Borjana Krišto bit će kandidat Hrvatskog narodnog sabora za člana Predsjedništva BiH, objavio je Bild.ba, medij blizak HDZ-u BiH.
“HDZ BiH je, čini se, odlučio. Dragan Čović ne ide u utrku za Predsjedništvo BiH Kandidat, odnosno kandidatkinja hrvatskih stranaka će biti Borjana Krišto, dugogodišnja dužnosnica HDZ-a BiH i aktualna zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, piše Bild.ba.
Ovo je tom portalu potvrdio visoki izvor iz HDZ-a BiH.
“Ne ide Čović, ide Borjana”, rekao je izvor iz HDZ-a za portal Bild.ba.
Prema informacijama Istrage, Čović je proteklih sedmica imao pritisak da kandidira mostarskog gradonačelnika Maria Kordića. No, zbog straha da će izgubiti kontrolu nad HDZ-om i HNS-om. Čović je bio protiv te kandidature. Kako bi dijelom udovoljio zvaničnicima iz Hrvatske, Čović se odlučio za Borjanu Krišto koja je njegova dugogodišnja bliska saradnica.
Zvanična potvrda očekuje se uskoro. No, kako rekosmo, HDZ-u bliski Bild.ba je objavio da je kandidat biti Borjana Krišto.
Lažnom Hrvatu iz Goražda Edimu Fejziću došao je kraj. Zbog sudskih procesa i kupovine glasova, on neće biti kandidat za Skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona. Što, opet, znači da neće dobiti mandat delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. A zahvaljujući njegovom glasu, nakon Općih izbora 2018. godine, u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH izabran je Zlatko Miletić, jedini Hrvat u Klubu Hrvata Doma naroda BiH koji ne dolazi iz koalicije okupljene oko HDZ-a BiH.
“Apelujem na bošnjačke stranke da ne stavljaju Hrvate na kantonalne liste”, kazao je u utorak predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, obraćajući se medijima povodom skorog podnošenja kandidatskih listi.
Čega se to boji lider HDZ-a BiH? Već nekoliko puta smo se na ovom mjestu bavili suštinskim problemom funkcionisanja Federacije BiH – odnosno Klubom Hrvata Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Prije nego pređeno na same stranačke liste, ukratko ćemo se pozabaviti suštinom u vezi sa Domom naroda FBiH.
Odlukom Ustavnog suda BiH od 1. decembra 2016. godine po apelaciji Bože Ljubića “utvrđeno je da odredba Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: “Svakom konstitutivnom narodu daje se jedno mjesto u svakom kantonu” i odredbe Poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine”.
To je, dakle, bila obavezna odredba “jedan, jedan, jedan”, prema kojoj je svaki kanton, od njih deset, morao dati po najmanje jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda. U Ustavu FBiH je pisalo malo drugačije.
“Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine iz reda svojih delegata proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona, s tim što se broj, struktura i način izbora delegata utvrđuju zakonom. U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu”, navedeno je u članu 8, poglavlje VI Ustava FBiH.
To je, znači, “neobavezan” raspored delegata po principu jedan-jedan-jedan o kojem se govori u dokumentu koji je na raspolaganju predstavnicima EU u BiH.
Šta bi to značilo u praksi?
Dom naroda FBiH sastoji se od pedeset osam delegata, i to po sedamnaest delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam delegata iz reda ostalih. Ova tabela ispod pokazuje kakav je raspored delegata bio prije nego je Ustavni sud BiH naredio brisanje dijelova Izbornog zakona BiH po apelaciji Bože Ljubića.
respored delegata prije presude u Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić
Ključna stvar u ovome je bila to što je, zapravo, pet kantona u kojima ne dominira HDZ BiH moglo izabrati šest delegata u Klub Hrvata. Prema Ustavu FBiH najmanje šest delegata u jednom klubu naroda potrebno je da bi se predložio predsjednik ili potpredsjednik FBiH koji, potom, ide na glasanje pred cijelim Domom naroda FBiH. Prije presude Ljubić, dakle, postojala je mogućnost da kantoni u kojima HDZ BiH nije dominantna stranka, izaberu potrebnih šest delegata u Klubu Hrvata, što bi značilo da Dragan Čović, faktički, ne bi mogao blokirati izbor Vlade FBiH.
No, nakon presude Ljubić, Ustavni sud BiH izbrisao je odredbe Izbornog zakona prema kojima je svaki kanton u FBiH morao dati po najmanje jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda. Kako bi se, pak, završio proces konstituisanja Doma naroda FBiH (o kojem ovisi i izbor deset delegata Bošnjaka i Hrvata u Dom naroda BiH), Centralna izborna komisija BiH u starom sazivu donijela je Uputstvo o rasporedu delegata u Dom naroda FBiH.
Uputstvo CIK-a o rasporedu mandata u DN FBiH
Kako se može vidjeti, ključna promjena koju je bivši saziv CIK-a nametnuo svojim Uputstvom desila se u Zeničko-dobojskom kantonu. Umjesto ranija dva delegata iz reda hrvatskog naroda, CIK je propisao da se iz tog Kantona bira samo jedan delegat. Istovremeno, Zapadnohercegovački kanton je “dobio” dodatnog, trećeg, delegata iz reda hrvatskog naroda. To znači da kantoni u kojima HDZ nije dominantna politička partija (TK, Ze-Do, USK, KS, BPK), u Dom naroda FBiH mogu delegirati svega pet delegata iz reda hrvatskog naroda, što je, u konačnici, nedovoljno za predlaganje predsjednika ili potpredsjednika FBiH, a samim tim i izbor Vlade FBiH.
Proteklih godina, a naročito tokom ovog mandata uvjerili smo se da, zapravo, kantonalni zastupnici, pored članova Predsjedništva BiH, direktno ili indirektno utiču na funkcionalnost Vlade Federacije, državnog parlamenta, Vijeća ministara BiH, a samim tim i na fiskalnu i sigurnosnu politiku Bosne i Hercegovine. Pokušat ćemo, ukratko, da pojasnimo o čemu se radi. Kantonalni zastupnici međusobno odlučuju o tome ko će određeni kanton predstavljati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, odnosno ko će biti delegat u jednom od četiri kluba Doma naroda FBiH. Upravo ti delegati imaju presudnu ulogu prilikom imenovanja predsjednika i potpredsjednika Federacije, koji, potom, direktno odlučuju ko će biti premijer Federacije BiH. Dakle, od kantonalnih zastupnika ovisi izbor Vlade Federacije. Dalje, delegati iz Doma naroda Federacije BiH direktno odlučuju o imenovanju deset delegata, pet Bošnjaka i pet Hrvata, u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Opet da pojednostavimo, kantonalni zastupnici direktno odlučuju o popunjavanju dvije trećine državnog Doma naroda od kojeg, kasnije, izuzmemo li proces formiranje Vijeća ministara BiH, ovise svi zakoni i budući budžeti.
Dakle, ukoliko žele izbjeći HDZ-ove blokade prilikom formiranja Vlade FBiH, nužno je Draganu Čoviću oduzeti dvotrećinski kontrolni paket u Domu naroda FBiH. Ali stranačke liste će pokazati da li postoji zainteresiranost kod probosanskih stranaka.
USK: SDP i DF bez Hrvata za Skupštinu, POMAK i SDA imaju Hrvate na listama
Prema Uputstvu CIK-a, USK daje ukupno šest delegata u Dom naroda FBiH i to dva Bošnjaka, jednog Hrvata, dva Srbina i jednog iz reda ostalih. No, u ovom slučaju se držimo Hrvata. Većina kandidata Laburista Fikreta Abdića izjašnjavaju se kao Hrvati. Prema rezultatima iz 2018. godine, Laburisti su osvojili tri mjesta u Skupštini USK. Dvojica su se izjašnjavali kao Hrvati, tako da je ta stranka delegirala delegata u Klub Hrvata aktualnog saziva Doma naroda FBiH. Ukoliko i u budućem sazivu Skupštine bude isti omjer snaga, Abdićevi Labursti će izabrati Hrvata u Klub Hrvata Doma naroda FBiH, što znači da je to, faktički, glas za HDZ BiH. No, da vidimo šta nude druge političke partije. SDP BiH, prema još uvijek nepotvrđenim izbornim listama, neće imati Hrvata među kandidatima za Skupštinu USK. Razim Halkić ,koji se izjašnjava kao Hrvat, bit će nosilac liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. SDP se opredijelio da na svoju listu visoko pozicionira Srbina Mladena Lonića koji bi mogao ući u Dom naroda FBiH. No, to za HDZ-ove blokade ne znači ništa. DF, također, nema nijednog Hrvata u USK. No, SDA bi, prema nepotvrđenim listama, na broju 8 za Skupštinu USK trebao imati Ines Delić, Hrvaticu iz Zagreba koja se udala u Bihać. SDA je 2018. godine osvojila devet mandata, što znači da bi Ines Delić, ukoliko ne bude dodatnih pomijeranja na listama, mogla ući u Skuptinu USK. Za razliku od SDA, NES na svojim listama nema Hrvata.
Maja Uremović
POMAK bihaćkog gradonačelnika Šuhreta Fazlića bi, prema informacijama Istrage, mogao bi na svoju kantonalnu listu visoko pozicionirati doktoricu Maju Uremović koja je, također, Hrvatica. Ukoliko bi prošle Ines Delić i Maja Uremović bile izabrane u Skupštinu USK, to znači da bi Laburisti Fikreta Abdića, barem kroz žrijeb, mogli ostati bez mjesta u Domu naroda FBiH. A ukoliko bi jedna od njih dvije bile izabrane, to bi značilo da u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH iz USK-a imamo probosanski orjentiranog Hrvata.
SBK: DF, SDP i Fuad Kasumović kandidirali Hrvate, SDA i NiP – ne
Srednjobosanski kanton daje šest delegata u Dom naroda FBiH. U pitanju su tri Hrvata, te po jedan Bošnjak, Srbin i ostali. Prema rezultatima iz 2018. godine, HDZ BiH ima 10 zastupnika. Probosanske stranke imaju 20 zastupnika. Sa četiri Hrvata, od ukupno 20, sigurno bi dobili jedno mjesto u Domu naroda FBiH. No, prema preliminarnim podacima, samo tri Hrvata iz tzv. probosanskih stranaka imaju šanse da uđu u Skupštinu SBK. Unatoč protivljenju većeg dijela stranke, četvrta na listi SDP-a BiH bit će Anita Markanović. Na Općim izborima 2018. godine SDP je osvojo pet mandata. Ukoliko ponove isti rezultat, Anita Markanović će, vjerovatno, biti izabrana u Skupštinu SBK. Pod uslovom da rukovodstvo potvrdi njenu kandidaturu. Demokratska fronta će kandidirati Željku Matković. Ona je na drugom mjestu kantonalne liste. Upravo dvoje zastupnika DF-a izabrano je u Skupštinu SBK na izborima 2018. godine. Predsjednik Hrvatske stranke Božo Skopljaković u SBK će koalirati sa BH Inicijativom Fuada Kasumovića. Prema informacijama Istrage, Skopljaković bi trebao biti nosilac liste za Skupštinu SBK. Ukoliko prođe, a bivša stranka Fuada Kasumovića je imala jednog zastupnika u Skupštini, to znači da bi bilo najmanje troje zastupnika hrvatske nacionalnosti koji nisu pod kontrolom HDZ-a. Čak i ako HDZ ponovi isti resultat i osvoji 10 mandata, to znači da će ta stranka iz SBK sigurno moći izabrati dva delegata Hrvata u Dom naroda FBiH. Treći delegat bi se birao žrijebom, što znači da probosanske stranke, i praktično, mogu imati jednog delegata iz reda Hrvata SBK u Domu naroda FBiH. Naravno, Željka Matković, Božo Skopljaković i Anita Markanović prethodno moraju biti izabrani u Skupštinu SBK. SDA i Narod i Pravda, prema preliminarnim listama, nemaju nijednog kandidata iz reda hrvatskog naroda.
Kanton Sarajevo – neupitan izbor probosanskog Hrvata
Skupština Kantona Sarajevo u Dom naroda FBiH delegira devet delegata, od čega su tri Bošnjaka, tri Srbina, dva iz reda ostalih i jednog Hrvata. Narod i Pravda na svojoj listi za Skupštinu KS ima Hrvaticu Danijelu Kristić. DF je na drugo mjesto pozicionirao Marijelu Margetu Hašimbegović koja je, rakođer, Hrvatica. To znači da će jedna od ove dvije kandidatkinje biti izabrane u Skuštinu KS, a samim tim jedna od njih prolazi u Dom naroda Federacije BiH. SDA u KS nije kandidovala Hrvata, dok je ni u vrhu liste SDP-a za Skuptinu KS nema Hrvata.
Ze-Do: SDP, DF i SDA u borbi protiv HDZ-a
Zeničko-dobojski kanton daje šest delegata u Dom naroda FBiH. Troje je Bošnjaka, te po jedan Srbin, Hrvat i ostali. HDZ BiH u Skupštini Ze-Do ima tri mandata. Da bi se izbjegao izbor HDZ-ovog zastupnika iz Skupštine Ze-Do u Dom naroda FBiH, nužno je da u tom Kantonu probosanske stranke izaberu četiri zastupnika iz reda Hrvata. DF je za Skupštinu Ze-Do predložio Hrvaticu Suzanu Pandžu koja će biti druga na listi. SDA planira da predloži Mirelu Mateša Bukvu. No, prema informacijama Istrage, ona je tek ioza desetog mjesta na preliminarnoj listi SDA. Ukoliko ne bi bila “unaprijeđena”, teško da bi mogla biti izabrana u Skupštinu Ze-Do u kojoj SDA trenutno ima jedanaest zastupnika. SDP BiH će na svojoj listi, vjerovatno, imati Vedrana Kasera koji je Hrvat. Čak i ako druge stranke ne budu imale kandidate iz reda Hrvata, postoji mogućnost da se, najmanje kroz žrijeb, u Dom naroda FBiH izabere Hrvat koji nije pod kontrolom HDZ-a BiH. To bi već bio četvrti delegat u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH koji nije pod kontrolom HDZ-a BiH.
Tuzlanski kanton – DF kandidirao Hrvata
Prema Uputstvu CIK-a, Tuzlanski kanton u Dom naroda FBiH delegira osam delegata. U pitanju su tri Bošnjaka, dva Srbina, dva iz reda ostalih i jedan Hrvat. HDZ BiH u TK nema nijednog zastupnika. To znači da bi izbor bilo kojeg Hrvata iz bilo koje stranke u Skupštinu TK značio da će taj delegat predstavljati Hrvate iz TK u Domu naroda FBiH. Na listi DF-a, pod rednim brojem tri, nalazi se Boris Krešić koji je delegat i u aktualnom sazivu Doma naroda FBiH. Na petom mjestu SDP-ove liste nalazi se Vedrana Petrović, koja je također Hrvatica. SDA na svojoj listi nema Hrvata.
BPK – Nema više Fejzića, SDP u potrazi za Hrvatom
Iz Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona delegiraju se tri delegata u Dom naroda FBiH, jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat. Hrvatsko mjesto do sada je popunjavao Edim Fejzić, ali on više nema pravo na kandidaturu. SDA i DF na svojim kandonalnim listama nemaju Hrvata, dok su nam u goraždanskom SDP-u potrvdili da će oni poduzeti sve da na svojoj listi imaju barem jednog Hrvata koji bi, nakon izbora u kantonalnu skupštinu, po automatizmu bio izabran u Dom naroda FBiH:
Ukoliko svi navedeni kandidati budu izabrani u kantonalne skupštine, a postoji realna i objektivna mogućnost, HDZ BiH bi mogao ostati bez dvotrećinske većine u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. To bi značilo da ta stranka više ne može blokirati formiranje vlasti u Federaciji BiH.
Ako je suditi po izjavama Amre Zulfikarpašić, nekadašnje funkcionerke Naše stranke, vrh ove partije još je 2018. godine znao za email u kojem se problematizira puštanje ezana s minareta sarajevskih džamija.
Iz te su partije ranije za Politicki.ba ustvrdili da nisu znali.
Zulfikarpašić je, najprije, reagirala na jedan od komentara na društvenim mrežama na ovu temu.
“ULUPUBIH nikad nije organizirao performanse takvog karaktera.
Apsolutno je nepošteno trpati sve članove u vlastiti glib”, napisala je ona.
U razgovoru za Politicki.ba Zulfikarpašić je objasnila da je dugi niz godina aktivna članica Udruženja likovnih umjetnika primjenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine (ULUPUBiH).
Predmetni email našla je u inboxu udruženja.
“Ova objava (“umjetnički performans”) je iz vremena kad je Miomirka Mikanović Melank radila kao sekretarica u ULUPUBIH-u. Očito da je zloupotrijebila mail adresu udruženja ali pošto je ubrzo ušla u Federalni parlament i napustila radno mjesto sekretarice ULUPUBIH-a, smatrali smo da se Naša stranka, koju Miomirka zastupa u Federalnom parlamentu, treba tim baviti. Tada sam Miomirkinu objavu poslala predsjedniku i potpredsjedniku stranke, ali reakcija je izostala”, kaže Zulfikarpašić.
Upitana da li se sjeća kada je to uradila, ona je odgovorila da nije sigurna, ali da vjeruje da je to bilo nekad krajem 2018. godine.
Dodaje i da je kasnije napustila Našu stranku.
Samim tim nije je više ni zanimalo šta se tamo dešava.
Zulfikarpašić je i u izjavi za Politicki.ba ostala pri stavu da se ne radi ni o kakvom istraživanju.
“Ako objavljujete segmente istraživačkog rada morate pri objavljivanju navesti da se radi o citatu iz “tog i tog” rada”, zaključila je.
Budućnost Bosne i Hercegovine u NATO-u, napisala je britanska ministrica vanjskih poslova poslova Elizabeth Truss u pismu koje je 13. juna uputila predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji.
“Historija nam govori”, piše ministrica Truss, “da se agresiji moramo suprostaviti akcijom i snagom”.
“Moja podrška Bosni i Hercegovini, kao i moja podrška Ukrajini, počiva na mom uvjerenju u jednostavno načelo: ljudi imaju pravo da odlučuju o svojoj demokratskoj budućnosti i o svojoj odbrani. Budućnost Bosne i Hercegovine leži na euroatlantskom putu, kao članice NATO-a i sa zemljama poput Velike Britanije”, napisala je britanska šefica diplomatije.
Elizabet Trus je ovo pismo pislala kao odgovor na pismo koje joj je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija uputio 20. aprila ove godine. Ona navodi da je, tokom svoje posjete Sarajevu, rekla kako se moraju udvostručiti napori na zaštiti mira u Bosni i Hercegovini.
“Tragična historija vaše zemlje je podsjetnik na ono što se dešava kada se ne suprotstavimo agresiji. Stvari postaju gore, ne bolje. Genocid u Srebrenici i opsada Sarajeva bili su samo dva zločina koja su me zaprepastila. Rekli smo nikad više, ali evropska sigurnosna struktura je razbijena ruskom ničim izazvanom invazijom na Ukrajinu, što je napad na sam temelj pravila po kojima koegzistiramo: suverenitet, demokratija i Povelja UN”, napisala je Truss.
Ministrica, dalje, navodi da Velika Britanija blisko sarađuje sa saveznicima i partnerima, uključujući G7, NATO i UN, kako bi uvela paket ekonomskih sankcija bez presedana i kako bi oslabila Putinovu ratnu mašineriju, pružila vojnu podršku Ukrajini i međunarodno izolovala Rusiju.
“Pobjeda Ukrajine je astrateški imperativ za sve nas i ako Putin pobijedi, to će ohrabriti agresore posvuda”, konstatira Elizabth Truss, pozdravljajući jasnu poruku koju su zemlje Zapadnog Balkana poslale tokom glasanja o rezolucijama u Generalnoj skupštini UN-a koje su se odnisile na Rusiju i naglašavajući i glasanje Bosne i Hercegovine prilikom glasanja o rezoluciji kojom je Rusija izbačena iz Vijeća UN-a za ljudska prava.
Obraćajući se Zoranu Tegeltiji, britanska ministrica vanjskih poslova posebno je pohvalila rad ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković.
“Ministrica vanjskih poslova Turković pokazala je zavidan nivo vodstva u suprotstavljanju agresiji Rusije i ima punu podršku Ujedinjenog Kraljevstva. Pozivam vas da joj se pridružite u ovom poslu. Ujedinjeno Kraljevstvo očekuje da Bosna i Hercegovina ispuni svoje međunarodne obaveze, uključujući pridržavanje Povelje UN-a, uvođenje sankcija Rusiji i nastavak suprotstavljanja eklatantnom kršenju međunarodnog prava od strana Rusije”, napisala je Truss.
Ruska invazija na Ukrajinu, piše dalje Truss, povećava rizik od nestabilnosti na zapadnom Balkanu. Rusija je, ističe ona, okreće leđa međunarodnoj strukturi u Bosni i Hercegovini. A to radi kroz agresivnu retoriku.
“Odlučna sam da spriječim da (Rusija) koristi vašu zemlju kao pozornicu za provokaciju ili skretanje pažnje. Zbog toga je Velika Britanija 11. aprila sankcionisala člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjednicu Republike Srpske Željku Cvijanović. Njihovi pokušaji da potkopaju legitimitet i funkcionalnost države, uključujući potkopavanje teško stečenog mira u posljednjih 26 godina, su neprihvatljivi”, navela je britanska ministrica canjskih poslova.
Ona u pismu ističe svoju podršku visokom predstavniku Crhistianu Schmidtu, navodeći da mu je rekla da “ima punu podršku Velike Britanije” i prilikom korištenja bonskih ovlasti. Dalje ističe da će Velika Britanija pripremiti i novčanu pomoć Bosni i Hercegovini.
“Ujedinjeno Kraljevstvo također povećava sposobnost Bosne i Hercegovine da se bori protiv sigurnosnih prijetnji i zloćudnih utjecaja, a odnosi između naših odbrambenih snaga moraju se i dalje razvijati, uključujući obuku vaših talentiranih mladih kadeta na Kraljevskoj vojnoj akademiji svjetske klase Sandhurst“, navela je Truss, zaključujući da je budućnost BiH u NATO-u,, sa zemljama poput Velike Britanije.
HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH ne može biti usvojen u Predstavničkom domu Paralamentarne skupštine BiH ukoliko sve stranke sa sjedištem u Sarajevu budu glasale protiv. Ukoliko, pak, neke od tih stranaka budu suzdržane postoji mogućnost da Zakon bude usvojen.
U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH sjedi 42 zastupnika, od čega je 28 iz Federacije, dok ih 14 dolazi Republike Srpske. Da bi zakon bio usvojen za njega, u prvom krugu glasanja mora glasati većina poslonika, s tim da se suzdržani glasovi ne računaju. Osim toga, u tu većinu mora biti uključena i takozvana entitetska većina koja podrazumijeva da najmanje po jedna trećina zastupnika iz oba entiteta glasa za prijedlog zakona. Ukoliko u prvom krugu postoji prosta većina, a ne postoji entitetska, Kolegij Predstavničkog doma će pokušati da postigne entitetsku usaglašenost. Ako, pak, to ne postignu, Predstavnički dom će se izjašnjavati ponovo. I u drugom krugu je potrebna natpolovična većina, dok je sada uslov da po dvije trećine iz zastupnika iz oba entiteta ne budu protiv.
Kako bi to izgledalo u praksi?
Vodeći se suzdržanošću Mladena Bosića u Domu naroda PS BiH, krenut ćemo od pretpostavke da će opozicione stranke iz Republike Srpske biti suzdržane prililom glasanja. Njih je ukupno pet. Ukoliko oni budu suzdržani i u Predsttavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, za usvajanje HDZ-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona više ne trebaju 22 glasa za. Sa pet suzdržanih, ta kvota se smanjuje na 19. Dakle, da bi prošao ovaj Zakon, u slučaju suzdržanosti opozicije iz RS-a, za njega bi moralo glasati 19 zastupnika.
HDZ BiH u Predstavničkom domu PS BiH ima pet zastupnika. SNSD sa svojim koalicijskim partnerima kontrolira njih osam. Dakle, SNSD i HDZ BiH u zbiru imaju 13 ruku. Ako zastupnici SDA, SDP-a, DF-a, NB-a, SBB-a, NESS-a, Naše stranke, NiP-a i PDA budu protiv, HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona nema nikakve šanse da bude usvojen. Za Zakon bi, naime, bilo 13 zastupnika, dok bi protiv bila 24 zastupnika.
Problem bi se, međutim, mogao pojaviti ako bi dio zastupnika iz Federacije BiH bio suzdržan, ali ključ je, ipak, u rukama SDA, SDP-a, Naše stranke, NES-a i Demokratske fronte pojačane Enverom Bijedićem iz SD-a. Tokom pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH, Narod i pravda Elmedina Konakovića i SBB Fahrudina Radončića su zastupali stav sličan onom HDZ-ovom, a to je da Bošnjaci ne mogu birati Hrvatima člana Predsjedništva. Mirsad Kukić i njegova PDA godinama održavaju dobre veze sa HDZ-om BiH. Čak i ako zastupnici ove tri partije ostanu dosljedne svojim ranijim stavovima o izmjenama Izbornog zakona, pa glasaju za HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, neće moći pomoći Draganu Čoviću da se usvoji ovaj Zakon, jer će ključnu ulogu imati SDA, DF, SDP, NESi Naša stranka. Te stranke, naime, u zbiru imaju 20 ruku, i ako svi njihovi zastupnici budu glasali protiv Zakona, Čovićev prijedlog neće moći proći ni u prvom niti u, eventualnom, drugom krugu glasanja. U prvom krugu glasanja entitetska većina je 10 glasova, dok bi u drugom krugu protiv odluke glasalo 19 zastupnika iz Federacije (Adil Osmanović je zastupnik iz RS-a). To znači da u prvom krugu HDZ ne bi imao potrebnu jednu trećinu zastupnika iz Federacije, dok bi u drugom krugu dvije trećine bile protiv.
I, kada se sagledaju sve činjenice, zaključak je jednostavan. Čovićeve izmjene izbornog zakona nemaju nikakve šanse u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
„Dva heroja bratskog srpskog naroda i dva moja prijatelja. Profesor Radovan Karadžić – bivši čelnik Republike Srpske u Bosni i Hercegovini i general Ratko Mladić – legendarni komandant Vojske Republike Srpske. 1994-1996. često smo se sastajali.Reći ću vam o tome detaljno. Iskreno se nadam da će ih biti moguće izvući iz haških tamnica, gdje ih već dugi niz godina pokušavaju osuditi za tuđe zločine, inspirisani Sjedinjenim Državama i njihovim pomagačima. Srbi u Bosni i srpski narod u cjelini ostaju vjerni tradiciji našeg vjekovnog prijateljstva“, poručio je na Twitteru direktor ruske državne svemirske agencije Roskosmos Dmitrij Rogozin.
Два героя братского сербского народа и два моих друга. Профессор Радован Караджич – бывший глава Республики Сербской в Боснии и Герцеговине и генерал Радко Младич – легендарный полководец, командующий армией Республики Сербской. В 1994-1996 году мы часто встречались. Как-нибудь pic.twitter.com/9XD1FhEfGt
Очень надеюсь, что удастся вырвать их из застенков Гааги, где который год их пытаются осудить за чужие преступления, инспирированные США и их сподручными. Сербы в Боснии и сербский народ в целом сохраняет верность традиции нашей многовековой дружбы. pic.twitter.com/ROeu6BpidG
„Slobodna Bosna“ podsjeća i na Rogozinove nedavne prijetnje susjednoj Crnoj Gori.
Naime, Putinov je odani političar Crnoj Gori zaprijetio interkontinentalnim balističkim projektilima jer je zatvorila svoj zračni prostor za avion koji trebao dovesti ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova u Beograd.
Lavrov se trebao sastati s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali je posjet otkazan nakon zatvaranja zračnog prostora. Rogozin se nakon toga oglasio na Twitteru.
“Znate za što je dobar ‘Sarmat’? Od kukavičkih Bugara, osvetoljubivih Rumunja i Crnogoraca koji su izdali našu zajedničku povijest neće tražiti suglasnost za let”, poručio je Rogozin.
“Sarmat” je naziv za rusku interkontinentalnu balističku raketu.
Inače, Rogozin je ruski političar koji je od 2018. bio generalni direktor Roscosmosa. Prethodno je bio potpredsjednik Vlade Rusije zadužen za odbrambenu industriju od 2011. do 2018., i ambasador Ruske Federacije u NATO-u od 2008. do 2011. godine.
Lideri većine parlamentarnih političkih partija iz BiH i trojica članova Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik u Briselu bi trebali potpisati “Politički sporazum o principima koji će osigurati funksionalnu BiH i i ubrzati evropski put BiH”. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović nije pojavio na sastanku sa čelnicima EU Charlesom Michelom i Josepom Borellom. Čović se nalazi u Briselu, ali se nije pojavio na sastanku i institucijama EU. Osim njega, u Brisel nisu doputovali Fahrudin Radončić i Mirko Šarović, predsjednici SBB-a i SDS-a. Istovremeno, Milorad Dodik je tokom sastanka, izrazio nezadovoljstvo tekstom Sporazuma koje su čelnici EU ponudili liderima iz BiH.
Istraga.ba u posjedu je ovog dokumenta i u nastavku objavljujemo njegov sadržaj.
“U prisustvu predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela i Visokog Predstavnik Evropske unije, Josepa Borrella, lideri političkih partija koji imaju zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH i članovi tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine održali su sastanak 12. juna 2022. u Briselu i usvojili sljedeći politički sporazum.
Lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ponavljaju svoju posvećenost － očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, uspostavljene u skladu sa Opštim okvirnim sporazumom za mir: －poštivanje principa vladavine prava i sprovođenje slobodnih i demokratskih izbora kao i razvijanje demokratskih institucija na svim nivoima vlasti/vlasti; － principi i vrijednosti na kojima se zasniva Evropska unija i demokratska društva i BiH i budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji; Ističu važnost provedbe reformi koje unaprjeđuju Bosnu i Hercegovinu Evropske integracije Bosne i Hercegovine, odnosno 14 ključnih prioriteta postavljenih u Komisiji mišljenje, Učesnici ponavljaju Zajedničku izjavu članova Predsjedništva BiH i Hercegovine povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornost prema svim građanima Bosne i Hercegovine, te podsjetiti na rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda ES-11/1 o agresije na Ukrajinu, usvojen 2. marta 2022. Za postizanje ovih ciljeva, učesnici se slažu da je neophodno ojačati povjerenje, dijalog, izgradnju kompromisa i rad na miru i međusobnom poštovanju među svim narodima i građanima u Bosni i Hercegovini.
Lider političke stranke i članovi tročlanog Predsjedništva BiH
1. Posvećeni su prosperitetu, demokratskom funkcioniranju i sigurnosti Bosne i Hercegovine, i obavezuju se da će konstruktivno poduzeti neophodne reforme za očuvanje i napredak ove ciljeve.
2. Naglašavaju važnost produženja izvršnog mandata EUFOR-a Althea i njegovog kontinuirano prisustvo u Bosni i Hercegovini u cilju održavanja sigurnog okruženja.
3. Posvećeni su punom poštovanju svih konačnih i obavezujućih međunarodnih i domaćih sudova odluke, uključujući i one Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, i rad konstruktivno zajedno ka njihovoj dobroj namjeri implementacije, sa ciljem da se osigura usklađenost sa evropskim standardima.
4. Preduzeti sve potrebne korake kako bi Opšti izbori 2022. bili efikasno organizovani i sprovedene na uredan način, sa potrebnim sredstvima. Stranke će sprovesti predizborne kampanje pošteno, konstruktivno i bez teorije podjela i mržnje.
5. Konstruktivno će sarađivati nakon glasanja kako bi osigurali brzo formiranje novog zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima vlasti u skladu sa zakonom propisanim rokovima.
6. Odlučno će raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjev zemlje za članstvo u EU, kako bi napredovali na putu EU i odgovorili na težnjama naroda.
7. U tom kontekstu, teži da hitno i najkasnije u roku od 6 mjeseci od formiranja vlasti na državnom nivou usvajaju a) Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV) i Zakon o sudovima; b) Zakon o sprječavanju sukoba interesa; c) Zakon o javnim nabavkama; d) ograničene ustavne i izborne reforme, u potpunosti u skladu sa presudama Evropskog sud za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, preporuke Venecijanske komisije i OSCE/ODIHR i GRECO preporuke; e) potpuno obnoviti redovan politički dijalog sa EU, uključujući i kroz SSP strukture i preduzeti sve neophodne korake kako bi zemlja imala koristi od fondova EU pod Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA III), uključujući i blagovremenu ratifikaciju finansijski okvir i sporazum o partnerstvu.
8. Nadalje, s ciljem da Bosna i Hercegovina ostvari kritičnu masu reformi i odlučno napreduju na svom putu prema EU, slažu se da preduzmu korake: a) osigurati potpuno funkcioniranje institucija na državnom nivou i osigurati da odluke u vezi sa državnim nivoom nadležnosti se preuzimaju na državnom nivou i poduzimaju konstruktivan dijalog nakon izbora o fundamentalnim pitanjima koja se tiču funkcionisanje države, uključujući pitanja kao što su javna imovina i usvajanje zemlje- široke strategije u oblastima zajedničkih nadležnosti, u skladu sa ključnim prioritetom koji zahtijeva da osigurati pravnu sigurnost o raspodjeli nadležnosti na nivoe vlasti; b) ojačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući osiguravajući da organi za provođenje zakona i pravosuđe mogu djelovati nezavisno i imati sve neophodna sredstva za uspostavljanje evidencije proaktivnih istraga, potvrđeno optužnice, krivično gonjenje i pravosnažne presude, uključujući i na visokom nivou. c) poduzeti korak ka poboljšanju ukupnog funkcionisanja javne uprave osiguranje profesionalne i depolitizirane državne službe.
9. Nastaviti usklađivanje Bosne i Hercegovine sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU uključujući implementaciju i saradnju u oblastima koje pokriva Common Foreign and Sigurnosna politika EU, u skladu sa članom 10. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Sporazum.
10. Posvećeni su poduzimanju konkretnih koraka za promoviranje okruženja pogodnog za pomirenje u u cilju prevazilaženja naslijeđa rata, u skladu sa ključnim prioritetima i Zajedničkom izjavom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, povodom 25 godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.
11. Pozdravljamo aktivnu podršku EU i olakšavanje dijaloga, izgradnju povjerenja i povjerenja ka završetku gore navedenih radnji.”
Sjevernomakedonske vlasti odbile su dati saglasnost Miloradu Dodiku za učešće na Prespa Forum Dialogue koji se od od 16. do 18. juna održava u Ohridu. Ovu ionformaciju prvobitno je objavio portal politicki.ba, a Istraga.ba je, u međuvremenu, uspjela doći do internih dokumenata Predsjedništva BiH koji otkrivaju detalje ovog slučaja.
Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Penderovski poslao je predsjedavajućem Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću poziv za učešće na ‘’Prespa Forum Dialogue’’, na kojem bi, prema zvaničnim informacijama, trebali učestvovati predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, slovenački predsjednik Borut Pahor, kosovska predsjednica Vjosa Osmani-Sadriu, crnogorski predsjednik Milo Đukanović, hrvatski predsjednik Zoran Milanović, kosovski premijer Albin Kurti, američka službenica Rosemary Anne DiCarlo, turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu, evropski komesar za proširenje Olivér Várhelyi i drugi.
Razmatrajući ovaj poziv, Predsjedništvo BiH je 17.5. 2022. prihvatilo poziv predsjednika Republike Sjeverne Makedonije Steve Pendarovskog za učešće na “Prespa Forum Dialogue”. Zaključkom je određeno da bi bh. delegaciju trebao predvoditi član Predsjedništva Milorad Dodik. Dodik je, nakon prijavljen za ovaj događaj.
“Međutim, u međuvremenu smo obaviješteni od organizatora PFD-а da je poziv predsjednika Republike Sjeverne Makedonije NJ.E. Steve Pendarovskog lično upućen predsjedavajućem Predsjedništva BiH Nj.E. Šefiku Džaferoviću, te da isti nije prenosivоg karaktera”, izvijestila je šefica Službe za protokol i ceremonijal Predsjedništva BiH Ravijojla Beba Pavlović.
Pavlovićeva je izvijestila članove Predsjedništva da je Zaključak Predsjedništva BiH od 17. maja, kojim je Dodik određen za šefa delegacije – neprovodiv. A evo šta su zvaničnici Sjeverne Makedonije napisali.
“Poziv za učestvovanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića na ovogodišnjem “Prespa Forum Dialogue’’ je lični, a ne prenosiv”, piše u obavijesti dostavljenoj Predsjedništvu BiH.
Prevedeno sa diplomatskog na “narodni” jezik, odluka Predsjedništva BiH da na Prespa Forum Dialogue’ Bosnu i Hercegovinu predstavlja Milorad Dodik nije provodiva. Vlasti Sjeverne Makedonije tako su uskratile gostoprimstvo članu Predsjedništva BiH.
Dodiku je, prema informacijama Istrage, uskraćeno i prisustvo na večeri u Solunu, gdje su se okupili lideri nekoliko država kako bi učestvovali na Forumu kojem prisustvuje njemački kancelar Olaf Scholz. Iako je bio rezervirao hotel, Dodik je početkom ove sedmice otkazao put u Solun.
Evropski parlament prima k znanju koncept konstitutivnih naroda, ali naglašava da ovaj koncept ni na koji način ne bi trebao dovesti do diskriminacije drugih građana ili implicirati bilo kakva dodatna prava za osobe koje se identificiraju s jednom od ovih skupina u odnosu na druge građane BiH.
Ovo je citat jednog paragrafa nacrta Izvještaja o napretku Bosne i Hercegovine koji bi 14. juna trebao biti razmatran u Evropskom parlamentu. Cjelokupan dokument možete pročitati ovdje, a njegove najbitnije dijelove čitajte u nastavku.
U nacrtu izvještaja koji je pripremio Paulo Rangel (EPP), portugalski zastupnik u Evropskom parlamentu zadužen za Bosnu i Hercegovinu, jasno je navedeno da se pruža podrška građanskoj Bosni i Hercegovini.
Evropski parlament “ponavlja svoju jasnu podršku građanskoj i demokratskoj transformaciji BiH kroz evropske integracije, utemeljenoj na jedinstvu, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti, utemeljenoj na načelima jednakosti i nediskriminacije svih građana BiH, kako je navedeno u ustavu i u skladu s odlukama Evropskog suda za ljudska prava”.
Podsjećamo, u prvobitnoj, neusaglašenoj verziji Izvještaja, sačinjenog u aprilu ove godine, termin “konstitutivnost” bio je promovisan.
“Evropski parlament ponavlja svoju jasnu podršku demokratskoj transformaciji BiH kroz evropsku integraciju, zasnovanu na suverenitetu i teritorijalnom integritetu, utemeljenoj na principima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda kako je ugrađeno u Ustav”, bilo je navedeno u prvobitnom nacrtu Izvještaja, koji je, u međuvremenu, drastično izmijenjen.
Ali vratimo se ovom posljednjem nacrtu koji je usaglašen i o kojem bi se naredne sedmice trebao biti razmatran u Evropskom parlamentu. Paulo Rangel sada samo “prima k znanju” konstitutivnost. Istovremeno, on potencira na pravima svih građana, ističući da konstitutivnim narodima ne bi trebala pripasti veća prava u odnosu na druge građane. Osim ovog dijela, bitnog za buduće izborne reforme, Rangel se bavi i pitanjem NATO integracija BiH.
“‘(EP) Pozdravlja izjave generalnog sekretara NATO-a od 4. i 24. marta 2022. o potrebi dalje podrške BiH, uključujući očuvanje njenog suvereniteta i jačanje kapaciteta odbrane, te prepoznaje dodatnu vrijednost koju bi donijelo članstvo BiH u NATO-u“, navedeno je u nacrtu Rangelovog izvještaja o napretku BiH.
Dalje, Evropski parlament prima k znanju da je “implementacija spoljnopolitičke strategije Bosne i Hercegovine 2018-2023, koja uključuje punopravno članstvo u EU, aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO-u, borbu protiv terorizma, saradnju na regionalnom nivou, te bilateralnu i multilateralnu saradnju , potkopana je čestim divergentnim pozicijama, zbog čega potiče vlasti da ubrzaju njegovu provedbu.
Lider SNSD-a Milorad Dodik je u nacrtu izvještaja označen kao najbitniji faktor destabulizacije, pa se, zato, poziva na njegovo sankcionisanje.
“Evropski parlament poziva EU, njene države članice i međunarodnu zajednicu da slijede primjer Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva i koriste sve raspoložive alate, odnosno ciljane sankcije i suspenziju sredstavaprotiv destabilizirajućih aktera u zemlji, uključujući i one koji ugrožavaju teritorijalni poredak Bosne i Hercegovine, a posebno Milorada Dodika , i poziva sve države članice EU da osiguraju da takve sankcije mogu biti usvojene od strane Vijeće, navedeno je u izvještaju.
U tom om pogledu Evropski parmalent “žali zbog izmjene postupka donošenja odluka u kontekstu produženja režima sankcija EU-a za BiH u martu 2022. godine.
Podsjećamo, na insistiranje Mađarske izmjenjen je način sankcionisanja, pa je, tako, sada potreban pristanak svih članica EU da bi neki zvaničnik u BiH bio sankcioniran.
Milorad Dodik se privremeno povlači iz priče o prenosu nadležnosti sa nivoa BiH na nivo Republike Srpske. Stranke vladajuće koalicije predložile su Narodnoj skupštini RS usvajanje seta zaključaka, a jedan od njih, onaj deveti, predviđa odgodu primjene zaključaka o prenosu nadležnosti za šest mjeseci.
“Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da se primjena Zaključaka u vezi sa informacijom o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH, od 10.12. 2021. godine, odlaže za šest mjeseci kako bi se izbjeglo dodatno usložnjavanje spoljnopolitičke poizicije Republike Srpske u složenim geopolitičkim okolnostima”, navedeno je u devetom zaključku čije su usvajanje predložili šefovi klubova SNSD-a, Ujedinjene Srpske, NDP-a, DEMOS-a, Socijalističke partije i NPS-a.
prijedlog Zaključka o “proloniranju” prenosa nadležnosti
Nakon kraće rasprave, zaključci su usvojeni, a predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i predsjednisa RS Željka Cvijanović napustili su salu prije izjašnjavanja.
Podsjećamo, krajem prošle godine, NSRS je usvojila informacije i zaključke kojim je, formalno, započet proces prebacivanja nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta Republika Srpska. Za ove informacije glasalo je 49 poslanika, inače članova vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a.
NSRS je, naime, tada zadužila Vladu RS da “povuče saglasnost na taj Sporazum, te nalaže Vladi da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje zakon o VSTV-u Republike Srpske”
Kada se usvoje ti zakoni, državni zakoni će prestati da važe na teritoriji Republike Srpske.
Zaključci koji se prolongiraju
Skoro identični zaključci su predloženi i u okviru Informacije o prenosu nadležnosti u vezi sa pitanjima iz oblasti odbrane i sigurnosti.
“NSRS zadužuje Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputio na razmtranje i usvajanje NSRS zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti”, navedeno je u trećem predloženom zaključku.
Zaključci čija se primjena prolongira
Sličnim zaključcima se reguliraju i pitanja u vezi sa indirektnim porezima, odnosno pitanja iz nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Nakon toga, Vlada RS je pripremila, a Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o lijekovima Republike Srpske koji je trebao stupiti na snagu krajem juna. Međutim, resorni ministar Alen Šeranić u ponedjeljak našao se na crnoj listi SAD-a, a u obrazloženju odluke o sankcionisanju je navedena upravo rušenje Agencije za lijekove BiH.
Osim ovog zakona, Narodna skupština RS je usvojila u nacrt Zakona o VSTV-u Republike Srpske. Javna rasprava je davno trebala biti okončana, ali do juna ove godine Vlada RS nije dostavila Narodnoj skupštini RS prijedlog Zakona o VSTV Republike Srpske.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
