Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv deset osoba zbog sumnje da su počinili krivično djelo ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici. Istraga.ba otkriva da je optužnica podignuta protiv Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hamida Bahte, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušine, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žiška. Među optuženima nema Kerima Lučarevića koji je bio obuhvaćen istragom, ali je zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja krivični predmet protiv njega razdvojen.
Dokument iznad ovog pasusa je, zapravo, akt Tužilaštva BiH. U njemu vidite da je predmet protiv optuženih formiran 2018. godine, odnosno šest godina nakon što je, prethodno, 2012. godine Tužilaštvo BiH donijelo naredbu o obustavi istrage protiv Ejupa Ganića, Jovana Divjaka, Hasana Efendića i još jedanaest osoba u slučaju „Dobrovoljačka“.
Odluku o obustavi istrage protiv bivših visokih i vojnih zvaničnika BiH Ejupa Ganića, Jovana Divjaka, Hasana Efendića, Zaima Backovića, Jusufa Pušine, Emina Švrakića, Dragana Vikića, Fikreta Muslimovića, Dževada Topića, Jovice Berovića, Rešada Jusupovića, Jusufa Kecmana, Damira Dolana i Ibrahima Hodžića Tužilaštvo BiH je donijelo 2012. godine zbog toga što je postupajući (međunarodni) tužilac ocijenio da u Dobrovoljačkoj ulici, 2. i 3. maja 1992. godine, uopće nije počinjen ratni zločin, jer je kolona JNA vozila bila “legitiman vojni cilj”. Međutim, nakon što su porodice oštećenih, odnosno porodice pripadnika JNA koji su stradali u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, uputile apelaciju Ustavnom sudu BiH, Tužilaštvo BiH je formiralo komisiju koja bi trebala razmotriti ponovo otvaranje istrage. U komisiji su bili tužioci Gordana Tadić, pokojni Milorad Barašin, Aleksandar Faladžić, Stanko Blagić, Mirza Hukeljić, Sena Uzunović i još jedna službenica Tužilaštva BiH. Komisija se, prema informacijama Istrage, nikada nije uspjela usaglasiti o ponovnom otvaranju istrage, jer su Sena Uzunović i još jedna službenica Tužilaštva BiH konstatirali da ne postoji zakonski osnov za ponovo pokretanje. Tužilac Mirza Hukeljić je već bio pripremio i odluku kojom je definitivno okončan predmet Dobrovoljačka. Međutim, nekoliko mjeseci poslije, bivša glavna državna tužiteljica je samostalno donijela naredbu o provođenju istrage protiv osoba koje su već ranije “oslobođene” istrage. Bila je to, dakle, 2018. godina. Upravo te godine je Ustavni sud BiH je usvojio apelaciju Bogdane Tomović i Gordane Gvozdenović te naložio Tužilaštvu BiH da “bez daljih odlaganja preduzme mjere s ciljem odlučivanja o pritužbama protiv naredbe o neprovođenju istrage od 17. januara 2012. godine”.Četiri godine kasnije, Gordana Tadić je razriješena, a vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanko Kajganić je parafirao optužnicu protiv Ejupa Ganića i drugih.
Podsjećamo, prilikom povlačenju kolone nekadašnje JNA (Jugoslavenske narodne armije), 3. maja 1992. godine u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, poginulo je sedam, a ranjeno 14 osoba.
U službenom automobilu Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, a koji je bio sastavni dio “eskorta” državnog ministra za ljudska prava i izbjeglice Miloša Lučića, preko međudržanih je granica krijumčarena droga. To su, ukratko, “operativna saznanja policijskih agencija prikupljena tokom višemjesečne istrage Tužilaštva BiH u okviru koje je, sredinom ove sedmice, uhapšen i pritvoren ministrov tjelohranitelj Miloš Nikolić.
“Tužilaštvo BiH provjerava operativna saznanja da je jedan od članova udruženja, osumnjičeni Miloš Nikolić, kao policijski službenik Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, pored ostalog, vršio transport opojne droge iz susjednih država u Bosnu i Hercegovinu, koristeći se tom prilikom službenim vozilima a koji je neposredno raspoređen da obezbjeđuje Miloša Lučića, ministra u Vijeću ministara BiH s kojim je u kumskim odnosima, te isti poznaje policijske službenike što mu omogućava prelaske državne granice bez kontrola”, navedeno je u prijedlogu za određivanje pritvora Milošu Nikoliću koji je u subotu prezentiran na Sudu Bosne i Hercegovine.
Dokument prezentiran na Sudu BiH
Sud BiH je odredio pritvor Milošu Nikoliću i njegovim pomagačima Jasminu Hodi, Daliboru Lugonji i Ehvadu Kajaniji zbog osnovane sumnje da su se bavili prodajom i krijumčarenjem droge speed. Prilikom jedne takve isporuke, Nikolić je i uhapšen.
Prema dokumentima iz istrage, pratilac ministra Miloša Lučića se 21. aprila ove godine, sa još jednom nepoznatom osobom u Gradišci sreo sa izvjesnim “Akijem” i “Mikijem”. Miloš Nikolić tada nije znao da su u pitanju policijskih službenici. Sa Akijem i Mikijem je još 9. aprila u Istočnom Sarajevo dogovorio isporuku 10 kilograma speeda za hrvatsko tržište. Obavezao se da će drogu prebaciti do Gradiše. Dvanaest dana kasnije to je i učinio. Našli su se u Tržnom centru Market AS u Gradišci. Nikolić je pozvao “Akija” i “Mikija” da pregledaju robu. U tim trenucima, prikriveni istražitelji su bili ozvučeni i primopredaje je snimljena. Prikriveni istražitelji “Aki” i “Miki” su, potom, Milošu Nikoliću predali 10 hiljada eura i još 7800 KM, jer je dogovorena isporuka koštala – 14 hiljada eura- Prilikom primopredaje, Nikolić je istražiteljima rekao da ima auto sa skrivenim spremnikom i da može isproručiti 20 kilograma droge koja bi bila prebačena do Pule. Nakon primopredaje, Nikolić i prikriveni istražitelji su se razišli. Pet minuta kasnije, Miloš Nikolić je uhapšen. Kod njega je pronađen novac koji je zaradio od prodaje speeda.
Istražiteljima će kasnije reći da ministar Miloš Lučić nema veze s njegovim biznisom. Osim što je ministar nekoliko puta urgirao za njega.
Slovenački biznismen Rok Snežič tokom 2022. godine u Bosnu i Hercegovini nije ulazio legalnim putemevima, potvrđeno je za Istraga.ba u Graničnoj policiji BiH.
“Njegovog imena nema registriranog u sistemu Granične policije, što znači da legalno nije ulazio u BiH”, kazano nam je u ovoj policijskog agenciji nadležnoj za granice Bosne i Hercegovine.
To znači da je Rok Snežič, biznismen blizak slovenačkom premijeru Janezu Janši, 12. aprila ove godine obmanuo Sud u Mariboru kada je svoj izostanak opravdao tvrdnjom da je “na liječenju u Bosni i Hercegovini”.
Naime, 12. aprila ove godine pred Okružnim sudom u Mariboru treći put nije održao ni pripremno ročište u slučaju Roka Snežiča, kojeg tužilaštvo tereti da je oštetio povjerioce u ličnom stečaju koji je proglašen 2013. godine. Kako sud i dalje nije uručio poziv optuženima, sudija Vanja Verdel Kokol najavila je oštrije mjere.
Sutkinja Verdel Kokol je tada, objavili su slovenački mediji, objasnio da je sud više puta pokušavao Snežiču uručiti poziv preko nadležne policijske stanice. Nijednom, međutim, nije pronađen na adresi. Krajem februara su, ipak, uspjeli da stupe s njim u kontakt, ali im je rekao da je u inostranstvu i da se vraća kući 8. aprila. Policija je već 8. aprila spremno čekala Roka Snežiča, ali on se nije pojavio u Sloveniji. U novom telefonskom razgovoru Snežič je rekao da je “još uvijek u Bosni i Hercegovini, gdje ga čeka operacija nakon povrede kuka, te da će oporavak trajati tri do četiri mjeseca”.
U Graničnoj policiji, međutim, potvrđuju za Istraga.ba da Rok Snežič tokom 2022. godine uopće nije bio u Bosni i Hercegovini. Jednostavno, Snežiču je, odlikom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu jer je proglašen osobom opasnom po nacioalnu sigurnost. Zabrana je, kako saznajemo, još uvijek na snazi.
Zvanično, Rok Snežič je posljednji put na teritoriji Bosne i Herceogivne boravio u februaru prošle godine i to dva dana prije nego je protiv njega provedena velika međunareodna policijska akcija na teritorijama BiH, Hrvatske i Slovenije.
Snežič je, naime, na teritoriju BiH ušao ilegalno 28. februara 2021. godine i nije registriran njegov prelazak preko granice. Međutim, dan kasnije, 1. marta 2021. godine, pojavio se na Graničnom prijelazu Gradiška. To je izazvalo pometnju pripadnika Granične policije BiH, jer je Snežič 31. decembra 2020. godine napustio BiH kada mu je saopćeno da više nema pravo ulaziti na teritoriju naše države. Ipak, na kraju su mu graničari BiH dopustili da napusti BiH i formalni prelazak preko granice registriran je 1.3. 2021. godine, u 21 sat i 30 minuta. Od tada u sistemu GP-a nema registriranih prelazaka osobe po imenu Rok Snežič.
Ovaj slovenački biznismen, objavljivali smo u nekoliko navrata, povezan sa Janezom Janšom, a sam je u medijima tvrdio da je savjetnik aktualnog slovenačkog premijera. Javnosti u BiH je postao poznat 2017. godine kada je obznanjeno da je Prijedorčanka Dijana Đuđić donirala 450 hiljada eura za kampanju Janšinog SDS-a. Kasnije će se ispostaviti da je cjelokupan biznis vodio Rok Snežič, koji je, angažirajući djevojke iz Bosne i Hercegovine, preko fiktivnih firmi oprao oko 47 miliona maraka.
Iako je posjedovalo sve dokaze o pranju 25 miliona eura preko BiH, Tužilaštvo BiH nikad nije podiglo optužnicu protiv tri bh. državljanke povezane sa Rokom Snežičem koji je krajem 2020. godine protjeran iz BiH. Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA u maju 2019. godine podnijela je izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv Dijane Đuđić, Tanje Subotić Došen, Jelene Sladojević i pravnog lica Govinda d.o.o. Brčko. Međutim, Tužilaštvo BiH kojim je tada rukovodila Gordana Tadić nije našlo “elemente” za podizanje optužnice protiv prijavljenih niti je ikada saslušalo Roka Snežiča, osuđivanog perača novca koji je, zapravo, glavni organizator sumnjivih transakcija uglavnom obavljanih preko OTP banke čiji je suvlasnik ruski oligarh Megtet Rahimkulov.
Prijedorčanka Dijana Đuđić bliska je prijateljica Roka Snežiča koji je posljednjih godina intenzivirao svoje poslove u Banja Luci. Na Snežičev nagovor ona je angažovala svoje prijateljice da u Austriji, Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji otvore račune preko kojih je transferisano oko 25 miliona eura novca nepoznatog porijekla. Jedan dio tog novca, objavljivali su mediji ranije, završio je na računu Slovenske demokratske stranke Janeza Janše. No, to je bila samo jedna sumnjiva transakcija. Istraga.ba u posjedu je svih dokaza o ovom međunarodnom kriminalu koje Tužilaštvo BiH ne želi procesuirati. Štaviše, tokom mandata Gordane Tadić Tužilaštvo BiH se proglasilo nenadležnim za istraživanje ovog kriminala.
Miloš Nikolić, pratilac ministra za za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Miloša Lučiča, uhapšen je u četvrtak zbog sumnje da je trgovao opojnom drogom spid, saznaje Istraga.
Da je uhapšen njihov policijski službenik, potvrdili su nam i u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH. Prema informacijama Istrage, Nikolić je uhapšen prilikom prodaje 10 kilograma droge spid. On je mjesecima bio meta Tužilaštva BiH koje je, u saradnji sa hrvatskim kolegama iz USKOK-a, angažiralo prikrivene istražitelje koji su u nekoliko navrata od Miloša Nikolića kupovali spid. Posljednji “simulirani otkup”, obavljen je u četvrtak ujutro kada su hrvatski policajci, za potrebe istrage, od Nikolića otkupili 10 kilograma spida. Akcija je provođena mjesecima i nosila je oznaku Dijamant.
“U policijskoj akciji „Dijamant“ u toku su pretresi na području Gradiške, Istočnog Sarajeva i Sarajeva zbog sumnje da su počinjena krivična djela u vezi sa nedozvoljenom trgovinom narkoticima”, saopćeno je u četvrtak iz SIPA-e.
Pretresi su izvršeni zbog postojanja osnova sumnje da su počinjena krivična djela organizovani kriminal, neovlašteni promet opojnim drogama i zloupotreba položaja ili ovlaštenja.
Prema informacijama Istrage, do sada su uhapšene četiri osobe. Pored Miloša Nikolića, uhapšen je i Dalibor Lugonja, kriminalac koji je ranije nekoliko puta osuđivan zbog trgovine narkoticima. Ali vratimo se Milošu Nikoliću, pripadniku Direkcije za koordinaciju policijskih tijela koji je uhapšen prilikom primopredaje 10 kilograma spida. On je posljednjih mjeseci bio na bolovanju, nakon što je tokom novogodišnjih praznika zadobio teške tjelesne povrede. Naime, u jednom hotelu na Zlatiboru, u Srbiji, ministar Lučić je boravio sa svojom suprugom i obezbjeđenjem. U ranim jutarnjim satima došlo je do incidenta zbog pjesme koju je tražila ministrova supruga. U fizičkom obračunu je stradao je Miloš Nikolić, pratilac ministra Lučića.
Ministar Lučić i Miloš Nikolić godinama blisko sarađuju. Obojica su kadrovi Nenada Nešića, predsjednika DNS-a i aktualnog zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.Uhapšeni Nikolić povezan je sa Aleksandrom Mičićem, koji je u kriminalnim krugovima poznat kao Aco Makedonac. I Mičić je hapšen zbog trgovine narkoticima.
Ruska Federacija opet je lažno optužila Bosnu i Hercegovinu, ustvrdivši da 167 bh. državljana trenutno ratuje u ukrajini, na sntrani vlasti iz Kijeva.
Naime, Glavna uprava za međunarodnu vojnu saradnju Ministarstva odbrane Ruske Federacije dostavila je 16. aprila vojnom atašeu BiH u Moskvi akt u kojem je izneseno nekoliko optužbi na račun Bosne i Hercegovine.
“Prema dostupnim informacija,a, nekoliko tisuća stranih državljana stiglo je u Ukrajinu kao plaćenici , kako bi sudjelovali u neprijateljstvima protiv Oružanih snaga Ruske Federacije. U Ukrajinu je do danas stiglo 167 državljana BiH, od kojih se 17 vratilo, a nenadoknadivi gubici su 24 osobe”, navedeno je u aktu Glavne uprave za međunarodnu vojnu saradnju Ministarstva odbrane Ruske Federacije koji je u posjedu Istrage.
Ruski zvaničnici dalje navode “činjenicu da relevantne strane državljane kvalificiraju kao plaćenike koji ne podliježu normama međunarodnog humanitqarnog prava”.
“S obzirom na oružani obračun koji je u tijeku, polazimo od činjenice da će se nenadoknadivi gubici građana BiH povećati”, zaprijetili su Rusi.
Podsjećamo, sredinom februara ove godine ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je u intervju RT-u da je Zapadni Balkan postao leglo kriminala gdje se regrutiraju plaćenici u sukobima koje potiču Amerikanci. Naveo je kako su “militanti iz Kosova, Albanije i Bosne i Hercegovine regrutirani kako bi ‘izbacili Rusiju iz balansa’, što uključuje i njihovo slanje u Donbas (istočnu Ukrajinu)”.
Tada su reagirali bh. zvaničnici, demantirajući navode ruskog ministra vanjskih poslova.
“U ovom trenutku nijedan državljanin Bosne i Hercegovine ne nalazi se na području Ukrajine na strani ukrajinskih snaga”, saopćeno je tada iz Ministarstva sigurnosti BiH.
Slična izjava uslijedila je i iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.
“Ako gospodin Lavrov ima neke informacije o takvim aktivnostima u BiH nadam se da ih je i prije nego ih je javno objavio podijelio sa našim sigurnosnim službama. Zvaničnici bi trebali u javnosti iznositi samo provjerene informacije. Posebno kada govore o drugim državama i posebno kada je u pitanju sigurnost ili stabilnost”, saopćila je tada ministriva vanjskih poslova BiH Bisera Turković.
No, Ruska Federacija je nastavila sa optužbama na račun BiH. Najovija je uslijedila krajem prošlke sedmice.
Predmet Veliki park godinama je vođen kao – “Jerko Doko i drugi”. Onda je na poziciju glavne državne tužiteljice imenovana Gordana Tadić i u roku od tri mjeseca Jerko Doko je “nestao” iz predmeta. Umjesto protiv prvoosumnjičenog bivšeg HDZ-ovog ministra odbrane Bosne i Hercegovine, optužnica je podignuta protiv Dragana Vikića i Jusufa Pušine. Evo dokaza.
U ljeto 2016. godine na čelu Tužilaštva BiH je bio Goran Salihović. Predmet Veliki park je bio u fazi istrage, a državni u tužioci su sumnjičili prvog ministra odbrane RBiH Jerka Doku i druge da su počinili krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. U pitanju je ubistvo osam pripadnika JNA srpske nacionalnosti, zarobljenih u transportera u kvaru koji se nalazio na području sarajevskog naselja Dobrinja.
“Nakon toga su zarobljenici odvedeni na lokalitet Velikog parka, u blizini Doma policije u središtu Sarajeva, gdje su ubijeni rafalnim pucanjem iz vatrenog oružja”, navedeno je kasnije u činjeničnom opisu optužnice.
Istraga u ovom slučaju je pokrenuta 2006. godine i deset godina je predmet vođen pod imenom – Jerko Doko i drugi. Na fotografiji ispod je cenzurisani dio zapisnika o saslušanju jednog od svjedoka Tužilaštva BiH.
“Zapisnik o saslušanju svjedoka sastavlje. dana 1.6.2016. godine u prostorijama Tužilaštva-Tužiteljstva BiH u Sarajevu, u krivičnom predmetu broj: T 20 0 KTRZ 00003255 06 protiv osumnjičenih Jerka Doke i drugih, zbog krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. Krivičnog zakona BiH”, navedeno je u ovom dokumentu.
Dakle, 1. juna 2016. godine prvoosumnjičeni za slučaj Veliki park je bio Jerko Doko, kadar HDZ-a BiH koji je 1992. godine, u vrijeme ovog zločina, bio ministar odbrane u Vladi Republike Bosne i Hercegovine. U tom je trenutku glavni tužilac Tužilaštva BiH bio Goran Salihović. Nepuna četiri mjeseca kasnije, Prvostepena disciplinska komisija VSTV-a suspendirala je Gorana Salihovića s pozicije glavnog državnog tužitelja. Za vršiteljicu dužnosti imenovana je Gordana Tadić koja stupa na funkciju 29. septembra 2016. godine.
Sve dok Gordana Tadić nije stupila na funkciju vršiteljice glavne tužiteljice, predmet Veliki park je, rekosmo, vođen kao “Jerko Doko i drugi”, što je značilo da je bivši ministar odbrane iz HDZ-a BiH bio prvoosumnjičeni u ovom sličaju. A onda obrat. Tri mjeseca kasnije, Tužilaštvo BiH saopćava da je podiglo optužnicu za slučaj Veliki park.
“Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) podiglo je optužnicu protiv Dragana Vikića, Jusufa Pušine, Nermina Uzunovića zvanog Šok i Mladena Čovčića zvanog Rogatica zbog ratnog zločina u Sarajevu. Optužnica je podignuta zbog zarobljavanja, ubistva i skrivanja tijela osam pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) srpske nacionalnosti u aprilu 1992. godine. Optuženi se terete da su u svojstvu zapovjednika i pripadnika policijskih snaga u Sarajevu bili informisani o zločinu ili tome svjedočili, nakon čega su propustili da sankcionišu počinioce i spriječe skrivanje tijela. Zarobljenici su ubijeni u Velikom parku u blizini Doma policije u centru Sarajeva, a prema navodima optužnice, u tome su učestvovali Uzunović, Čovčić i druge osobe”, saopćeno je iz Tužilaštva BiH 29. 12. 2016. godine.
Dakle, od predmeta Jerko Doko i drugi, Gordana Tadić je napravila poredmet Dragan Vikić i drugi. Jerko Doko je, rekosmo, prvi ministar odbrane RBiH koji na tu funkciju imenovan kao kadar HDZ-a BiH.
Dragan Vikić i Jusuf Pušina su bili visoki policijski zvaničnici RBiH. Jerko Doko je bio zadužen za odbranu. Ratni zarobljenici su, prema pravnim normama, u nadležnosti vojnih snaga. No, Tužilaštvo BiH je odlučilo optužiti policijske zvaničnike, koje je Sud BiH nepravosnažno oslobodio.
“Oslobađaju se od optužbe”, rekao je sudija Zoran Božić nakon što je pročitao imena optuženih Dragana Vikića, Jusufa Pušine, Nermina Uzunovića zvanog Šok i Mladena Čovčića.
Tako je Sud Bosne i Hercegovine nepravosnažno oslobodio Drgana Vikića i druge svih optužbi za ratne zločine koje im je Tužilaštvo BiH stavljalo na teret.
Podsjećamo, 27. decembra 2016. godine, Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv četiri osobe zbog sumnje da su bile upoznate ili svjedočile zarobljavanju, ubistvu i skrivanju tijela osmorice pripadnika Jugoslavenske narodne armije (JNA) u aprilu 1992. u Sarajevu.
Dragan Vikić, Jusuf Pušina, Nermin Uzunović zvani Šok i Mladen Čovčić zvani Rogatica su, prema Tužilaštvu BiH, kao pripadnici policijskih i sigurnosnih struktura, znali i bili informirani o zarobljavanju osam pripadnika JNA srpske nacionalnosti iz transportera u kvaru koji se nalazio na području sarajevskog naselja Dobrinja.
“Nakon toga su zarobljenici odvedeni na lokalitet Velikog parka, u blizini Doma policije u središtu Sarajeva, gdje su ubijeni rafalnim pucanjem iz vatrenog oružja, u čemu su učestvovali optuženi Uzunović, Čovčić i druge osobe”, navodi se u optužnici.
Iz Tužilaštva BiH je tada saopćeno da se optuženi terete da su “u svojstvu zapovjednika i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), policijskih snaga i rezervnog sastava policije u Sarajevu bili informisani ili lično svjedočili zločinu, nakon čega su propustili da uhapse, procesuiraju i sankcioniraju počinitelje i spriječe uklanjanje dokaza i skrivanje tijela”.
Odbrana optuženih je, iznoseći završne riječi tokom februara i marta aove godine, ustvrdila da nema dokaza da su Vikić i drugi odgovorni za ovaj zločin.
“Ne postoji odgovornost nadređenog bez jasno opisanog osnovnog djela. Tužilac nije dokazao nijedan od elemenata da bi mu se sudilo kao nadređenoj osobi (…) Tužilaštvo je moralo dokazati efektivnu kontrolu nadređenog. Gdje nema efektivne kontrole, nema ni odgovornosti”, rekla je u završnim riječima Vikićeva braniteljica Adna Dobojlić.
Sudsko vijeće Suda Bosne i Hercegovine je uvažio stavove odbrane pa je, tako, izreklo oslobađajuću presudu svim optuženim u ovom predmetu.
On je lice sa crvene potjernice. Za njim traga Interpol. U Nizozemskoj su ga hapsili zbog pranja novca i on bi, formalno, trebao biti u kućnom pritvoru. Tužilaštvo BiH za njim traga zbog trgovine kokainom. Prije tri godine prijetio je autoru ovog teksta. Sada se javio iz svog skrovišta, sa nepoznate adrese. Ime mu je Mirza Gačanin i on je stric Edina Gačanina Tita, vođe moćnog narko kartela Tito i Dino.
Otkako je za njim raspisana potjernica, razgovarali smo tri puta. Pristao je na snimanje svih razgovora. No, u ovom tekstu objavljujemo samo njegovu zvučnu poruku koju nam je poslao 11. aprila.
Nekoliko sati prije iz Tužilaštva BiH su saopćili da je “tužilac Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju uputio je prema pravosudnim institucijama Kraljevine Holandije zahtjev za izručenje pravosuđu Bosne i Hercegovine osumnjičenog M.G., koji se duže vrijeme nalazi u Holandiji”.
Inicijali M.G. znače – Mirza Gačanin. A “tužilac Posebnog odjela” se zove Dubravko Čampara. On je krajem marta zatražio raspisivanje Interpolove potjernice za Mirzom Gačaninom zbog sumnje da je učestvovao u krijumčarenju pištolja i kokaina iz Slovenije, Hrvatske i Nizozemske. Čampara je ove informacije prikupio iz aplikacija Sky, tokom istrage protiv kriminalne grupe Dušana Lovrenovića, iz Gradiške. On je, naime, osumnjičen da je u maju 2021. godine organizirao krijumčarenje dvanaest pištolja iz Slovenije u Nizozemsku. Osim toga, Gačanin je, preko Lovrenovića, uspio iz Brede prebaciti kilogram kokaina na područje Splita.
“Sve i da je tako, šta Bosna i Hercegovina ima s tim?”, pita se Mirza Gačanin.
Za njega sve ovo ima drugu pozadinu. Već dugo je, kaže, u sukobu sa Edinom Gačaninom, sinom svoga pokojnog brata Miralema.
“Nazvao sam ga prije nekoliko godina preko kriptovanog telefona i pitao zašto je platio moje ubistvo. On je samo rekao – ja sam boss”, tvrdi Mirza Gačanin
Edin Gačanin je šef narko kartela Tito i Dino. Istražuju ga brojne svjetke policijske agencije. Mafijašku karijeru Edin Gačanin je počeo u nizozemskom gradu Breda. Organizirao je velike isporuke kokaina iz Perua u Evropu. Onda je preselio u Dubai, odakle sa mafijaškim organizacijama Camorra i Kinahan kontroliše evropsko tržište kokaina. Mirza Gačanin je ostao da živi u Nizozemskoj. U maju 2020. godine je uhapšen zbog optužbi za pranje novca u Bredi. Pušten je na slobodu godinu kasnije. Određen mu je kućni pritvor. No, onda je raspakovana aplikacija Sky i pronađeni su podaci o njemu i njegovim poslovima. Iako je, prema podacima iz Sky, Mirza Gačanin vodio poslove u zemljama EU, državni tužilac Dubravko Čampara se proglasio nadležim za vođenje istrage.
“On (Čampara) hoće namjerno mene dolje da me ubiju u zatvoru, pošto će Dino platiti 200 hiljada. Pošto je platio 500 može i 200 ili 100. Za sto hiljada eura će me čuvari objesiti i reći objesio se sam. Nismo ludi. Čampara radi za Dinu”, tvrdi Mirza Gačanin.
Početkom februara Mirza Gačanin je, putem svoje bivše braniteljice Lejle Čović, ponudio tužiocu Čampari nagodbu. Priznao bi krivicu u zamjenu za godinu dana zatvora. Evo Čamparinog odgovora.
Dopis tužioca Dubravka Čampare
“U odnosu na navedeni prijedlog Tužilaštvo BiH je saglasno da zaključi sporazum sa osumnjičenim Gačanin Mirzom na način koji je to predložila odbrana. Međutim, u konkretnom slučaju ne postoje zakonski uvjeti za zaključivanje sporazuma s obzirom da Tužilaštvo BiH u ovom predmetu još uvijek nije okončalo istragu”, napisao je tužilac Čampara.
I dok je vodio pregovore sa odbranom Mirze Gačanina, tužilac Čampara je Sudu biH poslao zahtjev za raspisivanje međunarodne potjernice za njim. Potjernica je raspisana u drugoj polovini marta. Tužilaštvo BiH o tome nije obavještavalo javnost. No, kada je Mirza Gačanin stupio u kontakt sa Istragom, i kada su tu informaciju dobili pojedini pripadnici Federalne uprave policije, Tužilaštvo BiH je naprasno izdalo saopćenje o “događaju” starom nekoliko sedmica. Mirza Gačanin tvrdi da je sve ovo povezano.
“Opće je poznato da je (Aljoša) Čampara uzeo pare od Dine (Edina Gačanina) preko Meme (Gordana Memije) za ona odijela. Onu opremu policijsku, specijalnu. Svi Dinini pratioci su iz reda Čampare. Sve ih trenirao Branimir Crnogorac koji je Čamparin savjetnik. I Čampara sada je uhapsio Aleksandra Nikolića i na osnovu njega sad gura meni nešto”, objašnjava Mirza Gačanin.
Dokazi koje smo prikupljali proteklih godina potvrđuju Gačaninove navode. Nekoliko puta smo objavljivali izvještaj FUP-a, prema kojem je Aljša Čampara, brat tužioca Dubravka Čampare, zadužio jedan komplet uniforme koje je pripadnicima Specijalne jedinice FUP-a, preko Federalnog ministarstva unutrašnih poslova donirao Edin Gačanin Tito.
Dalje, fotografije Edina Gačanina Tita iz Dubaija dokazuju da su bivši pripadnici FUP-a, koji su zaposleni u mandatu Aljoše Čampare, sada angažovani kao pratioci vođe ovog narko kartela.
Na fotografiji su, s lijeva na desno, Ibrahim Miladin (bivši pripadnik FUP-a), Edin Gačanin Tito, Jason Woodham (trener), Dženis Kadrić (bivši pripadnik FUP-a) i Harun Sadiković (džudista porijeklom iz Bihaća).
Ibrahima Miladina i Haruna Sadikovića trenirao je Branislav Crnogorac, savjetnik federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare.
Harun Sadiković i Branislav Crnogorac
Dalje, prema informacijama Istrage, savjetnica Aljoše Čampare Mirela Bubalo nekoliko je puta, tokom posljednja tri mjeseca, boravila u restoranu u Istočnom Sarajevu čiji je vlasnik Aco Makedonac. No, o tome ćemo uskoro.
“Tužilaštvo BiH još uvijek nije donijelo odluku o preuzimanju krivičnog gonjenja, te ukoliko ista bude donesena bit ćete blagovoremeno obaviješteni”, piše u dopisu kojeg je 3. marta ove godine državni tužilac Ćazim Hasanapsahić uputio Tužilaštvu Kantona Sarajeva iz kojeg su, prethodno, zatražili da Tužilaštvo BiH preuzme kompletnu istragu o uzrocima smrti Dženana Memića.
Tako je državni tužilac Hasanspahić i formalno odbio zahtjev Tužilaštva Kantona Sarajavo koje je namjeravalo kompletan predmet predati u nadležnost Tužilaštva BiH. Podsjećamo, u septembru 2019. godine, nakon sastanaka Ifeta Ferageta i Muriza Memića sa Gordanom Tadić i Ćazimom Hasanspahićem, Tužilaštvo BiH je saopćenjem obavijestilo javnost da je ova institucija “pokrenula istragu protiv određenih osoba zbog krivičnog djela organiziranog kriminala”, a u vezi sa navodnim propustima tokom istrage o događaju na Ilidži, kada je u februaru 2016. godine smrtno stradao Dženan Memić.
Muriz Memić, Gordana Tadić, Ifet Feraget i Ćazim Hasanspahić
Početkom februara 2021. godine, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su Zijada Mutapa i Hasana Dupovca zbog sumnje da su prikrivali dokaze i opstuirali istragu o slučaju Memić. Zijad Mutap je otac Alise Mutap, djevojke Dženana Memića koja je bila s njim u noći kada je stradao. Iste noći i Alisa Miutap je zadobila povrede glave i vrata, ali tužilac Ćazim Hasanspahić je procijenio da i ona prikriva dokaze o događaju na Ilidži, pa je u junu 2021. godine odlučio da je uhapsi. Tada se tužiocu Hasanspahiću u “istrazi o istrazi” priključio i državni tužilac Dubravko Čampara, inače brat federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare kojeg je porodica Memić optuživala za prikrivanje dokaza sve dok se on, na kraju, nije učlanio u Narod i Pravdu.
U julu prošle godine Tužilaštvo BiH je optužilo pet osoba da su se udružili u kriminalnu grupu koja je prikrivala dokaze i nepoznate počinitelje nepoznatog krivičnog djela na Ilidži. Optužnica je podignuta protiv protiv Zijada Mutapa i njegove kćerke Alise, policajaca Hasana Dupovca i Josipa Barića te recepcionara iz hotela Ilidža Muamera Ožegovića. Uglavnom, Zijad Mutap je optužen da je “u periodu od 8. februara 2016. godine pa nadalje, organizovao grupu za organizirani kriminal koju su pristupile navedene osobe”, a sve radi prikrivanja dokaza o načinu smrti Dženana Memića.
Pet osoba je, naime, optuženo za organizirani kriminal iz člana 342. stavovi 1 i 2 u vezi sa prižanjem pomoći počinitelju nakon počinjenog krivičnog djela, protuzakonito posredovanje, davanje lažnog iskaza i sprečavanje dokazivanja.
No, u optužnici nije navedeno ko je počinilac krivičnog djela, tako da se ne zna kome su optuženi pomogli. Drugo, tužilac Hasanspahić navodi da nije poznat način smrti Dženana Memića, odnosno da se ne zna da li je u pitanju saobraćajna nesreća ili ubistvo.
Sud BiH je ubzro potvrdio optužnicu, suđenje je počelo, a tužioci Ćazim Hasanspahić i Dubravko Čampara su u sudnici saopćili kako “nemaju objektivnih dokaza” o ovom slučaju. Istovremeno, porodica Memić zastupana po advokatu Ifetu Feragetu je optuživala Tužilaštvo Kantona Sarajevo da ne vodi istragu o ubistvu, odnosno o samom događaju na Ilidži tokom kojeg je smrtno stradao Dženan Memić, a teško povrijeđena njegova djevojka Alisa Mutap.
dio optužnice u predmetu Mutap i drugi
Još u februaru prošle godine Istraga.ba je objavila tekst u kojem je navedeno da “TužilaštvoBiH , ipak, nije riješilo “slučaj Dženan Memić”, jer su hapsili članove organizirane kriminalne grupe kojom rukovodi “NN lice”. Svi dokumenti koje je, uz saglasnost Gordane Tadić, potpisao državni tužilac Ćazim Hasanspahić, zapravo, dokazuju da se slučaj nije pomakao s mrtve tačke i da je akcija hapšenja Hasana Dupovca i Zijada Mutapa provedena samo da bi Tužilaštvo BiH u javnosti prikazalo da nešto radi.
“Tužilaštvo BiH u navedenom predmetu istrage osumnjičenim Dupovac Hasanu, Hrvat Nedžadu i Veljović Nebojši stavlja na teret da su u periodu od 8.02. 2016. godine pa nadalje, pristupili grupi za organizirani kriminal formiranu od strane NN lica, a koja grupa je organizirana radi prkrivanja dokaza o načinu smrti Dženana Memića”, navedeno je u dokumentu Tužilaštva BiH koji smo tada objavili.
Nakon ovoga uslijedile su oštre reakcije advokata Ifeta Ferageta koji je ustvrdio da se ovim tekstom ometa Istraga te da “časni Ćasim Hasanspahić” ima namjeru da riješi okolnosti stradanja Dženana Memića. No, godinu kasnije sllučaj se nije pomakao s mrtve tačke Sve ono što smo i najavili – dogodilo se. Tužilaštvo BiH uopće nije namjeravali da riješi slučaj stradanja Dženana Memića, već su, na osnovu subjektivnih dokaza, tužioci Dubravko Čampara i Ćazim Hasanspahić optužili osobe kojima je sredinom ove sedmice Sud BiH ukinuo sve mjere zabrane.
Sredinom marta ove godine, kantonalna zastupnica Naroda i Pravde i sestra Dženana Memića, Arijana Memić zatražila je od Tužilaštva Kantona Sarajevo informaciju o tome “koje su radnje poduzeli u saradnji s MUP-om KS za pokretanje istrage za krivično djelo ubistvo”.
Međutim, skoro mjesec ranije Tužilaštvo Kantona Sarajevo je zatražilo od Tužilaštva BiH da preuzmu kompletan predmet o slučaju Dženan Memić, jer tužioci Čampara i Hasanspahić već vode “istragu o istrazi”. Ali državni tužioci su, ipak, odbili voditi istragu u ovom slučaju. A ukoliko se odluče preuzeti predmet, svi će “blagovremeno biti upoznati”.
Irski narkoboss Daniel Kinahen od početka ove sedmice nalazi se na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država. Istovremeno, američke vlasti raspisale su nagardu od pet miliona dolara za informaciju koja bi dovela do hapšenja članova kartela Kinahan. Dan Kinahan već godina živi u Dubaiju i, prema policijskim izvorima, blisko sarađuje sa kartelom Tito i Dino kojim upravlja bosanskohercegovački državljanin Edin Gačanin zvani Tito. O vezama klanova Kinah i Tito i Dino pisali smo proteklih godina, a iste informacije su proteklih dana objavili i mediji u Sjevernoj Irskoj, ali i francuski Le Mond.
“Organizirana kriminalna grupa Kinahan u Evropu krijumčari smrtonosne narkotike, uključujući kokain, te predstavlja prijetnju cijeloj legalnoj ekonomiji kroz svoju ulogu u međunarodnom pranju novca”, rekao je podsekretar za terorizam i finansijsku obavještajnu službu Ministarstva finansija SAD-a Brian E. Nelson.
Članovi mafijaške porodice Kinahan godinama žive u Dubaiju, odakle, sarađujući sa najvećim mafijaškim organizacijama, organizuju krijumčarenje velikih količina u Evropu. Pored Christopher Vincent Kinahan Seniora i njegovog sina Christopher Vincent Kinahan Juniora, najbitniji član ove mafijaške grupe je Daniel Kinahan. On je, zapravo, vođa ove kriminalne organizacije.
“Irski državljanin Daniel Joseph Kinahan (Daniel Kinahan), koji trenutno živi u Dubaiju, bio je određen da djeluje ili navodno djeluje za ili u ime, direktno ili indirektno, KOCG. Svaki član KOCG-a odgovara Danielu Kinahanu, za kojeg se vjeruje da vodi svakodnevne operacije organizacije. Daniel Kinahan je dao instrukcije članovima KOCG-a da pošalju novac raznim pojedincima koji služe zatvorske kazne, uključujući osobu osuđenu za pokušaj ubistva u ime KOCG-a i osobu koja je zatvorena za ubistvo u ime KOCG-a. Daniel Kinahan, koji nabavlja velike količine kokaina iz Južne Amerike, igra sastavnu ulogu u organiziranju opskrbe drogom u Irskoj i pokušava olakšati uvoz kokaina u Ujedinjeno Kraljevstvo. Poznato je da je Daniel Kinahan koristio lažne lične dokumente”, saopćeno je u ponedjeljak, 11. aprila, iz Ministarstva finansija SAD-a.
Američka ambasadorica u Irskoj Clair Cronin saopćila je da je borba protiv ove mafijaške porodice “hitan prioritet za predsjednika Bajdena i američke vlasti. Ona je potvrdila da će onome ko dostavi informaciju koja dovede do hapšenja šefa ovog kartela kao nagrada biti isplaćeno pet miliona dolara.
Daniel Kinahan je jedan od vladara boksa. On je, objavio je prije tri dana britanski Guardiana, bio menadžer i savjetnik Tysona Furyja i mnogih drugih vodećih borcama u Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Istraga.ba je u oktobru prošle godine objavila kako super kartel koji djeluje iz Dubaija, a čiju su članovi bili šefovi italijanske Camore, irske kriminalne organizacije Kinahan, marokanske mafije pod vodstvom Ridouana Taghija i narko kartela Tito i Dino, godinama prali novac preko spektakularnih mečeva u svijetu boksa. O karijeri Tysona Furya brinuo se lično Daniel Kinahan koji je od ove sedmice na crnoj listi SAD-a.
It’s official FURY VS JOSUAR AGREED FOR NEXT YEAR, I got to smash @bronzebomber first then I’ll annihilate @anthonyfjoshua #WEARESPARTANS
Nagrađivana irska istraživačka novinarka Nicola Tallant 30. je septembra prošle godine objavila knjigu “Clash of the Clans: Uspon irskih narkosa i prljava tajna boksa”. Glavni lik je Daniel Kinahan, irski narko boss koji godinama živi u Dubaiju. U februaru 2020. godine, na BBC-u je, u okviru emisije Panorama, emitiran dokumentarni film istraživačkog novinara Darragha Meclntyra, posvećen boxu i mafiji. I ovdje je glavni lik je – Daniel Kinahan, čovjek kojeg je sudija Vrhovnog suda u Irskoj 2018. godine označio kao jednog od šefova međunarodne grupe koja kontrolira narko tržište. Dvije godine kasnije, u februaru 2020. godine irska novinarka Nicola Tallant objavit će tekst u kojem će kartel Daniela Kinahana dovesti u vezu sa bh. državljaninom Edinom Gačaninom – Titom.
tekst Nicole Tallant: veze Kinahana i Edina Gačanina Tita
Američki portal Insider.com, 7. oktobra prošle godine će, pozivajući se na novinarku Nicolu Tallant, objaviti da je klan Kinahan udružio snage s najvećim kokainskim barunima u Evropi.
“Prema Tallantu”, piše Insider.com,”to uključuje nizozemskog kriminalca Ridouana Taghija, čileanskog trgovca narkoticima Richarda Eduarda Riquelmea Vega, zvanog El Rico, talijanskog mafijaškog bosa Raffaelea Imperialea i Bosanaca Edina Gačanina iz zloglasnog kartela Tito i Dino”.
Radeći za online magazin Žurnal.info, urednik Istrage je još u avgustu 2019. godine objavio seriju tekstova u kojima je objavljen identitet vođe narko kartela Tito i Dino, i u kojima je navedeno da je ovaj kartel povezan sa italijanskom, južnoameričkom i irskom mafijom. Ova policijska shema pokazuje veze članova kartela Kinahan sa Edinom Gačaninom Titom.
Super kartel: policijska shema
“Policijske agencije su zadokumentovale da je Edin Gačanin imao stalne kontakte sa Ridouanom Taghijem, Richardom Riquelmeom, Raffaeleom Imperiale zvani Pasta, Noufalom Fasih zvanim “Mr. Couscous”, koji je član kriminalne skupine iz Sjeverne Irske okupljene oko porodice Kinahan. Ridhuan Taghi je, također, djelovao u Holandiji i za njim je raspisana međunarodna Interpolova potjernica zbog povezanosti sa brojnim ubistvima. Holandske vlasti nude 100 hiljada eura za bilo kakvu informaciju o njemu, a policijske agencije te države prije sedam dana su objavile da se Taghi vjerovatno skriva u Dubaiju, gdje se trenutno nalazi i vođa kartela Edin Gačanin. U Holandiji je djelovao i Gačaninov partner Richard Riquelme, čileanski kriminalac, jedan od najopasnijih kriminalaca na svijetu koji je krajem 2017. godine uhapšen u Kolumbiji na osnovu potjernice iz Holandije. Riquelme je u martu prošle godine izručen holandskim vlastima koje ga terete za međunarodnu trgovinu narkoticima. Treći Gačaninov partner je Rafaele Imperiale zvani Pasta, jedan od čelnih ljudi talijanske mafije Camorra. Policijske agencije raspolažu informacijama da je Imperiale svoj novac uglavnom ulagao kupujući nekretnine u Dubaiju, ali i slike Vincenta van Gogha koje su 2002. godine ukradene u Holandiji, a koje je on kasnije kupio za 100 miliona eura. I Edin Gačanin, kako smo već naveli, kupuje nekretnine u Dubaiju, a u tim poslovima su mu pomagali članovi njegove porodice koja je porijeklom iz Sarajeva”, objavljeno je 1. avgusta u tekstu Žurnal.info.
Edin Gačanin već godinama živi u Dubaiju, a o njegovoj sigurnosti brinu bivši pripadnici Specijalne jedinice Federalne uprave policije.
Edin Gačanin (krajnje desno) sa pratiocima u Dubaiju
Francuski Le Mond je, pozivajući se na svoje sagovornike, prije tri dana objavio priču o Kinahanu, navodeći da je irski mafijaš sarađivao sa Edinom Gačaninom Titom, koji ima odlične veze sa proizvođačima kokaina u Južnoj Americi (Kolumbija i Peru).
“Super kartel” ili “Macro Mafia” – tako će ovu kriminalnu skupinu označiti istraživački novinari širom svijeta koji u svojim tekstovima pominju kartel Tito i Dino.
“Kumovi Makro mafije, super kupole koja kontrolira drogu u Europi”, glasio je naslov teksta objavljenog prošle godine u italijanskom sedmičniku Espresso koji izdaje La Republica.
Novinarka Floriana Bulfon piše da je u Dubaiju “samit čelnika kartela koji upravljaju trgovinom drogom na Starom kontinentu” i da oni “dolaze iz Italije, Holandije, Čilea i Bosne”.
Prema istom tekstu, Bosnu i Hercegovinu “zastupa” Edin Gačanin zvani Tito. On je, objavljivali smo nakoliko puta na Istraga.ba, jedan od vođa najmoćnijeg kartela Evrope.
Kada su u septembru 2020. godine peruanski specijalci u regiji Cusco proveli su operaciju u džungli i unuštili devet laboratorija za proizvodnju kokaina, najuticajniji mediji u toj državi su kokain poezali sa narko bossom koji djeluje pod nadimkom Tito.
“Ova droga, pronađena u dolini Apurímac, Ene i Mantaro (Vraem), kao i 4.500 kilograma hemijskih sirovina i kontroliranih proizvoda, pronađenih u tom mjestu, pripadali su trgovcima drogom poznatim pod imenom ‘Negro’ i ‘Tito'”, objavio je 22. septembra jedan od najutjecajnih peruanskih listova La Republica.
Tito je u Bosni i Hercegovini posljednji put boravio u septembru 2016. godine. Spavao je u hotelu Bristol, čuvali su ga pripadnici Specijalne jedinice FUP-a, a dobrodošlicu mu je poželio biznismen GOrdan Memija, koji je, nedavno, kazao da će, bude li Tito ponovo dolazio u BiH, biti njegov domaćin.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
