“Sankcije bi od Milorada Dodika napravile martira (mučenika)”, kazao je šef Delegacije EU Johann Sattler govoreći prije dva dana, iza zatvorenih vrata, pred članovima Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta.
Tri nezavisna izvora iz Brisela potvrdila su za Istragu da je Sattlerov govor koji je bio zatvoren za javnost, imao nekoliko spornih detalja. Šef Delegacije EU u BiH je, kako tvrde naši izbori, osudio stav Milorada Dodika o ruskoj agresiji na Ukrajinu.
“Osudio je i odluke vlasti u Republici Srpskoj o formiranju entitetske agencije za lijekove i visokog sudskog i tužilačkog vijeća”, prenosi jedan od sagovornika Istrage.
No, ono što je zasmetalo pojedinim euro parlamentarcima je Sattlerov stav o državoj imovini.
“Srbi imaju neke legitimne zabrinutosti”, kazao je Sattler članovima Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta.
Te zabrinutosti, objasnit će šef Delegacije EU u BiH, odnose se na pitanja državne imovine.
Podsjetimo, Narodna skupština Republike Srpske je prošlog mjeseca usvojila Zakon o imovini RS kojim se “nepokretna imovina koja se smatra vlasništvom subjekata javne vlasti iz člana 2. ovog zakona, koju ti subjekti koriste za obavljanje njihove djelatnosti i funkcionisanje, po sili zakona svojina je tih subjekata”.
Ovaj Zakon vlasti Republike Srpske namjeravaju usvojiti po hitnoj proceduri, čime će obavezati institucije RS da i imovinu Bosne Hercegovine, suprotno presudama Ustavnog suda BiH, knjiže na entitet.
Sattler, prema izvorima Istrage iz Brisela, nije osudio ove postupke NSRS, ističući, pak, da “Srbi imaju neke legitimne zabrinutosti” u vezi sa ovim pitanjima.
Govoreći o drugim problemima u BiH, Johann Sattler je kazao da su “izmjene Izbornog zakona uslov da BiH dobije status kandidata za članstvo u EU”. Time je izravno podržao stavove HDZ-a BiH, odnosno Dragana Čovića kojeg je ranije proglasio “šampionom evropskih integracija”.
Za razliku od Sattlera, visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt je bio mnogo oštriji prema Dodiku i Čoviću. Schmidt je, prema informacijama Istrage, jasno dao do znanja da izbori u BiH moraju biti održani ove godine, bez obzira na izmjene Izbornog zakona.
“Schmidt je, također, kazao da će OHR smijeniti Milorada Dodika ukoliko proglasi nezavisnost Republike Srpske”, prenijeli su sagovornici Istrage iz Brisela.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik potvrdio je u utorak da će doći u Sarajevo na sastanak sa novim visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, saznaje Istraga.ba.
Sastanak sa Schmidtom bi trebao biti u utorak, 3. avgusta, u 11 sati u zgradi Predsjedništva BiH.
Podsjećamo, predstavnici političkih stranaka iz Republike Srpske (RS) donijeli su odluku da od ponedjeljka, 26. jula, neće učestvovati u radu i odlučivanju državnih institucija u BiH, odnosno u Parlamentu BiH, Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH.
Odluka je donesena nakon što je odlazeći visoki predstavniki Valentina Inzka nametnu izmjene i dopune u Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (BiH) kojima se kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
“Mi predstavnici stranaka iz RS-a odlučili smo da nećemo učestvovati u radu u Predsjedništvu, Parlamentu i Vijeću ministara BiH. Srpski predstavnici neće učestvovati u radu i neće donositi odluke dok se ovo ne riješi”, kazao je u ponedjeljak Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS-a.
Zaključak se, očito, ne odnosi na člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji je, prema informacijama Istrage, potvrdio dolazak na sastanak sa budućim visokim predstavnikom Schmidtom.
Prema neslužbenim i prelimininarnim rezultatima, probosanske stranke, za sada, imaju najmanje 16 gradskih vijećnika u Mostaru. Ukoliko u izbornim područjima Zapad i Jugozapad koalicije BH Blok i Koalicija za Mostar osvoje dva mandata, imat će dovoljno ruku za izbor gradonačelnika. Trenutno stanje je ovakvo. Gradsko područje Stari grad daje pet vijećnika. Po svemu sudeći, Koaliciji okupljenoj oko SDA pripast će tri vijećnika, dok će BH blok osvojiti dva vijećnička mjesta. Na području Sjever Koalicija za Mostar osvojit će oba gradska vijećnika, koliko će osvojiti i na području Jugoistok. To znači da će probosanske stranke u gradskim područjima Sjever, Stari Grad i Jugoistok osvojiti devet mandata. Gradsko područje Jug daje dva gradska vijećnika. Prema trenutnim rezultatima HDZ-u pripadaju oba gradska vijećnika, ali nisu prebrojani glasovi iz dijaspore. Koaliciji za Mostar potrebna je desetak glasova da bi osvojili jedan mandat na Jugu. U tom slučaju HDZ-u bi pripao jedan mandat, dok bi Koalicija osvojila jedan, čime bi se probosanske snage “popele” na deset mandata. Na gradskom području Jugozapad BH Blok koji čine Naša stranka i SDP osvojit će sigurno jedan od ukupno sedam vijećnika. I Koalicija za Mostar na tom gradskom području ima šansu da osvoji još jedan mandat. No, i bez toga, probosanski blok bi imao jedanaest mandata. Na području Zapad BH Blok bi mogao imati jednog gradskog vijećnika. U tom slučaju, probosanske snage bi osvojile dvanaestog gradskog vijećnika. Kada je u pitanju Gradska lista, ona daje 13 vijećnika. Prema trenutnim rezultatima Koalicija za Mostar osvojila je pet mandata, HDZ bi imao četiri, BH Blok dva, Hrvatska republikanska stranka jedan i koalicija Ostajte ovdje (SNSD) jedan mandat. Zbroje li se mandati Koalicije za Mostar (pet) sa vijećnicima BH Bloka (dva), to znači da bi sa gradske liste probosanske snage osvojile ukupno sedam mandata. Tako bi probosanske stranke osvojile ukupno devetnaest mandata, što bi bilo dovoljno ruku za izbor gradonačelnika Mostara. Međutim, situacija se može okrenuti ukoliko Koalicija za Mostar ne osvoji nijednog vijećnika na Jugu, te BH Blok ne uspije dohvatiti jedan mandat na Zapadu. U tom slučaju HDZ i hrvatske stranke pojačane Koalicijom Ostajte ovdje (SNSD) osvojile bi osamnaest gradskih vijećnika, pa bi mogle izabrati gradonačelnika. Međutim, u svakoj od navedenih opcija bi bilo problema za usvajanje budžeta jer je za to potrebna podrška 24 vijećnika.
Dana 9.11.2023. godine gost Dnevnika D, a 10.10.2023. godine gost Face TV bio je gospodin Konaković gdje je u svom nastupu dao komentar o izvršnoj vlasti u KS sa tvrdnjom “SBiH je očigledno bio Trojanac na zadatku, u korist SDA”, te dodatne laži i spinove o SBiH.
Kako je gdin Konaković nadahnut, a u slobodno vrijeme vjerovatno i čita antičku književnost (dok leti sa besplatnom vizom za UAE) pa spomenu i Trojanca, a misleći pri tom, vjerovatno, na Trojanskog konja, te stavivši SBiH u kontekst te vrste konja i napravivši poveznicu antike sa SDA, to želim da kao predstavnik SBiH u Vladi KS dam svoj osvrt na poštovaoca antičke književnosti i besplatnih viza za UAE.
Ujedno, hemija o kojoj govori gdin Konaković, te da je ona sada bolja nego što je bila u postojećoj vladi je zanimljiva jer Vlada KS je još uvijek u ovom, starom, sastavu, a Konaković uveliko govori o već nastaloj hemiji nove vlade.
Možda je nova hemija i prisutna jer za tu hemiju je bio potreban gospodin Konaković sa naputkom prema predloženom/novom ministru komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS koga i kad treba posjetiti i s kim treba sjediti prije nego što uđe u ovo ministarstvo, te da potpiše sve ono što ovaj ministar nije htio potpisati.
Gospodin Konaković misli da se u ovom gradu ništa ne zna, a isto kao što njemu dostavljaju informacije iz ovog ministarstva, tako i drugi dostavljaju informacije u ovo ministarstvo, pa želim da kažem poštovanom hemičaru da sve što će natjerati novog ministra da uradi je protivzakonito i na štetu građana KS, a sad ću nabrojati sve ono što su mu pripremili da mora potpisati:
1. Prvo što se traži je da se po svim krivičnim predmetima pokuša “popeglati” situacija do te mjere da se povlače krivične prijave ili sakrije dokumentacija koje su predate u proteklih 2-3 godine, a koje su podnosili čak i neki članovi iz NiP-a.
2. Za cijene komunalnih usluga planira se da ih povećaju i da građani KS plaćaju svu onu nesposobnost koju direktori kantonalnih javnih komunalnih preduzeća imaju jer, osim već gotovih prijedloga povećanja cijena, niti jednu finansijsku radnju nisu poduzeli kako bi putem restrukturiranja preduzeća iste napravili funkcionalnijim. Umjesto da su se bavili promjenama jer su vlast već godinama postali su gora zamjena onima koje su za isto optuživali. O svemu ovom i kvalitetu komunalnih usluga građani KS svjedoče iz dana u dan.
3. Posebna priča je lokalitet Bjelašnice i dokument pod nazivom Strategijska procjena uticaja na okoliš za koju novi ministar mora dati pozitivno mišljenje, iako se vode krivični postupci za Bjelašnicu, a Tužilaštvo KS je tražilo dokaze vezano za strategijsku procjenu uticaja na okoliš. Izgleda da na Bjelašnici dobijete osjećaj da je samo nebo (Sky) granica i da kriminal nikad neće biti otkriven jer uzimate poluge pravosudnih organa.Ko kome parcele dodjeljuje i ko se iza kojeg imena krije nadam se da će biti utvrđeno.
4. Urbanistički plan koji je bio gotov nije dostavljen u ovo ministarstvo, zato što ja, kao ministar, nisam po volji gdinu Konakoviću, uz obrazloženje da nema papira za printanje urbanističkog plana, a papir će se pojaviti kad ovaj ministar izađe iz Ministarstva. Kad izađem, onda ide urbanistički plan.
5. Obezbijediti prijem svih radova i nabavki robe koja je vršena preko UNDP-ja vrijednosti 7.000.000 KM kako bi se izbjegao zakon o javnim nabavkama. Za ovo je plaćeno cca 350.000 KM provizije bez plaćanja PDV. U ministarstvu dokumenta nema za ove nabavke, ali sada to treba “popeglati”.
6. Nastojati da se realizuje ugovor za isporuku novih kotlova za grijanje u BAGS Energotehnika d.o.o. Vogošća iako ugovorene pumpe opisane u ugovoru ne postoje na tržištu. Vrijednost 3.500.000 KM, a “avans” za zaključenje ugovora mora se opravdati po cijenu da se izmijeni specifikacija iz javne nabavke.
7. Izbaciti sve one iz Ministarstva koji neće da slušaju i koji žele da rade po zakonu. Lista je već napravljena i realizacija će biti milom ili silom.
Pored ovih 7 tačaka volio bih da mi gdin Konaković objasni kako on zna da nije bilo hemije u Vladi kad je na sjednicama jednoglasno doneseno preko 1000 odluka, zaključaka itd?
Može li mi gdin Konaković objasniti zašto treba povećati cijenu vode za 60% ili odvoženja otpada za 75%?
Može li mi gdin Konaković objasniti ko dijeli zemlju na Bjelašnici i ko kome obećava stanove, i jedno i drugo pod tuđim imenima ili sakriveni iza imena privrednika?
Može li mi gdin Konaković objasniti kako završi prodaja imovine preduzeća Park u Dubrovniku? Sve objavljeno transparentno preko Agencije za privatizaciju, samo ne nađoh ko je kupio i ko je mešetario.
Da li je ovo Evropa u kojoj umjesto da zamijene stubove javne rasvjete iste samo prefarbate? Da li u Evropi da bi izbjegli javnu nabavku angažuju UNDP pa im još date 5% od posla za namirenje njihovih troškova?
Da li nas je Evropa naučila da 7 mil. KM izdvojimo iz budžeta, a onda da bi izbjegli javne nabavke to damo drugima da nabavljaju u naše ime i damo im za to 5% provizije jer bolje oni da zarade nego da mi utrošimo u transparentnu nabavku? Da li plate PDV na tih 5% halal novca?
Da li je to ona Evropa u kojoj vlada KS digne kredit za kupovinu mašina za odvoz smeća i kupovinu opreme, a onda za ta sredstva telefonski naručujete naftu jer imate nesposoban menadžment u KJKP Rad d.o.o?
Da li je to ista ona Evropa u kojoj ovom istom ministru slikaju dokumente u Ministarstvu, a onda dijele međusobno i tako pokušavaju da me “prepadnu” ili optuže za nešto što samo oni misle da ima u ovom ministarstvu?
Da li je u Evropi poznat slučaj da ministar vanjskih poslova prijeti ministru na nižem nivou vlasti zato što je ovaj samo govorio istinu i ništa više.
Da li je to Evropa, ona ista koja npr. drži direktore ili izvršne direktore koji su falsifikovali svoj radni staž ili diplome, koji državnim parama plaćaju osobne kazne ili koji dobiju negativan izvještaj revizije, a pričaju o poslovnim uspjesima kao da su sad došli iz UAE.
O svemu ovome gdin Konaković zna i šuti, što li?
Da li je to ona ista Evropa u kojoj gdin Konaković može zvati predsjednike UO ili NO pa tražiti smjene onih direktora koji nisu njemu po volji?
Da li je to ona ista Evropa u kojoj Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS upozori Vladu KS da ne imenuje jednog direktora koji ima problem sa zakonom, a onda se taj isti direktor pojavi kao rješenje na sjednici Vlade KS?
Ako sam zbog svega gore navedenog Trojanski konj, onda smo svi kao građani konji jer životom u KS upravljaju ljudi koji sve ovo dopuštaju, a znaju. Kažu treba biti hrabar u otkrivanju kriminala pa evo pišem javno o istom uz prijetnje čovjeka koji spinuje od jutra do mraka.
Spinovati na način na koji to gdin Konaković radi ne uči se u školi već na sarajevskim ulicama, ali “ruka iz sjene” Vlade KS zaboravlja da ima još nas koji smo rođeni na sarajevskim ulicama, a kojima je istina draža od spina pa bi bilo lijepo da se nas dvojica sa sarajevskih ulica pojavimo u nekom od medija pa da mi odgovori na mnoga pitanja, a prvo od njih je kako ovaj ministar može biti Trojanski konj kada želi da radi u skladu sa zakonom. Možda je bolje pitanje da li smo svi Trojanci ako ne radimo kako je gore opisano, a svi lažu samo Dino govori istinu.
Reče gdin Konaković da mu je važniji narod od stranke pa se sad postavlja pitanje da li su mu u tom narodu važniji direktori ili ministri ili poslanici od običnog naroda koji sve ovo vidi, a i osjetit će na novčanicima. Da mu je narod bitan, shvatio bi da narod jedva sastavlja kraj sa krajem, a ne da mu se narod raduje ukidanju viza za UAE ili objavi rata CIPS dokumentu.
Gospodine Konakoviću, ministri SBiH nisu Trojanski konj jer ubacivanjem Trojanskog konja Troja je propala i zauvijek nestala, a Vlada KS niti je propala niti će nestati. Ista će nastaviti raditi samo što će sada imati potpunu kontrolu “ruku iz sjene”.
Sve ono što nisam dozvolio u Ministarstvu, sada će biti obaveza onoga ko ulazi u ovo ministarstvo i to je ta famozna hemija o kojoj govori naš hemičar, a hoće li cijenu ove hemijske reakcije platiti građani KS, vidjet ćemo uskoro.
S poštovanjem,
P.S. Poruka za ambasade, visokog predstavnika i istražne organe. KS je kanton gdje korupcija cvjeta počev od zapošljavanja, lopovluka, nezakonitosti, ucjena, prijetnji, kupovine zastupnika i svega onoga za šta nam govorite da ne smijemo raditi. Te “ruke iz sjene” upravljaju svim procesima, a dvojka iz tih ruku spinuje da se to ne može više slušati i gledati.
Propast pregovora o izmjenama izbornog zakona, za evropskog je zastupnika Paula Rangela, ravno rušenju institucija BiH u režiji Milorada Dodika. Osim toga, izmjene izbornog zakona, prema Rangelu, treba provesti samo u Federaciji BiH. Zaključujemo to na osnovu drafta rezolucije o BiH, o kojoj bi se ove sedmice trebali izjasniti članovi Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta. Dokument je pripremio izvjestitelj Evropskog parlamenta za BiH Paulo Rangel, koji je, pored nacrta rezolucije, europarlamentarcima dostavio i Explenatory Statement, ili “objašnjenje” u kojem “zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine” identifikuje kao jednu od “dvije ključne prepreke napretku BiH na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta i izabranom putu ka evropskim integracijama”.
Nacrt rezolucije i Rangelovo objašnjenje (o kojem se neće glasati) možete pročitati ukoliko kliknete ovdje, a ključne rečenice iz ovog dokumenta ćemo obraditi u nastavku ovog članka.
“Izvjestilac identifikuje dvije glavne prepreke napretku BiH na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta i izabranom putu ka evropskim integracijama: bojkot i povlačenje iz državnih institucija i organa odlučivanja od strane rukovodstva i predstavnika Republike Srpske, odnosno Milorada Dodika; i zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine“, navedeno je u “objašnjenju” Paula Rangela, izvjestioca Evropskog parlamenta.
Rangel, dakle, smatra da se reforma izbornog zakonodavstva treba provesti samo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Što je, opet, u skladu sa zahtjevima HDZ-a BiH čije interese u EU Parlamentu zastupaju svi europarlamentarci iz Hrvatske. Portugalski europarlamentarac, zadužen za izvještaje o BiH, i u nastavku svog objašnjenja izborni zakon i rušenje instuticija BiH dovodi u istu ravan.
“Neuspješno postizanje neselektivnog i bezuslovnog povratka u sve državne institucije, kao i uravnoteženog dogovora o reformi izbornog zakona, i dalje će ometati društveni, ekonomski i euroatlantski napredak BiH, štetiti naporima u pomirenju i nesumnjivo doprinijeti jačanju tenzija u zemlji i regiona, posebno imajući u vidu rusku agresiju na Ukrajinu i povezano zlonamjerno uplitanje na Zapadni Balkan”, napisao je Rangel, zaboravljajući da su upravo ambasadori Ruske Federacije u BiH od 2017. godine zagovarali “izmjene izbornog zakonodavstva”.
Prvo je to u avgustu 2017. godine učinio bivši ruski ambasador Petr Ivancov ističući da u BiH treba riješiti “hrvatsko pitanje”, da bi krajem marta aktualni ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izrazio nezadovoljstvo što pojedine članice EU (u ovom slučaju Nizozemska) insistiraju na “uklanjanju termina konstitutivnost”.
Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov podržao je “koncept konstitutivnosti” za koji se zalaže HDZ BiH, @Dragan_Covic i Vlada Republike Hrvatske. Kalabuhov je “napao” stav Nizozemske koja se u institucijama EU usprotivila upotrebi termina “konstitutivnost” u kontekstu BiH pic.twitter.com/kPua9wN2BN
Upravo se termin “konstitutivnost” pominje i u samom draftu rezolucije koji je pripremio izvjestitelj Paulo Rangel.
“Evropski parlament ponavlja svoju jasnu podršku demokratskoj transformaciji BiH kroz evropsku integraciju, zasnovanu na suverenitetu i teritorijalnom integritetu, utemeljenoj na principima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda kako je ugrađeno u Ustav”, navedeno pod tačkom 3. predloženog teksta rezolucije.
tačka 3 nacrta Rezolucije: konstitutivnost naroda
Rangel predlaže da Evropski parlament potakne “BiH da napreduje u ostvarivanju 14 ključnih prioriteta vraćanjem neovisnosti pravosuđa, jačanjem vladavine prava, intenziviranjem borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, osiguravanjem slobode medija i povoljnog okruženja za civilno društvo te zaštitom ranjivih skupina”, te naglašava da provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma uključuje obavezu provedbe odluka OHR-a. Onda se, ponovo, vraća izmjenama izbornog zakonodavstva.
“Evropski parlament žali zbog zastoja u pregovorima o reformi izbornog zakona u BiH i nedostatka političke volje da se ona prevaziđe; poziva sve aktere da odmah postignu uravnotežen sporazum, da ispune ustavnu dužnost demokratskog upravljanja i da zajamče transparentnost i integritet izbornog procesa”, navedeno je pod tačkom 5. predložene rezolucije.
Izbori i su, očito, centralna tema Paula Rangela koji predlaže da Evropski parlament “naglašava važnost održavanja izbora ove godine kako je planirano“. No, onda opet vraća izbornim reformama, s tim da sintagmu “konstitutivni narodi” više ne koristi”.
“Evropski parlament podržava transparentne i inkluzivne ustavne i izborne reforme kako bi se osigurala ravnopravnost i nediskriminacija svih građana, povećala odgovornost i transformisala BiH u potpuno funkcionalnu i inkluzivnu državu odmah provođenjem odluka, mišljenja i preporuka nadležnih sudova i međunarodnih tijela; podržava transatlantske napore u tu svrhu”, navedeno je pod tačkom 13. rezolucije koju predlaže izvjestitelj za BiH Paulo Rangel.
On, dalje, predlaže da EU parlament oštro osudi “nepoštovanje međunarodnih i nacionalnih normi i obaveza, svu retoriku mržnje i remetilačko djelovanje, uključujući povlačenje iz institucija, posebno rukovodstva entiteta Republika Srpska, čime se destabilizira zemlja, podriva njena državnost kršeći Dejtonski mirovni sporazum i sistematski koči odluke o ključnim zakonima i reformama; odbacuje sve pokušaje formiranja paralelnih paradržavnih institucija, koji potkopavaju državne institucije, pravni poredak, neovisnost i suverenitet pravosuđa; poziva na potpuni, neselektivni i bezuvjetni povratak u sve državne institucije”, te da se pozove EU i međunarodna zajednica “da koriste sve raspoložive alate, uključujući ciljane sankcije, protiv destabilizirajućih aktera u zemlji”.
Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara povukao je potez kojim svoje potpredsjednike dovodi u tešku situaciju. Ako ne pristanu na njegov prijedlog za imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH, odgovornost za blokadu procesa više neće biti na Marinku Čavari, već na Milanu Dunoviću i Meliki Mahmutbegović. Ukoliko, pak, prihvate prijedlog predsjednika Fedracije, u Ustavni sud FBiH će biti imenovane sudije bliske SNSD-u, HDZ-u BiH, te Narodu i Pravdi. Čavara, saznaje Istraga, namjerava svojim potpredsjednicima dostaviti listu na kojoj će se, pored ostalih, naći imena Dubravka Čampare (NiP) i Ljubomira Ožegovića (SNSD). Ranije prijedloge koje su Milan Dunović i Melika Mahmutbegović dostavili predsjedniku Federacije, Marinko Čavara neće uzeti u obzir. Naprotiv, on sada želi sačiniti svoju listu i tako dovesti potrpedsjednike pred svršen čin.
U Ustavnom sudu FBiH su četiri upražnjena mjesta. Od devet potrebnih sudija u Sudu ima njih pet. Da bi odlučivali o vitalnom nacionalnom interesu, potrebno je šest sudija, i to najmanje po dvoje iz reda konstitutivnih naroda. U Ustavu Federacije BiH piše da se Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih. Trenutno u Ustavnom sudu FBiH sjede Vesna Budimir (Hrvatica), Aleksandra Martinović (Ostali), Edin Muminović (Bošnjak), Kata Senjak (Hrvatica), Mirjana Čučković (Srpkinja). Dakle, kvote sudija iz reda hrvatskog naroda i ostalih su popunjene, dok Bošnjacima i Srbima nedostaje po najmanje jedan sudija. Evo kako se biraju sudije.
U Ustavu Federacije BiH piše da je predsjednik Federacije BiH nadležan za imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH na prijedlog kandidata od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. U članu 6, poglavlje sudska vlast, dalje je navedeno predsjednik Federacije, uz saglasnost potpredsjednika, dostavlja na potvrdu Domu naroda FBiH prijedlog za imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH, a imenovanje potvrđuje većina delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju.
Dakle, Čavari je potrebna saglasnost potpredsjednika da bi listu dostavio u Dom naroda FBiH na potvrdu. On je do sada to izbjegavao učiniti, ali nakon pritiska OHR-a, promijenio je taktiku. Čavara, sada, pojedinačno poziva sve dosadašnje kandidate za sudiju Ustavnog suda FBiH da dođu u njegov kabinet na intervju. Među onima koje je pozvao su i kandidati koje je eliminirao VSTV, iako je, po Ustavu, dužan poštovati njihovu listu. Zbog toga su potpredsjednici Federacije BiH uputili pismo OHR-u.
“Predsjednik FBiH Marinko Čavara (HDZ) samoinicijativno i mimo procedura poziva kandidate za sudije Ustavnog suda FBiH na razgovor. Na ovaj način predsjednik Čavara direktno krši Ustav FBiH te oduzima ingerencije Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) koje je već provelo zakonom propisanu konkursnu proceduru i koje je jedino kompetentno za tako nešto”, naveli su Mahmutbegovićeva i Dunović.
Prema informacijama Istrage, Čavara će, nakon intervjua, izabrati četiri kandidata i dostaviti ih svojim potpredsjednicima na saglasnost. Na listi bi se trebao naći jedan sudija iz reda hrvatskog naroda, jedan iz reda srpskog, jedan iz reda bošnjačkog i jedan iz reda ostalih. Prođe li njegov prijedlog, Hrvati bi u Ustavnom sudu FBiH imali troje sudija, dok bi Srbi, Bošnjaci i ostali imali po dva. No, to je u skladu sa Ustavom FBiH, jer je odredba prema kojojoj svaki od konstitutivnih naroda mora imati najmanje dvoje sudija. Međutim, postoje nedoumice u vezi sa brojem sudija iz reda ostalih.
“Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih”, piše u Ustavu FBiH.
Dio pravnih eksperata koje je konstultovala Istraga stava je da Ostalima, zapravo, pripada samo jedno mjesto, dok drugi, pak, smatraju da ne postoje smetnje da Ostali dobiju dvije pozicije. Aktualni zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda FBiH Aljoša Čampara (NiP) je, kako saznajemo, ubijeđivao čelnike Doma naroda da nema smetnji da Ostalima pripadnu dvije pozicije. No, Čampara u ovom slučaju ima lični interes. Njegov brat, naime, jedan je od kandidata za sudiju Ustavnog suda FBiH. Kako se Dubravko Čampara izjasnio kao Ostali, on ne može biti imenovan iz kvote konstitutivnih naroda. U Ustavnom sudu FBiH trenutno sjedi Aleksandra Martinović, koja je sudija iz reda Ostalih. Čampara bi, u tom slučaju, bio drugi sudija koji je izjašnjava kao Ostali.
U dogovoru sa kadrovima NiP-a Marinko Čavara, kako saznajemo, namjerava upravo Dubravka Čamparu predložiti za sudiju Ustavnog suda FBiH. Osim toga, Čavara namjerava predložiti i Ljubomira Ožekovića bliskog SNSD-u. Ožegović je dugogodišnji sekratar Ustavnog suda Republike Srpske.
Potpredsjednik SDP-a BiH Denis Bećirović obavijestio je u četvrtak rukovodstvo te stranke da ne želi biti kandidat za člana Predsjedništva BiH, saznaje Istraga. Istovremeno, predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić izvijestio je stranačko Predsjedništvo da za njega nije prihvatljivo da SDP podrži donedavnog potpredsjednika SDA Denisa Zvizdića u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BIH.
“Formalna odluka još nije donesena, ali to je generalni stav rukovodstva SDP-a”, kazao je sagovornik Istrage iz vrha Socijaldemokratske partije BiH.
U petak ujutro, dan nakon sjednice Predsjedništva SDP-a, kontaktirali smo Denisa Bećirovića. Potvrdio nam je da je u četvrtak obavijestio rukovodstvo svoje stranke da ne želi biti kandidat za člana Predsjedništva BiH.
“Tačno je to. I to je sve što vam mogu reći”, kazao nam je Bećirović.
Be obzira na to, čelnici SDP-a insistiraju da ta stranka ima svog kandidata za člana Predsjedništva BiH.
“Spremni smo kao Trojka (SDP, NiP i Naša stranka) da pozovemo i druge da imamo zajedničkog kandidata, ali pod nekim uvjetima. Spremni smo podržati i nekog nestranačkog kandidata, ali kao najjača opoziciona stranka mi imamo pravo prvog izbora”, kazao medijima u četvrtak predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.
Pola sata kasnije, stranačkim je kolegama rekao skoro identičnu rečenicu, uz opasku da on nije za opciju da taj nezavisni kandidat bude Denis Zvizdić, doskorašnji potpredsjednik Stranke demokratske akcije koji je sada “nezavisni” zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
To bi moglo izazvati negodovanja Elmedina Konakovića, lidera Naroda i pravde koji, zajedno sa Aljošom Čamparom, nastoji Denisa Zvizdića promovisati u opozicijskog kandidata za člana Predsjedništva BiH. Konaković, istina, ima određeni i otpor unutar NiP-a kada je u pitanju kandidatura Denisa Zvizdića.
Prema informacijama Istrage, Denis Zvizdić je proteklih dana obilazio određene zapadne ambasade tražeći podršku za kandidaturu. Čak je diplomatama kazao da je on, ukoliko ne bude zajednički kandidat opozicije za člana Predsjedništva, spreman osnovati svoju političku partiju koja bi ga predložila za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Ako pročitate samo naslov, na trenutak ćete pomisliti da je visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristio bonske ovlasti i poništio neustavni zakon Republike Srpske. Ali kada počnete detaljnije čitati saopćenje, shvatit ćete da je to još jedna u nizu nesuvislih izjava OHR-a.
“Visoki predstavnik Christian Schmidt želi naglasiti sljedeće: Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti RS je neustavan, protivan odlukama Ustavnog suda, te je stoga i antidejtonski. Također je u suprotnosti i sa privremenom zabranom raspolaganja državnom imovinom.Bilo kakve transakcije u okvirima ovog zakona su samim tim ništavne. Ovo je pitanje neustavnih aktivnosti vlasti RS. One moraju odmah poništiti ovaj zakon. Ukoliko zakon ne bude povučen, morat će snositi odgovornost zbog svih posljedica. Građani RS zaslužuju dobru upravu i odgovorne političare koji će raditi u skladu sa vladavinom prava,“ rekao je visoki predstavnik.
Visoki predstavnik, možete vidjeti, i sam tvrdi da je Zakon o nepokretnoj imovini RS – neustavan i antidejtonski. Ističe da su “bilo kakve transakcije u okvirima ovog zakona – ništavne”. Ali, uprkos tome, Christian Schmidt ne poseže za bonskim ovlastima.
“Ovo je pitanje neustavnih aktivnosti vlasti RS. One moraju odmah poništiti ovaj zakon”, navodi Schmidt.
Dakle, Christian Schmidt poziva vlasti Republike Srpske da ponište zakon za koji on tvrdi da je ništavan. Čemu, onda, poništavanje, ako je to već ništavno?
“Schmidt danas poseže za Bonskim ovlastima?”, naslovile su kolege sa politicki.ba svoj članak objavljen u četvrtak ujutro, vjuerujući na riječ visokom predstavniku Christianu Schmidtu.
Ako pažljivo pričitate njihov tekst, vidjet ćete da je visoki predstavnik uistinu najavio da će, zbog Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti RS, iskoristiti svoje ovlasti i staviti van snage, kako ga sam naziva, “antiustavni i antidejtonski zakon”.
Govoreći, naime, na konferenciji Fondacije Heinrich Boll posvećene 30. godišnjici početka opsade Sarajeva, visoki predstavnik Christian Schmidt se dotakao “državne imovine čiji status nije razriješen od vremena raspada bivše Jugoslavije i koja nije razriješena do danas”, ističući “agresivan način na koji RS želi napraviti vlastiti zakonski okvir koji je protivan ustavnom okviru BiH i Dejtonu”.
“Kada pogledam u listu svojih obaveza, ako bih dopustio da se to desi ne bih ispunio svoje obaveze”, piše Politicki.ba.
Novinarka bečkog lista Der Standard Adelheid Wolfl ga je potom upitala: “Šta ćete uraditi?”
“Čekamo do sutra. Zakon još nije potpisan”, odgovodio je Schmidt i obećao novinarki Der Standarda da će zakon proglasiti “ništavnim”.
To sutra je bilo jučer, odnosno u četvrtak, 7. aprila 2022. godine. I to sutra se pretvorilo u “malo sutra”. Zakon je potpisan i objavljen u Službenom glasniku RS. Ispod je dokument koji to dokazuje.
Zakon za koji Schmidt tvrdi da je “ništavan” na snagu stupa naredne sedmice. Visoki predstavnik ga nije poništio, iako je to obećao u direktnom TV prijenosu. Naprotiv, Schmidt je poništavanje Zakona zatražio od institucija Republike Srpske koje su i usvojile sporni “antidejtonski i antiustavni” Zakon. Ali to nije sve. Samo pet minuta prije nego što je Istraga.ba objavila da je Željka Cvijanović “potpisala Zakon”, Christian Schmidt je izdao svoje prvo “jučerašnje saopćenje”.
“Kako bi se izbjegla zabuna i spriječile negativne pravne posljedice, pozivam vlasti RS da preduzmu sve potrebne aktivnosti kako bi se navedeni Zakon o nepokretnostima koje se koriste za funkcioniranje javne vlasti RS odmah stavio van snage”, objavljeno je na stranici OHR-a u četvrtak u podne.
U tim je trenucima već bio izašao novi broj Službenog glasnika Republike Srpske i bilo je jasno da “antiustavni i antidejtonski zakon” potpisan i objavljen. No, Schmidtov ured to, očito, nije znao. Zato su nekoliko sati kasnije odlučili izdati novo saopćenje u kojem, ne koristeći bonske ovlasti, sporni Zakon o nepokretnoj imovini RS proglašavaju ništavnim, pa istovremeno pozivaju vlasti RS da ga “proglase ništavnim”.
Podsjećanja radi, ovo je već treći “antidejtonski i antiustavni” zakon objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske tokom mandata Christiana Schmidta.
U oktobru prošle godine je, opet Ukazom Željke Cvijanović, proglašen je “Zakon o neprimjenjivanju Odluke Visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH”.
Podsjećamo, Schmidtov prethodnik Valentin Inzko pred kraj je mandata nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, prema kojem je kažnjivo negiranje genocida i drugih zločina presuđenih na domaćim i međunarodnim sudovima. No, vlasti RS-a su odlučile da te odredbe ne vrijede na teritoriji RS-a.
“Proglašavam Zakon o neprimjenjivanju Odluke Visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH koji je Narodna skupština RS usvojila na Dvadesetoj posebnoj sjednici održanoj 30. jula 2021. godine”, navedeno je u Ukazu Željke Cvijanović.
Ovaj Zakon sadrži svega tri člana. U članu 1. se navodi da se “Odluka Visokog predstavnika neće primjenjivati na teritoriji RS”. U članu 2. piše da “nadležni organi RS neće sarađivati sa nadležnim organima BiH u pogledu primjene Odluke Visokog predstavnika. Član 3. precizira da će Zakon RS stupiti na snagu dan nakon objavljivanja u SLužbenom glasniku RS.
Zakon kojim Republika Srpska derogira odluke OHR-a je već odavno na snazi. Christian Schmidt nije reagirao. Kao što nije reagirao ni u vezi sa Zakonom o lijekovima Republike Srpske koji je objavljen 29. decembra prošle godine.
Prije nego se sunce ukazalo u Banovićima, Mirsad Kukić se zaputio za Sarajevo. U petak u 10, u “uvrnutom tornju” imao je sastanak sa Fahrudinom Radončićem.
“Razmijenili smo mišljenja”, kaže za Istraga.ba Mirsad Kukić, predsjednik PDA-a koji je ove sedmice završio na crnoj američkoj listi.
U petak, popodne, Kukić bi se trebao sresti i sa nekim iz Naše stranke, koja je “opstanak Vlade TK” ucijenila ostavkom predsjednika PDA.
“Ništa spektakularno neće biti. Odoh da vidim otkud njihovi onakvi stavovi”, objašnjava nam Mirsad Kukić razloge svog sastanka sa Našom strankom.
Bivši predsjednik Naše stranke i državni zastupnik Predrag Kojović u četvrtak je kod koalicijskih partnera lobirao da oni utiču na Mirsada Kukića da podnese ostavku, kako bi se spasila Vlada Tuzlanskog kantona koji čine ministri iz SDP-a, Naše stranke, SBB-a i PDA Mirsada Kukića.
“Razgovarao sam sa Radončićem”, priznaje za Istraga.ba Predrag Kojović,”i rekao sam da bi, zbog općeg interesa, bilo dobro da Kukić podnese ostavku na mjesto predsjednika stranke. Amerikanci su veliki prijatelji BiH i, iz poštovanja prema njima, ostavka je nužna”.
Čini se da je dogovor već i postignut. Mirsad Kukić će, prema informacijama Istrage, do kraja januara odstupiti s pozicije predsjednika PDA. Zadržat će poziciju zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH. Elzina Pirić ili neko iz bližeg Kukićevog okruženja će formalno preuzeti rukovođenje Strankom. Kukić je ostati vladar iz sjene. No, time će ispuniti formalne zahtjeve koalicijskih partnera i Vlada TK će biti “spašena”.
Predsjednik PDA Mirsad Kukić ne isključuje mogućnost da će podnijeti ostavku.
“Vidjet ćemo šta je u interesu neke opće stvari. Nije nijedno rješenje isključeno”, kaže nam Kukić, potvrđujuću, zapravo, da je njegova ostavka jedna od opcija.
No, da li će Kukićeva prva saradnica Elzina Pirić preuzeti funkciju predsjednice?
“Ne znam ko bi preuzeo stranku. Moram sazvati Glavni odbor. Ne znam, za sada. Nelogično je da neko drugi postavlja takvu vrstu uslova. Nermin (Nikšić) mi je u izolaciji. I s njihovim ću ljudima pričati. Oni imaju Kolegij naredne sedmice. Vidjet ćemo”, objašnjava Kukić u izjavi za Istraga.ba.
No, sve bi to, saznajemo, trebala biti samo formalnost. Kukić će, najvjerovatnije, odstupiti s pozicije predsjednika PDA.
Da li se njegovim formalnim odlaskom mijenja politička suština PDA, pitamo Predraga Kojovića iz Naše stranke.
“Kukić je pod sankcijama. Da je neko drugi iz te stranke trebao biti bio bi”, kaže nam Kojović.
Zaključujemo, ukoliko bi Elzina Pirić preuzela funkciju predsjednika PDA, Naša stranka bi ostala u koaliciji sa tom strankom. I Vlada TK bi opstala. Sunce samo formalno ne bi sjalo.
Nijedna partija neće imati jedanaest delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH. Prema trenutnom stanju, u kantonalne skupštine je izabran 21 zastupnik ili zastupnica koji se izjašnjavaju kao Srbi. Ostala su upražnjena dva mjesta koji će biti popunjeni po kriterijima koje je nedavno usvojila Centralna izborna komisija BiH. Prema tim kriterijima, dvoje nedostajućih Srbina će biti popunjeno sa šestim Srbinom iz Kantona Sarajevo i petim Srbinom iz Kantona 10.
Najviše izabranih delegata iz reda srpskog naroda će imati SDP BiH. Od ukupno 21 izabranog kantonalnog zastupnika srpske nacionalnosti, SDP-ovih je šest. U pitanju su Slađan Ilić (Tuzlanski kanton), Vesna Saradžić (HNK), Mladen Lonić (USK), Jelena Pekić i Igor Stojanović (KS) i Ljubinka Atanasijević (SBK). S obzirom na Kriterije CIK-a, SDP BiH će, vjerovatno, dobiti još jednog delegata iz Sarajeva koji neće ulaziti u Skupštinu KS već će direktno biti delegiran u Dom naroda. U pitanju je Kristina Petrović koja je osvojila 1715 preferencija, ali nije ušla u Skupštinu KS. S obzirom na kriterije CIK-a, ona će direktno u Dom naroda FBiH.
Demokratska fronta ima troje kantonalnih zastupnika koji se izjašnjavaju kao Srbi. U pitanju su Goran Bulajić iz ZDK, Žarko Vujović iz TK, te Vedrana Vujović iz Kantona Sarajevo.
I HDZ BiH ima troje izabranih kantonalnih zastupnika koji se izjašnjavaju kao Srbi, što otvara sumnju da je stranka Dragana Čovića još u julu znala kakve će izmjene Izbornog zakona u oktobru nametnuti OHR. Delegati HDZ-a BiH u Klubu Srba će biti Zora Dujmović (HNK), Miroslav Mitrović iz Zapadnohercegovačkog kantona, te Svetlana Kamenjaš iz Posavskog kantona.
SDA će u domu naroda imati dvoje srpskih delegata. U Kantonu Sarajevo je za kantonalnu zastupnicu sa liste SDA izabrana Smilja Viteškić, dok je u HNK sa SDA-ove liste izabrana Dragica Šuša.
SNSD će u Domu naroda FBiH imati dvojicu delegata iz Kluba Srba. U pitanju su zastupnici izabrani u Skupštinu Kantona 10 Livno – Goran Broćeta i Nikola Materić. Ako se primijene kriteriji CIK-a, SNSD bi mogao dobiti još jednog delegata u Domu naroda FBiH. U pitanju je Milorad Ivetić. On je bio kantidat SNSD-a u Livnu. Unatoč tome što je osvojio 539 glasova, Ivetić nije ušao u Skupštinu Kantona 10. No, on je najbolje rangirani Srbin iz Kantona 10 od svoih kandidata koji nisu ušli u Skupštinu, pa će, zato, vjerovatno, biti delegiran odmah u Dom naroda FBiH.
Iz Kantona 10 bi u Dom naroda trebala ući još i Dragan Damjanović (Srpsko jedinstvo), te Duško Radun sa liste Srpska sloga. Oboje su izabrani zastupnici u Skupštinu Kantona 10.
Iz Bosansko-podrinjskog kantona Goražde u Dom naroda FBiH će ući dvije srpske delegatkinje. U pitanju su Daliborka Milović (Liberalna stranka) i Branka Cvijetić iz Novog početka. I Milovićeva i Cvijetićeva su izabrane za zastupnice u Skupštini BPK Goražde.
Naša stranka ima samo jednog srpskog delegata. U pitanju je Milomirka Melank koja je izabrana za zastupnicu u Skupštinu Kantona Sarajevo.
Ukoliko zbrojimo sve delegate, SDP BiH i Naša stranka će imati osam delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH. To znači da u prvom krugu stranke okupljene oko takozvane Trojke, neće u prvom krugu imati dovoljno ruku za izbor (pot)predsjednika iz reda srpskog naroda.
SNSD i HDZ u zbiru imaju šest delegata i fali im jedna ruka da I oni u drugom krugu predlože (pot)predsjednika FBiH.
Ako zbrojima glasove SDA, DF-a i dvoje Srba iz Goražda, također dolazimo do broja sedam. To bi značilo da i ove stranke mogu u drugom krugu predložiti (pot)predsjednika FBiH.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
