjeg”, kazao je sagovornik Istrage iz Vijeća ministara BiH.

    Dakle, sada prvo Vijeće ministara BiH mora usvojiti nacrt “okvirnog budžeta”. Nakon toga se institucijama BiH šalje na ocjenu i dopunu. Kada se prikupe svi relevantni stavovi, Ministarstvo finansija BiH tek tada počinje sa izradom budžeta za 2022. godinu u formi nacrta. Nakon toga dokument ide na Vijeće ministara, koje, nakon usvajanja nacrta, budžet šalje Predsjedništvu BiH. Predsjedništvo BiH, potom, utvrđuje prijedlog budžeta i upućuje ga Parlementarnoj skupštini BiH koja ga može usvojiti po hitnoj, skraćenoj ili redovnoj proceduri. To znači da BiH namjanje do sredine juna neće imati budžet, a samim tim ni Centralna izborna komisija BiH neće imati novac potreban za provedbu Općih izbora koji bi trebali biti održani u oktobru.

    Bevanda je, podsjećamo, prošle sedmice blokirao usvajanje posebne odluke kojom bi se CIK-u iz akumuliranih sredstava iz prethodnih godina obezbijedilo 12 miliona maraka za provedbu izbora. Iako je u januaru pozvao CIK da zatraži “akumulirana sredstva”, Bevanda je kasnije kazao da su članovi CIK-a njegov akt “pogrešno razumjeli”.

    Istovremeno, šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler lobira da OHR ne nametne odluku finansiranju Općih izbora 2022. godine.

     

    Ništa, za sada, od bonskih ovlasti: Johann Sattler spriječio nametanje odluke o finansiranju Općih izbora!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, uz pomoć jednog visokopozicionirag diplomate iz Brisela, spriječio je visokog predstavnika  Christiana Schmidta da nametne odluku o finansiranju Općih izbora, potvrđeno je za Istragu iz više diplomatskih izvora.

    Pravni timovi OHR-a su, kako saznajemo, već bili počeli sa pripremom odluke koju bi nametnuo visoki predstavnik, ali je Sattler, istovremeno, započeo sa lobiranjem, tvrdeći da bi takva odluka samo dodatno “iziritirala HDZ BiH i Dragana Čovića”.

    “Zbog toga je sasvim izvjesno da OHR do sredine juna neće nametnuti odluku o finansiranju izbora. Za 7. i 8. juni zakazana je sjednica PIC-a i tada bi se trebali otvoriti novi razgovori o eventualnom nametanju odluke ukoliko ne bude obezbijeđen novac za provođenje Općih izbora 2022”, kazao je jedan od tri diplomatska izvora Istrage.

    Sattler je, ističu naši sagovornici, posebno bio aktivan posljednjih dana kada je ubjeđivao visoke diplomate u BiH da bi “ove sedmice trebalo biti riješeno pitanje finansiranja izbora”, te da nema potrebe za nametanjem bilo kakve odluke.

    Da u pojedinim diplomatskim krugovima pokušavaju ubijediti OHR  da neće biti kasno čak i ako se novac obezbijedi do sredine jula, dalo se naslutiti i na posljednoj sjednici Centralne izborne komisije BiH. Tada je, naime, član CIK-a Željko Bakalar direktno prozvao pojedine diplomate da zagovaraju tu opciju finansiranja izbora.

    “Imamo informacije da se i u međunarodnim krugovima priča da smo komotni da se u lipnju ili srpnju dobije novac. To jednostavno nije tako. Imamo i više nego dovoljno argumenata i molim da se ne ugrožava izborni proces. Ne zanima nas kakav će biti tekst Izbornog zakona.  Mi smo tu imenovani da ga provodimo, kakav god da je”, kazao je Bakalar na sjednici CIK-a održanoj 19. maja ove godine.

    Mada član CIK-a nije imenovao “međunarodne zvaničnike” koji zagovaraju “zakašnjelo finansiranje”, Istraga saznaje da je nekoliko članova CIK-a informirano da je upravo Johann Sattler zagovornik priče da nema smetnji da se novac obezbijedi do kraja juna. Ovaj scenarij najviše odgovara HNS-u, odnosno HDZ-u BiH čiji zvaničnici nastoje kupiti još vremena za pregovore o izmjenama Izbornog zakonu. Prema informacijama Istrage, HDZ BiH zagovara da Opći izbori budu održani 4. decembra ove godine, što je u direktnoj suprotnosti sa Izbornim zakonom BiH, jer ne postoji zakonski osnov za prolongiranje izbora, osim ukoliko na propisanu prvu nedjelju u oktobru ne pada neki od vjerskih praznika.

    Upravo zbog toga HDZ-ov državni ministar finansija Vjekoslav Bevanda opstruira donošenje odluke kojom bi se višak novca iz prethodnih godina iskoristio za organiziranje ovogodišnjih izbora. Bevanda je, podsjećamo, prošle sedmice blokirao održavanje telefonske sjednice Vijeća ministara BiH, glasavši protiv dnevnog reda na kojem je trebala biti ta odluka. Nakon pritiska dijela međunarodnih zvaničnika, Bevanda je u petak izdao saopćenje u kojem je najavio skoro podnošenje nacrta budžeta.

    “Ministarstvo finansija i trezora BiH završava aktivnosti na izradi Dokumenta okvirnog budžeta (DOB) za period 2022-2024 i budžeta institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za ovu godinu i uputit će ove dokumente u ponedjeljak u dalju proceduru Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH”, saopćeno je u petak iz Ministarstva finansija BiH.

    Ali ovo obećanje Bevanda nije ispunio. U ponedjeljak, do kraja radnog dana, Nacrt budžeta nije dostavljen Uredu za zakonodavstvo BiH čije je mišljenje potrebno za nastavak procedure. Osim toga, Bevanda još nije najavio po kojoj će proceduri budžet biti usvojen. Ukoliko bude hitna, što je malo izvjesno, budžet bi mogao biti usvojen do kraja sedmice.  Ukoliko, pak, bude skraćena ili redovna, budžeta nema do kraja juna. Novac je, po Zakonu, morao biti obebizbijeđen do 19. maja. I mogao je, da šef Degelacije EU u BiH Johann Sattler nije spriječio nametanje odluke visokog predstavnika.

     

     

    1...222324...40Stranica 23 of 40

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj