Facebook Twitter Youtube
    Najnoviji

    Istrage

    Dokument izmijenjenog Budžeta dokazuje: Premijer Nikšić najavio borbu protiv korupcije pa ukinuo novac za izgradnju zgrade u kojoj bi trebao biti smješten “federalni USKOK”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Vlada Federacije BiH sa Nerminom Nikšićem na čelu ukinula je tokom rebalansa Budžeta FBiH novac namijenjen za izgradnju Palače pravde u kojoj bi trebali biti smješteni posebni odjeli za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Podsjetimo, u ovogodišnjem Budžetu FBiH koju je predložila bivša Vlada FBiH sa Fadilom Novalićem na čelu, a koji je izglasala aktualna parlamentarna većina stranaka Trojke i HNS-a, bilo je predviđeno izdvajanje 3,5 miliona maraka za izgradnju zgrade za smještaj takozvanog Federalnog USKOK-a. No, tokom posljednjeg rebalansa Budžeta, Nikšićeva Vlada je predložila, a vladajuća parlamentarna većina usvojila prijedlog da se novac namijenjen za izgradnju zgrade prebaci na druge pozicije.

    “Borba protiv korupcije – nastavljamo gdje smo stali”, naslovio je  svoju Facebook objavu 2. jula ove godine federalni premijer Nermin Nikšić.

    “Prvi korak je naći adekvatan prostor. Izgradnja palate pravde, namjenskog objekta za smještaj posebnih odjela treba nam da poboljšamo uslove rada sudova i tužilaštava, ali naša zemlja nema vremena da čekamo na njenu izgradnju kao uslov za početak primjene Zakona. Umjesto toga naći ćemo smještaj u nekom od postojećih objekata. Vlada FBiH će pomoći u svim tehničkim aspektima, kako bismo omogućili pravosudnim organima da što prije počnu s procesuiranjem djela organiziranog kriminala i korupcije”, napisao je Nikšić nakon sastanka sa čelnicima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.

    Pet mjeseci kasnije, Vlada FBiH nije osigurala “alternativni smještaj” za početak rada USKOK-a, a novac za izgradnju zgrade je prerasporedila. Dokaz za to je i posljednji rebalans Budžeta.

    Kako se može vidjeti u dokumentu objavljenom početkom novembra u Službenim novinama FBiH, Budžetom za 2023. godinu bilo je planirano izdvajanje 3,5 miliona KM za Projekat palača pravde FBiH. Rebalansom Budžeta s te je pozicije oduzeto 3,4 miliona, što znači da je za zgradu u kojoj bi bio smješten navodni federalni USKOK ostalo samo 100 hiljada KM. Kako je do kraja godine ostalo još 45 dana, ni ovih 100 hiljada KM neće biti utrošeno. Tako će Federacija BiH i ove, ali i naredne godine vjerovatno ostati bez posebnog odjela za borbu protiv korupcije, koji, kako kaže premijer FBIH Nermin Nikšić, ne može da čeka.

    Podsjetimo, 9. januara ove godine, tadašnji premijer FBIH Fadil Novalić potpisao je sa predsjednikom VSTV-a Halilom Lagumdžijom Memorandum o saradnji.

    “Ovaj dokument se odnosi na uspostavu i izgradnju „Palate pravde Federacije BiH“, novog i namjenski izgrađenog objekta u koji će biti smješteni Federalno tužilaštvo i Vrhovni sud FBiH sa Posebnim odjelima, kao i Sudska policija FBiH. Potpisanim Memorandumom stvaraju se i uslovi za uspostavljanje Posebnih odjela za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala pri Federalnom tužilaštvu i Vrhovnom sudu FBiH, kao i osiguranje uslova za provedbu Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH. Navedeno uključuje osiguranje neophodnih prostornih kapaciteta, opreme i materijalno-tehničkih sredstava za rad Federalnog tužilaštva i Vrhovnog suda FBiH sa Posebnim odjelima”, saopćeno je iz VSTV-a.

    Prije ovog sastanka, Vlada FBiH je predložila Budžet u kojem je bilo planirano izdvajanje novca za palaču pravde. No, početkom maja, nakon što je visoki predstavnik suspendovao Ustav FBiH i nametnuo Vladu FBiH, novi federalni premijer najavljuje odlučnu borbu protiv korupcije.

    “Set antikorupcijskih zakona smo usvojili 2014. godine, a na snagu su stupili polovinom 2015. Prethodna Vlada se pobrinula da taj set zakona nikada ne zaživi već da ostanu samo puko slovo na papiru. Nastavljamo tamo gdje smo stali 2015. godine, mi nećemo tražiti opravdanja, naći ćemo rješenja kako bismo započeli ozbiljnu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala”, saopćio je početkom jula premijer Nermin Nikšić.
    Borba protiv korupcije, međutim, vrlo brzo je okončana.
    Četiri mjeseca kasnije, jedini konkretan korak koji je Nikšić poduzeo je ukidanje novca za izgradnju palače pravde u kojoj bi trebao biti smješten Poseban odjel za borbu protiv korupcije.

     

    Slučajnost ili namjera: Dan pred ročište optuženi NiP-ov federalni zastupnik Halil Bajramović susreo se sa federalnim tužiocem i članom VSTV-a Sašom Sarajlićem čija je bivša supruga postupajuća sutkinja u predmetu protiv njega!

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Prije dva minuta smo se prvi put sreli”, reći će za Istraga.ba federalni tužilac i član VSTV-a Saša Sarajlić, dok je u društvu federalnog zastupnika Halila Bajramovića (Narod i Pravda) ulazio u jedan sarajevski ugostiteljski objekat.

    I bila bi to jedna sasvim obična kafa da okolnosti ne navode na drugačije zaključke. Saša Sarajlić je, rekosmo, federalni tužilac i član VSTV-a. Halil Bajramović je NiP-ov federalni zastupnik kojem će u srijedu (8. 11.) pred Vrhovnim sudom Federacije BiH započeti drugostepeni postupak po optužnici Tužilaštva USK prema kojoj je optužen za krivično djelo – obmana pri davanju kredita. U prvostepenom postupku Bajramović je osuđen na tri godine zatvora i u srijedu mu pred Vrhovnim sudom počinje žalbeni postupak. Postupajuća sutkinja pred Vrhovnim sudom FBIH je Hurija Muratović.

    “To je moja bivša supruga. Razveli smo se davno, ali još smo u kontaktu”, priznat će u razgovoru za Istraga.ba federalni tužilac Saša Sarajlić.

    Dakle, ovo su nesporne činjenice. Dan pred početak drugostepenog postupka protiv Halila Bajramovića, optuženik se susreo sa Sašom Sarajlićem, federalnim tužiocem i predstavnikom Tužilaštva FBiH u VSTV-u. Federalno tužilaštvo je nadležno za zastupanje optužnice protiv Halila Bajramovića pred Vrhovnim sudom FBiH. Vrhovna sutkinja koja duži predmet je Hurija Muratović, bivša supruga tužioca Sarajlića.

    O čemu ste razgovarali, pitamo Halila Bajramovića nekoliko sati nakon sastanka.

    “Došao sam da prijavim neki kriminal u USK”, glasit će njegov odgovor.

    Saša Sarajlić će, također, priznati da je nepravomoćno osuđeni Bajramović došao do njega da prijavi kriminal.

    A da li Vam je dao neke dokumente o tom kriminalu, pitamo tužioca Sarajlića.

    “Ne”, glasio je njegov odgovor.

    Sarajlić tvrdi da se sasvim slučajno danas sreo sa Bajramovićem. Stoga je logično pitanje bilo – ako se nisu poznavali do danas, ko ih je spojio?

    “Ne mogu da otkrijem ime čovjeka. Jedan čovjek me nazvao i zamolio da sjednem sa Bajramovićem. Nisam ni znao da ima postupak kod nas. Tek kad ste Vi pitali on mi je ispričao da mu je sutra suđenje na Vrhovnom sudu FBiH”, odgovorit će Sarajlić.

    Kada je shvatio da njegov sastanak sa optuženim Bajramovićem više tajna, Saša Sarajlić je najavio da će “napisati službenu zabilješku” o “slučajnom” sastanku sa Halilom Bajramovićem.

    Podsjetimo, u julu prošle godine Kantonalni sud u Bihaću objavio je prvostepenu presudu kojom je predsjednik stranke Narod i pravda u Unsko-sanskom kantonu Halil Bajramović proglašen krivim za krivično djelo obmana pri davanju kredita.

    Prema saopćenju Kantonalnog suda u Bihaću, optuženi Halil Bajramović proglašen je krivim da je počinio krivično djelo Obmana pri davanju kredita ili drugih pogodnosti iz člana 268. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine.

    Dokumenti razotkrivaju Abela Baltića: Dom zdravlja Sarajevo krivotvorio ugovor da bi isplatio 21 hiljadu KM privatnoj firmi Medical koja je bliska SDP-u!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Isti broj protokola, isti potpisnici, identičan datum potpisivanja, ali dva različita ugovora. Kada na osnovu prvog, regularnog ugovora, JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo nije mogao isplatiti 21 hiljadu maraka privatnoj kompaniji Medical d.o.o. Mostar, naknadno su sačinili “prihvatljivu” verziju ugovora iz koje su izbacili odredbu koja je kočila isplatu novca. Ukratko, promijenili su član ugovora koji je predviđao bankovne garancije koje su bile preduslov za isplatu novca. Evo detalja.

    Javna ustanova Dom zdravlja Sarajevo raspisao je u julu prošle godine tender za nabavku radiološke opreme. Ova javna nabavka podijeljena je na tri lota. Kao najpovoljniji ponuđač izabrana je kompanija Medical d.o.o. iz Mostara čiji je vlasnik Jasmin Đonko,  kadar blizak SDP-u BiH.

    Ugovore za sva tri lota u ime Doma zdravlja Sarajevo potpisao je SDP-ov direktor Abel Baltić. Vrijednost ugovora za LOT1 bila je 210 hiljada KM, za LOT2 173 hiljade KM, dok je LOT3 vrijedio 21 hiljadu KM. U sva tri potpisana ugovora bila je odredba koja je podrazumijevala da firma Medical 15 dana nakon zaključenja ugovora preda bankovnu garanciju u visini od 3 posto ugovorene vrijednosti robe.

    Bankovna garancija, pisalo je u svim ugovorima, morala je biti “neopoziva, bezuslovna i naplativa na prvi poziv”. Novac za prva dva ugovora je uredno isplaćen jer je dostavljena bankovna garancija, ali onaj treći, LOT3, postao je sporan.

    Naime, tenderskom dokumentacijom bila je predviđena bankovna garancija. Kompletnu dokumentaciju možete pročitati ukoliko kliknete ovdje, a ključni detalj se nalazi na fotografiji ispod ovog pasusa.

    Idemo dalje. Ugovor za LOT3 potpisan je 10 avgusta 2022. godine, a potpisnik u ime Doma zdravlja je Abel Baltić. Kompletan ugovor možete pročitati klikom ovdje, dok na fotografiji ispod moižete pročitati član 12 ugovora.

    “Izvršilac je obavezan da Naručiocu, najkasnije 15 dana od dana zaključenja ugovora, na ime obezbjeđenja urednog izvršenja obaveza, preda bankovnu garanciju u visini od 3 posto ugovorene vrijednosti robe koja je neopoziva, bezuslovna, bez prava na prigovor i naplativa na prvi poziv. Garancija mora da važi u cjelokupnom periodu trajanja ugovora”, navedeno je u ugovoru koji je protokolisan 15. avgusta 2022. godine.

    No, tri mjeseca kasnije nastaje problem. Služba za ekonomsko-finansijske poslove 23. novembra 2022. godine konstatuje da je Medical dostavio račun za LOT3, ali da bankovna garancija nije dostavljena, iako je prema članu 12 potpisanog ugovora bila predviđena. Evo dokumenta.

    Nakon što je konstatovano da za LOT3 nema bankovne garancije i da Ministarstvo zdravlja Kantona Sarajevo ne želi isplatiti 21 hiljadu maraka firmi Medical d.o.o. koja je, prema informacijama Istrage, pomagala kampanju SDP-a, na scenu stupa direktor Doma zdravlja Abel Baltić. On naknadno, u decembru 2022. godine, mijenja ranije potpisani ugovor. Onaj stari se izbacuje iz sistema, dok se ovaj drugi, krivotvoreni, ubacuje u sistem. Ovaj drugi sporni ugovor koji je na realizaciju dostavljen 22. 12. 2022. godine možete pročitati ukoliko kliknete ovdje. A evo ključnih razlika.

    Prvi ugovor za LOT3 je imao 18 članova, dok ovaj drugi, krivotvoreni ugovor ima 17 članova. Osim brisanja  člana koji se odnosni na servisiranje isporučenog aparata, ključna promjena je u članu 12.

    “U slučaju kašnjenja u isporuci roba,do kojeg je došlo krivicom Izvršioca, isti će platiti ugovornu kaznu u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima u iznosu od 0,5 posto naručene robe za svaki dan kašnjenja do urednog ispunjenja računajući od proteka roka od dana dostavljanja narudžbenice, s tim da ukupan iznos ugovorene kazne ne može preći 10 posto ukupno ugovorene vrijednosti robe koja je predmet narudžbe”, navedeno je u “novom” članu 12 krivotvorenog ugovora.

    Dakle, bankovna garancija više ne postoji, iako je bila propisana prvobitnim ugovorom i tenderskom dokumentacijom. Nakon što je ovaj ugovor krivotvoren, novac je isplaćen firmi Medical.

    Težak udarac za Trojku i HDZ: BiH bez otvaranja pregovora o članstvu u EU

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    Institucije Evropske unije uopće neće do kraja ove godine ni razgovarati o mogućnosti da se Bosni i Hercegovini odobri početak pregovora o članstvu.

    Kako saznaje Politicki.ba, suočena sa značajnim otporom zemalja članica, predvođenih Njemačkom i Holandijom, a koje je podržala Francuska, ali i zbog izostanka neophodnih, suštinskih reformi, Evropska komisija neće predložiti otvaranje pregovora s našom državom.

    Dodatni razlog za ovakvu odluku jesu i poruke koje je u Sarajevu dobila predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen.

    Prema zadnjim informacijama Politicki.ba iz sjedišta Evropske komisije u Briselu, najizglednija opcija je da preporuka o otvaranju pregovora o članstvu BiH u EU, neće uopće biti razmatrana.

    Očekuje se da Oliver Varhelji, komesar zadužen za politiku proširenja EU, uz prethodnu načelnu saglasnost Ursule Von der Leyen i Josepa Borrella, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku EU, uputi prijedlog da se na sjednici Evropske komisije, a koja će biti održana u srijedu, 8. novembra 2023. i na kojoj će biti razmatrani i usvojeni izvještaji o napretku deset zemalja uključenih u politiku proširenja, donese i odluka da se zemljama članicama EU preporuči otvaranje pregovora o članstvu u EU sa Ukrajinom i Moldavijom.

    Mada su neki zagovarali da u tom paketu bude i BiH, prema zadnjim informacijama Politicki.ba iz Brisela, do toga neće doći.

    Ukoliko se ništa ne promjeni do srijede, to bi značilo da su šanse da BiH u decembru otvori pregovore izuzetno niske.

    Takav razvoj događaja bio bi težak udarac za Trojku, ali i njihovog koalicionog partnera HDZ BiH. Oba politička subjekta nadali su se pozitivnim porukama iz Brisela.

    No, većina država članica EU ne smatra da je BiH spremna za početak pregovora.

    Jordanski ministar objavio: Izrael započeo kopnenu ofanzivu na Gazu, mediji javljaju da je u pitanju kopnena operacija “ograničenog obima”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Izraelska vojska je najavila kopnenu invaziju na Pojas Gaze za večeras.

    Kontra-admiral i portparol izraelske vojske Danijel Hagari je održao konferenciju za medije u kojoj je saopštio planove izraelske vojske (IDF). Rat u Izraelu je ušao u 20. dan, a izraelska vojska najavljuje za večeras početak kopnene invazije na Pojas Gaze.

    “Kopnene snage proširuju svoje operacije, izraelska vojska napada svim oružjem. Stanovnici Gaze će pronaći sklonište na jugu države, nastavljamo operacije u Gazi i okolini. U posljednjih nekoliko sati smo pojačali napade na Pojas Gaze”, rekao je Hagari i poručio da je “izraelska vojska spremna da očuva bezbjednost Izraela i da će proširiti sve svoje kopnene operacije večeras”.

    Također, jordanski ministar vanjskih poslova potvrdio je da je krenuo kopneni rat.

    “Izrael je upravo pokrenuo kopneni rat protiv Gaze. Ishod će biti humanitarna katastrofa epskih razmjera u godinama koje dolaze”, saopćio je jordanski ministar vanjskih poslova Ayman Safadi.

    Palestinski mediji javljaju da se vode teške borbe u blizini ograde koja razvaja Izrael o Gaze. Izraelska vojska kopnenu operaciju provodi iz pravca sjevera i istoka. Istovremeno, mediji sa Bliskog istoka javljaju da je primjetno pomijeranje snaga IDF-a prema granici sa Livabnom.

    Mediji na hebresjkom javljaju da je u pitanju kopnena operacija ograničenog obima koja ima za cilj da iz poboljša poziviju izraelskig snaga za veću kopnenu ofanzivu.

    Neposredno prije pokreta izraelskih kopnenih snaga Izrael je izveo žestoke zračne napade na Pojas Gaze i isključen je Internet.

    Istovremeno, u naseljima izvan Gaze Palestinci su počeli protestne marševe.

    https://twitter.com/shehabagency/status/1717983078537167079?s=46&t=ft740SqjKNt-rrjpwmAxwg

    Čelnici Hamasa, pišu arapski mediji, saopćili su da su spremni za kopnenu operaciju. Novinari koji su bliski Hamasu pišu da je nekoliko protivtenkovskih projektila ispaljeno prema IDF-ovim tenkovima koji su prešli ogradu prema Pojasu Gaze.

    Nepodobni Bošnjaci višak u Autocestama: Šta se krije iza Lasićeve sječe iskusnih inženjera!?

    Piše:
    Amina Čorbo Zećo
    -

    Denis Lasić, v.d. direktora JP Autoceste Federacije BIH suočen sa mnogobrojnim problemima u ovom preduzeću i činjenici da su gradilišta zaustavljena te da nedostaju ozbiljne sume novca za nastavak gradnje Koridora Vc, za sada se samo obračunava sa kadrovima unutar preduzeća i to mahom Bošnjaka, koje smjenjuje i postavlja nove!

    Nakon što je, ni mjesec dana nakon imenovanja, 23. juna 2023. godine, v.d. direktora Lasić napravio izmjene u rješenjima za imenovanje komisija za evaluaciju ponuda za izgradnju Koridora Vc, koje vodi Služba za nabavke po međunarodnim procedurama, te umjesto visoko edukovanih i iskusnih članova komisija, imenovao članove koji ne govore engleski jezik, a još manje poznaju pravila i procedure nabavki finansiranih od strane međunarodnih finansijskih institucija, sada je isto uradio i u Službi za projektovanje i građenje, sa šefovima projekata – predstavnicima investitora za dionice autoceste koje su u izgradnji.

    Dio Rješenja koje je donio Lasić

    Naime, Rješenjem od 13. oktobra 2023. godine Denis Lasić bez ikakvog obrazloženja ponovo je zloupotrijebio položaj i ovlasti, zamijenivši inžinjere sa dugogodišnjim iskustvom i dokazanim radom na ovim poslovima, sa inženjerima koji nemaju iskustva u vođenju velikih infrastrukturnih projekata.

    Još jedna od nelogičnosti ovih izmjena je što su samo inženjeri predstavnici bošnjačkog naroda smijenjeni sa svojih funkcija, i to Samir Pirić, Alaga Husić, Edin Honić, Reuf Kadrić i Muamer Bristrić, dok su uposlenici Autocesta koji se izjašnjavaju kao Hrvati – Vesna Dodig i Antonio Križanac ostali na svojim pozicijama šefova projekata.

    S obzirom na takvo stanje, legitimno je postaviti pitanje da li su smjene nastale zbog nezadovoljavajućeg rada šefova projekata ili smjene imaju sasvim drugu konotaciju.

    Većini uposlenika nejasno je šta Lasić želi postići ovakvim postupcima, koji zasigurno ne vode boljem funkcionisanju JP Autoceste.

    Smjene komisija za evaluaciju ponuda već se ogledaju u neuspješnim dodjelama ugovora, odnosno poništenju tendera, a smjene šefova projekata vjerovatno imaju za cilj „bolji odnos“ sa izvođačima radova, što implicira nelegalno stjecanje imovinske koristi.

    (NAP)

    Kakav će stav zauzeti Vijeće ministara BiH: Sud iz Strazbura zatražio od BiH da se izjasni da li agentice koje su se žalile na presudu u slučaju Kovačević imaju “aktivnu legitimaciju”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Evropski sud za ljudska prava u Strazburu zatražio je od vlasti u BiH da se izjasne o tome da li agentice koje su zatražile preispitivanje presude u slučaju Slaven Kovačević imaju aktivnu legitimaciju za zastupanje BiH, saznaje Istraga.ba.

    Pismo iz Strazbura prošle je sedmice stiglo na adresu Monike Mijić koja je odbila o svemu obavijestiti resornog ministra za ljudska prava i izbjeglice Sevlida Hurtića. Kako saznaje Istraga.ba, Mijićeva će zatražiti stav Vijeća ministara BiH kojim predsjedava HDZ-ova Borjana Krišto. Vijeće ministara bi, prema našim informacijama, u četvrtak trebalo zauzeti stav u vezi sa “mandatom” Monike Mijić i Jelene Cvijetić koje su 19. septembra zatražile od Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu preispitivanje odluke donesene po aplikaciji Slavena Kovačevića.

    Izjašnjenje o mandatu Monike Mijić i Jelene Cvijetić Sud iz Strazbura je zatražio nakon što je sam aplikant Slaven Kovačević u svom dopisu Sudu konstatirao da agentice nisu u mandatu, jer im je dva puta produžavan vd. mandat koji maksimalno može trajati tri mjeseca.

    Nakon što je iz Strazbura stigao zahtjev za izjašnjenje BiH u vezi sa statusom agentica, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je zatražilo taj dopis.

    “S obzirom na to da Ministarstvo nije nadležno sa pitanje pravnog statusa v.d. zastupnika, niti za njihovo imenovanje i razrješenje, niti zastupnici za svoj rad odgovaraju ministru, Ministarstvo nije pozvano da se na bilo koji način očituje na pismo aplikanta Kovačevića koji pred ESLJP spori pravni status v.d. zastupnika i ovlaštenje za podnošenje zahtjeva za preispitivanje presude pred Velikim vijećem”, napisala je, pored ostalog, u svom odgovoru Ministarstvu “agentica” Monika Mijić.

    Kako bi izbjegla opasnost da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice ospori njen status, Monika Mijić je odlučila dokumentaciju poslati Vijeću ministara. Prema informacijama Istrage, Vijeće ministara bi se na sjednici Kolegija o tome trebalo izjasniti u četvrtak. Krišto će, kako saznajemo, predložiti da Vijeće ministara BiH obavijesti Sud u Strazburu da Monika Mijić ima “aktivnu legitimaciju”. No, da bi ta odluka bila donesena, za nju mora glasati predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, zatim zamjenik predsjedavajuće Staša Košarac te drugi zamjenik Zukan Helez, ukoliko svoje ovlasti ne prenese na Elmedina Konakovića.

    Podsjetimo, “žalba” na presudu Kovačević upućena je 19. septembra, odnosno posljednjeg radnog dana Jelene Cvijetić na poziciji agentice BiH pred Sudom u Strazburu. Dvanaest dana prije nego što je uputila žalbu, aktualni saziv Vijeća ministara BiH je Jelenu Cvijetić imenovao za pravobraniteljicu Bosne i Hercegovine.

    Ovo je prvi put da Bosna i Hercegovina traži preispitivanje bilo koje odluke Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na izborno  zakonodavstvo – odnosno ustavni uređenje.

    Evropski sud za ljudska prava je presudio da je Slavenu Kovačeviču, kao biraču i građaninu Sarajeva, uskraćeno pravo da glasa za kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Sud je konstatovao da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva BIH. Time je, faktički, Sud utvrdio da je, pored etničke diskriminacije, na u bih na snazi i teritorijalna diskriminacija. Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Prema Poslovniku Evropskog suda za ljudska prava, o zahtjevu za preispitivanje odlučuje Veliko vijeće koje čini sedamnaest sudaca. Prvobitnu odluku, podsjećamo, donijelo je sedmero sudija. Oni su glasali u omjeru 6:1. Jedina koja se protivila prvobitnoj odluci bila je austrijska sutkinja Gabriele Kucsko-Stadlmayer. Upravo na njenom izdvojenom mišljenju agentice Mijić i Cvijetić su temeljile svoju žalbu.

    Da bi zahtjev za preispitivanje uopće došao na Veliko vijeće od sedamnaest sudija, nužno je da njegovu utemeljenst prvobitno utvrdi Zbor od petero sudija.

    U ovom Zboru po funkciji sjedi predsjednik Evropskog suda za ljudska prava te dvoje potpredsjednika. Osim njih, tu je još u dvoje sudija koji se rotiraju, a koji se biraju među sudijama iz preostalih odjela. Prilikom razmatranja zahtjeva za preispitivanje presude, u Zboru neće biti nijedan sudija koji je učestvovao u donošenju prvobitne odluke.

    Upravo od ovog zahtjeva za preispitivanje čelnici SNSD-a i HDZ-a namjeravaju, uz prećutnu saglasnost Naše stranke, NiP-a i SDP-a, poništiti odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koji je utvrdio da u BiH, osim etničke, postoji i teritorijalna diskriminacija. Provedbom ove presude BiH bi se dodatno približila EU.

    Prema informacijama Istrage, zvaničnici Republike Hrvatske i OHR-a angažirali su se da Evropski sud preko Velikog vijeća ospori prvobitnu odluku.

    Afera “NiP-ova udruženja” i na nivou Federacije: Ministar finansija Toni Kraljević upozorio Vladu FBiH da je ministar Adnan Delić predložio nezakonitu i netransparentnu podijelu 728 hiljada KM!

    Piše:
    Redakcija
    -
    Federalni ministar rada i socijalne politike i kadar Naroda i Pravde Adnan Delić namjerava nezakonito podijeliti 728 hiljada maraka namijenjenih udruženjima građana u Federaciji BiH. Da je Delić prekršio procedure i federalne propise naveo je u svom dopisu Vladi FBiH federalni ministar finansija Toni Kraljević. Istraga.ba je u posjedu je prepiske ministara Delića i Kraljevića iz kojih je jasno da je kadar Naroda i Pravde u Vladi FBiH namjeravao nezakonito dijeliti novac. Evo o čemu se radi.

    Ministar  Adnan Delić je, naime, dostavio Vladi FBiH prijedlog Odluke o  raspodjeli prihoda u iznosu 728.458,82 KM ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću iz 2022.godine. Na prijedlog odluke reagirao je ministar finansija Toni Kraljević koji je u svom mišljenju napisao da je Adnan Delić prekršio propisanu proceduru o dodjeli novca.

    “Uzimajući u obzir postupak donošenja Prijedloga Odluke, generalnog smo mišljenja da je došlo do povreda odredaba Uredbe. Naime, iako je članom 6. Uredbe propisan imperativno rok za raspisivanjem jednog Javnog konkursa, 31. januar, ministarstvo je Javni konkurs raspisivalo dva puta i to: Prvi Javni konkurs broj 07-11/14-717/23 od 06.03.2023.godine i Drugi Javni konkurs broj 07-11/13-1963/23 od 24.05.2023.godine, te su isti oba puta objavljeni nakon isteka roka. Prvi Javni konkurs broj 07-11/14-717/23 od 06.03.2023.godine je poništen Odlukom Ministra broj 07-11/14-717/23 od 15.05.2023.godine, nakon isteka rokova prijava, a što nije omogućeno procedurama uređenim Uredbom kao materijalnim propisom koji regulira predmetnu oblast. Mišljenja smo da je Ministarstvo ovakvim postupanjem stvorilo pretpostavke za potencijalne postupke ili tužbe za nadoknade štete na teret Budžeta Federacije BIH od strane aplikanata koji su aplicirali po Prvom Javnom konkursu”, napisao je ministar Kraljević.

    Dakle, nakon što je preuzeo vlast, Adnan Delić je odmah poništio javni poziv prethodne vlade kako bi on odlučivao o podjeli novca. Ali to nije sve. Ministar Delić je tokom trajanja javnog poziva mijenjao konkursnu proceduru i Uredbu kojom je reguliran način podjele novca.

    “Nadalje, mišljenja smo da je došlo i do povrede člana 4. stav (2) Uredbe, jer je Uredbom data mogućnost da prije raspisivanja Javnog konkursa ministarstvo donese uputstvo o podnošenju prijava na javni konkurs i objavi ga na svojoj web stranici. Stoga je Prvo Uputstvo doneseno aktom broj 07-02/3-26-1/23 od 31.01.2021. godine, ali je isto stavljeno van snage novim Drugim Uputstvom broj 07-02/3-1942-1/23 od 23.05.2023.godine i to nakon raspisivanja Drugog Javnog konkursa, a što nije omogućeno procedurama uređenim Uredbom koji regulira ovu materiju. Mišljenja smo da Ministarstvo može donositi izmijenjene ili nove Upute o podnošenju prijava na javni konkurs, koje se mogu primjenjivati tek od 1. januara sljedeće kalendarske godine i obavezno prije raspisivanja Javnog poziva. Naime, propusti u postupanju po propisanim procedurama ograničavaju ispunjavanje principa transparentnosti definiranog u članu 4. Zakona o budžetima u FBiH, odnosno potrošnju javnog novca, ispunjavanje zakonskih obaveza i utvrđivanje odgovornosti na potpun i objektivan način”, naveo je ministar Kraljević u svom mišljenju na proceduru Adnana Delića.

    Ministar finansija FBiH dalje upozorava da je drugo Uputstvo, broj 07-02/3-1942-1/23 od 23.05.2023.godine, u suprotnosti sa odredbama člana 8. stav (4) Uredbe, jer je istim “data mogućnost otklanjanja nedostataka u dostavljenim prijavama (tačka V. 21. Uputstva) dok je Uredbom jasno navedeno da će se takva prijava odbaciti kao nepotpuna.

    Ministar Adnan Delić je, pak, napisao da je sve uradio u skladu sa propisima.

    “Netačni su navodi iz mišljenja kako je Ministarstvo postupilo suprotno odredbi Uredbe, jer to nije propisano”, napisao je Adnan Delić.

    Međutim, ministar Kraljević je ostao pri istom mišljenju, što je potvrdio i dopisom od 5. septembra 2023. godine.

    A evo samo jednog primjera kome je Adnan Delić namjeravao dati novac namijenjen sa socijalne kategorije. Ministarrsvo za rad i socilanu politiku je, naime, predložilo da se dodijeli 7000 KM Udruženju klub borilačkih sportova “Perfekt”.

    Ovlašteno osoba u ovom udruženju je Armin Topalović.

    Od osnivanja Naroda i Pravde brojni istaknuti i ugledni građani su prepoznali i podržali ideju naše organizacije. Naše članstvo je pojačano sa dvojicom vrhunskih sportista koji su svojim sportskim uspjesima najbolji ambasadori Bosne i Hercegovina na balkanskim, evropskim i svjetskim prvenstvima.

    Armin Topalović, rođen 14.09.1982. godine u Foči, prof. sporta i tjelesnog odgoja.

    Podjetimo, Adnan Delić je ministar za rad i socijalnu politiku FBiH, a ne ministar sporta.

    Stranačke dove Naroda i Pravde: Pet udruženja koja su u četiri podrinjske općine osnovali kadrovi NiP-a iz Okerićevog kabineta dobila 289 hiljada KM!

    Piše:
    Redakcija
    -

    U četiri podrinjske općine u Republici Srpskoj kadrovi Naroda i Pravde su napravili pet udruženja kojima je, potom, iz Budžeta Kantona Sarajevo, sa budžetske pozicije kojom raspolaže NiP-ov predsjednik Skupštine KS Elvedin Okerić, za dvije godine prebačeno 289 hiljada maraka. Idemo abecednim redom.

    Bratunac (13000 KM)

    Udruženje građana REDITUS Bratunac osnovali su Asmir Mehić, Munib Karić i Safet Golić.

    Na stranici Naroda i Pravde je navedeno da je Asmir Mehić bio predstavnik NiP-a Bratunac na međustranačkom sastanku u Banjoj Luci 2021. godine. Safet Golić je, također, jedan od kadrova NIP-a u Bratuncu. 

    Odlukom Kabineta predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo Elvedina Okerića Udruženju čiji je (su)osnivač Asmir Mehić prebačeno je 13 hiljada maraka. Projekat se zove – “nabavka pribora za učenike u povratničkim naseljima”. Dakle, pribor povratnicima bit će dijeljen preko udruženja koje su napravili kadrovi Naroda i Pravde. Na potpisivanju ugovora o dodjeli novca pojavio se predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Eledin Okerić.

    “Primjenjujući Uredbu o dodjeli transfera neprofitnim organizacijama i pojedincima iz Budžeta Kantona Sarajevo, Kabinet predsjedavajućeg Skupštine KS planirao je i izdvojio potrebna sredstva u 2023.godini za projekte održivog povratka u RS u ukupnom iznosu od 400.000 KM”, glasilo je zvanično saopćenje uz koje su priložene fotografije predsjednika SKupštine KS Elvedina Okerića koji sada tvrdi da nema ništa sa dodjelom ovog novca.

    Srebrenica (120 000 KM)

    Tokom 2022. i 2023. godine Udruženju Argentarija Srebrenica iz Budžeta KS, sa pozicije Kabinet predsjednika Skupštine KS, odobreno je ukupno 120 hiljada KM.

    Evo prve odluke iz aprila 2022. godine, donesene 30 dana nakon što je Udruženje osnovano.

    A evo i druge, ovogodišnje odluke o dodjeli 88 hiljada maraka Udruženju Argentarija.

    Sada idemo da vidimo ko su osnivači Udruženja “Argentarija” Srebrenica. Na spisku osnivača su Azem Alić, Nedim Ademović, Sejdalija Suljić, Senajid Ademović. Predsjednik Udruženja je Sejdalija Suljić, dok je kontakt telefon Udruženja 061471799. Zovemo taj broj i potvrđuju nam da je u pitanju Udruženje Argentarija.

    Ime Sejdalije Suljića, predsjednika i suosnivača Udruženja, potom, pronalazimo na oficijelnoj web stranici Naroda i Pravde.

    “Delegacije Naroda i Pravde i Vlade Kantona Sarajevo posjetili su u četvrtak 7.7.2022. godine Srebrenicu, a u sklopu posjete zvanično je otvorena i kancelarija Naroda i Pravde u ovom gradu. Delegaciju su činili predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković, prvi zamjenik predsjednika Kemal Ademović, politički direktor Rusmir Pobrić, predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elvedin Okerić i ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena i izbjegla lica Ivana Prvulović. U sklopu posjete zvanično je otvorena i kancelarije Naroda i Pravde Srebrenica. Za predsjednika izvršnog odbora Naroda i Pravde Srebrenica imenovan je Sejdalija Suljić”, navedeno je u informaciji dostupnoj na zvaničnom sajtu NiP-a.

    Na fotografijama dostupnim na sajtu NiP-a vide se Nedim Ademović, suosnivač Udruženja, Senajid Ademović, suosnivač Udruženja i Sejdalija Suljić, suosnivač i predsjednik Udruženja. Dvojica Ademovića su prvi rođaci Kemala Ademovića, prvog potpredsjednika NiP-a. Sada na stranici NiP-a tražimo kontakt NiP-a Srebrenica. Pronalazimo broj 061471799. Dakle, isti broj koji je naveden kao kontakt u Udruženju Argentarija Srebrenica.

    Višegrad (40 000)

    Udruženje ,,Svi za bolji Višegrad” (“SZBVGD”), osnovano je neposredno pred prošle lokalne izbore, tačnije 16.9.2020. godine.

    “Inicijativa Svi za bolji Višegrad je ideja stara oko godinu. Tad je prvi tim sjeo i napravio jedan idejni projekt. To su Ahmed Sejdić, naš legendarni komandant, Muamer Sofović, momak koji je živio u Švedskoj sad ima biznis u Višegradu, Suljo Fejzić, također naš komandant, Melisa Kustura i ja. To je neki tim koji je pokrenuo ovu priču, ali je inicijativa bila od Sejdića i Sofovića”, izjavio je nedugo nakon osnivanja ovog Udruženja jedan od osnivača Jasmin Hajdarević.

    Sada pretražujemo imena osnivača. Na fotografiji ispod je Muamer Sofović.

    Muamer Sofović je, dakle, na posljednjim lokalnim izborima bio nosilac NiP-ove liste za Općinsko vijeće Višegrad (Skupština opštine). On je, dakle, jedan od ljudi koji stoje iza Udruženja “Svi za bolji Višegrad”.

    Evo odluke Kabineta predsjednika Skupštine KS Elvedina Okerića kojom se ovom Udruženju dodjeljuje 40 hiljada KM.

    Zvornik (116 000)

    Dva udruženja u Zvorniku povezana sa kadrovima Naroda i Pravde dobila su za dvije godine 116 hiljada KM. Idemo prvo sa odlukom iz 2022. godine.

    Ovom je odlukom Kabineta predsjedavajućeg Skupštine KS Elvedina Okerića Organizaciji RVI Zvornik za 2022. godinu dodijeljeno 57 hiljada KM. Godinu kasnije, Organizacija RVI se ponova našla na spisku dobitnika bespovratnog novca.

    Dakle, za 2022. i 2023. godinu Udruženje RVI općine Zvornik dobilo je iz Okerićevog kabineta ukupno 97 hiljada KM. Na potpisivanju ugovora sa Okerićem u ime Udruženja pojavio se Began Karić.

    Karić i Okerić nakon potpisivanja ugovora o grantu

    Ko je Began Karić? I njega pronalazimo na službenom sajtu NiP-a. Predstavljao je ovu stranku na sastanku stranaka u Kozarcu.

    Dakle, u posljednje dvije godine boračkom udruženju čiji je predsjednik kadar NiP-a iz kabneta NiP-ovog Elvedina Okerića prebačeno je 97 hiljada KM. No, to nije sve. Organizaciji demobilisanih boraca opštine Zvornik iz Okerićevog kabineta dodijeljeno je 19 hiljada KM.

    Ovim Udruženjem rukovodi Eniz Hamidović. Evo ga na fotografiji sa Elmedinom Konakovićem.

    Eniz Hamidović sa Elmedinom Konakovićem i Nedimom Ćivićem (NiP Zvornik)

    Znači, iz Kabineta Elvedina Okerića je za dva udruženja u Zvorniku kojima rukovode kadrovi NiP-a za dvije godine dodijeljeno 116 hiljada KM.

    Dokumenti Općine Stari Grad otkrivaju: Hadžibajrić naoružavao i opremao “dobrovoljnu” jedinicu Civilne zaštite, oružje se pominje i u Sky , u komunikaciji članova kartela Tito i Dino!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Oružje  (25 pušaka) koje je pronađeno u Općini Stari Grad Sarajevo povezano je članovima narko kartela Tito i Dino, a sam bivši načelnik Ibrahim Hadžibajrić namjeravao je streljački klub kojem je, formalno, ovo oružje pripadalo pripojiti Civilnoj zaštiti, saznaje Istraga.ba.

    Da je Hadžibajrić pripremao oružanu formaciju dokazuje i Sporazum o regulisanju međusobnih odnosa kojeg su 7. marta prošle godine potpisali Općina Stari Grad Sarajevo i Klub za praktično streljaštvo i taktički trening “Point” Sarajevo.

    “Sporazumne strane saglasno potvrđuju da se Udruženje (Streljački klub Point) stavlja na raspolaganje Općini Stari Grad Sarajevo kao dobrovoljna jedinica Civilne zaštite Općine”, navedeno je u Sporazumu na kojem su potpisi tadašnjeg načelnika Ibrahima Hadžibajrića i predstavnika Kluba Almira Kovačevića.

    Tri mjeseca kasnije, Općina Stari Grad izdvaja 80 hiljada KM za Udruženje Point, a oni za taj novac kupuje 25 poluautomatskih pušaka od kojih su 24 pronađene u nedavnom pretresu u zgradi Općine.

    Nabavljene puške, kako se moglo vidjeti na fotografijama nastalim tokom pretresa, uopće nisu korištene, iako je od trenutka nabavke do zapljene prošlo 15 mjeseci. To znači da ovo oružje nije korišteno u Streljačkom klubu Point. No, jedna puška nedostaje. I njena fotografija se, kako saznajemo, pojavljuje u Sky komunikaciji koju su vodili Seid Hadžibajrić i Elmedin Karišik. Seid je, podsjećamo, sin bivšeg načelnika Ibrahima Hadžibajrića, dok je Elmedin Karišik “biznismen” koji je imao direktnu vezu sa Sanijem Al Murdom, odbjeglim članom kartela Tito i Dino.  Seid Hadžibajrić i Elmedin Karišik su zajedno uhapšeni po naredbi Tužilaštva BiH istoga dana kada su, po naredbi Tužilaštva KS, uhapšeni Ibrahim Hadžibajrić i njegova saradnica Alma Destanović. Iako je, prvobitno, bilo planirano da sve njih uhapsi Tužilaštvo KS, u posljednji trenutak se u istragu uključio državni tužilac Džermin Pašić koji je preuzeo dio istrage koji se odnosi na članove kartela Tito i Dino. Pašić je, naime, Tužilaštvu KS prepustio samo Ibrahima Hadžibajrića i Almu Destanović dok je “oteo” procesuiranje Seida Hadžibajrića, Emedina Karišika, Sanija Al Murde i Barbare Pekić (pravo ime Emina Alibegović). Kako je Pašić procesuirao najbolje dokazuje činjenica da su Barbara Pekić i Sani Al Murda u bjekstvu, dok su Seid Hadžibajrić i Elmedin Karišik još u pritvoru, iako Tužilaštvo BiH namjerava da omogući njihovo skoro puštanje na slobodu. Za operaciju puštanja na slobodu zadužen je  advokat Mirsad Crnovršanin, bivši stručni saradnik državnog tužioca Dubravka Čampare čiji je brat Aljoša Čampara imao direktne veze sa članovima narko kartela Tito i Dino. O vezama Karišika, Al Murde i drugih sa kartelom Tito i Dino  i braćom Čampara i tužiocem Džerminom Pašićem pisali smo ranije, a u narednim danima donosimo i nove detalje.

    No, vratimo se sada Ibrahimu Hadžibajriću. U istom periodu kada je za potrebe udruženja Point nabavio 25 poluautomatskih pušaka, Hadžibajrić je za potrebe Općine Stari Grad nabavio i 40 motorola.

    “Odobravaju se sredstva za nabavku četiri vozila (tri terenska i jedno specijalizirano vozilo) i 40 motorola koje će imati domet i koje će se koristiti na teritoriji Općine Stari Grad Sarajevo za potrebe Službe civilne zaštite Općine Stari Grad Sarajevo i Općinskog štaba Civilne zaštite”, navedeno je u zaključcima Općinskog štaba Civilne zaštite kojim je rukovodio tadašnji načelnik Ibrahim Hadžibajrić.

    Međutim, ovim motorolama se gubi svaki trag.

    Inače, osim prošlogodišnjih 80 hiljada KM namijenjenih za nabavku 25 pušaka, Općina Stari Grad Sarajevo je planirala ove godine izdvojiti 100 hiljada maraka za potrebe streljačkog Kluba Point koje je bivši načelnik namjeravao priključiti Civilnoj zaštiti kao “dobrovoljnu jedinicu”. Direktne veze s ovim klubom imao je Ibrahim Miladin, jedan od pratilaca Edina Gačanina Tita, vođe narko kartela Tito i Dino.

    1...101112...83Stranica 11 of 83

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj