U Sarajevu je u subotu navečer uhapšen Denis Stojnić. Ovog MMA borca koji se bavi ugostiteljstvom uhapsili su pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo. Stojnić je uhapšen po nalogu Tužilaštva BiH.
On je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa organiziranim kriminalom. Koristio je aplikaciju Sky. Istraga.ba je više puta pisala o Stojniću koji je bio povezan sa Elvisom Keljmendijem. Stojnić je putovao i u Dubai gdje je sarađivao sa visokopozicioniranim članovima narko kartela Tito i Dino. Živio je na relaciji Nizozemska – Bosna i Hercegovina.
Stojnić je vlasnik nekoliko ugostiteljskih objekata u Sarajevu. U jednom od njih je i uhapšen.
Srbijanski državljanin (identitet poznat redakciji Istrage) optuživan i osuđivan za brojne prevare, otkrio je zatvorskom čuvaru u Vojkovićima da je čuo kako Admir Arnautović Šmrk i još jedan pritvorenik u tom zatvoru govore kako treba “ubiti tužioca Dubravka Čamparu koji ne radi Sky” i još jednog nepoznatog pripadnika MUP-a Republike Srpske, saznaje Istraga.ba. Iskaz ovog prevaranta, povezanog sa srbijanskom obavještajnom agencijom BIA jedini je trag da “kriminalne organizacije pripremaju” likvidaciju tužioca Čampare. Sve ostalo je bila predstava za javnost koja je rezultirala time da tužilac Čampara dobije neposrednu policijsku zaštitu.
Vijest o ugroženosti tužioca Čampare prvo je objavila banjalučka Alternativna televizija koja se nalazi pod sankcijama SAD-a. Ista televizija, bliska SNSD-u i sigurnosnim strukturama Republike Srpske, vrlo brzo je objavila da je u pretresima na Sokocu pronađeno oružje (snajper i automatska puška) koja se dovodi u vezu sa ubistvom tužioca Čampare. No, iz više izvora, Istraga saznaje da pronalazak ovog oružja nema nikakve veze sa navodnim ugrožavanjem sigurnosti državnog tužioca Dubravka Čampare koji je posljednjih godina jedan od miljenika srbijanskih sigurnosnih agencija. Tome ćemo se vratiti malo kasnije.
Priča o “pripremi likvidacije” Dubravka Čampare počinje 27. oktobra, kada zatvorskom čuvaru u Vojkovićima prilazi srbijanski državljanin koji se nalazi u ekstradicijskom pritvoru i saopćava da je čuo kako narko diler Admir Arnautović Šmrk priča o tome kako treba ubiti tužioca Čamparu i nepoznatog policajca. Istog dana o svemu su obaviještene policijske agencije i Tužilaštvo BiH. Ali tog dana nisu poduzete nikakve aktivnosti. Tek dan kasnije, Tužilaštvo BiH izdaje naredbu da se pretrese zatvor. Ništa nije pronađeno, a osobe koje je pomenuo svjedok insajder su negirale da da pripremaju ubistvo tužioca Čampare. No, tada na scenu stupaju čelnici MUP-a Republike Srpske koji dojavljuju banjalučkoj Alternativnoj televiziji da se u zatvoru u Vojkovićima priprema likvidacijan tužioca Čampare.
“Ubistvo se planira kao poruka tužiocima Tužilaštava BiH. Nalaže se svim Upravama da preduzmu pojačane mjere i aktivnosti na svom području, te u slučaju dolaska do korisnih informacija odmah obavijeste Upravu za organizovani i teški kriminalitet”, rekao je za ATV direktor Policije Republike Srpske Siniša Kostrešević.
Sat ranije, kao uvod u cijelu, ATV je objavio da je na Sokocu MUP RS pretresao objekte i pronašao oružje “koje ima veze sa pretresom u Vojkovićima”. Kasnije će pronađeno oružje ATV dovesti u vezu sa pripremanjem ubistva tužioca Čampare, iako grupa sa Sokoca nema nikakve veze sa osobama koje je “insajder”, povezao sa pripremom ubistva tužioca Tužilaštva BiH. Inače, “svjedok insajder” se nalazi u ekstradicionom pritvoru, a svjedočenje u ovom predmetu ga može spasiti izručenja. Inače, tužilac Čampara je u stalnom kontaktu sa visokopozicioniranim zvaničnicima MUP-a Republike Srbije, a već smo objavljivali detalje o sumnjivom postupanju u slučaju izručenja Darka Eleza. Tužioca Čamparu je javno hvalio i bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin koji je trenutno jedan od glavnih favorita za direktora Bezbjednosno-informativne agencije Srbije.
“Želim da pohvalim predsjednika Dodika, minista Lukača, direktora Policije RS Kostreševića i tužioca Čamparu koji je iz zajedničkih organa”, rekao je u martu ove godine Aleksandar Vulin, kandidat za direktora BIA-e.Uskoro detalji o slučaju “priprema likvidacije Dubravka Čampare” pic.twitter.com/ArVHuMYueY
“Ja moram da se zahvalim policiji Republike Srpske, moram da se zahvalim predsjedniku Dodiku i ministru Lukaču i direktora policije Kostreševića. Ali isto tako i tužioca za organizovani kriminal koji je iz zajedničkih organa, s kojima smo uspjeli da razriješimo slučaj Elez”, kazao je u martu ove godine Aleksandar Vulin.
Srbijanska obavještajna agencija BIA-a često je proteklih godina plasirala lažne informacije o pripremama likvidacije srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. No, osobe koje su navodno pripremale ubistvo nikada nisu procesuirane ili osuđene zbog ugrožavanja predsjednika Srbije.
Crnogorski advokati Dragoljub Đukanović i Bojana Franović u razgovoru za podcast „Trag“ kategorični su da komunikacija putem SKY aplikacije ne može da predstavlja dokaz u sudskim postupcima. Pri tom se pozivaju na praksu evropskih sudova u predmetima zasnovanim na SKY komunikacijama.
„Većina sudova je u startu započela postupke, bila su određena hapšenja, pokrenute su istrage, međutim, kada je počelo da se utvrđuje na koji način se došlo do tih komunikacija i koliko su one zakonito izuzete, odnosno koliko su autentične, onda su sudovi polako počeli da mijenjaju svoje stavove i da donose odluke kojima se ukidaju pritvori, obustavljaju istrage, zastaje s postupcima, upućuju se pitanja višim nadležnim sudovima kako nešto da se tumači, kako da se primijeni“ – objašnjava advokatica Franović.
Ona ističe da postoji razlika u tome da li je država u kojoj se vodi postupak članica EU ili ne. Prema riječima advokatice Franović dosta toga se radi na osnovu evropskog istražnog naloga, koji je međunarodni instrument i primjenjuje se u okviru zemalja članica EU. U Njemačkoj su , kako ističe, počele da se donese odluke u kojima se navodi da je procedura međunarodna za primjenu tog evropskog naloga prekršena.
„Samim tim imate sada najnovije odluke u Njemačkoj koje traže od Tužilaštva da se pribave novi dokazi i informacije o tome kako je SKY izuzet, ko je dao saglasnost i kako je tekla cijela ta procedura. Imate i novu odluku koja je nama najinteresantnija i najbitnija, a to je odluka suda u Francuskoj, koja kaže da je jako bitno da se provjeri da li su postojali određeni certifikati sa tehnološkog aspekta, način na koji se pristupilo serveru i izuzimanju podataka sa servera, te da li su ispunjeni svi neophodni uslovi za izuzimanje, a potom i skladištenje podataka. Osim toga postavlja se i pitanje na koji način su podaci skladišteni“, napomenula je u razgovoru za novo izdanje podcasta Trag advokatica Franović.
Ona objašnjava da je upravo odluka francuskog suda veoma važna jer se traži provjera načina na koji je sky komunikacija pribavljena. Sudovi u Crnoj Gori, sa druge stane, smatraju da nema razloga da se sumnja u ono što su im dostavili Francuzi.
„E sada kako izgledaju odluke u kojima mi kao Crna Gora ne želimo da preispitujemo rad francuskih nadležnih organa, a sa druge strane Francuska zaista počinje da preispituje rad svojih organa i da li su isti bili zakoniti“ zapitala se Franović.
Franović podsjeća da prvi slučaj u Višem sudu u kom se pojavila SKY komunikacija, nije prihvaćena kao dokaz već je naloženo da se preispita kako je su ti dokazi pribavljeni, da li su postojale određene naredbe, procedure i da li su one ispoštovane. Dva mjeseca kasnije, sudovi su ipak, počeli da prihvataju SKY kao dokaz pozivajući se na ovaj princip međunarodnog povjerenja uzajmnog da nema potrebe da se u ovoj fazi postupka preispituju rad nadležnih organa Francuske.
„Nikada nismo dobili objašnjenje zašto je promijenjen stav, sada počinjemo da sudimo pa ćemo istrage vjerovatno voditi na glavnom pretresu“- navodi Franović.
Njen kolega Dragoljub Đukanović, osim toga, ističe da se optužnice u kojima se pojavljue kao branilac zasnovane isključivo na SKY kominikaciji.
„ Neki sporadični dokazi koji se tu nude i koji figuriraju u tim optužnicama, apsolutno ne mogu da budu potpora ovoj SKY komunikaciji. Za mene kao i za većinu branilaca u Crnoj Gori, a i u regionu ta SKY komunikacija je nepouzdan dokaz. EUROPOL je u dokumentima dostavljenim nadležnim organima Crne Gore jasno naglasio da je SKY komunikacija nešto što bi samo trebalo da pruži potporu u operatvnom radu tužilaštva i policije, nikako da bude dokaz. Šta više naznačeno je da se ne može koristiti kod trećih organa“ – kazao je Đukanović.
On istovremeno napominje da niko nije pružio dokaz o tome, na koji način je SKY komunikacija povezana sa drugim dokazima i osumnjičenim licima.
„Odakle dokaz da su baš oni koristili te telefone i koristili tu SKY komunikaciju i šta je u tim porukama, ako postoje, pisano. Ni u jednom od ovih predmeta nisam našao, barem u slučajevima gdje imamo optužnice, da je oduzet jedan jedini kriptovani telefon kojim bi dokazao da je neko vlasnik tog telefona, da ga je on koristio i da je on bilo šta pisao, govorio“ – kaže Đukanović.
Odgovarajući na pitanje sa kolikim stepenom pouzdanosti se može povezati jedan telefon na kojem je bila instalirana navedena aplikacija sa osumnjičenim licem ukoliko kod tog lica prilikom pretresa telefon nije pronađen prilikom pretresa Franović i Djukanović navode da prema njihovim saznanjima ni jedan telefon nije pronađen.
„Na koji način telefom povezati sa licem, neku šifru tamo koju daje EUROPOL, stvarno ne znam. Lično mislim da ne postoji apsolutno nikakv način da se poveže. Pričati o tome da postoji slika nečija neđe, za mene je apsurd. Niti imate telefon u rukama osumnjičenog, niti imate činjenicu da ga je kupio, gdje ga je kupio, kako ga je platio, račun za taj telefon. Nemate bilo kakav podatak da se neka šifra koja postoji odnosi na to i to lice. Moraćemo da povjerujemo EUROPOL-u, a EUROPOL je policija. Da je to tako u krivičnom postupku ne bi postojali ni tužilaštvo ni sudovi. Tvrdim da ne postoji nijedan pouzdan dokaz da je neko lice koristilo taj i taj telefon“ kategoričan je advokat Đukanović.
Za njega će biti veoma interesantno šta će IT stručnjaci reći o svemu ovome jer kako navodi riječ je o sadržaju koji je podložan promjenama.
„Ko je to presreo? Neki haker? Ima li on neku dozvolu to da radi? Da li je on neki vještak? Da li mu je data neka naredba? Oćemo od neprava da napravimo pravo. Ko je napravio ključ? Svi ćute. Mi ne znamo ko je napravio taj ključ. Ako postoji ključ. Mi imamo samo optužnice – u redu, SKY komunikacju koja je poslata – u redu, ali ništa dalje ni kako ni što ni je li mijenjana ili nije mijenjana“ – kaže Đukanović.
Njegova kolegnica objašnjava do kakvih saznanja su došle njihove kolege iz zemalja članica EU, koje su angažovale stručnjake kako bi im objasnili čitav postupak.
„Ono do čega su oni došli svojim istragama je da se vrlo vjerovatno radi o hakovanju servera, da se vjerovatno ne radi o zakonitoj i legalnoj metodi. Pojavile su se neke informacije da je 2018.godine u Holandiji, a ne u Francuskoj, otkriven ključ, da je traženo od holandskog istražnog sudije da odobri putem naredbe izuzimanje podataka, da je to odbijeno upravo zbog toga što ta metoda nije bila u skladu sa njihovim nacionalnim zakonom. A onda je 2020.godine formiran zajednički istražni tim u kojem su navodno Francuzi otkrili taj ključ“ kazala je Franović.
Dodaje i da su u Velikoj Britaniji advokati otišli korak dalje i angažovali stručnjaka koji je utvrdio da ne postoji način da se potvrdi autentičnost materijala koji je izuzet.
„Što znači da uopšte ne mora biti tačno ono što piše u tim komunikacijama. Sadržina je podložna promjenama i to je odgovor stručnjaka sa kojima smo mi razgovarali, s tim što su nam dopunili odgovor i rekli da postoji metod za provjeru da li je došlo do mijenjanja“ kazala je Franović.
Crnogorski advokati su, dodaje, pokrenuli inicijativu koju je potpisalo više od 100 advokata iz žemalja okruženja, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, koji su podržali tezu da SKY komunikacija apsolutno ne može da bude dokaz u postupku. Potpisi advokata se još prikupljaju i oni će se na kraju obratiti javnosti. Očekuje da i Advokatske komore zauzmu stav po ovom pitanju.
Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo uhapsili su sarajevskog advokata Zlatka Ibrišimovića, saznaje Istraga. Hapšenje je izvršeno po naredbi Tužilštva BiH.
Advokat Ibrišimović je bio branilac Admira Arnautovića Šmrka koji je nedavno uhapšen zbog organiziranog kriminala.
Ibrišimović je, sumnja se, pominjan u Sky aplikaciji u kontekstu nezakonitih radnji.
Na osnovu informacija prikupljenih iz Sky aplikacije, nedavno je uhapšen Ibrišimovićev klijent Admir Arnautović Šmrk. On se trenutno nalazi u pritvoru, a osumnjičen je za organizirani kriminal u vezi sa trgovinom drogom i pranjem novca. Šmrk je ranije pravosnažno osuđivan zbog trgovine narkoticima
Falsifikovani glasački listići pronađeni su u Glavnom centru za brojanje prilikom ponovnog prebrojavanja listića za predsjednika Republike Srpske, saznaje Istraga.ba.
Na svim falsifikovanim listićima bio je glas za Milorada Dodika. Ovi listići pronađeni su prilikom ponovnog brojanja i kontrole u Glavnom centru za brojanje koji se nalazi u Zetri. Falsifikovani listići su, za sada, korišteni na biralištima u Bratuncu i Šekovićima.
“Nije u pitanju fotokopija nego paralelna štamparija. U pitanju je drugačiji je papir (bijeli papir) drugačiji dizajn i font slova. Strelica koja pokazuje okreni stranu je iskrivljena. Nijedan od dva vodena žiga se ne nalazi na papiru”, kazao je naš sagovornik uključen u provjeru glasačkih listića.
Listići su, kako saznajemo, ubačeni u vreće sa glasačkim materijalom. Prethodno su zapakovane vreće žiletom razrezane sa strane, iz njih je izvađen dio glasačkih listića i stavljeni su drugi, falsifikovani listići na kojima je zaokruženo ime Milorada Dodika. Razrezane vreće su kasnije zalijepljene uskom selotejp trakom.
Podsjećamo, Centralna izborna komisija BiH je naredila ponovo brojanje i kontrolu glasačkih listića koji se odnose na izbore sa predsjednika Republike Srpske. Još u izbornoj noći pojavile su se informacije o izbornim prevarama. Prvo je kandidatkinja opozicije Jelena Trivić proglasila pobjedu, ali je ubrzo to učinio i njen protukandidat Milorad Dodik.
Prilikom ponovnog prebrojavanja listića utvrđena su odstupanja prilikom popunjavanja zapisnika. Sva odstupanja bila su u korist Milorada Dodika. No. sada su otkriveni i falsifikovani glasački listići.
“Nisu u pitanju fotokopije. U pitanju su listići koji su za potrebe ovog kriminalna štampani u nekoj štampariji. No, ta štamparija nije imala zaštićeni papir niti vodene žigove koji su korišteni prilikom štampanja redovnih glasačkih listića”, pojasnio je sagovornik istrage.
CIK je, podsjećamo, u subotu navečer objavio rezultate izbora za sve nivoe vlasti, osim za predsjednika Republike Srpske. Odlučeno je da će ovi rezultati biti objavljeni kada se steknu uslovi. No, sada se, nakon pronalaska falsifikovanih listića, otvara mogućnost poništavanja izbora.
Prošlomjesečni službeni put Admira Suljagića u Laktaše i Banja Luku odredio je većinu u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću koja je imenovala Milanka Kajganića za glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Na tom je putu, saznaje Istraga, direktor Sekretarijata VSTV-a obećao pravosudnim kadrovima iz Republike Srpske da će ubijediti Halila Lagumdžiju da promijeni stav u vezi sa Kajganićevim izborom.
“Popustite me”,napisat će Halil Lagumdžija novinaru Istrage kao odgovor na pitanje da li je počeo lobirati za Milanka Kajganića protiv čijeg je imenovanja donedavno bio.
Kažemo, bio. Jer sve dok Admir Suljagić nije otputovao u Banja Luku i Laktaše Lagumdžija je uvjeravao svoje prijatelje i kolege VSTV-a da Kajganić neće proći. Onda je uslijedio dogovor sa Srđanom Forcom, članom VSTV-a iz Banja Luke i neformalnim “šefom” srpskih kadrova u VSTV-u.
Priča počinje na sjednici Podvijeća za izbor glavnog državnog tužitelja. Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija je, nakon zatvaranja konkursa, bio član Komisije koja je obavljala intervjue sa kandidatima. Tada je, prema informacijama Istrage, dao sve petice Milanku Kajganiću i Miroslavu Janjiću kako bi, obrazložio je kolegama, zadržao neutralnost. Kajganić je, zahvaljujući glasovima Srđana Force i Snježane Petković, preskočio Janjića, ali na sjednici Podvijeća je, preglasavanjem Milanko Kajganić je bio prvorangirani sa 131,4 boda. Na drugom mjestu je, nakon što su mu Forca i Petkovićeva drastično umanjili ocjene, bio Miroslav Janjić. On je zaostajao za Kajganićem svega 1,6 bodova. S obzirom na to da je proces ocjenjivanja bio kontaminiran, predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija je na sjednici predložio poništavanje konkursa. Srđan Forca i Snježana Petković su bili protiv, ali su drugu članovi VSTV-a podržali Lagumdžijin prijedlog. No, predsjednik VSTV-a je ubrzo nakon toga imao razgovor sa Admirom Suljagićem i odlučio se za promjenu mišljenja.
“Vi nemate m…”, reći će Lagumdžiji član VSTV-a Mustafa Šabić, nakon što se uoči septembarske sjednice predsjednik Vijeća predomislio.
Iako je dan uoči sjednice predložio poništavanje konkursa, Lagumdžija se nakon razgovora sa svojim “mentorom” Admirom Suljagićem predomislio, pa je članovima Vijeća predložio izjašnjavanje o Milanku Kajganiću za oktobarsku sjednicu.
“Nije bilo nikakvog pritiska da imenujem Kajganića”, rekao je nakon sjednice VSTV-a Halil Lagumdžija.
Ali zbog čega je, onda, predsjednik VSTV-a za trideset dana tri puta promijenio mišljenje?
Prvo je, podsjećamo, kao član Komisije za izbor glavnog tužioca dao najveće ocjene Kajganiću i Janjiću, uvjeravajući kolege da je to dio njegove strategije koja će rezultirati izbacivanjem Milanka Kajganića iz utrke za glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Već naredne sedmice, krajem septembra, Lagumdžija će predložiti poništavanje konkursa za izbor glavnog tužioca. No, tada na scenu stupa Admir Suljagić koji preko Drine Galičića, svog prijatelja iz projekata i Delegacije EU, uspijeva isposlovati “međunarodnu podršku” za ubrzavanje procesa izbora glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Lagumdžija, stoga, na samoj sjednici VSTV-a mijenja svoj stav.
“Gospodo, u ovako jeftino režiranom filmu ja ne želim učestvovati. Izvolite, poništavajte, radite šta hoćete”, kazao je na prošloj sjednici VSTV-a član Vijeća Sanin Bogunić, obraćajući se direktno predsjedniku Halilu Lagumdžiji.
I kada je morao birati između članova VSTV-a i Admira Suljagića, Lagumdžija je izabrao ovog drugog. Na današnjoj sjednici VSTV-a je glasao za imenovanje Milanka Kajganića za glavnog tužioca. Osim Lagumdžije, Kajganića su uglavnom podržali kadrovi iz RS-a okupljeni oko Srđana Force s kojim je Suljagić u proteklom periodu dogovarao brojna imenovanja. Forca je, objavljivali smo nekoliko puta, u porodičnim vezama sa odbjeglim ratnim zločincem Ljubanom Ećimom koji je povezan sa srbijanskim podzemljem. Danas imenovani Milanko Kajganić je, prema snimcima koje je Istraga objavila prošle godine, bio involviran u misiju spašavanja generala Milomira Savčića, optuženog da je počinio genocid u Srebrenici. No, to Suljagiću i Lagumdžiji nije smetalo. Naprotiv.
Istraga.ba će u narednim danima objaviti interne dokumente VSTV-a koji se odnose na proces imenovanja i koji dokazuju na koji su način Suljagić, Forca i Lagumdžija vršili imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija u BiH.
Članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH na današnju sjednicu pozvali su v.d. glavnog tužioca Milanka Kajganića koji će predstaviti svoj program rada kao glavni tužilac Tužilaštva BiH koji je ostao jedini kandidat u igri za glavnog tužioca.
U ovom trenutku niko ne može predvidjeti ishod današnje sjednice.
Nakon povlačenja kandidature tužioca Miroslava Janjića o čemu je obavijestio VSTV 29. septembra i ispadanja iz utrke tužiteljice Diane Kajmaković koja ja pod američkim sankcijama, Kajganić je ostao jedini na listi, piše nap.
Članovi Vijeća će postaviti pitanja Kajganiću nakon čega će se pristupiti glasanju. Dobri poznavaoci prilika u bh. pravosuđu ističu da je cijela procedura kontaminirana te da bi najbolje bilo ponoviti cijelu proceduru bez obzira na pritiske i međunarodne zajednice i drugih lobista.
No, ni svi članovi VSTV-a neće moći glasati. S obzirom da u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Tužilaštvo BiH predstavlja Biljana Simeunović ona neće glasati za izbor novog glavnog tužioca jer se mora izuzeti. Od glasanja se mora izuzeti i članica VSTV-a Željka Radović s obzirom da joj je kćerka zaposlena u Tužilaštvu BiH. Ona se izuzela i slučaju kada se formirala Drugostepena disciplinska komisija u predmetu protiv bivše glavne tužiteljice Gordane Tadić koja je također završila na crnoj američkoj listi.
Dakle, za izbor glavnog tužioca ostaju glasovi 13 članova VSTV-a, a to su:Halil Lagumdžija (predsjednik), Sanela Gorušanović-Butigan, Sanin Bogunić, Lejla Hadžić, Aleksandra Obradović, Saša Sarajlić, Jadranka Stanišić, Duška Bogojević, Davor Martinović, Srđan Forca, Mustafa Šabić, Amila Mimica-Kunosić, Snježana Petković.
Ukoliko bude šest-šest glas predsjednika VSTV-a u tom slučaju vrijedi duplo.
Analitičari ali i članovi pravosudne zajednice podsjećaju na izvještaj EK o stanju u oblasti pravosuđa za period posljednje godine. Kajganić je v.d. glavnog tužioca od smjene Gordane Tadić od oktobra 2021. godine. Prema izvještaju EK u tom periodu nije bilo napretka u oblasti pravosuđa.
“Bosna Hercegovina je u ranoj fazi/dostigla određeni nivo pripremljenosti u sprečavanju i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Tokom perioda izvještavanja nije bilo napretka u ovoj oblasti. Parlament je odbio da usvoji zakon o sukobu interesa. Politički lideri i pravosudne institucije nisu uspjele da se iznesu s problemom široko rasprostranjene korupcije i aktivno su blokirale napredak, što je dovelo do dugotrajnog zastoja i sve većih znakova političke zarobljenosti. Kontinuirani nedostatak napretka na svim nivoima vlasti povećava rizik od nazadovanja. Politički lideri i pravosudne institucije moraju hitno ispraviti ovakvo stanje.
Iako je tokom izvještajnog perioda bilo nekih optužnica i presuda vezano za visoku korupciju, ukupni rezultati u oblasti prevencije i suzbijanja korupcije (uključujući onu na visokom nivou) ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog uticaja. Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona u borbi protiv organizovanog kriminala i to zbog neusklađenog krivičnog zakonodavstva, slabe institucionalne saradnje i vrlo ograničene razmjene obavještajnih podataka. Kriminalne organizacije koje su aktivne u BiH iskorištavaju pravne i administrativne nedostatke. Policija je podložna političkim uticajima.
Finansijske istrage i privremeno oduzimanje imovina su također u velikoj mjeri neefikasni. Proaktivni pristup je i dalje ključan u borbi protiv infiltracije kriminogenih grupa u politički, pravni i ekonomski sistem.Kontakt tačka za saradnju s Europolom još uvijek nije operativna – provode se pripremni koraci. Nema sistemske saradnje sa Eurojustom. Bosna Hercegovina treba nastaviti sa svojim naporima u borbi protiv terorizma i trgovine drogom i unaprijediti svoje kapacitete u te svrhe. Treba hitno usvojiti novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u skladu s pravnom stečevinom EU”, navodi se u Izvještaju.
Također, Tužilaštvo BiH neke od ključnih predmeta u kojima se istražuju osobe iz svijeta politike nije okončalo već se vuku godinama.
U nekim predmetima Tužilaštvo BiH na čelu sa Kajganićem postupa ekspresno, dok u nekim drugim se proglašava nenadležnim kao što su primjeri izbornih prevara koji su u fokusu nakon provedenih Općih izbora.
Iako EK upozorava na nedovoljno efikasan rad na predmetima organziranog kriminala, korupcije, terorizma, za Tužilaštvo BiH važniji su predmeti ratnih zločina i optužnice po nalogu političkih struktura.
Kajganić je zakazao i u slučaju tužiteljice Diane Kajmaković za koju je u maju dobio informacije da je spomenuta u komunikaciji kriminalnih lica koji su je kompromitirali. Dva tužioca su vršila provjere koje nisu okončali ni do kraja septembra kada su joj SAD izrekle sankcije.
Tužilaštvo BiH bavilo se podizanjem optužnica protiv pripadnika Armije RBiH i MUP RBiH, a kako se bliži kraj godine raste i pritisak za ispunjavanje norme pa je za očekivati u naredna dva mjeseca “poplavu” optužnica.
Milanko Kajganić, prvi čovjek Tužilaštva BiH se proglasio nenadležnim za izborne prevare u Republici Srpskoj!
“Izbori za entitetske nivoe su u nadležnosti entitetskih tužilaštava”, kazao je Kajganić.
Naime, Kajganić, v.d. glavnog tužioca BiH pravdajući se u javnosti u vezi sa informacijom kako je Tužilaštvo BiH započelo hitne provjere protiv članova Centralne izborne komisije BiH zbog njihove naredbe o ponovnom brojanju glasova za predsjednika Republike Srpske, što je iščitano kao spašavanje Milorada Dodika, pokušao je, ali vrlo bezuspješno demanitrati takve navode.
Pojednostavljeno rečeno, on je u razgovoru za Raport dodatno pojačao sumnje da Tužilaštvo BiH spašava Dodika, jer je na pitanje da li je Tužilaštvo postupilo i po navodima o izbornim prevarama kazao:
“Jeste za dio koji se tiče nivoa Bosne i Hercegovine. Izbori za entitetske nivoe su u nadležnosti entitetskih tužilaštava. U tom dijelu ćemo pružiti svu potrebnu asistenciju”, rekao je Kajganić za Raport.
Dakle, eventualne Dodikove krađe ili nekih drugoih u Republici Srpskoj nisu zanimljive Kajganiću, tačnije prepusti će ih entitetskom tužilaštvu(!?).
No, u BiH su se održali Opšti izbori po Izbornom zakonu BiH koji svakako uključuju i izbor predsjednika i potpredsjednika RS, tako da Tužilaštvo BiH jeste nadležno za eventualna krivična djela počinjena u tom procesu.
Podsjećam i da je Kajganić obećao da će Tužilaštvo BiH na dan izbora rasporediti dežurne tužioce u regionalnim centrima SIPA-e u Banjaluci, Tuzli i Mostaru.
Važno je istaći i slučaj Hozići. Tamo je nakon što je utvrđeno grubo kršenje Izbornog zakona Bosne i Hercegovine uhapšenosvih pet članova biračkog odbora.
Akcija je sprovedena po naredbi Okružnog javnog tužilaštva u Prijedoru. Tada je vršilac dužnosti glavnog državnog tužioca Milanko Kajganić potvrdio da će biti predati u nadležnost Tužilaštva BiH.
I samo Tužilaštvo nakon održanih izbora potvrdilo je da nakon izbrora je zaprimljeno 27 prijava o nepravilnostima, a Tužilaštvo BiH je ekspresno počelo raditi po prijavi Milorada Dodika protiv CIK-a!
Da bi se odbranio od priče zašto istražuje članove CIK, umjesto izbornih prevara Kajganić je počeo pričati o nadležnostima.
Dodik je prijavio članove CIK-a jer su, kako on tvrdi, donijeli nezakonitu odluku o ponovnom brojanju glasova za predsjednika Republike Srpske.
No, i CIK je prijavio Dodika jer je iznio niz uvreda i prijetnju na račun predsjednika CIK-a Suada Arnautovića te članice Vanje Bjelica-Prutina. Poziv na saslušanje još nije dobio ili će Kajganić i taj predmet dodijeliti dvojici tužioca, kao slučaj kupovine vile na Dedinju, te će istraga tapkati u mraku godinama, ili će ostati duboko u ladicama s tvrdnjom – istraga je u toku.
Tužilaštvo BiH započelo je hitne provjere protiv članova Centralne izborne komisije BiH zbog njihove naredbe o ponovnom brojanju glasova za predsjednika Republike Srpske, saznaje Istraga. Provjere se provode na osnovu prijave SNSD-a Milorad Dodik.
“U predmetu ovog Tužilaštva vrše se provjere navoda iz krivične prijave podnesene protiv više lica zbog krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlašćenja. Shodno tome, potrebno je da nam u skladu sa odredbom člana 35. stav 2., tačka d) Zakona o krivičnom postupku dostavite zapisnik sa 61. sjednice CIK-a održane dana 10.10. 2022. godine, kao i Naredbu glavnom centru za brojanje za otvaranje vreća i ponovo brojanje glasačkih listića po službenoj dužnosti na svim biračkim mjestima u Republici Srpskoj za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske donesenoj na navedenoj sjednici”, navedeno je u aktu Tužilaštva BiH koji je u petak upućen Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
U Tužilaštvu BiH su nam potvrdili da je predmet formiran na osnovu prijave SNSD-a. Podsjećamo, CIK je Naredbu o ponovnom brojanju listića donio u ponedjeljak. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je u utorak održao konferenciju za medije i najavio podnošenje krivične prijave protiv članova CIK-a. Prijava je podnesena u srijedu, a vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanko Kajganić je odmah dao predmet na hitno postupanje. Postupajućem tužiocu je trebalo manje od 48 sati da se obrati CIK-u i da traži zapisnike i dokumentaciju.
“Na jutrošnjem kolegiju”, kazao je na sjednici održanoj u ponedjeljak predsjednik CIK-a Suad Arnautović, “CIK BiH je razmotrio više primjedbi i imao je na uvid i dokaze i videomaterijale. Izborni proces je toliko kontaminiran da nije moguće utvrditi tačne rezultate. CIK BiH je odlučio da izda naredbu Glavnom centru za brojanje da, radi pravilnog objedinjavanja, izvrši otvaranje vreća s 2.239 redovnih mjesta uključujući i Brčko distrikt BiH za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske”.
Opozicija iz Republike Srpske je tvrdila da je njihova kandidatkinja Jelena Trivić pobijedila u utrci za predsjednicu RS-a. SNSD-ov kandidat Milorad Dodik je istu noć proglasio pobjedu. Prema trenutnim rezultatima, Dodik je osvojio oko 291 hiljadu glasova, a Trivićeva 262 hiljade. U međuvremenu je utvrđeno da, zbog za sada nepoznatih razloga, u Doboju nedostaje čak 71 vreća praznih listića, što dodatno baza sumnju na izborni proces. No, Tužilaštvo BiH nije do sada nije reagiralo na ove navode. Umjesto toga, Milanko Kajganić, inače kadar blizak SNSD-u, donio je odluku da po hitnom postupku provjeri članove Centralne izborne komisije BiH zbog njihove odluke da se listići za predsjednika Republike Srpske ponovo broje.
Podsjetimo, početkom septembra vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić i tužilac Tužilaštva BiH Ismet Šuškić održali su konferenciju za medije na kojoj su govorili o predizbornom procesu i ulozi Tužilaštva BiH i partnerskih policijskih agencija u državi u osiguranju poštenih izbora u oktobru ove godine.
“Mi smo se angažovali zajedno s drugim tužilaštvima u BiH da učinimo sve ono što je u našoj moći i nadležnosti kako bismo obezbijedili da izborni proces prođe sa što manje nepravilnosti, odnosno kako bismo spriječili i sankcionisali one koji budu vršili krivična djela za izborni proces”, rekao je Kajganić.
Prvi čovjek Tužilaštva BiH je pozvao je tada građane da prijave sve predizborne nepravilnosti i prekršaje, poput radnji koje se odnose na nuđenje novca, prijetnje i slično.
“Upozoravam da će sva tužilaštva u BiH i policijske agencije poduzeti sve aktivnosti da takva krivična djela dokažu, da ih procesuiraju pred Sudom BiH i drugim sudovima u zemlji“, rekao je Kajganić.
Ali umjesto očiglednih nepravilnosti, Kajganić je odlučio istraživati Centralnu izbornu komisiju BiH. I to na osnovu prijave SNSD-a.
I državni tužilac Džermin Pašić pominje se u aplikaciji Sky. I to u kontekstu “završavanja” manjih kazni za članove automafije koji su optuženi u predmetu poznatom kao “Volan”. Kao posrednik za “završavanje” pominje se Robi, što je, zapravo, nadimak inspektora SIPA-e Roberta Ristića koji je godinama bio skoro pa privatni istražitelj tužioca Džermina Pašića. O Ristićevim i Pašićevim sumnjivim poslovima pisali smo u nekoliko navrata, obrađujući slučaj nezakonitog vraćanja nevještačenih telefona oduzetih od osoba osumnjičenih za krijumčarenje kokaina. No, vratimo se sada automafiji.
Srećko Trifković je jedan od optuženika u predmetu Volan. Postupajući tužilac u ovom slučaju je Džermin Pašić. U večernjim satima, 26. februara 2021. godine, Srećko Trifković putem Sky aplikacije piše poruke osobi koja koristi Sky aplikaciju sa kodom MNW7L4. Istražni organi sumnjaju da se radi o Savi Divičiću, još jednom članu podzemlja iz Istočnog Sarajeva.
“Hoćeš li mi vidjeti to sa Robijem”, piše Srećko Trifković, “da godinu završimo. Uprijet ćemo sa svih strana”.
Divičić odgovara da će sa Robijem piti kafu, te pita Trifkovića:”šta se on (Robi) tu pita?”.
“Pa, on je glavni dolje, a sa Džerminom je najbolji”, odgovara Trifković, koji je danas jedan od osumnjičenih za ubistvo dvojice sarajevskih policajaca.
Sutradan Davičić kaže da Robi nije bio na jutarnjoj kafi, ali pretpostavlja da će doći narednog dana.
“Zamoli ga. Reci – završio je Škobi i ostalima, neka i nama završi”, napisao je Trifković.
Miroslav Škobo
Miroslav Škobo, kojeg pominje Srećko Trifković, bio je jedan od članova kriminalne grupe koja se bavila krađom automobila. Kada je u ljeto 2017. godine državni tužilac Džermin Pašić izdao naredbu za provođenje akcije “Volan”, inspektor Robert Ristić je dobio zadatak hapšenja Miroslava Škobe. Ristić i njegov partner iz SIPA-e Sedin Salčinović su došli na Škobinu adresu, on im je otvorio vrata i kazao da ide da se presvuče. Minut kasnije, Škobo je iskočio kroz prozor i pobjegao. Tek nekoliko mjeseci kasnije, Škobo je uhapšen u martu 2018. godine i proveo je u pritvoru nepuna dva mjeseca. U junu 2018. godine Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv 27 osoba među kojima je bio i Miroslav Škobo. Godinu i po kasnije, tužilac Džermin Pašić odlučuje da postigne sporazum o priznanju krivice sa Miroslavom Škobom. Za organizirani kriminal – godina zatvora. Baš ona kazna koja se može pretvoriti u novčanu.
Nagodba Miroslava Škobe: godina zatvora
Srećko Trifković u prepisci putem Sky aplikacije navodi da je ovu kaznu Miroslavu Škobi završio Robi koji je glavni i koji je dobar sa državnim tužiocem Džerminom Pašićem.
Robi je, podsjećamo, inspektor SIPA-e Robert Ristić protiv kojeg je ta agencija podnijela izvještaj Tužilaštvu BiH zbog slučaja “kokain”. U novembru 2020. godine Istraga je objavila da je inspektor Ristić, u koordinaciji sa državnim tužiocem Džerminom Pašićem i njegovom saradnicom Majom Govedaricom (u međuvremenu unaprijeđena za sutkinju u Istočnom Sarajevu), prije bilo kakvog vještačenja vratio biznismenu Dušku Đurasoviću mobilne telefone koji su mu oduzeti zbog sumnje da je kao odgovorna osoba u firmi MDDI Group učestvovao u međunarodnom krijumčarenju 50 kilograma kokaina. Ristić je bio postupajući istražitelj u ovom slučaju, a nekoliko dana nakon što je Đurasoviću vratio telefone, on je na svoju majku registrirao prevozničku firmu koja je prve poslove dobila od osumnjičene kompanije MDDI Group.
Podsjećamo, u februaru 2020. godine provedena je velika međunarodna akcija protiv krijumčara kokaina. Pošiljka je krenula iz Kolumbije, a tona kokaina se nalazila u bananama čiji je naručilac bio Izet Rastoder, slovenački kralj banana. Veći dio, od ukupno tone kokaina, zaplijenila je italijanska policija, a dio kokaina je bio usmjeren na Balkan. Italijanska policija je instalirala GPS uređaje kako bi se utvrdilo ko je krajnji korisnik. Roba je iz Italije, potom, krenula u Luku Bar u Crnoj Gori gdje je utovarena u kamione od kojih su jedni krenuli put Sjeverne Makedonije, a drugi prema Bosni i Hercegovini u kojoj je banane (u kojima je bio kokain) trebala preuzeti firma MDDI Group Sarajevo. Osnivači firme MDDI su Duško Đurasović i Edis Rastoder, sin Izeta Rastodera. Dio kokaina koji je u bananama upućen u Sjevernu Makedoniju zaplijenjen je 19. februara 2020. godine u blizini Skoplja, a uhapšene su tri osobe. Isporuka u BiH stigla je dan kasnije i Carinskom terminalu Halilovićima kod Sarajeva je pronađen kokain. Prema planu policijskih agencija, Italijani su veći dio kokaina koji je trebao ići prema Balkanu zamijenili brašnom, te je ostavljen samo kilogram kokaina koji bi u istrazi trebao služiti kao dokaz. Za tržište BiH bilo je namijenjeno ukupno 50 kilograma kokaina. SIPA je na Carinskom terminalu Halilovićima pronašla drogu i ugrađeni GPS u kamionu. Dvojica vozača su uhapšena, a potom ekspresno puštena. Po naredbi Džermina Pašića saslušan je i direktor MDDI Grop-a Duško Đurasović kojem su oduzeta dva telefona u kojima su, sumnja se, bili dokazi o krajnjem korisniku uvezenog kokaina. No, tužilac Pašić nikog od saslušanih i ispitanih nije pritvorio. Predmet je zaveo pod oznakom KTN, što znači da je Pašić smatrao da je ovo krivično djelo počinila nepoznata osoba. Osim toga, tužilac Pašić je donio naredbu da se vrate telefoni oduzeti od direktora MDDI Groupa Duška Đurasovića. O tome ne obavještava Sud BiH. Telefone je, utvrđeno je tokom interne kontrole u SIPA-i, ispred zgrade Tužilaštva BiH, osumnjičenom Đurasoviću predala tadašnja Pašićeva saradnica Maja Govedarica. Deset dana kasnije, Pašićev dugogodišnji “privatni” istražitelj Robert Ristić na svoju majku registrira prevozničku firmu koja, odmah, potpisuje ugovor sa MDDI Groupom i vrši transport robe iz Crne Gore u BiH. Istraga o krijumčarenju kokaina je propala.
Nakon toga, SIPA počinje voditi krivičnu istragu protiv Ristića koji prilikom saslušanja priznaje da je i on koristio aplikaciju Sky, te da mu je dozvolu za korištenje dao lično tužilac Džermin Pašić koji je u saradnji sa SIPA-om obezbijedio svom inspektoru i novac za kupovinu kriptovanih telefona.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
