Zamjenik predsjednika Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH dr. Matej Živković imao je u sklopu posjete Sjedinjenim Američkim Državama, do koje je došlo na poziv Atlantskog vijeća iz Washingtona, nekoliko važnih sastanaka u američkom Kongresu i Senatu.
Kako je rečeno iz Atlantskog vijeća, Živković se na zatvorenom sastanku održanom u dvorani Atlantskog vijeća sa brojnim zvanicima iz američkog političkog i akademskog života zahvalio na podršci u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala u BiH koje Sjedinjene Američke Države snažno podržavaju, te izrazio nadu i optimizam da će se niz sankcija američkog ministarstva trezora pojedincima koji su dio korumpirane strukture u BiH nastaviti.
Također, pozvao je na podizanje svijesti o javnoj odgovornosti državnih i javnih institucija kao i nadzora nad njima.
– Nemoguće je da članovi komisije, uključujući naravno i mene, ne snose nikakvu zakonsku odgovornost za svoje odluke bile one dokazane na sudu ili ne. Nemoguće je da poslovni subjekti nemaju pravo žalbe na odluku ili mišljenje komisije koje su konačne, niti da članovi komisije ostaju na dužnosti 17 godina, kako je to bio slučaj sa posljednjom – rekao je Živković.
Na sastancima u Kongresu i Senatu, američki zvaničnici su izrazili veliko interesovanje oko neriješenog pokušaja ubistva dr. Živkovića, koji je 2021. godine pogođen s pet metaka.
Živković je američkim dužnosnicima predočio mnoge činjenice i argumente nezakonitih radnji, a oni su poseban interes iskazali za slučaj Bosnalijeka zbog mogućeg utjecaja politike, posebno što je američka kompanija koja je pripremila sveobuhvatan plan razvoja ove kompanije imala interes za preuzimanje. Međutim, kako su istakli, kompanija je na kraju “preuzeta od strane ruskih interesa i to nizom dvojbenih radnji”.
Živković je pozvan da ponovo dođe u Washington u skoroj budućnosti.
Kako je usaglašeno na održanim sastancima, dr. Živković će uputiti i otvoreno pismo državnom sekretaru Antonyju Blinkenu u kojem će i pozvati američku administraciju da zatraži od visokog predstavnika u BiH da hitno izmijeni Zakon o radu komisije za vrijednonosne papire Federacije BiH.
Optuženi u predmetu Dobrovoljačka i zvanično su uputili zahtjev Visokog sudskom i tužilačkom vijeću za zaštitu od proizvoljnog postupanja Tužilaštva BiH. Prema potvrdi iz VSTV-a zahtjev je predat u petak 3. juna 2022. godine. Dopis je na znanje dostavljen i Uredu visokog predstavnika, OSCE-u, Ambasadama SAD-a, Velike Britanije, Austrije i Njemačke, kao i Sergeu Brammertzu, glavnom tužiocu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
U konkretnom predmetu VSTV se moli da ispita postupanje tužilaca, koji su podigli optužnicu u ovom predmetu i to uprkos brojnim odlukama međunarodnih sudova (sudovi u Londonu i Beču prilikom odlučivanja o izručenju pojedinaca kojima su stavljana na teret djela u vezi sa ovim predmetom) i drugih međunarodnih tijela (tužilaštvo Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju), zatim uprkos brojnim prikupljenim dokazima po osnovu kojih je upravo Tužilaštvo BiH (međunarodni tužioci) donijelo bilo odluku o nesprovođenju istrage (nisu ispunjeni elementi krivičnog djela i nema dokaza da su tada osumnjičeni počinili krivična djela).
„Možda postupanje pojedinačnih tužilaca ne bi bilo sporno da nisu u cijelosti zanemarili ranije provedene dokaze, očito i vještačenja, i naložili potpuno nova vještačenja, vrlo upitna i diskutabilna, bit ćemo slobodni i reći i „naručena“ vještačenja iz kojih proizlazi tendenciozno postupanje, bez uporišta u propisima i dokazima. I upravo po osnovu takvih vještačenja, zanemarujući u cijelosti ranije prikupljene dokaze, tužioci predvođeni Milankom Kajganićem su odlučili da podignu optužnicu u ovom predmetu, čak i u odnosu na lica koja nikada ranije tokom 30 godina nisu bila ni predmet sumnjičenja. Sve ovo provedeno je bez ikakva konkretnog obrazloženja“, navodi se između ostalog u pritužbi.
Nadalje se traži da se utvrdi zašto se istraga provodi još od 2006. godine, te zašto nije ranije donesena bila odluka po pritužbama na naredbu o obustavi istrage od 17.01.2012. godine?
S obzirom da dopis potpisuju visokopozicionirani pripadnici MUP-a RBiH koji do sada nisu bili osumnjičeni u ovom slučaju pitanje je kako i na koji način su de facto dopisani u optužnici nakon 30 godina od događaja i bez da su ranije bili predmet istrage?
„Kako i na koji način je došlo do odabira vještaka u ovom predmetu, a posebno Centra za vještačenje „Zenit“ d.o.o. Banja Luka (Stamenko Novaković i Mladen Marinković), kao i vještaci Mile Matijević iz Banja Luke, Zoran Tomaš i Željko Karan? Ovo posebno imajući u vidu da su neka od imena vještaka dovođena u vezu i sa činjenjem krivičnih djela, te nestručnim postupanjima.
Čime su se postupajući tužioci vodili i zašto su zanemarili obavezu prikupljanja dokaza koji idu u korist optuženima? Zašto su postupili očito pristrano u ovom predmetu i po čijim instrukcijama? Zašto je zanemaren nacrt rješenja broj: AP-4/12 od 12.07.2016. godine, kojim se na 105 stranica odbijaju pritužbe oštećenih, te na osnovu čega je doneseno rješenje kojim se naknadno usvajaju pritužbe oštećenih? Posebno, na koji način je uopšte došlo do proširenja optužbi na njih“, ističe se.
Traži se preispitivanje postupanja tužilaca i angažman vještaka u ovom predmetu, a u što će se i organi VSTV-a moći uvjeriti ukoliko se upuste u ispitivanje ovih navoda.
„Ilustracije radi ćemo ukazati na samo jedan od navoda provedenog „vještačenja“ – gdje se tvrdi da prilikom slijetanja predsjednika Izetbegović Alije na aerodrom u Sarajevu i kasnijim događajima, da isti nije bio zarobljen, jer mu je general Kukanjac rekao „da nije uhapšen, da smo mu spasili život i da će imati poseban tretman“, nakon čega vještaci zaključuju da bez obzira kako se Alija Izetbegović osjećao tada on nije bio ratni zarobljenik nego pregovarač u pregovorima, da je u svom svojstvu predsjednika bio legitiman vojni cilj, a da kolona u kojoj je evakuisana Komanda 2. vojne oblasti nije predstavljala legitiman vojni cilj?!“, dodaje se.
Vjeruju da je sasvim jasno u kojem interesu su pisani ovi navodi vještačenja, a kasnije preuzeti i u samoj optužnici predlaganjem istih kao dokaza. Sve potkrjepljuju činjenicom da je značajan dio obrazloženja sporne optužnice pisan na ekavici, što očito vodi ka zaključku da se radi o „preuzetom tekstu inozemnog organa“, čime je ozbiljno narušen kredibilitet i nezavisnost Tužilaštva BiH.
„Molimo da VSTV kao nadležni organ primi k znanju da ovakvo postupanje Tužilaštva BiH predstavlja i ozbiljno ometanje pravde i pruža neograničenu mogućnost montiranja optužnica i progona na političkoj osnovi, a što svakako vodi do urušavanja principa vladavine prava. Neodrživo je da VSTV i UDT mirno posmatraju ovakve prakse, pod izgovorom „poštovanja nezavisnosti Tužilaštva“, dok istovremeno javnost saznaje da su pojedinci istog Tužilaštva „brisali tonske zapise“ (04.12.2019.) i „sigurnom linijom“ obezbijedili osumnjičenim bjekstva od pravde u druge države (slučaj M. Savčić)“, kaže se između ostalog u zahtjevu kojeg potpisuju Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob i Ismet Dahić.
Podsjećamo da je i advokat Senad Pećanin koji je član pravnog tima prof.dr. Ejupa Ganića prvooptuženog u slučaju Dobrovoljačka govorio o zloupotrebama Tužilaštva BiH u ovom slučaju.
Optužnicu je nazvao skandaloznom i najavio podnošenje krivične prijave pravnih timova optuženih protiv tužioca Milanka Kajganića, kao i prijavu Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.
Pećanin je kazao kako je bivša glavna tužiteljica Gordana Tadić skrivala izvještaj o Dobrovoljačkoj i imenovala novog tužioca za otvaranje nove istrage.
Advokat Pećanin je kazao da su svi dokazi ranije odbačeni kao nedovoljni kao neosnovani, kao dokazi koji ne potkrepljuju navode te da se radi o pokušaju nasilne, vještačke simetrije u etničkom identitetu optuženih iako je jasno koja je strana izvršila agresiju.
“Radi se o nasilnom vještačkom pokušaju da se stvori nasilna vještačka simetrija ako ništa u jednakom broju etnički optuženih za ratne zločine. Tužilac Kajganić je potpuno svjestan da ova optužnica nema šanse. Mi imamo svjedoke da je v.d. glavnog tužioca Milanko Kajganiće rekao pred svjedocima da je svjestan da ova optužnica nema šanse za uspjeh ali neka ide.”
U petak ujutro napadnuta su dva vozila kosovske policije koja su prevozila policajce do graničnih prelaza, navodi se u saopštenju MUP-a Kosova, javlja saradnik Istrage i urednik prištinskog Thegeposta.
Zbog toga su ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja i direktor policije Samsedin Mehmeti održali su vanrednu pres konfernciju, saopšteno je oz ovog ministarstva.
Ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja potvrdio napad, okvalifikovavši ga kao teroristički napad sa ciljem da se, kako je rekao, zastraše policajci.
Direktor kosovske policije Samedin Mehmeti je rekao da, zahvaljujući oklopnim vozila i spremnosti policije, niko nije povrijeđen u napadu napadu na graničnu policiju.
„Od 13. aprila imali smo četiri sinhronizovana napada na kosovsku policiju. Ovo nam je pokazalo da imamo posla sa organizovanom grupom koja ima za cilj da opstruira Kosovsku policiju. U prvom napadu korišćeno je preko 40 metalnih ježeva raspoređenih da ometaju policijske patrole. U drugom napadu policajci su napadnuti kamenicama, treći napad se desio sinoć kada je na policiju ispaljeno 30 metaka, dok su danas policajci napadnuti granatama i oružjem AK-47“, rekao je direktor kosovske policije Samedin Mehmeti na konferenciji za medije.
Bosanci Vladimir i Boris Jovančić bili su dio međunarodne kriminalne grupe koja je u martu ove godine u Italiji organizovala bjekstvo Artema Ussa, sina guvernera Krasnojarskog kraja u Rusiji.
Prema informacijama Istrage, vlasti SAD-a traže izručenje državljanina Bosne i Hercegovine koji je povezan sa organiziranjem bjeskstva Artema Ussa, sina ruskog guvernera bliskog predsjedniku Vladimiru Putinu koji je u tom trenutku bio u kućnom pritvoru u Italiji.
Savezni tužitelji u Brooklynu rekli su da je Vladimir Jovančić priveden u Hrvatskoj pod američkim optužbama da je pomogao Artemu Ussu da pobjegne iz Italije u Rusiju prije njegovog izručenja Sjedinjenim Državama. Uss je 2022. optužen za isporuku vojnih tehnologija kupljenih od američkih proizvođača ruskim kupcima.
Vladimir Jovančić je rođen u Bosni i Hercegovini dok je njegov sin rođen u Italiji.
Italijanski mediji pišu da milanski karabinjeri u pokrajini Brescia i inozemstvu provode akciju pet osoba optuženih da su organizirali njegov bijeg u Rusiju. Akcija se provodi na području Italije, Slovenije i Hrvatske u saradnji sa Eurojustom i američkim vlastima. Pod istragom policije se nalaze Vladimir i Boris Jovančić, otac i sin bosanskog porijekla, Matej Janežič iz Slovenije, te Srđan Lolić i Nebojša Ilić iz Srbije.
Nekoliko sati prije početka akcije američki State Department objavio je nagradu od 7 milijuna dolara za svakoga ko pruži informacije koje bi dovele do hapšenja Artema Aleksandrovicha Ussa, koji se vratio u Moskvu koristeći međunarodnu mrežu kontakata.
Podsjetimo, Artem Uss, sin guvernera Krasnojarskog kraja, pobjegao je iz kućnog pritvora u Italiji samo dan nakon što ga je sud pristao predati američkim vlastima. Uss je optužen za krijumčarenje vojne tehnologije, a uhapšen je u milanskoj zračnoj luci Malpensa na temelju međunarodnog uhidbenog naloga u oktobru prošle godine
Italijanske vlasti vjeruju da je Uss slomio elektronsku narukvicu i zatim napustio svoju kuću u gradu Cascina Vione di Basiglio. Američki tužitelji prošle su godine optužili Ussa i još četvoricu ruskih državljana za slanje vojne tehnologije kupljene od američkih proizvođača ruskim kupcima, pri čemu je dio navedene vojne tehnologije završio na ratištu u Ukrajini.
Istražitelji tvrde kako su optuženici za isporuku tehnologije koristili njemačku tvrtku. Uss je također optužen za isporuku nafte iz Venezuele u Rusiju i bankovnu prevaru. Prizivni sud u Milanu naveo je u utorak u priopćenju da je pristao izručiti Ussa zbog krijumčarenja nafte, a ne zbog krijumčarenja vojne tehnologije, navodeći kao razlog nedostatak dokaza.
Njegov advokat je mogao uložiti žalbu najvišem talijanskom sudu kako bi pokušao spriječiti da njegov klijent bude izručen SAD-u. Talijanski istražitelji strahuju da je Uss već napustio zemlju. Kada je talijanska policija stigla u njegov stan kako bi provjerila je li kod kuće, zatekli su zatvorena vrata i uključen televizor. Istražitelji ne isključuju umiješanost ruske obavještajne službe u Ussov bijeg.
Tokom suđenja Ussovi advokati sugerirali su da će njegovo hapšenje i izručenje biti usmjereno na “razmjenu zarobljenika”. Tvrdili su kako su Sjedinjene Države zainteresirane da od Moskve isposluju oslobađanje Paula Whelana, bivšeg američkog marinca koji je 2020. osuđen na 16 godina zatvora u zatvoru u Rusiji.
Izraelska vojska je najavila kopnenu invaziju na Pojas Gaze za večeras.
Kontra-admiral i portparol izraelske vojske Danijel Hagari je održao konferenciju za medije u kojoj je saopštio planove izraelske vojske (IDF). Rat u Izraelu je ušao u 20. dan, a izraelska vojska najavljuje za večeras početak kopnene invazije na Pojas Gaze.
“Kopnene snage proširuju svoje operacije, izraelska vojska napada svim oružjem. Stanovnici Gaze će pronaći sklonište na jugu države, nastavljamo operacije u Gazi i okolini. U posljednjih nekoliko sati smo pojačali napade na Pojas Gaze”, rekao je Hagari i poručio da je “izraelska vojska spremna da očuva bezbjednost Izraela i da će proširiti sve svoje kopnene operacije večeras”.
Također, jordanski ministar vanjskih poslova potvrdio je da je krenuo kopneni rat.
“Izrael je upravo pokrenuo kopneni rat protiv Gaze. Ishod će biti humanitarna katastrofa epskih razmjera u godinama koje dolaze”, saopćio je jordanski ministar vanjskih poslova Ayman Safadi.
Palestinski mediji javljaju da se vode teške borbe u blizini ograde koja razvaja Izrael o Gaze. Izraelska vojska kopnenu operaciju provodi iz pravca sjevera i istoka. Istovremeno, mediji sa Bliskog istoka javljaju da je primjetno pomijeranje snaga IDF-a prema granici sa Livabnom.
Mediji na hebresjkom javljaju da je u pitanju kopnena operacija ograničenog obima koja ima za cilj da iz poboljša poziviju izraelskig snaga za veću kopnenu ofanzivu.
Neposredno prije pokreta izraelskih kopnenih snaga Izrael je izveo žestoke zračne napade na Pojas Gaze i isključen je Internet.
Istovremeno, u naseljima izvan Gaze Palestinci su počeli protestne marševe.
Čelnici Hamasa, pišu arapski mediji, saopćili su da su spremni za kopnenu operaciju. Novinari koji su bliski Hamasu pišu da je nekoliko protivtenkovskih projektila ispaljeno prema IDF-ovim tenkovima koji su prešli ogradu prema Pojasu Gaze.
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) osudio je bivše šefove Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Jovicu Stanišiću i Frankija Simatovića na po 15 godina zatvora. Proglašeni su krivim za udreuženi zločinački poduhvat.
Ovom presudom Stanišić i Simatović su proglašeni krivim za zločine u Bijeljini, Zvorniku, Doboju, Bosanskom Šamcu i Sanskom Mostu. Osim toga, krivi su i za zločine počinjene u Hrvatskoj.
Možda i najbitniji dio presude je onaj koji se odnosi na zločine u Trnovu u ljeto 1995. mgodine. Naime, Jovica Stanišić i Frenki Simatović su proglašeni krivim i za strijeljanje zarobljenih srebreničkih Bošnjaka u Trnovu. Time je, faktički, potvrđeno učešće Srbije u genocidu u Srebrenici.
Podsjećamo,Stanišić i Simatović su, nakon obnovljenog postupka, prvostepenom presudom osuđeni na po 12 godina zatvora. Vijeće je tada kada je donesena odluka 2021. godine, konstatovalo da su odgovorni za podržavanje i pomaganje zločina u Bosanskom Šamcu, ali da nisu krivi za planiranje i naređivanje. Vijeće je također konstatovalo da su krivi po tačkama od jedan do pet. Tužilaštvo je uložilo žalbu i sada je povećana kazna. Osim povećanja kazne proširena je njihova odgovornost.
Stanišić i Simatović su, prema navodima optužnice, bili odgovorni za specijalne jedinice SDB-a, koje su uključivale grupe ili pripadnike grupa poput Jedinica za posebne namjene Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije, Jedinice za antiteroristička dejstva (JATD) i Jedinice za specijalne operacije (JSO) poznate i kao “Crvene beretke”, “Škorpiona”, Srpske dobrovoljačke garde odnosno “arkanovaca” i “Arkanovih Tigrova”.
Prema podacima iz treće izmijenjene optužnice, Jovica Stanišić rođen je 30. jula 1950. u Ratkovu u Srbiji. Godine 1975. počeo je da radi u Službi državne bezbjednosti Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. Do kraja 1991. godine nalazio se na položaju zamjenika načelnika Državne bezbjednosti (DB), a de facto je bio prvi čovjek DB-a i prije zvaničnog imenovanja na dužnost načelnika, odnosno šefa, na kojoj se nalazio od 31. decembra 1991. do 27. oktobra 1998. godine.
Franko Simatović zvani Frenki rođen je 1. aprila 1950. u Beogradu. Počeo je da radi 1978. u DB-u, gdje je na raznim poslovima radio do 2001. godine. Najprije je radio na kontraobavještajnim poslovima, a zatim je prešao u novoosnovanu Upravu za obavještajne poslove, takozvanu Drugu upravu, gdje je bio komandant Jedinice za specijalne operacije Državne bezbjednosti. Tokom cijelog perioda na koji se odnosi optužnica, kako se navodi, Simatović je djelovao po ovlaštenju Jovice Stanišića.
Simatović i Stanišić su uhapšeni 13. marta 2003. godine u Srbiji. Simatović je prebačen u Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) 30. maja, a Stanišić 11 dana kasnije.
U presudi se tada konstatovani zločini koji su srpske snage počinile na području Hrvatske, uključujući brutalna ubijanja nesrpskih civila. Vijeće navodi da su neka od ubistava počinili pripadnici “Arkanovaca”.
Predsjedavajuća petočlanog Apelacionog vijeća Graciela Gatti Santana kazala je da je ovo konačna presuda nakon postupaka započetih pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, čiji je nasljednik Mehanizam.
Najmanje četiri osobe su ubijene, a 17 ih je teško ranjeno u terorističkom napadu izvedenom u ponedjeljak navečer u centru Beča. Smrtno su stradala dva muškarca i dvije žena. ORF javlja da je jedna od ubijenih žena radilakonobarica u jednom lokalu. Napad na šest lokacija su izvelo više osoba. Jedan napadač je ubijen. Nosio je pušku i imao lažni prslukl sa eksplozivom kako bi izazvao dadatnu paniku. Austrijska policija jutros je pretresla njegov stan i pronađeni su materijali koji dokazuju da je bio simpetizer ISIS-a. Identitet napadača naknadno je potvrđen i riječ je o Kurtin S. čiji su roditelji Albanci iz Sjeverne Makedonije.
Rođen je 2000. godine u Beču i jedan je od 90 Austrijanaca koji su u julu spriječeni da odu u Siriju.
“To je situacija koju austrija nikad prije nije doživjela”, rekao je jutros austrijski ministar unutrašnjih poslova Karl Nehammer.
Trenutno su u toku istrage kako bi se utvrdilo da li ma li više počinitelja, rekao je ministar unutrašnjih poslova. Mnoge žrtve su još uvijek u bolnici.
As of 06:30 am, this is what we can confirm towards the assault in Vienna's inner city district: #0211wpic.twitter.com/AIzIovFyKh
Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske podiglo je optužnicu protiv bivšeg premijera tog entiteta Aleksandra Džombića, potvrđeno je za Istraga.ba iz tri izvora u banjalučkom pravosuđu.
Optužnica je proslijeđena Okružnom sudu u Banja Luci na potvrđivanje.
Bivši premijer RS je, objavio je banjalučki portal mondo.ba, optužen da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja i ovlaštenja, a u vezi sa milionskim kreditima koji su dodjeljivani preko Investiciono-razvojne banke RS pravnom licu „Energolinija“ d.o.o. Zvornik.
Ranije je banjalučki capital.ba pisao da je Energolinija od IRB-a dobila kredite vrijedne 19,4 miliona KM.
Prema pisanju Capitala, Okružni privredni sud u Bijeljini je krajem prošle godine proglasio ništavim ugovor o kreditu od 19,4 miliona KM između Fonda za razvoj i zapošljavanje RS i „Energolinije“ te oslobodio plaćanja obaveza zvorničku „Aluminu“, a IRB-u naredio da vrati novac koji je do sada naplatila od „Alumine“ kao žiranta. Sud je tada naložio Fondu da „Alumini“ vrati 6,2 miliona KM bez troškova sudskog postupka, a tu presudu je u junu ove godine potvrdio i Viši privredni sud u Banjaluci.
„Alumina“ je krajem 2017. godine podnijela tužbu protiv IRB-a i „Energolinije“ kojom je tražila poništenje ugovora o kreditu od 19,4 miliona KM i jemstvu, te vraćanje milionskog iznosa koji je kao žirant do sada platila IRB-u.
„Energolinija“ je privatna firma u vlasništvu Litvanaca koji su bili i vlasnici FG „Birač“ i njenih kćerki firmi, između ostalog, i „Alumine“.
Preko vlasništva nad postrojenjima za proizvodnju energije kontrolisala je cijeli proizvodni proces u Fabrici glinice „Birač“, koja je takođe bila u vlasništvu Litvanaca, u kojoj pokrenut stečaj 2013. godine.
Prvi put kada je „Energolinija“ tražila kredit od 20 miliona KM, kreditni zahtjev je odbio tadašnji direktor IRB RS Milenko Pavlović, jer je znao kolika je izloženost riziku ovakvog plasmana IRB RS bez posredničke banke. Poslije toga dao je ostavku na ovo mjesto jer je bio pod pritiskom da odobri ovaj zajam.
Nakon njegovog odlaska „Energolinija“ obnavlja kreditni zahtjev, ali ovaj put u visini od 19,4 miliona KM.
Uprava kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova RS je još 2013. godine, u okviru istrage koju je MUP vodio o zloupotrebama i malverzacijama u vezi sa poslovanjem FG „Birač“ i drugih preduzeća iz sastava te fabrike, podnijela Specijalnom tužilaštvu RS izvjaštaj zbog sumnje u nenamjensko trošenje novca „Energolinije“.
U međuvremenu je „Energolinija“ otišla u stečaj, a stečajni upravnik je osporio potraživanja IRB-a po spornom kreditu.
Pored ovog spora u kojem je donesena pravosnažna presuda, Fond za razvoj i zapošljavanje se suočava i sa tužbom Fabrike cijevi Unis u stečaju teškom 2,4 miliona KM, kao i sa tužbom jednog fizičkog lica teškom sedam miliona КM.
Centralna izborna komisija BiH sutra (četvrtak) bi trebala poništiti izbore u Srebrenici i Doboju, saznaje Istraga.ba.
Sjednica CIK-a trebala bi biti održana u 12 sati, a kao prva tačka dnevnog reda bit će razmatran Prijedlog Odluke o poništavanju izbora održanih 15. novembra 2020. godine na 26 redovnih biračkih mjesta i dva biračka mjesta u odsustvu u Osnovnoj izbornoj jedinici Srebrenica za nivo načelnika i Skupštine općine Srebrenica. Druga tačka dnevng reda je Prijedlog Odluke o poništavanju izbora održanih 15. novembra 2020. godine na 89 redovnih biračkih mjesta u Osnovnoj izbornoj jedinici Doboj za nivo gradonačelnika i Skupštine grada Doboj.
U Srebrenici je, tokom izbora 2020. godine, bilo ukupno 28 redovnih biračkih mjesta. Od tih 28 biračkih mjesta CIK bi trebao poništiti rezultate na 26 birališta. Tome treba dodati još i dva biračka mjesta u Federaciji na kojima se glasalo u odustvu. Kada su u pitanju rezultati iz dijaspore, odnosno glasovi poštom, ti rezultati, barem za sada, neće biti poništeni.
U Doboju CIK namjerava poništiti rezultate sa 89 od ukupno 108 birališta na kojima su građani tog grada birali gradonačelnika i odbornike, što je preko 80 posto birališta.
Prema informacijama Istrage, članovi CIK-a su se odlučili na ovaj korak nakon što su dobili izvještaj vještaka grafološke struke koji je utvrdio da je skoro 20 posto potpisa u Doboju i Srebrenici lažno. To znači da je glasački materijal naknadno ubacivan u kutije i da su se druge osobe potpisivale pod tuđim imenima. Vještak grafološke struke je ove potpise uporedio sa potpisima iz baze IDDEEA-e. Osim toga utvrđeno je još da nije bilo pečata na glasačkim kutijama. Upravo u takvu jednu kutiju svoj listić je ubacio Mladen Grujičić, aktualni načelnik Srebrenice koji je još u izbornoj noći proglasio pobjedu. Za razliku od Gujičića, njegov protukandidat Alija Tabaković je svoj listić ubacio u zakonom propisanu zapečaćenu kutiju.
Tabaković i Grujičić: različite kutije
Kada je u pitanju Srebrenica, nepravilnosti su utvrđene na skoro svim biralištima. Na gotovo svakom mjestu su glasale osobe sa nevažećim identifikacionim dokumentima ili dokumentima izdatim mimo zakonskog roka. Istraga.ba je dan nakon izbora objavila da su desetine osoba u Srebrenici glasale bez ikakvih identifikacionih dokumenata, što je naknadnom provjerom i potvrđeno. Tada smo objavili da je, recimo, Predrag Zagorac glasao na biračkom mjestu Petriča. Njegovi dokumenti istekli su u novembru 2019. godine godine i nikad ih nije obnovio. Ali, bez obzira na to, omogućeno mu je da glasa u Srebrenici. Na spisku osoba koje su glasale na biračkom mjestu Petriča je i Goran Orašanin. Prema informacijama koje je tada objavila Istraga, njegovi dokumenti su istekli 2017. godine, a druge nikad nije dobio. I Dejanu Orašaninu dokumenti su istekli 2017. godine, Glasao je u Srebrenici iako nije imao nijedan važeći bh. dokument. Na spisku osoba koje su glasale nalazi se i Savo Subotić. Ni on nema bh. dokumente, a glasao je. I Slađana Subotić je glasala bez važećih bh. dokumenata. Pored navedenih, objavili smo tada, u Srebrenici su bez važećih dokumenata glasali još i Vidoje Bogičević, Nikola Bogičević, Vladislav Ilić, Dragoje Jakovljević, Radomir Savić, Slađana Radovanović, Stanojka Radovanović, Slobodanka Stjelanović…
Osim toga, na dva biračka mjesta u Federaciji, na kojima su, uglavnom, glasali Bošnjaci, uočen je veliki broj lažnih potpisa, što znači da su se članovi biračkih odbora potpisivali umjesto njih.
Podsjećamo još da je, po naredbi Tužilaštva BiH, SIPA u Srebrenici, početkom decembra 2020. godine, uhapsila Begu Bektića, Envera Hamzića i Muamera Sandžića koji su organizirali izborne prevare za Mladena Grujičića. Svi su, međutim, nakon ispitivanja pušteni na slobodu.
Vlada Republike Srpske utvrdila je prijedlog Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija RS. Prema tom prijedlogu, vlasti Republike Srpske bi u potpunosti zabranila bilo kakvo političko djelovanje neprofitnih organizacija. Na udaru bi se, naročito našle nevladine organizacije koje se finansiraju novcem iz inostranstva. Prijedlogom ovog zakona predviđena je čak i zabrana rada organizacija za koje vlasti RS procijene da se bave “političkim djelovanjem”. Kompletan prijedlog zakona možete pročitati na ovom linku, a u nastavku ćemo analizirati ključne odredbe.
“Ovim zakonom”, piše u članu 1, “uspostavlja se poseban Registar neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti (u daljem tekstu: Registar), političko djelovanje i političke aktivnostineprofitnih organizacija koje ih određuje kao agente stranog uticaja, uređuju uslovi i način obezbjeđenja javnosti rada, te propisuju druga pitanja u vezi sa radom tih
organizacija”.
Pod neprofitnim organizacijama podrazumijevaju se
“udruženja i fondacije, kao i strane i međunarodne nevladine organizacije osnovane i registrovane u Republici Srpskoj u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Republike Srpske koje u cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili njihovi ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva”.
“Pod stranim subjektom podrazumijeva se vlada, izvršni organ druge države ili strana politička stranka, fizičko lice koje nema državljanstvo Bosne i Hercegovine i prebivalište u Bosni i Hercegovini ili pravno lice ili grupa pravnih lica koja je organizovana, registrovana ili osnovana po propisima druge
države ili koja ima sjedište u drugoj državi”, navedeno je u Zakonu.
Agent stranog uticaja, navedeno je dalje, je “neprofitna organizacija koju finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, a koja se bavi političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima propisanim ovim zakonom kao i drugim aktivnostima koje se odnose na političko organizovanje i
djelovanje usmjereno na ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta Republike Srpske, kršenje Ustavom Republike Srpske zajamčenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti.
“Političko djelovanje neprofitnih organizacija podrazumijeva učešće u predizbornoj kampanji političkih stranaka i kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke i kandidate, finansiranje kandidata, odnosno političkih stranaka i sprovođenje političke aktivnosti u svrhu ostvarivanja uticaja na formiranje javnog mnjenja radi postizanja političkih ciljeva. Politička aktivnost označava svaku aktivnost prema organima,
institucijama ili izabranim predstavnicima Republike Srpske ili predstavnicima Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine u smislu formulisanja politike, političkog ili javnog interesa Republike Srpske. Neprofitnim organizacijama nije dozvoljeno političko djelovanje niti obavljanje političke aktivnosti u smislu st. 1. i 2. ovog člana. Statut, djelovanje i aktivnosti neprofitnih organizacija ne mogu biti suprotni ustavnom poretku niti usmjereni na ugrožavanje demokratije, narušavanje
integriteta Republike Srpske, kršenje Ustavom Republike Srpske zajamčenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti”, navedeno je u Zakonu.
Međutim, u sljedećem članu Zakona je navedeno da se “političkim djelovanjem, u smislu ovog zakona, ne smatra se djelovanje u
oblasti nauke, kulture, socijalne i zdravstvene zaštite, sporta, zaštite potrošača, zaštite prava nacionalnih manjina i lica sa invaliditetom, zaštite životne sredine, borbe protiv korupcije, filantropije, volonterstva i informisanja, kao i djelovanje u okviru Ustavom Republike Srpske zagarantovanih sloboda i prava.
Dalje, Vlada predlaže da “materijali neprofitnih organizacija koji se objavljuju putem elektronskih medija, informacionih i telekomunikacionih mreža ili se na drugi način distribuišu moraju imati oznaku neprofitne organizacije. Predloženim zakonom se propisuje i da je “neprofitna organizacija obavezna je da podnese prijavu Ministarstvu u roku od 15 od dana prijema finansijskih sredstava ili druge vrste pomoći od stranog subjekta, na obrascu prijave koji pravilnikom propisuje ministar pravde (u daljem
tekstu: ministar). Podnosilac prijave obavezan je da o svim promjenama u svom djelovanju dostavi dopunu prijave u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.
“Nadzor nad zakonitošću rada neprofitne organizacije vrši nadležni inspekcijski organ. Redovan inspekcijski nadzor nad zakonitošću rada neprofitne organizacije vrši se jednom godišnje.
Izuzetno, vanredni inspekcijski nadzor nad zakonitošću rada neprofitne organizacije sprovodi se po predstavkama građana, pravnih lica, javno dostupnih informacija, organa Republike Srpske ili na zahtjev nadležnog odbora Narodne skupštine Republike Srpske”, navedeno je u Zakonu.
No, ono što je posebno interesantno, Vlada predlaže da vlasti RS prate rad neprofitnih organizacija u cijeloj BiH, a ne samo na teritoriji RS.
“Ministarstvo prati aktivnosti neprofitnih organizacija iz člana 2. stav 1. ovog zakona kako na teritoriji Republike Srpske, tako i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine. U slučaju da neprofitna organizacija u svom djelovanju postupa suprotno Ustavu Republike Srpske i propisima Republike Srpske, djeluje i sprovodi aktivnosti na način kako je to propisano članom 3. ovog zakona, odnosno kao agent stranog uticaja na štetu individualnih i drugih prava građana ili ukoliko Poreska uprava Republike Srpske utvrdi nepravilnosti u finansijskom poslovanju, Ministarstvo dostavlja prijedlog nadležnom sudu za zabranu obavljanja rada i podnosi prijavu protiv odgovornih lica u skladu sa odredbama krivičnog zakonodavstva Republike Srpske”, navedeno je u Zakonu.
Zakon bi, bude li usvojen u NSRS, studio na snagu 1. januara naredne godine.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
