Hercegovački biznismen Miro Palac uhapšen je u srijedu popodne nakon što je u krugu jedne od njegovih firmi u Grudama pronađeno oko 70 lansera raketa, saznaje Istraga.ba.
Palac je uhapšen po nalogu Tužilaštva BiH i trenutno se nalazi u prostorijama Federalne uprave policije. Međutim, državni tužioci, kako saznajemo, neće predložiti određivanje pritvora jer je “predmet u fazi provjera”.
U srijedu je saopćeno da su, postupajući po nalogu Tužilaštva BiH, policijski službenici Federalne uprave policije pretresli prostorije jednog preduzeća na području Gruda.
“U skladišnim prostorima navedenog poduzeća nalazi se veća količina avio-bombi, čija proizvodnja, nabava, držanje i promet zabranjena”, saopćeno je iz Tužilaštva.
Prema informacijama Istrage, lanseri/bombe pronađeni su u skladištu firme Autoherc iz Gruda čiji je vlasnik biznismen Miro Palac. To skladište pripadalo je bivšoj fabrici Soko u kojem je godinama jedan od menadžera bio lider HDZ-a BiH Dragan Čović. Uhapšeni biznismen Palac blizak je HDZ-u BiH, a tokom izbora 2015. godine njegovi su autobusi bezplatno prevozili birače u BiH koji su glasali na hrvatskim predsjedničkim izborima.
“Autobusi poduzeća »Autoherc« iz Gruda u nedjelju će u BiH besplatno voziti zainteresirane birače u hrvatske konzulate gdje su biračka mjesta, a to je zaključak sastanka što ga je glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić u utorak u Mostaru održao s članovima izbornog stožera HDZ-a BiH”, objavili su hrvatski mediji 2015. godine.
Prema informacijama Istrage, Palac je prilikom saslušanja istražiteljima kazao da je bivše pogone Sokola privatizirao 2004. godine i da je u njima pronašao lansere raketa. Namjeravao ih je prodati, ali nije uspio pronaći kupca.
Miro Palac je svoj biznis započeo kao kadar Ante Jelavića, bivšeg člana Predsjedništva BiH, a bio je povezan i sa generalima HVO-a.
Svaki put kada se bližilo isticanje pritvora ranije uhapšenim u slučaju smrti Dženana Memića, Tužilaštvo BiH “moralo” je uhapsiti nekoga novog. Na redu je Alisa Ramić, ranije Mutap, bivša djevojka stradalog Memića čiju smrt u svojim dokumentima ni Tužilaštvo BiH ne naziva – ubistvom.
SIPA je u srijedu u Sarajevu uhapsila Alisu Ramić i Muamera Ožegovića, recepcionara u ilidžanskom hotelu Crystal. Ožegović je osumnjičen da je izbrisao snimak sa nadzorne kamere u tom hotelu. Istovremeno su, prema informacijama Istrage, započeli i pretresi objekata koje koriste službenici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela – Nedžad Hrvat i Nebojša Veljović.
Još početkom februara smo naveli da bi meta Tužilaštva BiH i tužioca Ćazima Hasanspahića mogla biti ova dvojica policijskih službenika koji su, pazite sada, “zakasnili da dežurnom operativnom” odmah dojave da su dvije osobe povrijeđene na ilidžanskoj Velikoj leji.
Veljović i Hrvat pomenuti su i u naredbi Tužilaštva BiH na osnovu koje su uhapšeni Alisin otac Zijad Mutap i pripadnik MUP-a Kantona Sarajevo – Hasan Dupovac. Nekoliko dana prije isticanja pritvora Mutapu i Dupovcu, Tužilaštvo BiH je uhapsilo Josipa Barića, još jednoh pripadnika MUP-a KS. Barić je uhapšen 22. aprila ove godine, a Tužilaštvo BiH je produženje pritvora za Mutapa i Dupovca zatražilo – 26. aprila. Sada je situacija identična. Hasanu Dupovcu i Zijadu Mutapu pritvor ističe 26. juna i Tužilaštvo BiH desetak dana ranije hapsi nove osumnjičene. Na redu je, rekosmo, Alisa Mutap koja je sporne večeri bila sa Dženanom Memićem.
Istraga.ba je u posjedu dokumenata Tužilaštva BiH u kojima se vidi da državni tužilac ovaj slučaj uopće ne smatra – ubistvom. Naprotiv.
U prijedlogu za određivanje pritvora Josipu Bariću Tužilaštvo BiH navodi da su Hasan Dupovac, Zijad Mutap i Josip Barić “u periodu od 8. februara 2016. godine pristupili grupi za organizovani kriminal formiran od strane NN osobe, a koja je grupa organizovana radi prikrivanja dokaza o načinu smrti Dženana Memića”.
Tužilaštvo BiH, dakle, u svojim aktima ne navodi da je u pitanju ubistvo. Osim toga, postupajući tužilac Ćazim Hasanspahić piše da organizovanom kriminalnom grupom rukovodi – NN osoba.
Dokument iznad dokaz je da Tužilaštvo BiH još uvijek nije pronašlo osobe odgovorne za smrt Dženana Memića i da smatra da navedenom organizovanom kriminalnom grupom rukovodi – NN osoba.
Prema naredbi o provođenju istrage protiv Alise Mutap i recepcionara Muamer Ožegovića jasno je da slućaj uopće nije riješen.
“Iako su joj kao očevicu poznate okolnosti u vezi sa nanošenjem povreda Dženanu Memiću usljed kojih je preminuo, te iako je na osnovu odredaba ZKP FBiH bila dužna navesti sve činjenice i okolnosti koje su joj poznate, iste je svjesno prikrila, a koje činjenice su od ključnog značaja za utvrđivanje načina smrti Dženana Memića”, opisalo je Tužilaštvo BiH “krivično djelo” koje je počinila Alisa Ramić ranije Mutap.
Ukratko, ona je uhapšena zato što se “ne sjeća okolnosti smrti Dženana Memića”.
Kada su u pitanju dvojica službenika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela – Nedžad Hrvat i Nebojša Veljović, opis njihovog “krivičnog djela” glasi ovako: “Dana 8. 2. 2016. godine u svojstvu službenika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, a nakon što su došli na mjesto u Velikoj aleji na Ilidži, na mjesto gdje se nalazio Dženan Memić koji je zadobio teške tjelesne povrede opasne po život, a nakon pto su zaustavljeni od strane Alise Ramić ranije Mutap i nakon što im je saopćeno da su isti zadobili povrede, a Dženan Memić teške tjelesne povrede opasne po život i propuštajuć istom da pruže nužnu pomoć, u namjeri da prikriju počinioce, propustili da iznesu stvarno stanje te nakon proteka određenog vremena obavijestili ponovo vođu tima i dežurnog operativnog u Direkciji da ima povrijeđeno i muško lice sa teškim tjelesnim povredama, što je imalo za posljedicu ometanje istrage, čime su Nebojša Veoljović i Nedžad Hrvat počinili krivično djelo organizirani kriminal”.
Organizovanom kriminalnom grupom, navodi tužilac Hasanspahić u dokumentu iz juna ove godine, rukovodila je “N.N.” osoba, a dio grupe je i osoba inicijala V.Ć. koja je policijskih službenik. U momentu smrti Dženana Memića komesar MUP-a KS bio je Vahid Ćosić.
Ovlaštena službena lica Uprave za indirektno oporezivanje danas su izvršila pojačanu kontrolu putnika koji su stigli na Aerodrom Sarajevo letom iz Istanbula. Tom prilikom je izvršeno privremeno oduzimanje zubnih implantata i ostale robe ukupne vrijednosti oko 40.000 KM, saopćeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Na osnovu anonimne prijave na otvorenu liniju UIO “Stop švercu” da će na današnjem letu iz Istanbula u Sarajevo pokušati da se prokrijumčare zubni implantati, ovlašteni službenici UIO izvršili su detaljni pregled svih putnika i njihove prtljage.
“Tom prilikom je kod četiri lica pronađena roba koja nije bila prijavljena za uvozno carinjenje, već se pokušala prokrijumčariti u carinsko područje BiH. Radi se o zubnim implantatima i drugoj tehničkoj opremi, jednom iPad-u, jednom iPhone telefonu, kao i torbama i novčanicima. Predmetna roba privremeno je oduzeta od lica sa inicijalima T.P.S, K.L, Č.B i T.Č.A.Protiv lica kod kojih je pronađena navedena roba bit će pokrenuti zakonom predviđeni postupci”, navedeno je u saopoćenju UIO.
Istraga.ba je u srijedu ujutro objavila da su imlantate pokušale prokrijumčariti profesorice Stomatološkog fakulteta u Sarajevu Selma Tosum Pošković i Lejla Kazazić. One su bile na službenom putu sa dekanom tog fakulteta Muhamedom Ajanovićem. Prema informacijama Istrage, Ajanović se, prilikom kontrole svojih saradnica, pozivao na službenika UIO Nermina Ramičevića. No, pokušaj zataškavanja nije uspio.
Carinski službenici na Aerodromu Sarajevo spriječili su u srijedu ujutro dvije profesorice Stomatološkog fakulteta u Sarajevu da u Bosnu i Hercegovinu prokrijumčare 40 zubnih implantata, saznaje Istraga.ba. Profesorice Lejla Kazazić i Selma Tosum Pošković vraćale su se sa službenog puta iz SAD-a gdje su putovale zajedno sa dekanom tog fakulteta Muhamedom Ajanovićem.
“Službenici UIO doili su informaciju da su grupa profesora sa Stomatološkog fakulteta kojim upravlja Muhamed Ajanović često u BiH krijumčari zubne implantate. Upravo zbog toga je u srijedu ujutro je kontrolisano troje profesora koji su iz, letom iz Istanbula, stigli u Sarajevo”, kazao je za Istragu izvor iz UIO.
Kada su carinici upitali profesore da li imaju šta da prijave, odgovorili su da nemaju. Međutim, prilikom provjere u torbama dekana Muhameda Ajanovića nije pronađeno ništa sumnjivo, dok je u torbama njegovih saradnica pronađeno po 20 zubnih implantata.
“Nakon što je pronađena neprijavljena roba, one su odgovorile da su implantati donacija. Međutim, nikakvu prateću dokumentaciju nisu imali”, prenio je drugi izvor Istrage koji je zaposlen na Aerodromu Sarajevo.
Pomenuto troje profesora sa Stomatologije na službeni je put otputovalo 9. juna ove godine. U Sarajevu su se vratili u srijedu, jutarnjim letom iz Istanbula, oko 8 sati i 20 minuta.
Osim zubnih implantata kod profesorica su pronađeni i neprijavljeni Iphone-i i tableti. Kada je shvatio da njegove saradnice nisu uspjele proći carinsku kontrolu, Muhamed Ajanović se angažirao da zataška cijeli slučaj. Do trenutka ovog nastanka ovog teksta, u ovom je slučaju reagiralo nekoliko visokopozicioniranih službenika UIO i Granične policije koji su tražili zataškavanje cijelog slučaja.
Snimak je nastao 2013. godine i prije dvadesetak dana dostavljen je skoro svim redakcijama u Sarajevu. Istraga je provjerila njegovu autentičnost i zaključili smo da je u pitanju vjerodostojan snimak. Ako ga pažljivo poslušate, saznat ćete da je državni tužilac Oleg Čavka preko svog prijatelja Enesa Ribića na crnom tržištu prodavao-zlato. (na snimku u prilogu 9.13)
Enes Ribić: Paša moj
Oleg Čavka: “Je li sve b.o. (op.a. bezopasno)?
Enes Ribić: E, nije
Oleg Čavka: Šta nije?
Enes Ribić: Ona narukvica se ne sviđa tako da nju vraćam. A ovo što je ostalo ostalo je 1437 KM
Oleg Čavka: Ponesi, ponesi
Državnog tužioca Olega Čavku i ugostitelja Enesa Ribića veže dugogodišnje prijateljstvo i “krediti”. Na snimcima dostavljenim medijima možete saznati kako je državni tužiac bio žirant za kredite ovom ugostitelju koji je svakodnevbo bio u kontaktu sa članovima porodice Nasera Keljmendija od kojih je, da se zaključiti, uzimao novac.
Enesa Ribića je, već smo objavljivali, Čavka slao na sastanke sa osobama koje je istraživao. Jedan takav razgovor zabilježen je 24. marta 2011. godine kada je Ribić ugovarao sastanke Olega Čavke i narko bossa Nasera Keljmendija. Nadalje, sarajevskim je medijima dostavljen i razgovor Enesa Ribića i Olega Čavke koji se odnosi na Kemala Čauševića, bivšeg direktora UIO koji je svjedočio da je Ribiću davao novac namijenjen državnom tužiocu Čavki koji ga je istraživao.
“Bio sam s jednim od one dvojice”, kaže Enes Ribić svom prijaelju Olegu Čavki.
“A znam, to je onaj što me sada manje zanima”, odgovara državni tužilac u razgovoru vođenom 28. maja 2013. godine.
“Nije Boga mi”, nastavlja Ribić, “Ja mislim da te ovaj više zanima”.
“Ti govoriš o onoj situaciji”, oprezno će Čavka, “gdje je ono kao nešto blokirano”.
U pitanju je, naravno, Kemal Čaušević, bivši direktor UIO kojem je tada bila blokirana imovina na prijedlog tužioca Olega Čavke. Ovaj razgovor možete poslušati na 10.15 snimka koji se nalazi u prilogu teksta.
Na snimku možete čuti kako Enes Ribić razgovara sa članovima porodice Nasera Keljmendija i prepričava im razgovore sa Olegom Čavkom.
“Što se tiče mog druga, možemo biti rahat. On ga neće dirati”, prenosi Ribić muškarcu sa albanskim naglaskom koji živi na Ilidži (6.23).
Ovo je, prema informacijama Istrage, samo dio snimaka koje su načinile policijske agencije koje su godinama prisluškivale i pratile Enesa Ribića u čijim je ugostiteljskim objektima Oleg Čavka dogovarao svoje sumnjive poslove. U tom periodu državni tužilac Oleg Čavka je progašen i za ličnost godine Dnevnog avaza čiji je vlasnik Fahrudin Radončić održavao poslovne veze sa narko bossom Naserom Keljmendijem.
Nakon euze i bismile, Nijaz Omerović će, u svojstvu predsjednika Kantonalnog odbora Partije pravog puta, u živom tv prijenosu iznijeti gladateljima u Tuzlanskom kantonu stranački program za Opće izbore 2010. godine.
“To je mlada stranka, novoformirana politička organizacija koja se temelji na islamskim principima. To je prva islamska partija u BiH i naši principi se temelje na djelovanju na načelima Kur'ana i sunneta”, kazat će Omerović gledateljima RTV TK.
Na videu iznad, od osme minute možete pogledati njegovo obraćanje na RTV Tuzlanskog kantona tokom predizborne emisije.
A ukoliko kliknete ovdje, otvorit će Vam se službena web stranica Ministarstva obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona na kojoj su navedena imena i prezimena svih direktora osnovnih škola u tom kantonu. U rubrici direktor pored Osnovne škole “Solina” Tuzla piše Nijaz Omerović. U pitanju je isti čovjek koji je bio predsjednik Kantonalnog odbora Partije pravog puta. Sada je zvanično kadar vladajuće koalicije u Tuzlanskom kantonu koju čine PDA Mirsada Kukića, SDP BiH i Naša stranka.
Partija pravog puta osnovana je u maju 2010. godine. U njihovoj političkoj platformi navedeno je da se stranka zalaže za sve “pozitivne integracijske procese u Europi i svijetu, formiranje međunarodnih asocijacija i aktivno sudjelovanje u istim. Osim zalaganja za ulazak BiH u NATO savez, prisutnost u članstvu Ujedinjenih naroda”.
“Cilj PPP-a je i iniciranje integracijskih procesa zemalja Europe, Azije i Afrike u kojima muslimani čine etničku većinu”, navedeno je u političkoj platformi PPP-a čiji je kadar bio Nijaz Omerović, novoimenovani direktor Oslovne škole “Solina” Tuzla.
Zdravko Mamić bi se mogao pokazati kao najzaslužniji za reformu pravosuđa u Hrvatskoj”, kazala je zastupnica Dalija Orešković u Hrvatskom Saboru, nekoliko sati nakon što su uhapšena trojica sudija iz Osijeka koje je (bivši?) gazda nogometnog kluba “Dinamo” optužio za uzimanje mita. Sudije iz Osijeka, Darko Krušlin, Zvonko Vekić i Ante Kvesić uhapšeni su nakon više puta ponovljenih Mamićevih optužbi da im je tokom trajanje sudskog procesa protiv njega i brata mu Zorana davao novac i šakom i kapom, osiguravao im putovanja, skupe provode, luksuzne poklone… ne bi li zauzvrat od njih ishodio oslobađajuću presudu na Sudu u Osijeku gdje se Mamićima sudilo za izvlačenje silnog novca iz “Dinama”. No, pokazat će se da je “ulaganje” teško navodno 300 hiljada eura, u korumpirane sudije bila njegova promašena investicija, i on i brat su osuđeni na teške zatvorske kazne, a nakon što je Vrhovni sud Hrvatske presudu iz Osijeka učinio pravomoćnom, Zdravko Mamić kreće u pravni i medijski “džihad” protiv korumpirane pravosudne družine. On je uoči izricanja prvostupanjske presude odšetao u Bosnu i Hercegovinu, a brat Zoran je to učinio nakon što je presuda postala pravosnažna.
Prošle je godine svoja raskošna lična iskustva sa davanjem mita osječkim sudijama podijelio sa hrvatskim USKOK-om, da bi prije dva-tri mjeseca sve to ponovio na konferenciji za medije u Mostaru. Prije mjesec dana optužbe i dokaze protiv sudija predočio je hrvatskih organima gonjenja svjedočeći iz Kantonalnog tužiteljstva u Livnu. Hrvatska policija, USKOK i državna odvjetništva imala su nakon prvog Mamićevog obraćanja dovoljno vremena da provjere njegove optužbe prije nego što su početkom ove nedjelje izdali naredbu za njihovo hapšenje. Svi uhapšeni sudci su nakon prvih javnih optužbi “Dinamovog” gazde, prije nekoliko mjeseci, suspendirani na sudu u Osijeku.
Zdravko Mamić, bjegunac od hrvatskog pravosuđa, kako je kazao poznati hrvatski odvjetnik Anto Nobilo, u pravnu (kontra)ofanzivu nije krenuo da bi “reformirao” hrvatsko pravosuđe niti iskorijenio korupciju iz njega. Njegovo je pravo da svim dozvoljenim pravnim i drugim sredstvima, uključujući učestalo prisustvo u medijima na društvenim mrežama pokušava olakšati i poboljšati svoj pravni status, da kompromitranjem sudija i optužbama za primanje mita dobije izvjesnu satisfakciju, opipljivu nagradu. Očekivao je da bi mu se, eventualno, Ustavni sud Hrvatske kojem se žalio njegov pravni tim mogao revanširati i poništiti pravomoćnu presudu. Nobilo kaže da je to Mamićevo legitimno pravo, ali i upozorava da kazneno djelo primanje i davanja mita obuhvata i onoga ko prima mito, kao i onog ko mito daje.
Pravosudna hobotnica
Stvar je sa pravnog aspekta dosta zamršena, jer neukrotivi “Maminjo” nije samo bjegunac od hrvatskog pravosuđa, nego je, istovremeno stekao status i prijavitelj korupcije, što mu osigurava stanovita, nikako zanemariva prava i pogodnosti. Na hrvatskom pravosuđu je delikatna zadaća, da odmjeri težinu štete koju je nanio državi “izvlačenjem” 20-ak miliona eura i uporedi je sa doprinosom, uslugom učinjenoj hrvatskoj državi i društvu koju je priskrbio rasvjetljavajući tamna mjesta pravosuđa, ne samo u Osijeku. I ne samo pravosuđa, kako tvrdi hrvatski novinar Drago Hedl, objašnjavajući da se lanac korupcije nije moguće zatvoriti samo na sudijama, i da on obuhvata sve grane vlasti.
Zašto je ovaj pravosudni slučaj iz susjedstva važan i zbog čega može biti poučan za Bosnu i Hercegovinu. Najprostiji odgovor bio bio taj da je Mamić i naš državljanin, živi u Međugorju, a i u nadležnosti je ovdašnjeg pravosuđa koje bi trebalo odlučiti hoće li braću Mamić izručiti Hrvatskoj. Ko može garantirati da ukoliko oni budu izručeni Hrvatskoj, Zdravko neće početi iznositi optužbe i nuditi dokaze da su i koliko su novca i drugih opipljivih oblika “skromne pažnje” dali članovima ovdašnje pravosudne i političke elite da ih ne vrate u Hrvatsku i transferiraju u tamošnje zatvore. Jer, kao što smo vidjeli iz njegovih brojnih javnih nastupa jedna od tajni Mamićevog poslovnog uspjeha i dugogodišnje nedodriljivosti za pravnu državu krila se u njegovom talentu da “nanjuši” slaba mjesta u hrvatskom pravosuđu i da ih parama, svilom i kadifom, klijentelističkim tehnikama upregne da rade za njega i njegovu slobodu. Može li iko sa dva grama soli u glavi tvrditi kako takvih i sličnih “cvjećki zla” nema u ovdašnjoj pravosudnoj šikari i da ovdje nije niko poželio posegnuti u Mamićev novčanik?
Kemal Čaušević, bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, institucije kroz koju se za 7-8 godina njegovog vakta i mandata prošlo 50-ak milijardi maraka, nedavno je nepravomoćno osuđen na devet godina zatvora. Kriv je jer je nezakonito stekao imovinsku korist od 1,7 miliona KM. Oduzeta mu je imovina koju je, prema presudi Suda BiH stekao na koruptivan način. U razgovoru za portal “Istraga” neposredno nakon izricanja presude Čaušević je, pored ostalih teških optužbi koje je ranije iznosio, optužio Olega Čavku, tužitelja Tužteljstva u BiH da je od njega primio mito (16.900 KM). On je, iako poznat kao “stipsa” sa “zmijom u džepu”, skoro patološki šrktac, tužitelju navodno proslijeđivao novac preko posrednika, ugostitelja Enesa Ribića, osobe koja je odranije u tajnim istragama (protiv Čavke) prepoznat kao “medijator” između tužitelja Čavke i ljudi iz organiziranog kriminala. “Istraga” je objavila i presretnute razgovore Čavke i Ribića, te još nekih osoba sa mafijaškim backgroundom u kojem se “u šiframa” pominje Čauševićevo ime, kao nekog ko im može pomoći.
Tuži, a optužen
Ured disciplinskog tužitelja pri Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću neposredno nakon Čauševićevih javnih prozivki otvorio je disciplinski postupak protiv tužitelja Olega Čavke. Ako je suditi prema dosadašnjim višegodišnjim iskustvima i rezultatima bavljenja UDT-a ovim “nestašnim”, sveprisutnim državnim tužiteljem ne treba očekivati ozbiljne rezultate. Čaušević je jedna u nizu osoba kojim se bavilo ovdašnje pravosuđe koji je javno tvrdio da je davao novac Čavki. Prije njega su to u sudnici tvrdili Zijad Turković i njegovi pomagači u serijskim zločinima, kao i njegova supruga Šejla Jugo Turković.
Čavku nisu ozbiljno uzdrmale ni druge afere u kojima su postojale snažne indicije, pa i dokazi da “ašikuje” za kriminalcima i iz toga materijalno profitira. Komentirajući Čauševićeve optužbe on je šeretski bezbrižno kazao kako razumije motive bivšeg direktora UIO da optužujući druge pokušava spasiti vlastitu kožu. Ali, to je kako rekosmo, pozivajući se na odvjetnika Antu Nobila i pravnu praksu, legitiman oblik pravne borbe, kao što je bio i tornado Mamićevih optužbi na račun trojice sudija koje je godinama šopao novcem i drugim vrstama i oblicima “pažnje”. Ni Mamića ni Čauševića kao prijavitelje korupcije uopće ne delegitimira, niti eliminira činjenica da su presuđeni za ozbiljna krivična djela. Istražni organi u BiH morali su, onako kako je to učinio hrvatski USKOK u slučaju Mamićevog “sticka” koji im je dostavljen, pokrenuti istražne radnje, ispitati Čauševića i druge osobe koje je naveo kao svjedoke za svoje tvrdnje o davanju mita, pa poduzeti promptne korake koji ne isključuju ni suspenziju tužitelja Čavke.
Morali su se istražni organi zamisliti nad činjenicom da od 60-ak tužitelja Tužiteljstva BiH učestalo, gotovo redovno, samo Čavku različite osobe iz kriminalnog miljea dovode u vezu sa uzimanjem mita i drugim srodnim kaznenim djelima i zapitati se zašto je baš na njemu zvono?
Ali nije ovdje centralni, pogotovo nije jedini problem tužitelj Oleg Čavka, jer je on samo simptom teške, razorne bolesti ovdašnjeg pravosuđa, što će reći i cjelokupnom društvenog i državnog tkiva. Suština problema leži u fatalnom promašaju Tužiteljstva BiH, nenadoknadivo propoštenoj prilici da se adekvatno, iskoristi spremnost Kemala Čauševića nakon što je uhapšen 2014. godine da spašava živu glavu i imovinu, da svjedoči o gigantskim razmjerama kriminala unutar UIO koji je prema prvim informacijama progutao dvije-tri milijarde maraka i preusmjerio ih u privatne džepove. Čauševićev iskaz u tužiteljstvu, dat, dakle, sedam godina prije nego što je nepravomoćno osuđen, bio je neuspješan, jednostran pokušaj nagodbe za koje je vjerovao da će mu ublažiti buduću zatvorsku kaznu. To je njegovo frapantno priznanje, uz sva ograničenja koje takva forma podrazumijeva, predstavljao najdirektniji i najpotpuniji “katalog”, crnu knjigu organiziranog kriminala, koruptivnih principa i mafijaških mehanizama i njihovog funkcioniranja usmjerenog na sistemsko pljačkanje javnih resursa.
Iz opsežnog, široko postavljenog iskaza kojeg je Kemal Čauševič dao u Tužiteljstvu BiH neposredno nakon hapšenja 2014. godine lako se mogu identificirati tri nivoa organizirane zločinačke grupe koja je godinama plljačkala javni novac unutar sistema indirektnog opotrezivanja. Prvi je zločinački krug unutar samog sistema Uprave za indirektno oporezivanje, njenog vrha predvođenog Čauševićem koji se kapilarno “spuštao” na sve niže organizacione jedinice, sve do graničnih prijelaza i carinskih terminala. Drugi nivo je tzv. uvoznički lobi kojeg se (jedinog) nepravedno i netačno kvalificira kao “organizirani kriminal”, “klasična mafija”; tu spadaju razne odranije poznate i presuđivane persone iz svijeta podzemlja, uvoznici “krpica” iz Turske, Kine, Mađarske, koji su krivotvorili uvozne deklaracije, “štimali” papire sve uz punu i dobro plaćenu suradnju vrha UIO-a. Treći, “gornji sloj”, ove zločinačke piramide predstavlja udružena politička elita okupljena oko tri pljačkaške nacionalističke oligarhije.
Svi oni, Dragan Čović, Milorad Dodik i Sulejman Tihić, kao i njihovi nižerangirani stranački lešinari krstare godinama oko milijardi prikupljenih iz indirektnih poreza, čerupaju budžet, usmjeravaju opljačkano u svoje privatne poslove, stanove, kuće. Čaušević je na njihove ucjene, ultimatume, protivzakonite prohtjeve pristajao jer je to bio jedini način da ostane na funkciji i uz njihove nastavi puniti vlastite džepove. Takvim primjerima sirove, besprimjerene pljačke krcat je Čauševićev pokajnički iskaz kojeg je, pored ostalog, dao i državnom tužitelju Olegu Čavki, kojem je, kako tvrdi, prethodno, dao “financijsku injekciju”. Uprava za indirektno oporezivanje bila je ona tačka na kojoj je nestajala svaka granica, pucaju sve membrane koje dijele mafiju od političara i plastično potvrđuje da su svi oni jedno, bešavno maligno tkivo koje parazitira na društvu u Bosni i Hercegovini. Tim je iskazom pokazana besmislenost općih mjesta prema kojima mafija u BiH i regionu uspješno surađuje, za razliku od političara koji se nikako ne uspijevaju dogovoriti. Ta je fluskula prazna i netačna: previđa činjenicu da su političari glavni akteri i regulatori kriminalno-mafijaškog poretka! Čauševićeva ispovijest nije imala nikakvog efektivnog pravosudnog epiloga, nije potakla nijednu istragu, provjeru njegovih optužbi, završila je u medijima koji su njom zabavljali javnost fatalistički i ispravno uvjerenu da od toga neće biti ništa…
Ko se plaši Bajdenove uredbe
Ili je možda istina ta da je ipak bilo nekog efekta od svih optužbi koje je na račun nezasitih, pohlepnih političkih vođa izdiktirao u tužiteljstvu BiH bivši direktor UIO-a Kemal Čaušević. Recimo da jeste, da ipak sve nije propalo u bezdan ovdašnje socijalne i poltičke provalije, ali ne unutar pravosudnog, političkog i elektorskog miljea u BiH. U godinama koje su uslijedile američka administarcija je dopunjavala svoju listu osoba kojima su zbog umiješanosti u kriminal i korupciju ta zemlja uvela sankcije. Svi političari iz BiH koji su se u posljednjih nekoliko godina našli na crnoj listi SAD-a, imali su svoje istaknuto mjesto i u iskazu o kriminalu kojeg je dao Kemal Čaušević. Milorada Dodika kojem je na listu dospio 2017. bivši direktor UIO pominje kao jednog od glavnih “nasrtljivaca” na novac iz indirektnih poreza. Nikolu Špirića, također osobu sa “crne liste” SAD, Čaušević je pominjao kao čovjeka kojem su određeni privrednici kupili stan u Beču kao privuslugu za vraćanje PDV-a. I konačno Amir Zukić, bivši generalni sekretar SDA, koji je prošle godine uvršten među svjetsku kriminnu elitu po kriterijima administracije SAD, je, oprema Čauševićevim tvrdnjama od njega tražio 300 hiljada maraka kojim je kupljen stan njegovom stranačkom šefu Sulejmanu Tihiću.
Predsjednik Sjedinjenih Američki Država Joe Biden je ove nedjelje potpisao uredbu kojom je moguće anticipirati buduće korake njegove administracije prema Zapadnom Balkanu i u kojoj je zaključeno da je “korupcija na Balkanu prijetnja po bezbjednost SAD-a”. Uredba predviđa i sljedeće: “Bilo koja osoba koju američki sekretarijat za financije u konsultacijama sa State Departmantom utvrdi da je odgovorna, ili da je saučesnik, direktno, ili indirektno angažirana u akcijama ili politici koja prijeri miru, stabilnost, bezbjednosti…ili sprečava napredak ka efikasnoj i demokratskoj upravi…bit će sankcionirana”.
Otkako je objavljena Bidenova Uredba širom regije, pa i u Bosni i Hercegovini ne prestaju medijska i politička licitiranja, svojevrsna navijačka klađenja na imena osoba koja bi se mogla naći na njenom udaru, po različitim kriterijumima, od kriminala i korupcije, do prijetnji secesijom i podrivanja međunarodnih pravnih ugovora. Nije isključeno da se u stanovitim financijskim i pravnim krugovima u Washingtonu, tretiraju i neka druga zvučna imena iz “crne knjige” kriminala koju je svojedobno ispisao, odnosno izustio Kemal Čaušević. Dragan Čović, Adnan Terzić, ili ovdašnji jataci i suradnici, poltičari, pravosudni djelatnici, suradnici Nasera Keljmendija, “starosjedioca” na američkoj listi najvećih kriminalaca na svijetu.
Vlada Kantona Sarajevo izdvojit će preko 120 hiljada maraka za pomoć kladionicama čiji je rad bio obustavljen u martu i aprilu ove godine zbog pandemije koronavirusa, objavljeno je na službenoj stranici Vlade.
U pitanju su sredstva za finansiranje pripadajućih poreza i doprinosa na minimalnu mjesečnu plaću u Federaciji BiH za mjesece u kojima je trajala zabrana obavljanja njihove djelatnosti.
Kladionici Premier Word Sport d.o.o. Čitluk, uplatno mjesto Sarajevo, iz Budžeta Kantona Sarajevo bit će uplaćeno 53.700 KM za mjesece mart i april 2021. godine.
Privrednom subjektu Premijer Sport d.o.o. Čitluk bit će uplaćeno 40.834 KM za isti period.
Kladionica Formula d.o.o. iz Posušja bit će potpomognuta sa 26.865 maraka.
Odluke Vlade KS od 11. juna ove godine kojom se pomažu kladonice potpisao kantonalni premijer Edin Forto, a sve je realizirano preko Ministarstva privrede Kantona Sarajevo
„Ukupan broj prijava po ovim javnim pozivima koje su pristigle na adresu Ministarstva privrede je 6.120, od čega je 480 neblagovremenih i neurednih, te shodno tome nisu uzete u razmatranje“, kazao je ministar privrede Adnan Delić te dodao da je “od ukupnog broja pristiglih prijava, po Javnom pozivu za finansiranje pripadajućih poreza i doprinosa obrađeno 1.090 prijava poslovnih subjekata, od kojih 794 ispunjavaju uslove”.
Među tim poslovnim subjektima su kladionice koje če ukupno dobiti 121 hiljadu maraka pomoći.
Kada je državni tužilac Oleg Čavka, u saradnji sa kolegom Dubravkom Čamparom, 23. maja 2014. godine donio Naredbu o sprovođenju istrage u predmetu Pandora, na spisku je bilo 36 osumnjičenih službenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Kada su sedam godina kasnije sudije Suda BiH donijele presudu u predmetu Kemal Čaušević i drugi, među tim “drugim” bio je samo Anes Sadiković. Znači, od ukupno 36 osumnjičenih i uhapšenih u predmetu Pandora, osuđena su samo dvojica. Preostali osumnjičeni nikad nisu optuženi. Većina ih je nastavila raditi u Upravi za indirektno oporezivanje, a među njima i drugoosumnjičeni Zdravko Cvjetinović, bivši direktor Sektora carina u UIO koji je poslovno i privatno sarađivao Željkom Radovanovićem, presuđivanim narko dilerom, članom Zemunskog klana i bliskim prijateljem odbjeglog ratnog zločinca Ljubana Ećima. Cvjetinović je, podsjećamo, u junu 2014. godine uhapšen zajedno sa Kemalom Čauševićem. Bivši direktor UIO osuđen je na devet godina zatvora, ali protiv bivšeg šefa Sektora carina optužnica nikada nije podignuta. Naprotiv, nepunih 12 mjeseci od hapšenja, Zdravko Cvjetinović je vraćen na posao u Upravu za indirektno oporezivanje, gdje i danas radi. Kao, uostalom, i većina službenika uhapšenih tokom “spektakularne akcije Pandora” provedene u junu 2014. godine.
Istraga.ba je u posjedu originalne naredbe Tužilaštva BiH o provođenju istrage u predmetu Pandora. U nastavku objavljujemo kompletan sadržaj, a na ovom linku možete vidjeti dokument kojeg je potpisao državni tužilac Oleg Čavka.
Na osnovu člana 35. stav 2. tačke a) i b) te člana 216. i člana 217. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, donosim naredbu o provođenju istrage protiov
1. Čaušević Kemal sin Esada, rođen 08.02.1966. godine sa prebivalištem u Sarajevu u ul. Mula Mustafe Bašeskije br. 12., općina Stari Grad, po zanimanju diplomirani ekonomista, bivši director Uprave za indirektno oporezivanje, oženjen, otac malodobnog djeteta, ranije nije osuđivan.
2. Cvjetinović Zdravko, sin Neđe, rođen 17.01.1964. godine u Zvorniku, sa prijavljenim prebivalištem u Zvorniku u ulici Pop Petra Lazarevića broj 9, stvarno nastanjen u Republici Srbiji u Novom Sadu, JMBG Pomoćnik direktora UIO BiH za Sektor carina od 01.07.2007. godine.
3. Mašić Alija sin Osmana rođen 1959. u Vrhoplju, nastanjen ul. 126 Ilijaške brigade, opština Ilijaš,
4. Marinković Goran sin Vasilija, rođen 07.08.1964. godine nastanjen u Banja Luci u ul. Marka Lipovca br. 16-A,
5. Nuhić Edin sin Šabana, rođen 09.10.1963. godine u Konjicu, nastanjen u Sarajevu, ul. Gradačačka br. 118., opština Novi Grad,
6. Kadić Almir sin Arifa, rođen 14.09.1964. godine u Priboju Republika Srbija, sa prebivalištem u ul. Antuna Hangija 115, Sarajevo, opština Centar, JMB
7. Sadiković Anes sin Kasima I majke Fadile, djevojačke Delić, rođen 04.11.1976. godine u Prijepolju, R Srbija, s prebivalištem u Sarajevu u ul. Envera Šehovića br. 7/II, oština Novo Sarajevo saboravištem u mjestu Matuzić ul. Usorska br. 21, opština Doboj-Jug, Bošnjak, državljanin R Srbije I BiH, JMBG:
8. Đurić Radovan, sin Simeuna, rođen 07.03.1970. godine, u mjestu Živinicama, prebivalište u ul. Nikole Tesle bb, Kneževo, opština Banja Luka, Šef Carinske ispostave Gradiška.
9. Milovanović Nedeljko, sin Manojla, rođen 06.12.1966. godine u Banja Luci, prebivalište u Banja Luci, ulica Gundulićeva broj 80. Obavljao dužnost Šefa Carinske Ispostave Gradiška tokom 2011. i 2012. godine, trenutno Šef Grupe za obavještavanje u Odsjeku za provođenje i poštivanje carinskih i poreznih propisa, UIO BiH.
10. Jovanović Janko, sin Stanka, rođen 04.05.1957. godine u Jošavki, prebivalište u Doboju, Svetog Save bb, Šef Carinske ispostave Brod.
11. Nikić Milanko, sin Nikole, rođen 09.05.1954. godine, u mjestuBara, prebivalište u ul. Veljka Milankovića 7, Derventa, JMB Carinski inspektor u CI Doboj, obavljao poslove vođe smjene uCarinskoj ispostavi Brod.
12. Škahić Avdija, sin Hasana, rođen 22.09.1960. godine, u mjestu Gračanica, prebivalište u ul. Šehitluci 73, Gradačac, opština Gradačac, JMBVođa referata na Graničnom prijelazu Brod, obavljao dužnost ŠefaGP Brod.
13. Liović Jasna, kći Vilima, rođena 03.07.1962. godine, u Banjaluci, prebivalište u ul. Skendera Kulenovića 95, Banja Luka, , uposlena u CI Gradiška, VSS, dipl.ecc, carinski inspektor, uposlena u UIO BiH od 20.06.2005. godine.
14. Kragulj Miroslav, sin Mirka, rođen 29.06.1954. godine u Prijedoru, prebivalište u ul. Ivana Mažuranića bb Prijedor, uposlen u CI Gradiška, VSS, dipl.ecc, vođa smjene, uposlen u UIO BiH od 26.11.2004. godine.
15. Miljić Sveto, sin Branka, rođen 12.04.1959. godine u Obrovcu, prebivalište u ul. Bose Živkovića 114,Banja Luka, JMB, uposlen u CI Gradiška, VSS, dipl.pravnik, carinski inspektor, uposlen u UIO BiH od 01.03.2006. godine.
16. Vlajnić Ljubomir, sin Pane, rođen 01.01.1961. godine u Drakseniću, prebivalište u ul. Jošik bb, Kozarska Dubica, JMB, uposlen u CI Gradiška, VSS, dipl.ecc, carinski inspektor, uposlen u UIO BiH od 01.01.2005. godine.
17. Tomić Dragan, sin Spasoja, rođen 11.02.1959. godine u Visokom, prebivalište u ul. Dr Jovana Raškovića 182D, Banja Luka, uposlen u CI Gradiška, VSS, dipl.ecc, carinski inspektor, uposlen u UIO BiH od 06.06.2005. godine.
18. Pavić Dejan, sin Radislava, rođen 16.01.1982. godine u Bosanskoj Gradišci, prebivalište u ul. Dečanska bb, Gradiška, uposlen u CI Gradiška, VSS, dipl.pravnik, carinski inspektor, uposlen u UIO BiH od 01.09.2009. godine.
19. Hrustić Nermin, sin Ibrahima, rođen 09.01.1958. godine u Derventi, prebivalište u ul. Svetog save 55, Derventa, uposlen u CI Gradiška, VSS, dipl.ecc, carinski inspektor, uposlen u UIO BiH od 01.01.2005. godine.
20. Petrović Aleksandar, sin Petka, rođen 28.12.1970. godine u mjestu Kotor Varoš, prebivalište u ul. Vojvode Radomira Putnika 13, Kotor Varoš,, uposlen u CI Gradiška, VŠS, viši spotrski menadžer, carinik, uposlen u UIO BiH od 09.03.2009. godine.
21. Jovanović Saša, sin Dobrivoja, rođen 30.03.1970. godine u mjestu Veliko Gradište, prebivalište u ul. Miloša Obilića 64, Banja Luka,uposlen u CI Gradiška, VŠS, ekonomist, carinik, uposlen u UIO BiH od 01.01.2005. godine.
22. Muminović Hajrudin, sin Hasiba, rođen 19.07.1958. godine u Bihaću, prebivalište u ul. Safeta Krupića bb, Bihać, uposlen u CI Gradiška,VŠS, tekstilni inžinjer, carinik, uposlen u UIO BiH od 01.12.2004. godine.
23. Šušnjar Faruk, sin Hasana, rođen 03.07.1968. godine u Bihaću, prebivalište u ul. Mimar-Hajredina 36, Bihać, uposlen u CI Gradiška, VŠS, ekonomist, carinik, uposlen u UIO BiH od 01.12.2004. godine.
24. Stojčić Danijel, sin Mirka, rođen 17.04.1971. godine u Banjaluci, prebivalište u ul. Relje Krilatice 27, Banja Luka, uposlen u CI Gradiška, VŠS, ekonomist, carinik, uposlen u UIO BiH od 01.10.2006. godine.
25. Marjanović Bore, sin Anđelka, rođen 07.05.1962. godine u mjestu Šolaji, prebivalište u ul. Despota S. Lazarevića 4, Banja Luka, uposlen u CI Gradiška, VŠS, marketolog, carinik, uposlen u UIO BiH od 17.10.2005. godine.
26. Kuzmanović Radan, sin Anđelka, rođen 06.07.1960. godine u mjestu Čelinac Gornji, prebivalište u ul. Kralja Petra I bb, Čelinac, uposlen u CI Gradiška, VŠS, ekonomist, carinik, uposlen u UIO BiH od 01.10.2007. godine.
27. Novković Mišo, sin Janka, rođen 26.07.1967. godine u banjaluci, prebivalište u ul.Branka Popovića 34, Banja Luka, JMB 2607967111944, uposlen u CI Gradiška,VŠS, viši sportski menadžer, carinik, uposlen u UIO BiH od 04.07.2012. godine.
28. Starčević Veseljko, sin Gojka, rođen 12.06.1975. godine u Doboju,prebivalište u ul. Srpskih Sokolova bb, Doboj, uposlen u CI Brod, VŠS, pravnik unutrašnjih poslova, carinik, uposlen u UIO BiH od 01.01.2005. godine.
29. Ađulović Edvina, kći Esada, rođena 21.07.1967. godine u Slavonskom Brodu, prebivalište u ul. 26. Avgusta 1B, Brod, JMB 2107967125977, uposlena u CI Brod, VSS, dipl.pravnik, carinski inspektor, uposlena u UIO BiH od 03.01.2008. godine.
30. Nožica Dejan, sin Mirka, rođen 11.06.1973. godine u Derventi, prebivalište u ul. Odred Vojvoda Mišića 32, Derventa,, uposlen u CI Brod, VŠS, ekonomist, carinik, uposlen u UIO BiH od 01.07.2007. godine.
31. Ivić Mirko, sin Bože, rođen 06.01.1959. godine, u mjestu Krčevine, prebivalište u ul. Stevana Sremca 48, Brod, Brod, uposlen u CI Brod, VŠS, ekonomist, carinik, uposlen u UIO BiH od 01.12.2004. godine.
32. Kovačević Josip, sin Ilije, rođen 23.11.1950. godine, u Šamcu, prebivalište u ul. Bosanski Lužani 146, Derventa, uposlen u CI Brod, VŠS, ekonomist, carinik, uposlen u UIO BiH od 01.01.2005. godine.
33. Cvjetinović Zoran, carinik za pregled robe CI Bijeljina
34. Ivica Čajić, Odsjek za carinske poslove UIO, RC Tuzla
35. Miroslav Kraljević, Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske
36. Lejla Bilajac, Šef grupe za konotrolu UIO, RC Tuzla
Jer postoji osnovana sumnja da su:
Nakon što je danom uspostave UIO-e BiH koja je započela sa radom 01.01.2005. godine, čijom uspostavom su prestale postojati dotadašnje Carinske uprave Federacije BiH i Republike Srpske i čijim spajanjem je nastala Uprava za indirektno oporezivanje, Čaušević Kemal je odučio da navedenu poziciju iskoristi za lično bogaćenje vršenjem brojnih krivičnih djela zloputrebe položaja ili ovlaštenja na način da će stupati u kontakte lično i uz pomoć svoj ih saradnika sa osobama iz tzv. „krim miljea“ i uvoznicima tekstila i drugih proizvoda, a koji se u okviru nadležnosti Uprave carine i oporezuju prilikom uvoza, a na naćin da će obezbijediti slijepu poslužnost kod svih uposlenika Uprave i kroz organizovanje sistemske korupcije unutar UIO-e, a što je u skladu sa njegovim planom trebalo obezbijediti raspoređivanjem njemu podobnih kadrova na sve ključne pozicije u UIO-e sa kojima je napravio dogovor da koristići rukovodeće pozicije u UIO-e kao rukovodioci obezbijede nesmetano vršenje koruptivnih krivičnih djela od strane brojnih uposlenika Uprave kojima je na ovaj način omogućeno sticanje protupravne imovinske koristi i istovremeno nametnuta obaveza da izvršavaju nezakonite naloge službenika UIO-e, pa se ČauševićKemal dogovorio sa Cvjetinović Zdravkom, kojem je obezbijedio poziciju pomoćnika direktora za carine UIO-e da kroz poslovanje uprave favorizuju određene uvoznike tekstila, a na štetu ostalih uvoznika, tako što ćefavorizovanim uvoznicima obezbijediti povoljan način carinjenja uvezenih roba, a onim koji nisu favorizovani strožiji režim prilikom uvoza, pa je Kemal Čaušević kako bi realizovao međusobno dogovoreni plan sa Cvjetinović Zdravkom tokom cijelog svog mandata sve do razrješenja mjeseca marta 2011. godine, propustio da donese adekvatan Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji koji će u skladu sa realnim potrebama UIO-e sistematizirati radna mjesta u Upravi, što je jedan od ključnih razloga zašto pravilnici koje je Kemal donosio nisu prihvatani od strane Upravnog odbora UIO-e, nego su redovno vraćani na doradu, pa je koristeći takvo stanje stvari da Uprava nema Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji kao ključni interni provedbeni aktzapočeo sa masovnim zapošljavanjem brojnih službenika VSS i SSS koje je bez sprovođenja konkursnih procedura isključivo po političkom nahođenju odabirao i primao u radni odnos na određeno vrijeme, pri čemu je u cijelosti propustio da iskoristi brojne bivše uposlenike Carinskih uprava FBiH i RS-e, koje je bio obavezan preuzeti, ali to nije uradio, upravo iz razloga da bi sebi stvorio pretpostavke da kroz uposlenike sa nesigurnim statusom obezbijedi lakše koruptivno djelovanje brojnih uposleni koji zbog straha gubljenja radnih mjesta su pristajali da izvršavaju sve naredbe svojih rukovodioca, pa čak i onda kada su takve bile nezakonite, pa je držanjem uposlenika kroz duži niz godina u nesigurnom statusu kroz rad na određeno vrijeme u brojnim slučajevima jasno pokazivao šta će se dešavati sa neposlušnima kojima u slučaju odbijanja izvršavanja nezakonitih naloga, nije produžavao radni odnos, nego je prekidao ugovore o radu, pa kada je uspostavio slijepu poslušnost čitave strukture UIO-e obezbijedio da ključne pozicije u Upravi zauzmu isključivo osobe koje su njemu odane i koje će izvršavati sve njegove naloge, pa je u tom cilju veći broj rukovodećih službenika u nezakonitim procedurama smjenjivao sa njihovih pozicija i degradirao na značajno niže pozicije, kršeći odredbe Zakona o državnoj službi, a onda kada su po njihovim žalbama Vijeće ministara, a potom i Sud BiH imperativno nalagali vraćanje na ranije pozicije, nije izvršavao navedene odluke, nego je ustrajavao sa održavanjem svojh odanaka na pozicije na koje im je namjenio, a za to vrijeme je stupio u lične i neposredne kontakte sa Sadiković Anesom s kojim ga je povezao njegov dugogodišnji prijatelj Delalić Ramiz i sa kojim se i dogovorio da Anes pribavi krivotvoreno EURO 1 obrasce kojima će Upravi dokazivati navodno tursko porijeklo uvežene robe, a Kemal je preuzeo obavezu da će Uprava prihvatati takve krivotvorene obrazce i obezbijediti njihovo provođenjekroz oslobađanje Sadiković Anesa od plaćanja carinskih dadžbina, a shodno međunarodnim sporazumima između BiH i Republike Turske, a navedeni sporazum preko Sadiković Anesa uključen je i Karić Sedinet, bliski saradnik Sadiković Anesa, pa su djelujući na ovaj način uz tijesnu saradnju Čaušević Kemala i njegovog pomoćnika Cvjetinović Zdravka upostavili sistem carinjenja tekstila na način koji nije propisan bilo kakvim zakonskim aktom, pa čak ni pismenim uputstvom o načinu carinjenja prema kojem se tekstil carinio kroz mjernu jedinicu kilogram, bez obzira koliko u jednom kilogramu ima pojedinačnih komada proizvoda, a kriterijum vrijednosti kilograma je uspostavljao po svom ličnom nahođenju Čaušević Kemal zajedno sa Cvjetinović Zdravkom, na način da su lično i putem telefona i uz pomoć Kemalovih pouzdanika KadićAlmira i drugih su izdavali naloge pojedinim carinarnicama i carinicima, te šefovima Carinskih ispostava, među kojima suMašić Alija, Marinković Goran, Nuhić Edin, Klopić Nermin, Šerifović Ahmed i drugi,koji su svojim prihvatanjem da učestvuju u izvršenju ovakvih krivičnih djela postali pripadnici grupe za organizovani kriminal da firmama Sadiković Anesa i Karić Sedineta značajno povoljnije carine tekstil, nego ostalim uvoznicima, te da ih na takav način dovedu u povlašteni odnos u odnosu na druge uvoznike, a nakon što su ovaj sistem uspostavili, Kemal Čaušević i Sadiković Anes su se dogovorili da Anesu omoguće potpuni monopolski položaj turskog i kineskog tekstila u BiH, pa je Anes pred Insitutom za intelektualno vlasništvo pokrenjuo proceduruzaštite preko 180 robnih žigova kineskih proizvođača sa kojima Anes nije imao nikakve poslovne odnose, niti ugovore o zastupništvu, a kada je Institut zaštitio navedene žigove, u dogovoru sa Čaušević Kemalom i Cjetinović Zdravkom Uprava je započela prema izričitim pismenim naredbama čaušević Kemala i Cvjetinović Zdravka štititi navodno intelektualno vlasništvo Sadiković Anesa sve u namjeri da Anesu omoguće status jedinog uvoznika tekstila, odnosno da drugim uvoznicima značajno otežaju i spriječe uvoz kineskog tekstila u BiH, a direktnu korist Sadiković je ostvarivao na taj način što je sam naplaćivao naknadu od drugih uvoznika kako bi im odobrio uvoz tekstila u BiH i to na različite formalne i neformalne načine, ličnim preuzimanjem novca u gotovini ili prodajom licenci na ranije registrovane žigove, a kada je Kemal Čaušević razrješen sa mjesta direktora UIO-e, u punom kapacitetu na način kako je to ranije zajedno sa Cvjetinovićem ustrojio Čaušević sve aktivnosti na zaštiti Sadiković Anesa i Karić Sedineta je preuzeo Cvjetinović Zdravko, koji je neposredno stupao u kontakte sa Sadikovićem i Karićem i sa njima uz novčanu nadoknadu kroz sistem primanja mita obezbjeđivao neometani uvoz tekstila i monopolski položaj na tržištu ličnim davanjem naloga i putem telefona carinicima o načinu carinjenja robe, odnosno vrijednosti robe po jednom kilogramu, a istovremeno sa aktivnim radnjama koje su Sadikoviću i Kariću obezbjedile povlašteni položaj prilikom uvoza je poduzimao kažnjeničke akcije prema uvoznicima tekstila koji nisu prihvatali zahtjeve Sadiković Anesa da posluju u okviru njegove djelatnosti, među kojima su Gonjanin Enes i drugi, pa je takvim uvoznicima Cvjetinović naređivao da promjene mjesto carinjenja i pređu u carinarnice u kojima je Cvjetinović obezbjedio punu i neposrednu kontrolu kriminalnih tokova (CI Rača, Gradiška i Brod), a oni uvoznici koji nisu pristajali na takve naredbe Cvjetinović su organizaciji Cvjetinović od strane Uprave unezakonitim upravnim postupcima drastično kažnjavani od Uprave izricanje zakonskih kazni mimo bilo kakvih zakonom pripisanih kriterija, a istovremeno sa ovim aktivnostima, Cvjetinović Zdravko koristeći rukovodeći položaj u Upravi u Sektoru carina je svjesno sistemom korupcije i provedbenim aktima usmjerio carinjenje većeg broja robana određene GP što se naročito odnosi na uvoz automobila, pa su se automobili koji se uvoze u BiH gotovo isključivo carinili na dva granična prijelaza u Gradiški i Brodu, na čijem čelu su se nalazili najbliži saradnici Cvjetinovića pozvezan prijateljskim i kumskim odnosima među kojima suĐurić Radovan, Milovanović Nedeljko, Jovanović Janko, Nikić Milanko, Vranješ Zlatko i drugi, koji su kao rukovodioci CI Gradiška, Brod i Grude dalje sprovodili naloge Cvjetinović Zdravka i koji su svojim pristankom u vršenju krivičnog djela postali pripadnicima grupe za organizovani kriminal, a u okviru svojih CI su obezbijedili dalje kriminalne aktivnosti od strane sebi podčinjenih carinika Škahić Avdije, Lijović Jasne, Kragulj Miroslava, Miljić Svete, Vlainić Ljubomira, Tomić Dragana, Parić Deana, Rustić Nermina, petrović Aleksandra, Jovanović Saše, Muminović Hajrudina, Šušnjar Faruka, Stojičić Danijela, Marjanović Bore, Kuzmanović Radana, Novković Miše, Barić Ljerke, Šušak Anke, Muftić Tofika, Leko Željka, Glavaš Darke, Mikulić Mate, Starčević Veseljka, Adžulović Edvina, Nožica Deana, Ivić Marka i Kovačević Josipa, pa se u Cvjetinovićevoj organizaciji i u ove tri carinarnice carinilo preko 90% svih vozila koji su se uvozili u BiH iako za takav procenat nije postojalo ni jedno razumno objašnjenje, osim motiviranosti svih uvoznika da puno povoljnije na tim mjestima uz poduzimanje koruptivnih radnji svoja vozila ocarine, a to je Zdravko obezbijedio ne sankcionisanjem carinika na ovim graničnim prijelazima i CI Grude u kojima su vozila carinjena isključivo na način da su carinici prihvatali vrijednost vozila izraženu na fakturi, a ne u skladu sa pismenim nalozima Cvjetinović Zdravka da su obavezni primjenjivati katalog kojim se utvrđuje carinska osnovica za uvezena vozila,a istovremeno svim drugim CI u BiH je provodio ravnosnije kontrole, pa u tim carinarnicama takvo carnjenje vozila nije bilo moguće, što je rezultiralo da kroz period od više godina u BiH uveženo više stotina pmv kojima su carinici značajno umanjili carinsku i poresku osnovicu, pa čak i nezakonito oslobađao uvoznika od obaveze plaćanja carine unošenjem neistinitih podataka u carinsku deklaraciju pri čemu su vozila lažno prikazivali kao vozila iz EU, što je rezultiralomogućnost primjene propisa koje oslobađaju ovoz vozila od carine, pa je kroz poslovanje Uprave na ovaj načinuskratila Budžet BiH za ogromne iznose neuplaćenih obaveza što je u konačnici dovelo do teških posljedica za cijelu BiH i sve njene entitete, pa su:
Čaušević Kemal –sam
1. U svojstvu direktora UIO-e BiH na koju dužnost je imenovan danom uspostave UIO-ekoja je nastala spajanjem dvije entitetske carinske uprave Carinske uprave Federacije BiH i Carinske uprave Republike Srpske, te kada je 01.01.2005. godine započela sa radom UIO-e BiH, Čaušević Kemal kao rukovodilac Uprave nikada nije donio adekvatan potrebama Uprave Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji u kojem će radna mjesta u UIO-e biti sistematizovana na način da realno odražavaju potrebe UIO-e, nego je donio Pravilnik koji kroz cijeli period rukovođenja Upravom 01.01.2005. pa do 15.03.2011. godine, nikada nije usvojio Upravni odbor UIO-e i koji u cijelom tom periodu nije stupio na snagu, jer nije objavljen u „Službenom glasniku BiH“, svjesno koristeći stanje stvari koje je sam uzrokovao, pristupio masovnom zapošljavanju visoko obrazovanih kadrova u UIO-e na način da je uposlenike zapošljavao bez provođenja konkursne procedure za koju je nadležna Agencija za državnu službu BiH, a u smislu Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, pa je u periodu od 20.12.2008. pa do 15.03.2011. godine zaključio Ugovor na određeno vrijeme sa ukupno 112 osoba VSS kojima je uzastopno produžavao ugovore na način da su stalnim produžavanjem ugovora neprekidno radili u Upravi kroz period duži od dvije godine, što je u skladu sa odredbama Zakona o radu u institucijama BiH dovelo Upravu u obavezu da po sili zakona sa navedenim zaposlenicima zaključe tzv. stalni radni odnos, pa je djelujući na ovakav način stvarajući atmosferu straha od gubitka posla, pri čemu produženje ugovora ovisi isključivo o samovolji Čaušević Kemala veliki broj uposlenika u UIO-e držao u takvom nesigurnom statusu, čime je uposlenike Uprave zbog njihovog nesigurnog statusa učinio podložnijima nezakonitim pritiscima i uticajima Čauševića u situacijama kada daje nezakonite naloge u procedurama vođenja carinskih postupaka, pri čemu je zaposlenike na određeno vrijeme svjesno rasporedio na poslove i zadatke ovlaštenih službenih osoba, koje poslove su faktički vršili iako shodno odredbama Zakona takva ovlaštenja nisu mogli imati, obzirom da se radi o uposlenicima koji su zaposleni na određeno vrijeme i kojima je kroz cijeli taj period stalno isplaćivao dodatke na platu u iznosu od 30% stimulacije na osnovnu platu, a po osnovu ovlaštenja ovlaštenih službenih osoba, što je u posljedici dovođenjeu neravnopravan položaj svih nezaposlenih osoba VSS u BiH koje su iskazivale interes za zapošljavanjem u UIO-e, a na šta nisu imali mogućnost, jer je Čauševićpropustio da zapošljavanje vrši na zakonom propisan način nakon konkursa koji sprovodi Agencija za državnu službu.
Čaušević Kemal –sam
2. U period od 20.12.2008. pa do 15.03.2011. godine, postupajući u svojstvu direktora UIO-e BiH u procesu konkursnog testiranja, a po konkursima raspisanim za zapošljavanje u UIO-e, postupajući po žalbama kandidata koji nisu zaposleni u najmanje 20 slučajeva, nakon uložene žalbeu svojio žalbu kantidata s kojima je zaključio Ugovore o radu iz navodnog razloga, jer se radi o kandidatimakoji su osobe bez roditelja i djeca poginulih boraca, iako se većina kandidata uopšte ne mogu podvesti pod navedenu kategoriju, niti je Zakonom o radu u institucijama BiH uopšte propisana obaveza primjene takvog Institututa u navedenom pogledu i što je u konačnici dovelo do nezakonitog zapošljavanja određenih osoba koji su se nalazili na rang listi uspješnih kandidata okvalifikovanih kao socijalna kategorija osoba, među kojima su Vranac Ilma, Mustafić Aldin, Pejić Dušica i drugi, čime je kao posljedica nastala šteta u neutvrđenom iznosu u vidu nezakonitog zapošljavanja, isplaćenih plata i nakanada i povrede drugih kandidata, koji nisu uzeti u obzir prilikom zapošljavanja, iako su na rang listi uspješnih kandidata bili bolje rangirani od navedenih navodnih soscijalnih slučajeva.
Čaušević Kemal-sam
3. Postupajući u svojstvu direktora UIO-e nakon što je donio Odluku oprovođenju otvorenog postupka za međunarodnu konkurenciju za vršenje usluga broj: 01-16-3294-1/05 od 23.03.2005. godine, objavljenog u „Službenom listu“ i časopisu „Dnevni avaz“, posredstvom Ministarstva finansija i trezora BiH, čime je objavljen otvoreni postupak za međunarodnu konkurenciju I prikupljanje ponuda za vršenje uslugaštampanja poreskih markica na vrednosnom papiru sa zaštitom i vršenje usluga štampanja kontrolnih markica na vrednosnom papiru sa zaštitom, a za potrebe Uprave, pa kada je nakon provedene procedure u prvostepenom postupku izabran ponuđač “Grafo-tisak” Grude, koji je kao ponuđač u cijelosti ispunjavao uslove propisane u postupku javnih nabavki, te kada je učesnik u procedure “Glas Srpski“ i“Grafika” A.D. Banja Luka putem žalbe osporio odabir izabranog kandiata „Grafo-tisak“ Grude, iz samo njemu poznatih razloga i motiva podnio zahtjev za naknadu štete-Prijedlog za vansudsko poravnjanje prema evedentno nadležnom organu za odlučivanje po zahtjevu za naknadu štetu, a u smislu Zakona o javnim nabavkama, a potom odnio odluku o isplati naknade navodne “štete” u maksimalnom iznosu od 10% od ponuđene tenderske cijene predlagatelja u novčanom iznosu od 200 hiljada KM, pri čemu je prekoračio svoja službena ovlaštenja i zakonom propisane ovlasti, postupanjem suprotno članu 52. stav 4. i 5. Zakona o javnim nabavkama BiH, odlučio izvan mjerodavnosti svog rada i firmi “Glas Srpski”i „Grafika „A.D. Banja Luka pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 200 hiljada KM, čime je oštetio Budžet institucija BiH za navedeni iznos.
Čaušević Kemal-sam
4. Postupajući u svojstvu direktora UIO-e u vrijeme pobliže opisano u prethodnoj tački ove naredbe, raspisao Obavještenje za prikupljanje ponuda za štampanje poreznih i kontrolnih markica za obilježavanje duhanskih proizvoda, vina i alkoholnih proizvodaprimjenjujući postupak nabavke po procedurama propisanim zakonom o javnim nabavkama BiH,iako je znao da na taj način krši isti Zakon, odnosno Anex 2, dio C., kategorija B. Zakona o javnim nabavkama BiH, prema kojima je navedeni Ugovor trebao biti izuzet od javnih nabavkišto je dovelo do štete u UIO-e u vidu nastalih troškova provođenja postupka Javne nabavke kroz isplate naknada članovima Komisije za javne nabavke, članovima ekspertne Komisije za preglede profesionalnih i tehničkih uslova za vršenje usluga štampanja markica u iznosu koji prelazi 3.000,00 KM.
Kemal Čašević,Anes Sadiković ,Kadić Almir i Alija Mašić,
Goran Marinković i Edin Hujić- zajedno
5. Nakon što se Kemal Čaušević sa Delalić Ramizom i Sadiković Anesom na način pobliže opisan u preambuli ove Naredbe, dogovorio da u saradnju UIO-e omoguće Sadikovićupovlašten položaj prilikom uvoza tekstila iz Kine i Turske, te izbjegavanje plaćanja većeg dijela zakonskih dažbina carine i PDV-a na način da prilikom uvoza umanji vrijednost robe, tako što je Čaušević usrojio sistem u kojem se tekstil carini i oporezuje prema mjernoj jedinici kilogram, koji način carinjanja nije propisan ni jednim zakonskim pa čak ni provedbenim pismenim aktom, nego je isključivo zasnovan na samovolji Čaušević Kemala i njegovim ličnim odlukama, pa nakon što je na području Turske uz pomoć Kadić Almir osobe od izrazitog povjerenja Čaušević Kemala, koji stupa u neposredne kontakte sa osobama koje u interesu Čaušević Kemala vrše krivična djela, Anes Sadiković zajedno sa Delalić Ramizom pribavio oko 120 krivotvorenih obrazaca EURO 1 kojima je u carinskim procedurama pred Upravom dokazivao porijeko robe kao turskih proizvoda, čime bi postojao osnov za oslobađanje plaćanja carinskih dađbina prilikom uvoza robe a na osnovu međunarodnih sporazuma potpisanih između BiH i Truske i kada je takve krivotvorene obrazceSadiković u carinskim postupcima predao u CI Sarajevo krajem 2005. i početkom 2006. godine u CI Sarajevo u kojoj je dužnost šefa CI obavljao Cernica Edin, pa kada je Edin početkom 2006. godine zatražio provjeru dostavljenih EURO 1 obrazaca kojim se dokazuje perverencijalno porijeklo robe na način da je od R Turske diplomatskim putem tražio provjeru više stotina EURO 1 obrazaca koje je Sadiković Anes prilikom uvoza robe predavao carinskim organima, pa kada je Cernica dobio potvrdu iz Turske da je jedan EURO 1 obrazac krivotvoren i kada je zatražio provjeru za ostale EURO 1 obrazce za Sadiković Anesa u namjeri da ga spriječi u savjesnom vršenju njegovog posla postupajući u svojstvu rukovodioca –direktora UIO BiH donio odluku o smjenjivanju Cernica Edina sa mjesta šefa CI Sarajevo i njegovo premještanje na značajno nižu dužnost stručni saradnik u grupi za kontrolu RC Sarajevo, a koja pozicija je čak tri stepenice niža od one na kojoj je do tada u skladu sa odredbama zakona o državnoj službi radio Cernica Edin, pri čemu je Čaušević prekoračio ovlaštenja rukovodioca, jer je takav premještaj moguć samo na osnovu disciplinske kazne, a kada je Crnica žalbom uspio oboriti Čauševićevu odluku I kada mu je imperativno naloženo od strane Vijeća ministara BiH da ga vrati na dužnost, Čaušević je ustrajao na svojoj odluci I insistirao da Cernica ne može biti rukovodilac u CI Sarajevo, pa ga je rasporedio na radon mjesto istog ranga u CI Visoko, samo iz tog razloga jer je već ranije odlučio da će na poziciju šefa CI Sarajevo postaviti svog bliskog saradnika i poslušnika Mašić Aliju sa kojim su Ramiz Delalić I Čaušević Kemal već ranije uspostavili kriminalno poslovne odnose na način da je ispunjavajući zahtjeve Delalić Ramiza,Mašić Alija kao vodilac prekršajnog postupka Delalić Ramizu vratio u vlasništvo pmv VW Passat plave boje broj šasije VWZZ3BZ1P089397, a za koje jeu prekršajnom postupku utvrđeno da je uveženo na nezakonit način, iako je znao da je bio obavezan u smislu člana 8. Zakona o carinskim prekršajima navedeni predmet oduzeti, pa je kao voditelj prekršajnog postupkaMašić Alija dana 24.03.2006. godine donio odluku-rješenje broj: 03/04-2 broj P-741/06 kojim je utvrdio odgovornost Ramiza Delalića za carinski prekršajkoji mu je utvrdio carinski prekršaj iz člana 5. stav 1. tačka 3. ZOCP-a, a zbog carinskog prekršaja iz čalna 20. u vezi sa članom 17. istog Zakona , a potom nezakonito vratio vozilo I koje postupanje je Mašić Aliji bilo svojevrsna preporuka za preuzimanje dužnosti šefa CI Sarajevo, a nakon toga je Čaušević započeo zajedno sa Ramizom Delalićem za traženjem I vrbovanjem uposlenikaUIO-e s namjerom da ih privoli da izvršavaju zahtjeve I naloge Sadiković Anesa I Delalić Ramiza, među kojima suJamaković Osman I drugi, a kada je Čaušević zajedno sa Mašić Alijomuspostavio takve odnose u CI Sarajevo u kojim će dalje omogućitiSadiković Anesuneometano vršenje krivičnih djelaizvršavajući naloge Čaušević Kemala, Delalić Ramiza I Sadiković Anesa, Alija Mašić postupajući u svojstvu odgovorne osobe ušefa CI Sarajevo zajedno sa Hujić Edinom koji je postupao u svojstvu carinskog službenika u CI Sarajevo zaduženog za pokretanje procedura naknadne naplate carinskih dažbina i pripadajućih kamata nisu u zakonski predviđenom roku od 3 godine pokrenuli procedure naknadne naplate poreza na dodanu vrijednost,a istovremeno Goran Marinković u svojstvu šefa CI Banja Luka koji nije pokrenuo istu proceduru za pravna lica Sadiković Anesa sa sjedištem u Banja Luci,a njihove koordinirane aktivnosti je obezbjeđivao Kemal Čaušević kao rukovodilac Uprave i uz pomoć Kadić Almira koji se neposredno po Keminom nalogu susretao sa Mašićem,Marinkovićem i Hujićem,a koji prekršajni postupak se trebao voditi radi utvrđivanja odgovornosti odgovornih lica u privrednim društvima “Cetrum bus” I “Holand Shop” vlasništvo Sadiković Anesa, a Čaušević Kemal kako bi Mašiću omogućio odvođenje navedenih predmeta “u zastaru”u svojstvu direktora upravevoditelje postupka preraspodijelio na druge poslove, što je za posljedicu imalo da UIO-enije obračunala i naplatila obaveze po osnovu 120 krivotvorenih cartifikata EURO 1 prema javnim prihodima u iznosu od oko 3 miliona KM I isto toliko zateznih kamata, koje se imaju obračunati od dana podnošenja c arinskih prijava, pa sve do dana donošenja rješenja od o naknadnoj naplati o upravnom postupku, što je za posljedicu imalo nastanak enormno visoke štete za Budžet BiH I nastavak vršenja krivičnih djela od strane pravnih lica u vlasništvu porodice Sadiković, čime je nastala dodatna za sada neutvrđena šteta za Budžete BiH I entiteta u BiH.
Čaušević Kemal-sam
6. U vremenskom periodu od 01.11.2004. godine do kraja 2012. godine, novac za koji je znao da potiče iz krivičnih djela budući da ga je sam pribavio vršenjem krivičnih djela u vrijeme dok je vršio dužnost direktora Uprave za indirektno oporezivanje BIH, upotrijebio tako što je u cilju prikrivanja stvarnog porijekla novca, kupio nekretnine, bez kreditnog zaduženja, u ukupnom iznosu od najmanje 1.100.000,00 KM i to stan u ulici Mula Mustafe Bašeskije broj 12/III, Sarajevo, broj parcele 17/E5, udio 1/1, zemljišnoknjižni uložak broj 94 stan u ulici Mula Mustafe Bašeskije broj 12/IV, Sarajevo, površine 108,71m2, broj parcele 17/E6, udio 1/1, zemljišnoknjižni uložak broj 121, stan u ulici Mula Mustafe Bašeskije broj 12/II, Sarajevo, površine 58m2, broj parcele 2819/1, udio 1/1, zemljišnoknjižni uložak broj 2819, stan u ulici Ferhadija 17A/II, Sarajevo, površine 67m2, broj parcele 2664/1, udio 1/1, zemljišnoknjižni uložak broj 2664, stan u ulici Ferhadija 17A/I, Sarajevo, površine 67m2, broj parcele 2656/1, udio 1/1, zemljišnoknjižni uložak broj 2656, poslovni prostor u ulici Ferhadija bb, Sarajevo, površine 15,83 m2, broj parcele 3084/1, udio 1/1, zemljišnoknjižni uložak broj 3084; poslovni prostor u ulici Ferhadija bb, Sarajevo, površine 21,99 m2, udio 1/1; poslovni prostor broj 8,površina 197,76 m2 u „Šoping centru“ Grbavica, u Sarajevu, katastarska čestica broj 1730/E8, zemljišnoknjižni uložak broj 9 K.O. SP Sarajevo CXXXV, udio 1/1, poslovni prostor u ulici Ferhadija bb, Sarajevo, površine 56,07 m2, udio ½; njivu na području općine Centar Sarajevo, površine 500 m2, broj parcele 140/6, udio 1/1, zemljišnoknjižni uložak broj 9883; njivu na području općine Centar/Krlje, Sarajevo, površine 740 m2, broj parcele 140/4, zemljišnoknjižni uložak broj 9886, udio ½- suvlasnik supruga Čaušević Kemala, Aida Čaušević; njivu na području općine Centar/Krlje, Sarajevo, površine 800 m2, broj parcele 140/7, zemljišnoknjižni uložak broj 9885, udio ½- suvlasnik supruga Čaušević Kemala, Aida Čaušević.
Alija Masić-sam
7. Nakon što su UIO-e BiH i pravno lice „Intereuropa“ RTC d.d. iz Sarajeva, zaključili ugovor o korištenju carinskog terminala broj: 16-4-281/07 30.04.2007. godine, prema kojem ugovoru carinski terminal koji je vlasništvo „Intereurope“ RTC i koji shodno ugovori koristi CI Sarajevo , a naplatu za korištenje parking prostora terminala od stranaka je trebala naplaćivati „Intereuropa“ RTC u visini propisanoj odlukom Upravnog odbora UIO-e broj: UO-13-03/65-7 od 13.03.2007. godine i prema kojoj je vlasnik terminala dužnan uplatiti na jedinstveni račun Uprave 30%, a evidenciju o naplati naplate od stranaka je dužan voditi vlasnik terminala uz obavezu usklađivanja stanja o naplati putem pismenog zapisnika između CI Sarajevo i vlasnika terminala dva puta u mjesecu, odnosno od 31.12.2009. jedan puta mjesečno, a plaćanjem se shodno ugovoru vrši na osnovu fakture koju izdaje RC Sarajevo UIO- BiH, pa je Mašić Alija u vrijeme dok je obavljao poslove rukovodećeg službenika, kao odgovorna osoba na mjestu šefa CI Sarajevou namjeri da pravno lice „Intereuropa“RTC stekne protupravnu imovinsku korist, potpisivao zapisnike na način da je potvrđivao netačne podatke o broju vozila koja su koristila carinski terminal, tako što je ovjeravao svojim potpisom značajno manji broj vozila od onog koji su stvarno koristili carinski terminal i kojim svjesnim propustima vlasniku terminala omugćeno da stekne protupravno imovinsku korist u vidu zadržavanja iznosa od 420.262,50 KM čime je Budžet BiHkroz neuplaćivanje prihoda UIO-e oštećenza navedeni iznos.
Kemal Čaušević i Cvjetinović Zdravko – zajedno
8. Nakon što se tačno neutvrđenog dana tokom 2008. godine Kemal Čaušević postupajući u svojstvu Direktora uprave za indirektno oporezivanje BiH,dogovorio sa Sadiković Anesom sa kojim je još ranije uz posredovanje Delalić Ramiza stupio u saradničke odnose,te su se dogovorili da Sadiković Anesu obezbjedi monopolski položaj na tržištu uvoznog tekstila sa područja NR Kine koji tekstil su većinom uvoznici nabavljali na kinekoj tržnici u Mađarskoj,tako što je u skladu sa međusobnim dogovorom Anes pred institutom za intelektualno vlasništvo BiH pokrenuo postupak za zaštitu žigova Kineskih robnih marki tako što je podnio zahtjeve u tzv skraćenoj proceduri što je rezultiralo da je institutu donešeno više od 180 pojedinačnih odluka kojima je institut zaštitio kao Sadikovićevo intelektualno vlasništvo Kineskerobne marke na koje mu ne pripada nikakvo pravo jer nije imao bilo kakve ugovorne odnose sa vlasnicima robnih marki iz NR Kine,niti ugovore o Generalnom zastupništvu,nakon čega je rješenja o zaštiti Žigova , Anes dostavljao ČauševićKemalu i Kemalovom pomoćniku za carine Cvjetinović Zdravku,a kako bi ovi u skladu sa Keminim i Anesivim dogovorom koristili resurse UIO BiH za zaštitu tobožnjeg intelektualnog vlasništva Sadiković Anesa tako što je Čaušević kao direktor UIO BiH izdavao pismene obavezujuće naloge svim CI u BIH sa nalogom da štite intelektualno vlasništvo Sadiković Anesa na način kao da je Anes proizvođač navedenih tekstilnih proizvoda iako je znao da se radi o robi iz uvoza ,te da onemogućavaju drugim uvoznicima tekstila uvoz kineskog tekstila u BiH što su ovi i učinili tako što su u carinarnicama prilikom uvoza tekstila od strane konkurentskih uvoznika među kojima su „Alejna“,„Hari II“, „Tesami“, „Urgent“ itd.pozivali Anesa Sadikovića i ljude od njegovog povjerenja da u carinarnicama prepoznaju navodno njegove robne marke što su ovi i činili iako su se takvim radnjama protivili pojedini uvoznici među kojima su Gonjanin Enes i drugi,što je za posljedicu imalo da drugi uvoznici ne mogu nikako uvoziti kineski tekstil ukoliko im to na formalan način prodajom licence ili neformalan tako što će lično Anesu platiti naknadu za uvoz,ne odobri Anes Sadiković a nakon što je Čaušević smjenjen tokom 2010 godine,sve aktivnosti na zaštiti navodnog intelektualnog vlasništva Sadiković Anesa,u potpunosti je preuzeo Pomoćnik Direktora za Carine Direktora UiO na način da je prekoračujući ovlaštenja pomoćnika direktora lično potpisivao pismene naloge svim CI u BiH sa naredbama da onemogućavaju uvoz Kineskog tekstila u BiH konkurentima Sadiković Anesa,iako je znao da su tave naredbe isključivo ovlaštenje Direktora uprave koji ih u zakonitoj proceduri donosi na pismeni prijedlog Pomoćnika direktora za carine,što je za posljedicu imalo ograničenje pri prometu robe za uvoznike tekstila u BiH a u korist Sadiković Anesa koji je na ovaj način nezakonito dobio Monopolski položaj u cijeloj BiH i svim njenim entitetima što je Anesu omogućilo sticanje imovinske koristi u zasad neutvrđenom iznosu,i za sad neutvrđene iznosa štete drugim uvoznicima.
9. U priodu 2011 -kraja 2013. Godine na području Bosne i Hercegovine u sjedištu UIO BiH u Banja Luci i Carinskim ispostavama Brod i Gradiška , Cvjetinović Zdravko postupajući u svojstvu Pomoćnika direktora UIO BiH za Carine, radi vršenja krivičnih djela kroz uspostavljeni sistem korupcije u CI Brod i Gradiška,kao rukovodeći uposlenik Uprave pismenim aktima i usmenim naredbama i uputstvima organizovao rad carinske službe u segmentu uvoza automobila na način da su se PMV koja se uvoze u BiH dominantno catine na ova 3 granična prevoza tako što je iz njemu poznatih razloga i motiva nadzor nad radom carinarnica i obavezna uputstva sprovodio u svim carinarnicama osim uCI Brod i Gradiška u kojima je na rukovodeća mjesta postavio sebi bliske osobe sa kojima je inače bio u poznaničko –prijateljskim, kumskim i drugim vidovima zavisnih odnosa,u carinskim ispostavama Gradiška, Brod i Grude Đurić Radovana, Milovanović Nedeljka, Jovanović Janka, Nikić Milenka, te Škahić Avdiju, te su na osnovu zajedničkog djelovanja kršeći zakone, pravilnike i procedure kroz organizovani sistem korupcije carinskih službenika sticali protupravnu imovinsku korist, na način da su na mjesta carinskih radnika koji učestvuju u carinjenju automobila u ovim ispostavama zaduživali sebi bliske i u izvršenju krivičnih djela povezane osobe-carinike među kojima su Liović Jasna, Kragulj Miroslav, Miljić Sveto, Vlajnić Ljubomir, Tomić Dragan, Pavić Dejan, Hrustić Nermin, Petrović Aleksandar, Jovanović Saša, Muminović Hajrudin, Šušnjar Faruk, Stojčić Danijel, Marjanović Boro, Kuzmanović Radan, Novković Mišo, Starčević Veseljko, Ađulović Edvina, Nožica Dejan, Ivić Marko i Kovačević Josip a koji će shodno njihovim nalozima kršenjem propisa pri uvozu robe koruptivnim radnjama ostvarivati kako sebi, tako i rukovodiocima protupravnu imovinsku korist u periodu od 2010. godine pa do danas, svjesno i organizovano uspostavili sistem korupcije na graničnim prijelazima prilikom uvoza putničkih motornih vozila u BiH, a koji su na različite načine od strane pravnih i fizičkih lica kao polovna vozila uvožena u BiH, tako što su neprovođenjem dužnog nadzora i kontrole nad radom carinika, svjesnim prikrivanjem uočenih propusta u radu i neadekvatnim vršenjem kontrole u više od tri stotine slučajeva omogućili uvoz polovnih automobila u BiH, pri čemu su Budžet BiH svjesno oštetili pri umanjenom plaćanju carine na navedena vozila i PDV-a, tako što su prilikom uvoza vozila suprotno pravilnicima, procedurama i zakonima evidentirali kao vozila koja su proizvedena u EU iako su znali, obzirom da je u pratećoj dokumentaciji po brojevima šasija iskazano porijeklo vozila iz kojih je vidljivo da se ne radi o vozilima proizvedenim u EU nego u zemljama koje nisu članice EU poput Južne Afrike, Meksika i dr., što je za posljedicu imalo oslobađanje od obaveze plaćanja carina na uvoz navedenog vozila u procentu od 16%, a pored toga u svakom pojedinačnom slučaju nisu postupali po propisima, pravilnicima i procedurama i obaveznim uputama menadžmenta UIO BiH, pa su prihvatali na kupoprodajnom ugovoru iskazanu izrazito nisku cijenu uvezenih vozila, što je za posljedicu imalo plaćanje manjeg iznosa PDV-a, obzirom da su PDV obračunavali na osnovu ugovorene vrijednosti robe, a ne prema kataloškoj vrijednosti robe, a da pri tome rukodioci u CI Brod i Gradiška svjesno nisu poduzeli ništa da otklone uočene nedostatke u velikom broju slučajeva u kojima carinici nisu u carinskoj deklaraciji na propisan način iskazali svoj identitet, skrivanjem identiteta nečitkim potpisom i neupisivanjem šifre carinika, te nepotpisivanjem obaveznih akata prilikom sačinjavanja zapisnika o procjeni uvezenog automobila, niti je Cvjetinović Zdravko u svojstvu pomoćnika direktora UIO za carine vršio dužni nadzor niti provodio adekvatnu kontrolu u radu njemu podređenih carinskih ispostava, nego je svjesno usmjerio carinjenje gotovo svih uvezenih polovnih vozila na carinarnice Brod i Gradiška na osnovu čega je preko 90% svih uvezenih vozila u BiH ocarinjeno na ovim carinarnicama, iako kupci navedenih vozila nisu imali motiv da na tim carinarnicama carine svoja vozila, osim mogućnosti da koruptivnim radnjama po ranije uhodanim sistemima plaćanjem mita budu oslobođeni plaćanja obaveznih carinskih i poreznih dadžbina BiH, a koja carinjenja su lično provodili prijavljani carinski inpektori i carinici , čime je nastala šteta po Budžet BiH u iznosu koji prelazi150.000,00 KM, pa su djelujući na opisan način:
Liović Jasna (pod šifrom 1511), zaposlena u CI Gradiška na poslovima carinskog inspektora, u period od 2011. do decembra 2013.godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 13 pmv, u pojedinim slučajevima se nije na zakonit način identifikovala na carinskoj dokumentaciji na način da je njen potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procijenila u skladu sa katološkom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjila vrijednost pmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i s namjerom u svih 13 slučajeva carinjenja zanemarila da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0% čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 11.521,00 KM na osnovu neobračunatih i nenaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Kragulj Miroslav (pod šifrom 988), zaposlen u CI Gradiška na poslovima carinskog inspektora, u period od 2011. do decembra 2013.godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 11 pmv, u pojedinim slučajevima se nije na zakonit način identifikovao na carinskoj dokumentaciji na način da je njegov potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procijenio u skladu sa katološkom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjio vrijednost pmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i s namjerom u svih 11 slučajeva carinjenja zanemario da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0% čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 8.647,00 KM na osnovu neobračunatih i nenaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Miljić Sveto (pod šifrom 2179), zaposlen u CI Gradiška na poslovima carinskog inspektora, u period od 2011. do decembra 2013.godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 33 pmv, u pojedinim slučajevima se nije na zakonit način identifikovao na carinskoj dokumentaciji na način da je njegov potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procijeno u skladu sa katološkom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjio vrijednost pmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i s namjerom u svih 33 slučaja carinjenja zanemario da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0% čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 29.405,00 KM na osnovu neobračunatih i nenaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Vlajnić Ljubomir (pod šifrom 1151), zaposlen u CI Gradiška na poslovima carinskog inspektora, u period od 2011. do decembra 2013.godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 31 pmv, u pojedinim slučajevima se nije na zakonit način identifikovao na carinskoj dokumentaciji na način da je njegov potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procijenio u skladu sa katološkom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjio vrijednost pmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i s namjerom u svih 31 slučaja carinjenja zanemarila da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0% čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 28.751,00 KM na osnovu neobračunatih i nenaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Tomić Dragan (pod šifrom 1475), zaposlen u CI Gradiška na poslovima carinskog inspektora, u period od 2011. do decembra 2013.godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 20 pmv, u pojedinim slučajevima se nije na zakonit način identifikovao na carinskoj dokumentaciji na način da je njegov potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procijenio u skladu sa katološkom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjio vrijednost pmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i s namjerom u svih 20 slučajeva carinjenja zanemario da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0% čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 15.631,00 KM na osnovu neobračunatih i nenaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Pavić Dejan (pod šifrom 2819), zaposlen u CI Gradiška na poslovima carinskog inspektora, u period od 2011. do decembra 2013.godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 15 pmv, u pojedinim slučajevima se nije na zakonit način identifikovao na carinskoj dokumentaciji na način da je njegov potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procijenio u skladu sa katološkom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjila vrijednost pmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i s namjerom u svih 15 slučajeva carinjenja zanemario da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0% čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 14.160,00 KM na osnovu neobračunatih i nenaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Hrustić Nermin (pod šifrom 1149), zaposlen u CI Gradiška na poslovima carinskog inspektora, u period od 2011. do decembra 2013.godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 11 pmv, u pojedinim slučajevima se nije na zakonit način identifikovao na carinskoj dokumentaciji na način da je njegov potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procijenio u skladu sa katološkom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjio vrijednost pmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i s namjerom u svih 11 slučaja carinjenja zanemario da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0% čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 10.259,00 KM na osnovu neobračunatih i nenaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Petrović Aleksandar (pod šifrom 2724), zaposlen u CI Gradiška na poslovima carinskog inspektora, u period od 2011. do decembra 2013.godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 34 pmv, u pojedinim slučajevima se nije na zakonit način identifikovao na carinskoj dokumentaciji na način da je njegov potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procijenio u skladu sa katološkom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjio vrijednost pmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i s namjerom u svih 34 slučaja carinjenja zanemario da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0% čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 30.047,00 KM na osnovu neobračunatih i nenaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Jovanović Saša (pod šifrom 593), zaposlen u CI Gradiška na poslovima carinskog inspektora, u period od 2011. do decembra 2013.godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 16 pmv, u pojedinim slučajevima se nije na zakonit način identifikovao na carinskoj dokumentaciji na način da je njegov potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procijeno u skladu sa katološkom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjo vrijednost pmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i s namjerom u svih 16 slučaja carinjenja zanemario da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0% čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 14.568,00 KM na osnovu neobračunatih i nenaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Muminović Hajrudin (pod šifrom 608), zaposlen u CI Gradiška na poslovima carinskog inspektora, u period od 2011. do decembra 2013.godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 15 pmv, u pojedinim slučajevima se nije na zakonit način identifikovao na carinskoj dokumentaciji na način da je njegov potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procijenio u skladu sa katološkom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjio vrijednost pmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i s namjerom u svih 15 slučaja carinjenja zanemario da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0% čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 12.439,00 KM na osnovu neobračunatih i nenaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Šušnjar Faruk (pod šifrom 1013), zaposlen u CI Gradiška na poslovima carinskog inspektora, u period od 2011. do decembra 2013.godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 19 pmv, u pojedinim slučajevima se nije na zakonit način identifikovao na carinskoj dokumentaciji na način da je njegov potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procijenio u skladu sa katološkom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjio vrijednost pmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i s namjerom u svih 19 slučajeva carinjenja zanemario da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0% čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 16.970,00 KM na osnovu neobračunatih i nenaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Stojčić Daniel (pod šifrom 2335), zaposlen u CI Gradiška na poslovima carinskog inspektora, u period od 2011. do decembra 2013.godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 24 pmv, u pojedinim slučajevima se nije na zakonit način identifikovao na carinskoj dokumentaciji na način da je njegov potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procijenio u skladu sa katološkom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjio vrijednost pmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i s namjerom u svih 24 slučajeva carinjenja zanemario da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0% čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 22.682,00 KM na osnovu neobračunatih i nenaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Marjanović Bore (pod šifrom 1954), zaposlen u CI Gradiška na poslovima carinskog inspektora, u period od 2011. do decembra 2013.godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 16 pmv, u pojedinim slučajevima se nije na zakonit način identifikovao na carinskoj dokumentaciji na način da je njegov potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procijenio u skladu sa katološkom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjio vrijednost pmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i s namjerom u svih 16 slučajeva carinjenja zanemario da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0% čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 14.504,00 KM na osnovu neobračunatih i nenaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Kuzmanović Radan (pod šifrom 2509), zaposlen u CI Gradiška na poslovima carinskog inspektora, u period od 2011. do decembra 2013.godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 10 pmv, u pojedinim slučajevima se nije na zakonit način identifikovao na carinskoj dokumentaciji na način da je njegov potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procijenio u skladu sa katološkom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjio vrijednost pmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i s namjerom u svih 10 .slučajeva carinjenja zanemario da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0% čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 11.112,00 KM na osnovu neobračunatih i nenaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Novković Mišo (pod šifrom 3094), zaposlen u CI Gradiška na poslovima carinskog inspektora, u period od 2011. do decembra 2013.godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 12 pmv, u pojedinim slučajevima se nije na zakonit način identifikovao na carinskoj dokumentaciji na način da je njegov potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procijenio u skladu sa katološkom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjio vrijednost pmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i s namjerom u svih 12 slučajeva carinjenja zanemario da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0% čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 12.618,00 KM na osnovu neobračunatih i nenaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Starčević Veseljko, uposlen u CI Brod na poslovima carinika, u periodu od 2011. dodecembra 2013. godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 12 pmv, u pojednim slučajevima se nije na zakonit način identifikovao na carinskoj dokumentaciji na način da je njegov potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procjenio u skladu sa kataloškom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjio vrijednostpmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i sa namjerom u svih 12 slučajeva carinjenja zanemario da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0%, čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 13.974 KM na osnovu neobračunatih i nanaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Ađulović Edvina, uposlena u CI Brod na poslovima carinskog inspektora, u periodu od 2011. dodecembra 2013. godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 3 pmv, u pojednim slučajevima se nije na zakonit način identifikovala na carinskoj dokumentaciji na način da je njen potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procjenila u skladu sa kataloškom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjila vrijednostpmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i sa namjerom u svih 3 slučajeva carinjenja zanemarila da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0%, čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 3.665 KM na osnovu neobračunatih i nanaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Nožica Dejan, uposlen u CI Brod na poslovima carinika, u periodu od 2011. dodecembra 2013. godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 9 pmv, u pojednim slučajevima se nije na zakonit način identifikovao na carinskoj dokumentaciji na način da je njegov potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procjenio u skladu sa kataloškom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjio vrijednostpmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i sa namjerom u svih 9 slučajeva carinjenja zanemario da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0%, čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 8.240 KM na osnovu neobračunatih i nanaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Ivić Mirko, uposlen u CI Brod na poslovima carinika, u periodu od 2011. dodecembra 2013. godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 6 pmv, u pojednim slučajevima se nije na zakonit način identifikovao na carinskoj dokumentaciji na način da je njegov potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procjenio u skladu sa kataloškom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjio vrijednostpmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i sa namjerom u svih 6 slučajeva carinjenja zanemario da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0%, čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 6.598 KM na osnovu neobračunatih i nanaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Kovačević Josip, uposlen u CI Brod na poslovima carinika, u periodu od 2011. dodecembra 2013. godine je tokom provođenja carinskih postupaka prilikom uvoza 3 pmv, u pojednim slučajevima se nije na zakonit način identifikovao na carinskoj dokumentaciji na način da je njegov potpis nečitak i bez upisane šifre carinika, a nakon toga vozila nije procjenio u skladu sa kataloškom vrijednošću robe, nego je svjesno umanjio vrijednostpmv-a prihvatanjem kupoprodajne vrijednosti robe, što je za posljedicu imalo značajno nižu osnovicu za izračunavanje PDV-a, te je svjesno i sa namjerom u svih 3 slučajeva carinjenja zanemario da su predmetna vozila proizvedena van zemalja Evropske unije i na ista nije obračunata propisana carinska stopa, nego je obračunata carinska stopa 0%, čime je nastupila šteta po budžet BiH u ukupnom iznosu od 4.706 KM na osnovu neobračunatih i nanaplaćenih carinskih dadžbina i PDV-a.
Čaušević Kemal,Cvjetinović Zdravko i Sadiković Anes – zajedno
10. Nakon što su Cvjetinović Zdravko postupajući u svojstvu Pomoćnika direktora za carine Uprave za indirektno oporezivanje (u daljem tekstu Uprave) te Kemal Čaušević u svojstvu Direktora Uprave i Anes Sadiković kao veliki uvoznik tekstila na način opisan u prethodnim tačkama naredbe omogućili povlašteni uvoz tekstila porijeklom iz Narodne Republike Kine, Sadiković Anesu i drugih sa Anesom povezanim osobama tako što su na opisan način stvorili monopolski položaj u korist firmi Sadiković Anesa, Sedineta Karića i drugih njima bliskih osoba, Cvjetinović Zdravko postupajući u svojstvu rukovodećeg državnog službenika Pomoćnika direktora za carine Uprave a radi realizacije prethodno opisanih aktivnosti,u cilju sticanja protupravne imovinske koristi za ebe I Sadiković Anesa, stupio u neposredni kontakt sa Gonjanin Enesom vlasnikom preduzeća Alejna sa sjedištem na pijaci Arizona a koje preduzeće se bavi veleprodajom i maloprodajom tekstila te uvozom tekstila iz Mađarske i Turske u Bosnu i Hercegovinu te nakon međusobnog sastanka koji je Cvjetinović Zdravko održao sa Gonjanin Enesom u sjedištu Uprave za indirektno oporezivanje u posljednjem tromjesečju 2012.godine, na kojem sastanku je Zdravko od Enesa zatražio da Enes uvezeni tekstil više ne carini na dotadašnjem mjestu carinjenja u carinarnici Sarajevo nego da ubuduće uvezeni tekstil carini u carinarnici Rača u kojoj je Cvjetinović Zdravko obezbjedio puni nadzor putem njemu podobnih rukovodilaca i carinika u navedenoj carinarnici pa je Enesu ponudio da će mu osigurati pogodnosti prilikom carinjenja tekstila kakve nije imao u carinarnici Sarajevo na način da tekstil povoljnije za firmu Alejna carini u carinarnici Rača u odnosu na carinarnicu Sarajevo u kojoj je uveženi tekstil carinjen na način da je carinska osnovica određivana u iznosu od 6 KM po kilogramu uvezenog tekstila a koji način carinjenja sam po sebi nije zasnovan na bilo kakvom propisu nego isključivo na usmenim uputstvima koja je Pomoćnik direktora usmenim putem iputem telefona kroz naredbe izdavao carinicima, a ukoliko bi Enes prihvatio ponudu Zdravka Cvjetinovića ponuđeno mu je da u carinarnici Rača tekstil carini na način da kilogram tekstila bude ocarinjen iznosom od 5 KM a ukoliko Enes ne prihvati zahtjev Cvjetinović Zdravka zaprijetio mu je da će uslovi carinjenja tekstila u carinarnici Sarajevo biti u njegovom slućaju pooštreni podizanjem iznosa sa 6 KM po kilogramu robe na iznos od 8 KM a kada Enes Gonjanin nije prihvatio ovakav ultimatum Pomoćnika direktora za carine koji mu je dao rok do kraja oktobra 2012.godine da se odluči o promjeni mjesta carinjenja i nakon što je u carinarnici Sarajevo birijoš strožiji kroz režim carinjenja robe Gonjanin Enesa Cvjetinović Zdravko u dogovoru sa Žugić Dragicom koja njemu nije funkcionalno potčinjena i koja obavlja dužnost Šefa grupe za reviziju i kontrolu malih i srednjih poreskih obveznika u Regionalnom Centru Tuzla gdje postupajući u skladu sa dogovorom sa Cvjetinović Zdravkom uputila inspektore Stevanović Nevenku a potom i Stević Stević i Salijević Dževata te im izdala više usmenih naloga da Gonjanin Enesu utvrde enormnu visoku obavezu po osnovu PDV-a tako što su dobili zadatak da ne prihvataju fakturalno iskazanu cijenu robe koju je prodavalo pravno lice Alejna nego da utvrde navodno realnu vrijednost robe na tržištu a kako bi bila utvrđena što viša poreska obveza pravnom licu Alejna koje je na ovakav način trebalo biti kažnjeno zbog odbijanja da postupe po nezakonitim zahtjevima Cvjetinović Zdravka, što je u konačnici Cvjetinović Zdravku i Sadiković Anesu omogućilo sticanje imovinske koristi u zasad neutvrđenom iznosu,i za sad neutvrđenog iznosa štete Gonjanin Enesu i drugim uvoznicima.
Cvjetinović Zdravko, Čajić Ivica i Bilajac Lejla – zajedno sa Galić Jakovom i Galić Anđom
11. Nakon što je tokom januara 2013.godine putem telefona Cvjetinović Zdravko postupajući u svojstvu Pomoćnika direktora za carine UIO stupio u lične i neposredne kontakte sa Galić Jakovom zvani Joco sa kojim se dogovorio da Cvjetinović Zdravko koristeći svoj uticaj sa pozicije visokog rukovodioca UIO omogući pravnom licu „6.Novembar“ doo Zvornik čiji je vlasnik sam Jakov Galić i koji je formalno vlasništvo nad firmom prepustio svojoj supruzi Anđi Galić izbjegavanja plaćanje obaveza koje su ovom pravnom licu utvrdili carinski organi BiH u carinskoj ispostavi CI Zvornik koji je prilikom uvoza robe od strane pravnog lica 6.Novembar pokrenuo upravni i prekršajni postupak protiv pravnog lica jer je navedeno pravno lice prilikom carinjenja korištenjem krivotvorene dokumentacije prikazalo nižu vrijednost robe od realne odnosno na iznos od 5.500 KM i nakon što je navedena nadležna služba CI Zvornik utvrdila stvarnu vrijednost robe u iznosu od 9.375 KM koji je iznos iskazan u izlaznoj carinskoj dokumentaciji Republike Turske, Cvjetinović Zdravko rukovodeći se interesima Galić Jakova i njegove supruge Anđe a ne interesima svoje službe a kako bi izbjegao pravno lice 6.Novembar izbjeglo upravnu i prekršajnu odgovornost je stupio u lične i neposredne telefonske kontakte sa Čajić Ivicom, šefom grupe za procedure UIO RC Tuzlai Bilajac Lejlom, šefom grupe za kontrolu UIO RC Tuzla i sa njima se dogovorio da oni kao pretpostavljeni službenici šefu carinarnice Zvornik Kavazović Fadilu nalože da ovaj prekrši pravila svoje službe te obavi razgovor sa Galić Jakovom u kojem će mu dati uputu o načinu izbjegavanja plaćanja utvrđene obaveze pa je slijedeći uputu svojih pretpostavljenih Kavazović obavio konsultacije sa Galić Jakovom i nakon obavljenih konsultacija sa svojom neposredno pretpostavljenom Daliborkom Danojević ipak odlučio da ne ispuni zahtjev svojih pretpostavljenih nego je pokreuno upravni i prekršajni postupak a Cvjetinović Zdravko zajedno sa Čajić Ivicom i Bilajac Lejlom je dalje preduzeo aktivnosti na obustavljanju –oslobađanju od odgovornosti pravnog lica u okviru upravnog postupka pred organima UIO i prekršajnog odjeljenja Osnovnog suda u Bijeljini što je za posljedicu imalo oslobađanje od odgovornosti pravnog lica 6.Novembar i izbjegavanjem plaćanja neutvrđenog iznosa poreske obaveze čime je Budžet BiH oštećen za neutvrđeni iznos
Cvjetinović Zdravko i Miroslav Kraljević – zajedno
12. Nakon što je Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Kraljević Miroslav, pozivajući se na svoje službeno svojstvo stupio putem telefona u kontakt sa Cvjetinović Zdravkom, Pomoćnikom direktora za carine UIO zatražio od Zdravka da kao visoki službenik u UIO omogući pravnom licu IZO Eko Mont iz Vlasenice ostvarivanje prava na povrat pdv-a pa je Zdravko prihvatio zahtjev Kraljević Miroslava i objasnio Miroslavu da će prvo uputiti kontrolu u pravno lice Izo Eko Mont a nakon toga donijeti odluku o povratu pdv-a što je naposljetku i učinio pri čemu se rukovodio interesima Kraljević Mirolsava i pravnog lica Izo Eko Mont iako mu u momentu kada je obećao povrat pdv-a uopće nije bilo poznato kakvi će nalazi biti izvršene kontrole pa je u skladu sa međusobnim dogovorom od strane Šefa grupe za obradu poreskih prijava RC Tuzla dana 26.03.2013.godine donešeno rješenje kojim se obvezniku pdv-a Izo Eko Mont odobrava povrat razlike ulaznog poreza kao većeg od izlazne poreske obaveze u iznosu od 88.665,90 KM
Cvjetinović Zdravko i Cvjetinović Zoran
13. Tokom 2013.godine a nakon što je tačno neutvrđenog dana Cvjetinović Zdravko koristeći službeno svojstvo visokog rukovodioca UIO tokom vršenja službe Pomoćnika direktora za carine UIO BiH organizovao rad u pojedinim carinskim ispostavama UIO na način da je zajedno sa njemu povjerljivim osobama među kojima je njegov brat Cvjetinović Zoran koji je takođe uposlenik UIO, carinik za pregled robe u carinskoj ispostavi Bijeljina i druge njima poznate osobe koje su stupale u neposredne kontakte sa rukovodiocima carinskih ispostava među kojima su Danko Bogdanović i drugi te prikupljali za sad neutvrđene iznose novca koji prelaze iznos od 18.000 KM od carinika u carinskim ispostavama Brčko, Zvornik i drugim njima poznatim carinskim ispostavama a potom su tako pribavljeni novac međusobno djelili u cilju sticanja pritupravne imovinske koristi a novac su pribavljali na način da su osobama od kojih je novac tražen stavljali do znanja da se radi o novcu za kabinet dirktora UIO pa je Cvjetinović Zdravko djelujući na ovaj način putem telefona davao upute svom bratu dana 05.02.2013.godine, kako da podijele iznos od 19.000 KM
Dakle,
Čaušević Kemal, radnjama opisanim u preambuli činjeničnog opisa i tačkama 1., 2., 3., 4., 5., 8. i 10. Naredbe, kao organizator grupe za organizovani kriminal, koja zajedničkim djelovanjemučinikrivično djelo propisano Zakonom BiH, kao službena i odgovorna osoba u Institucijama BiH, koja iskorišavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja, prekorači granice svog službenog ovlaštenja i pribavi sebi i drugom kakvu korist, a korist prelazi iznos od50.000,00 KM, a radnjama opisanim u tački 6. novac za koji zna da je pribavljen učinjenjem krivičnog djela upotrijebio u privrednom i drugom poslovanju, na način da prikrije porijeklo novca, a vrijednost novaca i imovinske koristi prelazi iznos od 200.000,00 KM, radnjama opisanim u tački 8. u pravnoj osobi sklopio sporazum kojim se druga pravna osoba ograničava u slobodnom prometu robe ili usluga na određenom području, odnosno kao ovlašteno lice u preduzeću suprotno zakonu ili drugom propisu ograničio druga pravna licau slobodnom prometu roba i usluga, pa usljed toga pravno lice pribavi znatnu imovinsku korist, a za druga pravna lica nastane znatna imovinska šteta.
Cvjetinović Zdravko radnjama opisanim u preambuli činjeničnogopisa i tačkama 8., 9., 10., 11., 12. i 13. Naredbe, kao organizator grupe za organizovani kriminal, koja zajedničkim djelovanjemučinikrivično djelo propisano Zakonom BiH, kao službena i odgovorna osoba u Institucijama BiH, koja iskorišavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja, prekorači granice svog službenog ovlaštenja i pribavi sebi i drugom kakvu korist, a korist prelazi 50.000,00 KM, radnjama opisanim u tački 8. u pravnoj osobi sklopio sporazum kojim se druga pravna osoba ograničava u slobodnom prometu robe ili usluga na određenom području, odnosno kao ovlašteno lice u preduzeću suprotno zakonu ili drugom propisu ograničio druga pravna licau slobodnom prometu roba i usluga, pa usljed toga pravno lice pribavi znatnu imovinsku korist, a za druga pravna lica nastane znatna imovinska šteta.
Mašić Alija radnjama opisanim u preambuli činjeničnog opisa i tačkama 5. i 7. Naredbe kao pripadnik grupe za organizovani kriminal počinio krivično djelo pripisano Zakonom BiH i to kao odgovona i službena osoba u institucijama BiH koja iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja prekorači granice svog službenog ovlaštenja i drugom pribavi kakvu korist, a koja korist prelazi iznos od 50.000,00 KM,
Marinković Goran radnjama opisanim u preambuli činjeničnog opisa i tačka 5. Naredbe kao pripadnik grupe za organizovani kriminal počinio krivično djelo pripisano Zakonom BiH i to kao odgovorna i službena osoba u institucijama BiH koja iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja prekorači granice svog službenog ovlaštenja i drugom pribavi kakvu korist, a koja korist prelazi iznos od 50.000,00 KM,
Nukić Edin radnjama opisanim u preambuli činjeničnog opisa i tačka 5. Naredbe kao pripadnik grupe za organizovani kriminal počinio krivično djelo pripisano Zakonom BiH i to kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja prekorači granice svog službenog ovlaštenja i drugom pribavi kakvu korist, a koja korist prelazi iznos od 50.000,00 KM,
Kadić Almir, radnjama opisanim u preambuli činjeničnog opisa i tačke 5. Naredbe kao pripadnik grupe za organizovani kriminal počinio krivično djelo pripisano Zakonom BiH na način da je iskorištavanjem svog uticaja u Institucijama BiH posjedovao da se izvrši neka radnja,
Sadiković Anes radnjama opisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 5. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH i koja je službenoj i odgovornoj osobi u Institucijama BiH obećala i davala dar, odnosno kakvu drugu korist, radnjama opisanim u tački 8. u pravnoj osobi sklopio sporazum kojim se druga pravna osoba ograničava u slobodnom prometu robe ili usluga na određenom području, odnosno kao ovlašteno lice u preduzeću suprotno zakonu ili drugom propisu ograničio druga pravna licau slobodnom prometu roba i usluga, pa usljed toga pravno lice pribavi znatnu imovinsku korist, a za druga pravna lica nastane znatna imovinska šteta.
Đurić Radovan radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Milovanović Nedeljkoradnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Jovanović Janko radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Nikšić Milenko radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Škahić Avdija radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Liović Jasna radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Kragulj Miroslav radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Miljić Sveto radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Vlajnić Ljubomir radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Tomić Dragan radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Pavić Dejan radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Hrustić Nermin radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Petrović Aleksandar radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Jovanović Saša radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Muminović Hajrudin radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Šušnjar Faruk radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Stojčić Danijel radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Marjanović Boro radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Kuzmanović Radan radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Novković Mišo radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Starčević Veseljko radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Ađulović Edvina radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Nožica Dejan radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Ivić Mirko radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Kovačević Josip radnjamaopisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 9. Naredbe, postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja je učinila krivično djelo propisana Zakonom BiH, postupajući kao službena i odgovorna osoba u institucijama BiH koja je iskorištavanjem svog službenog položaja i ovlaštenja koja sebi i drugom pribavi kakvu korist.
Cvjetinović Zoran radnjama opisanim u preambuličinjeničnog opisa i tački 13.Naredbe kao pripadnik grupe za organizovani kriminal koji počini krivično djelopropisano Zakonom BiH, korištenjem svog službenog i uticajnog položaja u institucijama BiH posjedovao da se izvrši neka službena radnjapostupajući u svojstvu službene osobe prekoračio granice svog službenog ovlaštenja, kako bi on i drugi pribavili kakvu korist
Ivica Čajić radnjama opisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 11. Naredbe postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja počini krivično djelo propisanom Zakonom BiH na način da je kao službena osoba u Institucijama BiH prekoračio granice svog službenog ovlaštenja na koji način je drugom pribavio kakvu korist,
Miroslav Kraljević radnjama opsianim u preambuli činjeničnog opisa i tački 12. Naredbe postao pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja počini krivično djelo propisanim Zakonom BiH na način da je koristeći svoj službeni položaj u institucijama RS-e i uticajni položaj u institucijama BiH posjedovao da se izvrši službena radnja koja se ne bi smjela izvršiti,
Lejla Bilajacradnjama opisanim u preambuli činjeničnog opisa i tački 11. Naredbe postala pripadnikom grupe za organizovani kriminal koja počini krivično djelo propisanom Zakonom BiH na način da je kao službena osoba u Institucijama BiH prekoračio granice svog službenog ovlaštenja na koji način je drugom pribavila kakvu korist,
Čime bi,
Kemal Čaušević počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250.stav 3., uv ezi sa krivičnim djelima Zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. Stav 3. U vezi sa stavom 1. i krivičnim djelom Stvaranje monopolističkog položaja na tržištu iz članova 253. KZ-a FBiH i 257. KZ RS-e,
Cvjetinović Zdravkopočinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250.stav 3., u vezi sa krivičnim djelima- Zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. i krivičnim djelom -Stvaranje monopolističkog položaja na tržištu iz članova 253. KZ-a FBiH i 257. KZ RS-e,
Mašić Alijapočinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. Stav 3. U vezi sa stavom 1. KZ-a BiH
Goran Marinković počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH
Hujić Edinpočinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Anes Sadikovićpočinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnim djelom Poreska utaja iz članja 210. stav 4., Carinska prevara iz člana 216. stav 3. KZ-a BiH i stvaranje monopolskog položaja na tržištu iz članova 253.KZ-aFBiH i 257. KZ-a RS-e,
Kadić Almir počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnim djelom Protuzakonito posredovanjeiz člana 219. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Đurić Radovan počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Milovanović Nedeljko počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. U vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Jovanović Janko počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Nikić Milanko počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Škahić Avdija počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Liović Jasna počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Kragulj Miroslav počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Miljić Sveto počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Vlajnić Ljubomir počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Tomić Dragan počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Pavić Dejan počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Hrustić Nermin počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. uvezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Petrović Aleksandar počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Jovanović Saša počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Muminović Hajrudin počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Šušnjar Faruk počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Stojčić Danijel počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Marjanović Boro počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. uvezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Kuzmanović Radan počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Novković Mišo počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Starčević Veseljko počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Ađulović Edvina počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Nožica Dejanpočinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Ivić Mirko počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Kovačević Josip počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. U vezi sa stavom 1. KZ-a BiH,
Cvjetinović Zoran počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 1. I krivičnog djela protivzakonito posredovanje član 219. stav 1. KZ-a BiH,
Ivica Čajić počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 1. KZ-a BiH,
Miroslav Kraljević počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom protuzakonito posredovanje iz člana 219. stav 1. i 2. KZ-a BiH.
Lejla Bilajac počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2., u vezi sa krivičnom djelom protuzakonito posredovanje iz člana 250. stav 2. i zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 1. KZ-a BiH.
Evelin Trako, izvršni urednik portala Dnevni avaz, prijetio je danas novinarima/kama redakcije Raskrinkavanje da će ih “raznijeti”.
Trako je u četvrtak (10.6.) na društvenoj mreži Facebook kontaktirao novinarku Raskrinkavanja na njen privatni profil. Privatnim porukama obratio joj se povodom analize objavljene prethodnog dana na stranici Raskrinkavanje.ba, a u kojoj je, između ostalih, analizirana i tačnost vijesti koju je objavio Avaz. Novinarka Raskrinkavanja je Traku uputila na e-mailove za dalju komunikaciju, što je on odbio, iako mu je od ranije poznato da je to standardna procedura komunikacije sa medijima čiji su sadržaji ocijenjeni u sklopu Facebookovog nezavisnog programa provjere činjenica, što je bio slučaj i sa ovim člankom, saopćeno je iz Udruženja građana i građanki “Zašto ne”.
Neposredno nakon ove razmjene poruka, UG “Zašto ne”, u čijem je vlasništvu stranica Raskrinkavanje.ba, telefonom je kontaktirala osoba koja se predstavila kao Evelin Trako iz Avaza, sa zahtjevom da razgovara sa autoricom spomenutog članka. Finansijska administratorica UG “Zašto ne”, koja je odgovorila na telefonski poziv, u razgovoru je objasnila da se autorici članka može javiti putem službenog e-maila, te da se ona ne bavi pisanjem članaka i da nema informacije koje je Trako uporno pokušavao dobiti.
Evelin Trako je, uprkos ovim objašnjenjima, nastavio ispitivanje u agresivnom tonu pitanjima poput “Onda mi recite ko vas finansira?”, da bi zatim počeo upućivati i otvorene prijetnje kolektivu Raskrinkavanja, rekavši da ćemo ga “dobro zapamtiti ako nam dođe”, te da će nas “raznijeti”.
Evelin Trako je i ranije uznemiravao uredništvo i novinare/ke Raskrinkavanja, šaljući im privatne poruke i pozivajući ih na privatne brojeve telefona. Ovo je, pak, prvi put da se radi o otvorenoj prijetnji nasiljem, izrečenoj sa namjerom da zastraši novinare/ke i spriječi ih u obavljanju novinarskog posla. Prijetnja, utoliko gora što dolazi od osobe koja je i sama medijski radnik, prijavljena je nadležnim organima.
Zahtijevamo od medijske kuće Dnevni avaz da se hitno oglasi i obavijesti i javnost i redakciju Raskrinkavanja o koracima koje će poduzeti povodom kriminalnog i nedopustivog ponašanja svog uposlenika.
Raskrinkavanje i UG “Zašto ne” ovim putem još jednom poručuju da ih nikakvi pokušaji zastrašivanja, uključujući i otvorene prijetnje nasiljem, neće zaustaviti u tome da svoj posao obavljaju onako kako su uvijek radili, u skladu sa svojom metodologijom i najvišim standardima fact-checkinga, koji su definisani Kodeksom Međunarodne mreže za provjeru činjenica.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
