Istrage

Dok uvježbavaju svoje elitne jedinice: MUP Republike Srpske namjerava nabaviti hiljadu automatskih pušaka i dva drona “Gavrana-ubice”

MUP Republike Srpske namjerava početkom naredne godine nabaviti 1044 automatske puške i dva drona “Gavran-ubica”, saznaje Istraga.ba.

Ovo je navedeno u “povjerljivom” dokumentu MUP-a RS koji se odnosi na plan javnih nabavki za 2022. godinu u koji su tri nezavisna izvora Istrage imala uvid.

“Planirana je nabavka 600 automatskih pušaka za posebne policijske snage i 444 duge cijevi za pripadnike Žandarmerije”, objasnio je sagovornik Istrage.

Isti izvori navode da je MUP RS-a na nedavno održanom Međunarodnom sajmu naoružanja i vojne opreme “Partner 2021” u Beogradu rezervisao i i dva drona “Gavran-ubica”, koji se proizvodi u Srbiji.

“Novi proizvod kompanije „Jugoimport“, dron „Gavran”, predstavlja izviđačko-udarnu platformu namenjenu za izviđanje u realnom vremenu i udare na široki spektar ciljeva iza fronta u dubini neprijateljske pozadine. „Gavran” obezbeđuje osmatranje u realnom vremenu, akviziciju ciljeva, prepoznavanje ciljeva po principu svoj–tuđ i dejstvo na uočene ciljeve.Ovaj dron-ubica radi sa nekoliko dronova kojima se upravlja sa istog komandnog mesta preko zaštićenog radio-linka. Uništava sve vrste ciljeva na zemlji – tenkove i oklopna vozila, krupna PVO sredstava, radare, artiljeriju i raketna artiljerijska sredstva, pešadiju na otvorenom i u zaklonima i druge mobilne i stacionarne ciljeve na zemlji, borbene čamce i dronove”, objavila je Radio televizija Srbije u svom izvještaju sa Međunarodnog sajma naoružanja i vojne opreme.

Sajmu u Beogradu 13. je oktobra ove godine prisustvovao i ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač.

No, vratimo se nabavci automatskog naoružanja. MUP RS, kako smo naveli na početku teksta, namjerava početkom naredne godine nabaviti 1044 automatske puške za potrebe Specijalne jedinice MUP-a RS i Žandarmerije, policijske jedinice koja je osnovana u septembru 2019. godine. Prilikom formiranja Žandarmerije, čelnici RS-a su saopćili da će ta policijska jedinica djelovati kao i Jedinica za podršku u kriznim situacijama, velikim akcijama u održavanju sigurnosti ali i “biti mobilna i djelovati u različitim izazovima”.

“Ova jedinica nije napravljena da ratuje protiv bilo koga, ona treba štititi sigurnost   RS-a, sigurnost svih naših građana, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost. Svi oni koji žive u RS bit će zaštićeni od strane našeg SAJ-a (Specijalna antiteroristička jedinica) i jedinice Žandarmerije, koje imaju svoje baze širom RS-a. To je jedini cilj, da branimo sve naše vrijednosti u RS-u”, kazao je tada ministar unutarnjih poslova RS-a, Dragan Lukač.

U februaru 2020. godine Žandarmerija je preuzela i oklopna vozila koja je do tada dužila Specijalna antiteroristička jedinica MUP-a RS.

“U Centru za obuku u Zalužanima danas je izvršena primopredaja četiri borbena oklopna vozila između Specijalne antiterorističke jedinice i Jedinice žandarmerije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Ova oklopna vozila biće na zaduženjima u jedinicama žandarmerije u policijskim upravama Istočno Sarajevo, Zvornik, Doboj i Prijedor.Pripadnici Žandarmerije će ova vozila koristiti u obavljanju svojih poslova i zadataka”, saopćeno je 21. februara prošle godine iz MUP-a RS.

Prije nego je i formirana jedinica MUP-a Republike Srpske, u jesen 2017. godine, bila je pokrenuta procedura za nabavku 2500 automatskih pušaka.

“Izjavljujemo da će Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a, preko Republičke direkcije za promet naoružanja i vojne opreme, uvesti automatske puške MO5EI, količina 1500 komada, te automate M92, količina od 1000 komada“, napisao je u jesen 2017. godine ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač.

Nakon što je priča dospjela u javnost, ova nabavka je obustavljena. MUP RS-a, potom, osniva Žandarmeriju i pokreće proces naoružavanja te jedinice. U decembru prošle godine Tehnički remont Bratunac za potrebe MUP-a RS je iz Južne Afrike naručio “daljinski upravljane borbene stanice” kalibra 12,7 i 7,62 milimetara. To znači da MUP RS namjerava kupiti teški mitraljez kalibra 12,7 mm kako bi ga instalirao na oklopno vozilo DESPOT.

TRB je, naime, 28. 12. 2020. godine predao zahtjev za uvoz “daljinski upravljanih borbenih stanica” kalibra 12,7 i 7,62 milimetara.

Također, dijelovi će biti iskorišteni za ugradnju i instalaciju na višenamjensko multifuncionalno vozilo koje je proizveo Tehnički remont Bratunac, a po obavezama iz kupoprodajnog ugovora sklopljenog između TRB-a i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske od 13. 8. 2019. godine”, navedeno je u izjavi o krajnjoj upotrebi koju je potpisao generalni direktor TRB-a Slavenko Ristić, a koja je Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dostavljena 28. decembra 2020. godine.

U prilogu ovog zahtjeva se nalazi i Ugovor na koji se poziva Ristić, a koji je u ime MUP-a Republike Srpske potpisao ministar Dragan Lukač.

“Ovim ugovorom Prodavac se obavezuje da u roku od tri godine od dana zaključenja i potpisivanja ovog Ugovora proizvede i isporuči, odnosno proda, a Kupac se obavezuje da kupi ukupno osam višenamjenskih oklopnih terenskih multifunkcionalnih vozila DESPOT, opremljenih osnovnom standardnom opremom, bacačem dimnih kutija, i daljinski upravljivom borbenom stanicom”, navedeno je u Ugovoru.

DESPOT je, piše na stranici TRB-a, oklopno, multifunkcionalno terensko vozilo, sa pogonom 4×4, sa pažljivo odabranim, izrađenim i povezanim komponentama. Ovo vozilo je moguće nadograditi sa borbenim stanicama, daljinski ili direktno upravljanim.

Kako bi dodatno naoružao svoje jedinice, MUP RS-a planira početkom godine nabaviti duge cijevi koje će koristiti pripadnici Specijalnih jednica i Žandarmerije.

Inače, posljednjih mjeseci ove jedinice MUP-a RS-a pojačale su svoje aktvnosti, a za petak su najavljene dvije vježbe – prva na Jahorini, a druga u Mrkonjić Gradu. O aktivnostima MUP-a RS, u četvrtak je popodne predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić upoznao i američkog diplomatu Gabrijela Eskobara.

“U vježbi učestvuju MUP i Žandarmerija RS te je jasno kako je riječ o još jednom provokativnom potezu sa ciljem proizvodnje konflikta”, saopćeno je iz kabineta predsjedavajućeg Komšića.

Svemu ovome su prethodile su najave lidera SNSD-a Milorada Dodika da će Republika Srpska donijeti zakone kojim će, faktički, formirati paralelne (para)vojne formacije koje će biti pod komandom tog entiteta.

VSTV odlučio: Tegeltijin kadar Milanko Kajganić v.d. glavnog državnog tužioca

Milanko Kajganić je vršilac dužnosti glavnog državnog tužitelja. On je dobio podršku sedam članova VSTV-a i upravljat će Tužilaštvom BiH dok ne bude okončana konkursna procedura za izbor glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Podsjetimo, VSTV je u srijedu ujutro razriješio Gordanu Tadić funkcije glavne državne tužiteljice nakon čeka je donosena odluka o izboru njenog nasljednika. Presudni glas za izbor Milanka Kajganića dao je federalni tužilac Slavo Lakić.

Kajganić je blizak bivšem predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji. On je jedan od tužilaca koji je, zajedno sa Gordanom Tadić bio umiješan u akciju spašavanja generala Milomira Savčića. Iako nije imao nikakvo pravosudno iskusto, imenovan je za državnog tužioca. I sve to tokom mandata Milana Tegeltije.

Rođen je u Doboju 16. 11. 1975. godine. Srednju školu unutrašnjih poslova završio je u Banjaluci 1994. godine, a 1998. godine je diplomirao na Višoj školi unutrašnjih poslova u Banja Luci.

Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Banjaluci 2005. godine, a pravosudni ispit je položio 2008. godine.

Radio je u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske kao policajac od 1994. – 1995. godine.

Od 1995. – 2000. godine je radio kao komandir voda – vaspitač u Centru za obrazovanje kadrova unutrašnjih poslova MUP-a RS u Banjaluci.

Od 2000. godine do juna mjeseca 2006. godine je radio kao inspektor u Odjeljenju za sprečavanje proizvodnje i prometa opojnih droga Centra javne bezbjednosti Banjaluka.

Od mjeseca juna 2006. godine do 01. 01. 2007. godine je radio kao inspektor u Inspektoratu za unutrašnju kontrolu MUP-a RS.

Od 01. 01. 2007. godine do 15. 03. 2014. godine je radio u Specijalnom tužilaštvu u Banjaluci, na poslovima tužilačkog istražioca.

Odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, dana 06. 03. 2014. godine, imenovan je na poziciju tužioca u Tužilaštvu BiH, koju je počeo obavljati 15. 03. 2014. godine.

Konačna odluka VSTV-a: Smijenjena Gordana Tadić

Gordana Tadić više nije glavna državna tužiteljica. Visoko sudsko i tužilačko vijeće odbilo je njenu žalbu na odluku Drugostepene disciplinske komisije kojom je razriješena funkcije glavne tužiteljice Tužilaštva BiH. Za razrješenje je glasalo šest članova VSTV-a dok je pet bilo protiv. Jedno je bilo suzdržano.

Podsjećamo, dvije disciplinske komisije VSTV-a BiH  utvrdile su da je Gordana Tadić, kao rukovodilac Tužilaštva BiH, izbjegavala primjenivati TCMS sistem, odnosno elektronski sistem za automatsku dodjelu predmeta. Osim toga, utvrđena je i njena odgovornost zbog nepoštivanja Zakona o zaštiti tajnih podataka BiH, prema kojem je morala tražiti sigurnosne provjere za osoblje zaposleno u Tužilaštvu BiH. Nakon ovih odluka, Tadićeva je imala pravo žalbe VSTV-u, ali samo na izrečenu sankciju.

Dvije članice VSTV-a morale su se izuzeti od glasanja, i to Biljana Simenunović i Željka Radović. Pored njih, o slučaju Tadić nije se izjašnjavala ni Duška Bogojević koja zbog zdravstvenih problema nije prusustvovala sjednici Vijeća.

Do kraja ove dvodnevne sjednice VSTV će bit će donesena odluka o vršiocu dužnosti glavnog tužioca tužilaštva BiH.

Vršilac dužnosti može biti isključivo neko od četvero zamjenika glavnog državnog tužioca, a to su Ismet Šuškić, Diana Kajmaković, Ozrenka Nešković i Milanko Kajganić. Ukoliko VSTV prihvati prijedlog Željke Radović da se izjašnjava o izboru vd-a glavnog tužoca, u tom će slučaju glasati četrnaest članova Vijeća. Radovićeva je bliska bivšem predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji i ona će, vjerovatno, insistirati da za vršioca dužnosti bude imenovan Milanko Kajganić ili Ozrenka Nešković. To bi značilo nastavak iste politike u Tužilaštvu BiH jer je Ozrenka Nešković godinama bila najodanija saradnica Gordane Tadić, dok je Milanko Kajganić odani kadar Milana Tegeltije. Ono što posebno treba istaknuti je činjenica je Kajganić “preskočio” sve niže pravosudne institucije u BiH te da je, bez ikakvog tužilačkog iskustva, 2014. godine odmah imenovan za tužioca Tužilaštva BiH. VSTV-om je tada rukovodio Milan Tegeltija.

 

Objavljujemo prijedlog Dodikovog Zakona o lijekovima RS: Državna Agencija se razvlašćuje, za sve se pita Agencija Republike Srpske

Narodna skupština RS-a na sjednici zakazanoj za srijedu trebala bi razmatrati prijedlog Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske koji podrazumijeva “razvlašćivanje” državne Agencije za lijekove.

Kompletan prijedlog Zakona možete pročitati klikom ovdje.

“Ovim Zakonom osniva se Agencija za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske, kao ovlašteni organ nadležan za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini u Republici. Agencija je samostalna uprava organizacije i ima svojstvo pravnog lica”, navedeno je u članu 4 Prijedloga Zakona.

Sjedište Agencije je u Banja Luci, a Agencija RS u svom sastavu ima Kontrolnu laboratoriju i Glavnu kancelariju za farmakologiju.

“Djelokrug Agencije u oblasti lijekova obuhvata: izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, obnovu dozvole za stavljanje lijeka u promet, odnosno njeno ukidanje i izmjene, poslove laboratorijskog ispitivanja kvaliteta lijekova i davanje stručne ocjene kvaliteta lijekova, izdavanje certifikata o primjenih dobrih opraksi”, navedeno je u članu 8.

U članu 28 je navedeno da će “način i postupak razvrstavanja lijekova” biti propisan pravilnikom koji donosi direktor Agencije za lijekove RS.

“Lijekovi se stavljaju u promet u Republici samo na osnovu dozvole za stavljanje u promet izdate u skladu sa ovim Zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu ovoj Zakona”, navedeno je u članu 31 Zakona koji će NSRS razmatrati na sjednici u srijedu.

To znači da će svi farmaceuti, kada na snagu stupi ovaj Zakon, dozvole za prometovanje na teritoriji RS morati tražiti od Agencije za lijekove Republike Srpske.

Ovim Zakonom, faktički, poništava se djelovanje Agencije za lijekove BiH koja je jedina bila nadležna za izdavanje dozvola potrebnih za promet lijekovima i medicinskom opremom. Ovo je jedan od seta zakona čije je usvajanje najavio Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH koji je najavio slične zakone koji se odnose na Oružane snage BiH i pravosudne institucije.

 

Pobuna u Tužilaštvu BiH: Četrnaest državnih tužilaca od Gordane Tadić tražilo procesuiranje Milorada Dodika, ona obmanula javnost da je formirala predmet

Najmanje četrnaest državnih tužilaca zatražilo je hitno formiranje predmeta protiv Milorada Dodika, zbog njegovih najava rušenja institucija BiH, saznaje Istraga.ba.

Nakon što je prošlog petka državni tužilac Džermin Pašić dostavio zahtjev za formiranje predmeta po službenoj dužnosti, u ponedjeljak je njegovu inicijativu podržalo još najmanje deset tužilaca. Kada se tome dodaju još tri tužioca koji su odmah u petak podržali Pašićevu inicijativu, dolazimo do ukupno četrnaest državnih tužilaca koji su zatražili formiranje predmeta protiv Milorada Dodika. Prema informacijama Istrage, inicijativu za formiranje predmeta u ponedjeljak su podržali tužioci  Oleg Čavka, Dubravko Čampara, Merisa Nurkić, Jasmin Šoše, Sena Uzunović, Seid Marušić, Senad Osmić, Suada Pašić, Ćazim Hasanspahić i Kasim Halilčević. U petak su, podsjećamo, nakon prvobitne inicijative Džermina Pašića formiranje predmeta protiv Milorada Dodika zatražili tužioci Elvira Stanojlović, Izet Odobašić, Saša Sarajlić.

Podsjećamo, prošlog petka, u 11 sati i 56 minuta, državni tužilac Džermin Pašić putem službenog maila uputio inicijativu za hitno formiranje predmeta protiv Dodika. Njegovu inicijativu ubrzo su podržali tužioci Izet Odobašić, Elvira Stanojlović i Saša Sarajlić. Svi oni su zatražili formiranje predmeta zbog Dodikovih izjava u kojima prijeti teritorijalnom integritetu BiH, ali i reakciju Tužilaštva BiH u vezi sa zakonima koje je ove sedmice proglasila predsjednica RS-a Željka Cvijanović, a koji se odnose na osporavanje “Inzkovog zakona” o zabrani negiranja genocida.

“Poštovani, u odnosu na medijske istupe člana Predsjedništva BiH Dodik Milorada u kojima iskazuje prijetnje teritorijalnom integritetu i najvišim institucijama BiH, na način u kojem se u stepenu osnova sumnje ispunjavaju obilježja krivičnog djela iz Glave XVI Krivičnog zakona BiH, ukoliko to već nije učinjeno, iniciram hitno formiranje predmeta, a sve sa ciljem pravovremenog djelovanja Tužilaštva BiH i krivičnopravne zaštite integriteta BiH”, naveo je u svom dopisu tužilac Pašić.

Pašić dalje navodi da, prema utvrđenoj proceduri, on lično ne može formirati predmet po službenoj dužnosti, ali da to trebaju učiniti nadležni tužioci.

“U ispunjavanju osnovne dužnosti svakog tužioca u skladu sa članom 35. Zakona o krivičnom postupku BiH, a kako prema utvrđenoj proceduri formiranje i signiranje predmeta spisa nisam u mogućnosti djelovati ex oficio (odnosno, sam otvoriti predmet) pozivam na preduzimanje potrebnih mjera u cilju sprovođenja istrage, u predmetu koji će u skladu sa Pravilnikom o TCMS-u biti dodijeljen nekom od tužilaca Tužilaštva BiH”, napisao je Pašić.

Kako bi prikrila činjenično stanje, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić je u ponedjeljak popodne za N1 televiziju saopćila kako je predmet protiv Dodika već formiran.

“Sasvim je razumljiv interes javnosti za podnesene prijave protiv člana predsjedništva gospodina Milorada Dodika koje su pristigle u posljednje vrijeme, posljednja dana 18.10.2021. godine. Radi blagovremene spoznaje Tužilaštvo Bosne i Hercegovine obavještava javnost da je već po primitku prve prijave formiran predmet i zadužen tužilac a ostale prijave su također u radu”, navedeno je u saopćenju Tužilaštva BiH.

Interesantno je, međutim, da četrnaest tužilaca koji su do danas potpisali inicijativu za formiranje predmeta o tome nije obaviješteno. Osim toga, Pašić je tražio formiranje predmeta zbog Dodikovih najava rušenja ustavno-pravnog poretka BiH, a ne zbog “negiranja genocida”, zbog čega su predmeti ranije formirani.

 

Četnički vojvoda u centru Sarajeva: Pop Vojo Čarkić dočekao patrijarha Porfirija

“Sada sam penzionisan, ali sam još u raspoloženju da ubijam ljude”, rekao je 2016. godine novinarki Al Jazeere English Vojislav Čarkić.

Pet godina kasnije u popu Vojislavu Čarkiću još je bilo snage da stisne ruku srpskom patrijarhu Porfiriju. Fotoreporter portala Klix u subotu je popodne ispred hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Sarajevu fotografisao doček za patrijarha. Na jednoj fotografiji se vidi da je među onima koji su dočekali Porfirija bio – Vojislav Čarkić, poznat kao Pop Vojo ili Pop Žućo. I na snimku Federalne novinske agencije (FENA) (0.25) iz drugog ugla se vidi Pop Vojo dok stišće ruku patrijarhu Srpske pravoslavne crkve.

A zašto je uopće bitan Vojislav Čarkić?

“Blagoslovio sam oružje mog naroda da ih branim od balija”, kazao je novinarki Al Jazeere ovać sveštenik koji je tokom rata “službovao” na sarajevskom naselju Grbavica. Bio je komandant jedne četničke divizije.

Evo kako je novinarka Al Jazeere opisala Vojislava Čarkića u svom tekstu iz 2016. godine.

“Ovaj 79-godišnji (tekst objavljen 2016.) pravoslavni sveštenik, koji je sada u penziji, nije se samo borio nego je i krstio druge vojnike i predvodio njihove sahrane.

pop Vojo 1996. godine na Grbavici

Grbavica je bila odvojena od ostatka Sarajeva dok se nije potpisao mirovni sporazum u novembru 1995. Tokom rata, Grbavicu su kontrolirale srpske snage i to je bila prva linija u opkoljenom gradu.

Kao pop u vojsci, Čarkić je također bio zadužen da blagosilja oružje koje će se koristiti u borbi – često protiv civila u Sarajevu.

“Blagoslovio sam oružje mog naroda da ih branim od balija”, kaže, koristeći pogrdnu riječ za muslimane.

Vojislav Čarkić u ratu (maskirna uniforma)

Prema svjedocima, koji su htjeli ostati anonimni, nakon što je rat završio, Čarkić je vodio sahranu majke i brata generala Ratka Mladića, kojem se sudilo u Haškom tribunalu po optužbama za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, za šta je na kraju i osuđen.

Svjedoci navode da je Mladić bio na sahrani uprkos tome što je tada bio bjegunac. Kada ga pitate za to, Čarkić odbija da razgovara, kaže novinarka Al Jazeere English.

Dok puši cigaru, Čarkić opisuje svoju ulogu u ratu te svoj život.

“U ratu i uniformi, uvijek sam bio vojnik Hrista, ratnik srpskog naroda i autentični četnik”, govorio je Vojislav Čarkić.

U junu ove godine RTRS je napravio TV prilog o ovoj “živoj legendi” koja živi u Miljevićima, u Istočnom Novom Sarajevu.

Tokom intervjua za Al Jazeeru Vojislav Čarkić je govorio kako mu je žao što ne može ići da ratuje u Ukrajini.

“Da mogu, opet bih učestvovao u ratu i borio se danas protiv takozvane države Ukrajine”, rekao je tada pop Vojo

Nakon najave rušenja institucija BiH: Četvero državnih tužilaca zatražilo “formiranje predmeta” protiv Dodika, Gordana Tadić ignoriše inicijativu

Najmanje četvero državnih tužilaca zatražilo je hitno formiranje predmeta protiv Milorada Dodika zbog njegovih izjava kojim prijeti teritorijalnom integritetu BiH, saznaje Istraga.ba. No, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić do trenutka objave ovog teksta nije odgovorila na njihove zahtjeve.

Prvo je u petak, u 11 sati i 56 minuta, državni tužilac Džermin Pašić putem službenog maila uputio inicijativu za hitno formiranje predmeta protiv Dodika. Njegovu inicijativu ubrzo su podržali tužioci Izet Odobašić, Elvira Stanojlović i Saša Sarajlić. Svi oni su zatražili formiranje predmeta zbog Dodikovih izjava u kojima prijeti teritorijalnom integritetu BiH, ali i reakciju Tužilaštva BiH u vezi sa zakonima koje je ove sedmice proglasila predsjednica RS-a Željka Cvijanović, a koji se odnose na osporavanje “Inzkovog zakona” o zabrani negiranja genocida.

“Poštovani, u odnosu na medijske istupe člana Predsjedništva BiH Dodik Milorada u kojima iskazuje prijetnje teritorijalnom integritetu i najvišim institucijama BiH, na način u kojem se u stepenu osnova sumnje ispunjavaju obilježja krivičnog djela iz Glave XVI Krivičnog zakona BiH, ukoliko to već nije učinjeno, iniciram hitno formiranje predmeta, a sve sa ciljem pravovremenog djelovanja Tužilaštva BiH i krivičnopravne zaštite integriteta BiH”, naveo je u svom dopisu tužilac Pašić.

Pašić dalje navodi da, prema utvrđenoj proceduri, on lično ne može formirati predmet po službenoj dužnosti, ali da to trebaju učiniti nadležni tužioci.

“U ispunjavanju osnovne dužnosti svakog tužioca u skladu sa članom 35. Zakona o krivičnom postupku BiH, a kako prema utvrđenoj proceduri formiranje i signiranje predmeta spisa nisam u mogućnosti djelovati ex oficio (odnosno, sam otvoriti predmet) pozivam na preduzimanje potrebnih mjera u cilju sprovođenja istrage, u predmetu koji će u skladu sa Pravilnikom o TCMS-u biti dodijeljen nekom od tužilaca Tužilaštva BiH”, napisao je Pašić.

Nakon ovog dopisa, reagirali su tužioci Izet Odobašić, Elvira Stanojlović i Saša Sarajlić. Odobašić je, prema informacijama Istrage, napisao da bi tužioci koji su zadužili predmete “negiranja genocida” morali od Suda BiH zatražiti pokretanje postupka ocjene usaglašenosti sa Ustavom i zakonima BiH zakona koje je proglasila predsjednica RS-a Željka Cvijanović. On je naveo da se tim zakonima pokušava spriječiti nadležnost Suda BiH po Zakonu o Sudu BiH u primjeni Krivičnog zakona BiH na teritoriji cijele BiH.

Na ove inicijative, međutim, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić nije reagirala ni usmeno niti pismeno. Istina, Tadićeva je u petak boravila u Beogradu, ali ukazi Željke Cvijanović o proglašavanju spornih zakona su objavljeni još u srijedu. Osim toga, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik posljednjih sedmica  najavljuje donošenje zakona o povlačenju saglasnosti na zakone o o Oružanim snagama BiH, UIO, OSA-i i Sudu BiH. Tužilaštvo BiH nije reagiralo.

U Hrvatskoj razbijena međunarodna grupa krijumčara droge: Kod Sarajlije Kenana Kurtovića pronađeno ukupno 16 kilograma heroina

Bh državljanin Kenan Kurtović uhapšen je u Hrvatskoj zbog sumnje da je krijumčario ukupno 16 kilograma heroina, saznaje Istraga.ba. Hrvatska policija je saopćila je u petak navečer saopćila u okviru ove međunarodne akcije ukupno uhapšeno 11 osoba. Detalji akcije nisu saopoćeni.

No, prema informacijama portala Istraga.ba, vođa ove kriminalne grupe je državljanin Bih i Srbije – Kenan Kurtović. Naime, u njegovom  automobilu koji je bio parkiran u jednoj garaži Puli, u petak popodne je pronađeno 15 kilograma heroina koji je, prethodno, prokrijumčaren iz BiH. Kurtović je uhapšen još u srijedu i tada su hrvatski policiji kod njega pronašli kilogram heroina. Drogu je, u blizini Splita, neposredno prije hapšenja preuzeo od kurira. Nakon što je uhapšen, istražni organi iz BiH i Hrvatske su počeli da tragaju za “štekom” koji se nalazio na teritoriji Hrvatske. Nakon brojnih provjera, u Kurtovićevom automobilu koji je bio parkiran u Puli pronađeno je dodatnih 15 kilograma heroina. Prilikom pretresa automobila hrvatska je policija pronašla i oko 18 hiljada eura. Kenanu Kurtoviću je, prema informacijama Istrage, pomagala najmanje jedna osoba.

Kenan Kurtović: uhapšen zbog krijumčarenja 15 kilograma heroina

Istražni organi su Kenana Kurtovića pratili posljednjih dvanaest mjeseci, nakon što je primijećeno da često, čak i tokom pandemije, prelazi iz BiH u Hrvatsku, tvrdeći da je u tranzitu. No, sve do sada istražitelji nisu uspjeli zadokumentovati jer je Lepi, kako je nadimak Kenana Kurtovića, bio vrlo oprezan. Ovo, inače, nije prvi put da je Kurtović uhapšen zbog krijumčarenja droge. U decembru 2009. godine mu je suđeno na Sudu BiH, gdje je i nepravomoćno osuđen na dvije godine zatvora.

“U vremenskom periodu od septembra 2008. godine do 05. marta 2009. godine, u namjeri pribavljanja finansijske koristi, a nakon što je postao pripadnik zločinačke organizacije, u smislu čl. 1. st. 19. Krivičnog zakona BiH, što podrazumijeva da je kao pripadnik imao unaprijed tačno određenu ulogu u organizovanoj grupi koju je izvršavao po nalozima sebi „pretpostavljenih“, gdje je bez ovlaštenja nabavio, od njemu poznatih lica, veću količinu opojne droge heroin, a radi dalje međunarodne prodaje”, navedeno je u presudi Suda BiH.

Policijske agencije sumnjaju da je Kurtovićev “pretpostavljeni” turski državljanin Ačik Džan (Acik Can). On je 2016. godine protjeran iz Bosne i Hercegovine nakon što ga je Obavještajno-sigurnosna agencija BiH proglasila osobom opasnom po nacionalnu sigurnost BiH. Prije toga, Džana je Tužilaštvo BiH optužilo zbog organiziranog kriminala u predmetu “Exclusiv”, kada mu je suđeno zajedno sa braćom Hamdom Dacićem i Harisom Zornićem (ranije Ljutvija Dacić). Svi optužene Sud BiH je u decembru 2014. godine pravosnažno oslobodio.

Osim turskog državljanstva Džan posjeduje i državljanstvo Srbije gdje je živio nakon protjerivanja iz BiH. Godinama je bio pod istragom i njemačke policije koja je dokumentovala njegove kontakte sa Kenanom Kurtovićem koji je sada uhapšen u Hrvatskoj.  I Kurtović, osim državljanstva BiH, posjeduje i državljanstvo Srbije. Rođen je u Priboju 1981. godine.

Dodik zaprijetio scenarijem iz ‘92. godine: Preuzet ćemo kasarne u RS i postaviti svoje stražare

“Upućujem te na ‘92. godinu, kako su to uradili Slovenci”, kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nakon pitanja Istrage da objasni na koji će način pripadnike Oružanih snaga BiH izbaciti sa teritorije RS-a ukoliko se taj entitet povuče iz sporazuma o vojnim snagama na nivou BiH.

“Znači, nasiljem?”, konstatirali smo.

“Molim”, začuđen je bio član Predsjedništva BiH.

“Upućujete na ‘92. godinu”, konstatirao je novinar Istrage.

“Upućujem te kako su to Slovenci radili. Fino, zablokirali kasarne i rekli da ovi momci koji ne valjaju njima, a tu je bilo i Bošnjaka. Malo se sada i modernizovalo”, rekao je Dodik.

U nastavku izjave, Dodik je govorio o anketiranju pripadnika Oružanih snaga BiH, tvrdeći da je 80 posto Srba ustvrdilo da želi napustiti vojsku na nivou BiH. Onda je dodao da će snage Republike Srpske preuzeti kontrole nad kasarnama u RS-u.

“Pa ćemo staviti na raspolaganje novim strukturama Vojske RS-a te kasarne i ostalo i reći ćemo ko smije, a ko ne smije ući”, kazao je Dodik.

Na konstataciju novinara Istrage da je to oružana pobuna, član Predsjedništva je rekao da nikoga neće dirnuti i da nikome neće faliti dlaka s glave.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je govorio i o susretu sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim. Priznao je da je od Lavrova tražio pomoć, ali ne vojnu.

“Neku drugu pomoć jesam, vojnu nisam”, rekao je Dodik ne precizirajući, i nakon ponovnih upita, koju je pomoć tražio.

“Tražio sam ekonomsku, ovakvu-onaku. Vazdušnu. Sve što dođe iz Rusije, doći će avionom. Treba nam sanitetski materijal, treba ovo, treba ono”, rekao je Dodik prije nego je prasnuo u smijeh.

Kasnije je dodao da je to samo šala. No, nekoliko puta tokom svog obraćanja je kazao da se ne šali kada je u pitanju udar na institucije BiH.

Prije nego je je Dodik počeo konferenciju za medije, u zgradi Vlade RS u Istočnom Sarajevu se pojavilo nekoliko zvaničnika sigurnosnih agencija sa nivoa BiH. Među njima je bio i direktor SIPA-e Darko Ćulum, inače dugogodišnji policijski kadar blizak Miloradu Dodiku.

Tokom beogradskog sastanka sa Sergejem Lavrovim: Milorad Dodik od Rusije tražio pomoć u naoružanju

Kada se prošle sedmice u Beogradu sreo sa Sergejem Lavrovim, Milorad Dodik je od ruskog ministra vanjskih poslova zatražio vojnu pomoć.

Prema informacijama Istrage, sigurnosne agencije u BiH raspolažu informacijom da je Dodik od Lavrova tražio pomoć u naoružanju ukoliko bi u skorom periodu došlo do oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini.

Da je tokom beogradskog susreta Dodik razgovarao o “vojnoj pomoći” Rusije, potvrđuju i njegove riječi izgovorene u emisiji Telering koja se emituje na javnom servisu Republike Srpske (RTRS).

“Ako je potrebno, branit ćemo je (Republiku Srpsku) i našim snagama. I neka se niko ne zavarava da to nije tako. Ako dođe do toga da će NATO nešto intervenisati, mi ćemo zatražiti pomoć od naših prijatelja koji su nam rekli, jasno i glasno, da oni svoje prijatelje nikada ne ostavljaju na cjedilu”, kazao je Dodik.

Tokom intervjua sa Matom Đakovićem, Dodik je govorio o eventualnim sukobima u BiH, navodeći da oružane policijske formacije iz Federacije nemaju pravo preći na teritoriju Republike Srpske.

“Ukoliko pređu, to ćemo smatrati agresijom i zatražit ćemo pomoć od prijatelja”, ponovio je Dodik.

Na samom kraju intervjua, član Predsjedništva BiH iz RS-a je kazao da je o “stvarima o kojima je pričao na RTRS-u”, razgovarao i sa ruskim ministrom vanjskih poslova.

“Razgovarao sam sa Lavrovim, noć prije. Razgovarali smo o svim pitanjima pa i ovim o kojima smo razgovarali Vi i ja”, rekao je Dodik svom domaćinu Đakoviću.

Lider SNSD-a je, podsjećamo, najavio da će Narodna skupština Republike Srpske povući svoju saglasnost na osnivanje Oružanih snaga BiH koje blisko sarađuju sa NATO-om i oružanim snagama članica NATO-a.

Zbog približavanja BiH NATO-u, Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu u martu je ove godine zaprijetila Bosni i Hercegovini.

“U slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a naša zemlja će morati reagirati na ovaj neprijateljski korak”, pisalo je u izjavi ruske ambasade u BiH.

Tada su pozvali “prijatelje u BiH da dobro razmisle” isplati li im se to, iznoseći pritom brojne tvrdnje kako je NATO u današnjem svijetu suvišan, neučinkovit te prije svega neprijateljski orijentiran prema Rusiji.

Čelnici RS-a godinama gaje dobre odnose sa Ruskom Federacijom. U aprilu prošle godine, na poziv Milorada Dodika, grupa ruskih vojnika došla je u Republiku Srpsku uz obrazloženje da pomažu prilikom dezinfekcije.

ruski “vojni” medicinari koji su bili u Banja Luci

Ono što je bitno napomenutim, graničari su tada skenirali samo dva pasoša ruskih “vojnih medicinara” koji su vojnim avionom sletjeli u Banja Luku.

Nakon što su “dezinfikovali RS”, ruske vojnike je u Mostar pozvao i lider HDZ-a Dragan Čović.

“U skladu sa zahtjevom NJ.E. dr. Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne Skupštine BiH, za pružanje medicinske pomoći Univerzitetskoj kliničkoj bolnici Mostar od strane Ruske Federacije 1. maja ove godine bit će upućena u Mostar ruska medicinska ekipa koja se sastoji od 24 medicinska radnika i 5 jedinica posebne tehnike za dezinfekciju. Ruska medicinska ekipa će ući na teritoriju BiH s teritorije Srbije” navedeno je u dopisu Ambasade Ruske Federacije koji je u aprilu prošle godine dostavljen bh. vlastima.

Ovom jedinicom, inače, komanduje general-major Mihail Černišov, načelnik hemijske, biološke i radijacijske zaštite Zapadnog vojnog okruga čije je sjedište u Sankt Petersburgu.

U jednom od brojnih intervjua za specijalizirane ruske časopise, general Černišov je govorio da su njegove “jedinice pokazale svoju sposobnost kamufliranja trupa”, te “proučavanja infekcije u području vode, zraka, uzoraka tla”.

Saradnja oružanih formacija Ruske Federacije i RS-a traje već dugo. Prema Sporazumu Ministarstva unutrašnjih poslova RS i Uprave policije Moskve iz 2016. godine moskovski specijalci obučavali su pripadnike Specijalne policije MUP-a Republike Srpske.

Osim policijske saradnje, posljednjih je mjeseci intenzivirana saradnja i “civilnih zaštita”. Naime, 8. oktobra ove godine predstavnici Republičke uprave Civilne zaštite RS-a boravili su u “Srpsko-ruskom humanitarnom centru u Nišu”.

“U narednom periodu biće održani i drugi vidovi obuka za pripadnike Republičke uprave civilne zaštite RS”, navedeno je na sajtu Civilne zaštite RS.

Kada je prije nekoliko godina otvoren “Srpsko-ruski humanitarni centar” u Nišu, srbijanski mediji su ga označavali kao rusko sjedište za špijunažu na Balkanu.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...