Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara (HDZ) jedina će imati pravo veta prilikom formiranja Vlade Federacije u ovom mandatu. Za naredne izborne cikluse bit će primjenjivano još uvijek važeće ustavno pravilo da su za imenovanje Vlade FBiH potrebni potpisi predsjednika i oba potpredsjednika Federacije BiH koji u odgovarajućim klubovima Domovima naroda FBiH , u varijanti broj 1. imaju podršku 2/3, ili, u varijanti broj 2., imaju podršku 3/5 delegata.
To je, ukratko, suština odluka koje bi OHR trebao nametnuti, a koje je jutros najavila Istraga.ba.
Dakle, visoki predstavnik Christian Schmidt namjerava nametnuti jednu privremenu odluku koja bi važila samo sada i nikada više, i jednu trajnu kojom bi bila dopunjena važeća odredba Ustava Federacije BiH koja se odnosi na imenovanje Vlade Federacije.
Dakle, Christian Schmidt bi trebao donijetu odluku kojom bi, u ovom trenutku, za imenovanje Vlade FBiH bio potreban potpis predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare i jednog potpredsjednika. Na taj način bi bio zaobiđen Refik Lendo, potpredsjednik Federacije iz reda Bošnjaka. Ovakav način izbora Vlade Federacije bi važio samo sada i nikada više
Druga odluka se odnosi na trajno rješenje. Schmidt namjerava izmijeniti Ustav Federacije BiH, odnosno odredbu koja se odnosi na buduće Vlade. No, tu još OHR nije jasno definirao odluku. Razmatraju se dvije opcije. Prva- (pot)predsjednik Federacije koji ne želi staviti svoj potpis na odluku o imenovanju Vlade FBiH mora u klubu konstitutivnog naroda kojem pripada imati podršku 14 delegata (3/5). Onaj (pot)predsjednik koji nema podršku 14 delegata u određenom klubu Doma naroda FBiH može biti zaobiđen prilikom imenovanja Vlade FBiH. I druga, pot)predsjednik Federacije koji ne želi staviti svoj potpis na odluku o imenovanju Vlade FBiH mora u klubu konstitutivnog naroda kojem pripada imati podršku 16 delegata (2/3). Onaj (pot)predsjednik koji nema podršku 16 delegata u određenom klubu Doma naroda FBiH može biti zaobiđen prilikom imenovanja Vlade FBiH. Prva opcija ide u prilog HDZ-u BiH, jer to znači da stranke protivnice Dragana Čovića moraju skupiti deset delegata u Klubu Hrvata da bi izbjegli HDZ BiH u Vladi FBiH. U drugoj opciji bi trebale skupiti 8 delegata.
Kako god, u oba slučaja o Vladi bi se morao izjasniti Predstavnički dom Parlamenta Federacije. Za imenovanje je potrebno 50 glasova. U ovom trenutku HDZ, SDP, Naša stranka, NiP i PDA nemaju potrebnu većinu. Ovih pet stranaka ukupno ima 44 zastupnika. Nedostaje im šest ruku.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u srijedu se susreo sa predsjednicima HDZ-a 1990 Ilijom Cvitanovićem i HNP-a Ivanom Vukadinom. Kako saznajemo, nije postignut nikakav dogovor jer Čović nije prihvatio sve uslove koje su postavili Cvitanović i Vukadin.
“Ali ako ne prihvatate, recite to javno da bih ja ostao čist kod Amerikanaca”, rekao je Čović Vukadinu i Cvitanoviću.
Čak i ako se HDZ 1900 i HNP pridruže Čoviću i strankama Trojke, ne postoji dovoljno ruku za imenovanje Vlade FBiH. Devedesetka i POMAK imaju 4 ruke (upitno je da li mogu računati na sve). U zbiru sa 44 Trojke i HDZ-a, došli bi do 48 ruku. Dakle, potrebne su im još dvije ruke da bi potvrdili Vladu FBiH, a u igri su POMAK iz Bihaća i HRS iz Mostara koji imaju po jednu zastupnicu, odnosno zastupnika.
Federalni zastupnik Kenan Uzunović prešao je NES. Uzunović je do danas bio član BHI Fuada Kasumovića i dio parlamentarne većine okupljene oko HDZ-a.
“Građani koji su nas odabrali da zastupamo njihove interese u Parlamentarnoj skupštini Federacije BiH uvijek su iznad svih politika. Upravo taj stav ujedinjuje pojedince i grupe pa je tako danas Klub zastupnika Narodnog evropskog saveza u Federalnom parlamentu ojačan još jednim iskrenim borcem za prava građana. Diplomirani komunikolog Kenan Uzunović iz Zenice politički je aktivan već duži niz godina i skupa sa ostalim kolegama iz Narodnog evropskog saveza nastaviće svoje djelovanje u PS Federacije BiH. Razvojni projekti, bolja zakonska rješenja i još niz drugih poslova i aktivnosti čiji cilj je poboljšanje života svih građana Federacije, sada su pred nama i radujemo se novim radnim pobjedama”, saopćeno je iz NES-a.
Nešto ranije, NES i SBiH su saopćili da parlamentarna većina za nametanje loših rješenja u Federaciji BiH ne postoji. “Parlamentarna većina za formiranje izvršne vlasti u Federaciji BiH koja bi se koristila kao alibi za nametanje kratkoročnih ustavnih rješenja ne postoji, navodi se u zajedničkom saopćenju Narodnog evropskog saveza i Stranke za BiH. -Sporazum koji su svojevremeno NES i SBiH potpisali sa strankama tzv. Osmorke i HDZ-om ticao se uspostave zakonodavne vlasti, a uslov za formiranje izvršne vlasti od početka je bio potpisivanje zajedničkog programa mjera kao temelj programske koalicije. Izrađeni Program mjera potpisan je od strane pet stranaka (SDP, NiP, NS, SBiH i NES), ali od strane HDZ-a nije nikada. Umjesto potpisivanja usaglašenog Programa, na sastanku u Mostaru pojavio se pamflet na dvije stranice koji su potpisali Dragan Čović i Nermin Nikšić, ali to nije program. Također, veoma sporan je i predloženi sastav Vlade Federacije Bosne i Hercegovine gdje je za potpredsjednika predložen Vojin Mijatović, iako takav prijedlog nije uopće usaglašen na međustranačkim konsultacijama. SBiH i NES u parlamentarnoj proceduri nikada ne bi mogle podržati Vladu u kojoj je Vojin Mijatović dopremijer Federacije BiH bez obzira na to koliko bi naših ministara bilo u prijedlogu. Dakle, nikakvi sporazumi Osmorke i HDZ-a ne mogu se koristiti kao alibi od strane visokog predstavnika za nametanje bilo kakvih nakaradnih ustavnih rješenja, a pogotovo za nametanje kompletne vlade. Pitanje Ustava Federacije i države Bosne i Hercegovine za nas je mnogo važnije od fotelja u Vladi u koje bi neki što prije da zasjednu po svaku cijenu, pa se na jučerašnjem sastanku pokazala potpuna servilnost Trojke, prihvatanjem i kratkoročnih i dugoročnih rješenja, iako se u javnosti to predstavljaju potpuno drugačije. Za njih je prihvatljivo svako rješenje koje bi značilo da će zasjeti u fotelje, što je bio slučaj i sa imenovanjem državne vlasti sa Dodikovim SNSD-om, za kojeg su tvrdili da je to sada neki drugi, proevropski orijentirani Dodik sa kojim se može razgovarati i dogovarati naprednija i bolja Bosne i Hercegovina. A, Dodik upravo ovih dana pokazuje da nikada nije bio otvoreniji u svojim secesionističkim, antidržavnim i antidejtonskim aktivnostima. Kada je u pitanju jučerašnji sastanak predstavnika tzv. Osmorke, HDZ-a, ambasadora SAD-a u BiH i ambasadora EU, Nermin Ogrešević, predsjednik NES-a, istakao je da u parlamentarnoj proceduri možemo usvojiti amandmane na Ustav Federacije ako se HDZ uključi, ali rješenje mora ostaviti barem teoretsku mogućnost da i HDZ ne bude u vlasti nego neke druge stranke koje su dobile glasove hrvatskih birača poput HDZ 1990, HNP-a. Također, Ogrešević je iznio stav da pitanje korupcije nije pitanje samo jedne stranke nego dosadašnjih vlasti u kojima su bili SNSD, HDZ i SDA” navodi se u saopćenju NES-a i SBiH-a
Nakon što je Uzunović prešao u NES, bez SBiH-a i NES-a SDP, HDZ, NiP i Naša stranka nemaju potrebnu većinu u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije čak i ako im se pridruži HDZ 1990.
“Mi ne znamo kakvo će biti rješenje, ali će Christian Schmidt je spreman reagirati”, ponovili su više puta američki ambasador Michael Murphy i šef Delegacije EU Johann Sattler na sastanku sa liderima stranaka Osmorke i HDZ-a BiH.
“Ali mi”, uzvratit će predsjednik NES-a Nermin Ogrešević, “nećemo prihvatiti nikakvo kratkoročno rješenje”.
Onda, priznat će Murphy i Sattler svojim gostima, većina ne postoji.
“Ima samo 45 ruku”, rekao je ambasador EU Johann Satler.
Predsjednici SDP-a, NiP-a i Naše stranke nisu se usprotivili kratkoročnim rješenjima.
“Bitno je ovo razriješiti što prije. Prolazi vrijeme. Prošlo je već šest mjeseci. Imamo bitne projekte”, rekao je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić tokom sastanka koji je izrazio nadu da će rješenje biti dugoročno.
Ali Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Edin Forto nisu rekli ambasadorima SAD-a i EU da su protiv kratkoročnog rješenja. Sarajevskoj Trojci su se, potom, pridružili Elzina Pirić iz PDA i Fuad Kasumović. A Dragan Čović je objasnio zbog čega kratkoročno rješenje nije problematično.
“Mi smo se koalicijskim sporazumom obvezali da nakon formiranja Vlade FBiH u roku od šest mjeseci izmijenimo Izborni zakon i Ustav FBiH”, rekao je Čović.
Predsjednik HDZ-a je, potom, informisao lidere Osmorke i ambasadore da bi u utorak trebao imao sastanak sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom na kojem bi trebali razgovarati o eventualnom nametanju.
Međutim, ni Dragan Čović nije siguran da više postoji većina u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije. Prema informacijama Istrage, Čović već pokušava ubijediti predsjednika HDZ-a 1990 Iliju Cvitanovića da se pridruži strankama okupljenim oko HDZ-a. Cvitanović, kako saznajemo, traži poziciju federalnog ministra prometa i komunikacija. Ali ni četiri glasa iz kluba HDZ-a 1990 i HNP-a ne garantuju Drganu Čoviću i strankama Trojke imenovanje Vlade FBiH. Stranke Trojke (SDP, NS i NiP) i HDZ zajedno imaju 43 zastupnika. Ako im se dodaju dva glasa PDA i BHI FK, dolaze do 45 ruku. Sa četiri ruke HDZ-a 1990 i HNP-a koalicija bi imala 49 ruku, što nije dovoljno za imenovanje Vlade Federacije BiH.
“Mi smo za usvajanje novog Izbornog zakona u BiH”, reći će mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto tokom razgovora iza zatvorenih vrata za predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.
Bio je novembar 2021. godine i hrvatska diplomatija je već bila počela pripreme i lobiranje za nametanje novih izmjena Izbornog zakona u BiH. Orbanov ministar vanjskih poslova Peter Szijjatro bio je u Sarajevu i susreo se sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.
“I, naravno, pošto smo obojica, pošto se baziramo na kršćanskim osnovama, vrijednostima, jasno je da osjećamo simpatiju i dijelimo simpatiju sa Hrvatima. Tako da mogu obećam, gospodine predsjedniče, da ćemo mi do kraja biti uz vas i imat ćete našu podršku. Rekao sam i svom kolegi, ministru vanjskih poslova Hrvatske da on kaže šta je to korisno za vas i šta treba mi da učinimo po tom pitanju”, rekao je Szijjjatro Draganu Čoviću.
Kompletan snimak razgovora Szijjarta i Čovića možete pogledati na linku ispod ovog pasusa.
Čović se obavezao da će o razgovoru informisati hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordana Grlića-Radmana.
“I ja ću informisati premijera”, rekao je Szijjarto.
Szijjatrov premijer će nekoliko mjeseci kasnije krenuti u diplomatsku ofanzivu. Mjesec dana nakon sastanka Szijjarto-Čović mađarski premijer je govorio o Bosni i Hercegovini.
“Učinit ću sve kako bih najviše evropske zvaničnike ubijedio u to da je ključno pitanje, ma koliko Balkan možda bio dalje od njih nego od Mađarske, da je i s njihovog aspekta ključno pitanje kako da riješimo bezbjednost jedne zemlje u kojoj živi 2 miliona muslimana”, rekao je Viktor Orban, govoreći na konferencije za medije u Budimpešti.
(VIDEO) “I am doing my best to convince Europe’s great leaders that the Balkans may be further away from them than from Hungary, but how we manage the security of a state in which 2 million Muslims live is a key issue for their security too,” Orban said. pic.twitter.com/EytV1s0wvU
U tom periodu, OHR počinje pripreme za nametanje izmjena Izbornog zakona. Prve informacije o Schmidtovom nametanju su se pojavile u julu 2022. godine. I istom mjesecu, Viktor Orban je, u sklopu ljetnog kampa, održao govor na jednom univerzitetu u Mađarskoj.
“U Bosni su Hrvati prevareni. Ovo je komplicirana tema, ali samo bih volio da znate da Hrvate koji žive u Bosni i koji imaju zakonsko pravo birati svog čelnika varaju Bošnjaci, a ovi drugi zapravo koriste rupe u izbornom zakonu kako bi birali Hrvate. Hrvati se o tome izjašnjavaju na svakom sastanku Evropskog vijeća, mi Mađari ih podržavamo svim sredstvima koja su nam na raspolaganju, ali EU nije u stanju riješiti taj problem. Ili je tu problem odbrane naših granica. Cilj ne bi trebao biti postati svjetski politički igrač. Za našu ambiciju trebalo bi biti dovoljno da je EU sposobna braniti vlastite granice”, rekao je Orban.
U izbornoj noći, 2. oktobra 2022. godine, visoki predstavnik Christian Schmidt je nametnuo izmjene Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH. Prije nametanja – za izbor (pot)predsjednika Federacije bila je potrebna podrška šest delegata u određenom klubu konstitutivnih naroda Doma naroda FBiH. Svojim nametanjem, Scmidt je podigao ljestvicu sa šest na jedanaest. Istovremeno, broj hrvatskih delegata u kantonima sa bošnjačkom većinom je podigao sa pet na šest. Što znači da stranke sa sjedištem u Sarajevu nakon Schmidtovog nametanja više ne mogu predložiti (pot)predsjednika Federacije iz reda hrvatskog naroda.
Dvadeset dana nakon Schmidtovog nametanja, mađarski diplomata Laszlo Markus je imenovan za šefa Regionalnog ureda OHR-a u Banjoj Luci.
“Radujem se zajedničkom radu sa ambasadorom Markuszom, te želim zahvaliti Vladi Mađarske na kontinuiranoj suradnji sa OHR-om,” rekao je tada visoki predstavnik Christian Schmidt.
Predsjednik Republike srpske Milorad Dodik jednostavno je, nesmetano djelujući godinama, bukvalno normalizirao rušenje ustavnog poretka BiH!
Posljednjih dana divljanje lidera SNSD-a najave ujedinjenja sa Srbijom, otimanje državne imovine, napuštanje institucija Bosne i Hercegovine i niz drugih aktivnosti za Tužilaštvo BiH je sasvim uobičajena pojava, a kakva će drugačija biti kada je prvi čovjek ove institucije BiH Milanko Kajganić.
No, to što pojedinci misle da se Dodik ‘šali’, da skreće temu s finansijske krize manjeg bh. entiteta ne umanjuje opasnosti po državu Bih, njenu stabilnost i ekonomski prosperitet!
Još kada Dodikovi partneri poput Elmedina Konakovića i Zukana Heleza krenu s odgovorima na secesionističku politiku Milorada, ostane nam samo da kažemo – ne branite nas više molimo vas!
Jer u ozbiljnim zemljama svijeta ovakva situacija je nezabilježena. Helez kao ministar odbrane, kontra svih pravila odbrane jedne zemlje otkriva odbrambenu moć zemlje!?
“Ako se dogodi da Dodik izvede policiju, to bi bili „glineni golubovi“ i RS bi nestala!!, riječi su Heleza. Djeluje više da je u predizbornoj kampanji nego da obnaša funkciju ministra odbrane BiH! Jer od kako svijet postoji odbrana društva – države je najviši stepen tajnosti, a Helez tako govori i o granici koja ne postoji. To bi valjda trebao znati. Nema entitetske granice!
A, u relativiziranju onog što Dodik radi pridružio se i Elmedin Konaković koji, pak, poziva na paintball duel!?
I dok Helez i Konaković obeshrabruju sve oko sebe Dodik, ali i Aleksandar Vučić imaju novu inspiraciju za nastavak agresije na BiH, što smo imali priliku vidjeti jučer kada je izvršena smotra vojske Srbije. Ne znam je li Helez i njih računao u glinene golubove!?
Poziv Denisa Bećirovića na reakciju i prestanak šutnje je zasigurno dobronamjerno, ali da ga makar nisu čuli Helez i Konaković.
Neshvatljiv odnos onih koji obnašaju najviše državne funkcije na kojim još realno, osim medijskih preuveličavanja, nisu pokazali ništa, predstavlja ogroman teret za bh. društvo.
Uz bizarno kalkuliranje s izmjenama Ustava i Izbornog zakona dok vlast u drugom entitetu ruši ustavni poredak, alarm je da institucije BiH ipak ne rade kako bi trebale. Prvenstveno Tužilaštvo BiH, kojem u indolentnosti pomažu i ‘trojkaši’ koji ismijavaju Dodikove poteze, dok mu po vertikali i horizontali daju sigurnosne institucije u državi.
Dodik ima sve zaokruženo, i to nakon dugo vremena, jer se uspio dohvatiti i OSA-e, ali i Agencije za strance BiH. U SIPA-i već odavno vodi glavnu riječ, zajedno s kadrovima HDZ-a, a sada je dobio i kontakt tačku EUROPOL-a.
I zato je priča šestorke o kompromisima potpuno pogrešna, jer probosanska opcija u Vijeću ministara u tim kompromisima nije dobila ništa.
I zato bez pritiska i zahtjeve prema Tužilaštvu BiH da konačno reagira i zaustavi udar na institucije, i dok svi probosanski predstavnici u institucijama ne uspiju institucionalno odgovoriti na separatističke aktivnosti, i ostat će nam samo paintball!
I Južna i Nova istočna interkonekcija trebale bi biti na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara BiH zakazane za naredni četvrtak, saznaje Istraga.ba.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto dostavila je stručnim službama nacrt dnevnog reda za narednu sjednicu i, prema tom nacrtu, svi materijali koji su proteklih mjeseci i godina bili sporni trebali bi biti razmatrani na 11. sjednici ovog saziva Vijeća ministara, zakazanoj za četvrtak u 16.30.
Osim “Južnog” i “Novog istočnog” plinovoda Vijeće ministara BiH bi trebalo razmatrati Nacrt zakona o vanjskim poslovima BiH, nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u, Prijedlog odluke o prestanku važenja odluke o višegodišnjem projektu remonta helikoptera, Prijedlog odluke o nabavci helikoptera za Oružane snage BiH, Prijedlog odluke o finansiranju višegodišnjeg projekta školovanja oficira vojnoevidencijske specijalnosti avijacija, Prijedlog odluke o kvalitetu tačnih naftnih goriva, Prijedlog odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata ….
Podsjetimo, na prošloj sjednici ministri iz Republike Srpske, Staša Košarac i Zoran Tegeltija su ultimativno zatražili stavljanje na dnevni red naredne sjednice Vijeće ministara Nacrt osnove za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o izgradnji plinovoda “Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije” na pravcu granica Republika Srbija – Bosna i Hercegovina – Bijeljina – Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, Nacrt osnove za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske” na pravcu Zagvozd (HR) -Posušje (BiH) – Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar i Prijedlog odluke o kvaliteti tečnih naftnih goriva.
Ultimativni zahtjev je pravdan da je Trojka obećala i usaglasila sa Dodikom nekoliko “infrastrukturnih” projekata, a koji bi bili prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Tegeltija je čak i zaprijetio Borjani Krišto da ukoliko istog trena ne utvrdi termin sjednice sljedeće sedmice, oni (Srbi) napuštaju sjednicu Vijeća ministara.
Pod pritiskom koalicijskih partnera iz SNSD-a, Krišto je odlučila sve sporne tačke staviti na dnevni red.
U nastavku ćemo ukratko pojasniti zbog čega su neke tačke bitne.
Šta je Južna interkonekcija?
Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Izgradnjom ovog plinovoda bila bi smanjena ovisnost o ruskom plinu.
Prema zvaničnim dokumentima institucija EU, cilj ovog plinovoda, koji bi prolazio kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju je obezbjeđivanje novog transportnog pravca snabdijevanja prirodnim gasom iz Azerbejdžana. BH krak bi išao preko Posušja, Mostara do novog Travnika. Plinovod Zagvozd-Novi Travnik, inače, nalazi se na listi prioriteta Evropske energetske zajednice, a nosilac ovog projekta je BH Gas. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milion eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio 500 hiljada dolara za izradu projektne dokumentacije.
Već godinu dana čelnici HDZ-a BiH u federalnom Domu naroda blokiraju usvajanje Zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Hrvatska”. Kliknete li ovdje, moći ćete pročitati nacrt ovog blokiranog zakona.
“Ovim zakonom se ureduju pitanja od značaja za realizaciju projekta izgradnje gasovoda “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) — Posušje (Bosna i Hercegovina) — Tomislavgrad — Šuica — Kupres — Bugojno — Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar (u daljnjem tekstu: Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska) na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uključujući infrastrukturu projekta, tačku interkonekcije, investitora, način finansiranja, javni interes i provedbu eksproprijacije nekretnina, korištenje zemljišta, upravne postupke izdavanja dozvola i uključenost vlada kantona, nadležnih ministarstava i drugih organa uprave, institucija i privrednih društava i druga pitanja od značaja za realizaciju projekta”, navedeno je u članu 1 predloženog Zakona.
U članu 4 ovog zakona piše da se “za nositelja investicije projekta gasovoda Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska odreduje se Privredno društvo za proizvodnju i transport gasa BH-Gas d.o.o. Sarajevo.
nosilac posla – BH-gas
Kadrovi HDZ-a BiH u institucijama BiH i Federacije BiH ne žele podržati ovaj projekat, ukoliko kontrolu nad transportom gasa iz južne interkonekcije bude kontrolisalo federalno javno preduzeće BH-gas. Stoga oni traže da se ova kompanija, kao jedina federalna kompanija zadužena za transport gasa, izbaci iz zakona. HDZ-ovi delegati su, stoga, predložili osnivanje novog preduzeća koje bi osnovali Zapadnohercegovački, Kanton 10 i Srednjobosanski kanton. U junu prošle godine, delegati HDZ-a u Domu naroda FBiH dostavili su amandmane na Zakon o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Hrvatska”.
amandmani HDZ-a BiH
Oni precizno navode da se BH-gas mora izbaciti iz zakona, te da kantoni osnuju kompaniju koja bi bila zadužena za transport gasa južnom interkonekcijom. HDZ BiH predlaže Federacija bude garant za podizanje kredita u iznosu od 200 miliona KM, a da plinovodom upravljaju preduzeća kojima upravljaju kantoni u kojima vlada HDZ BiH.
Nakon što je Vlada FBiH odbila prijedlog da se iz južne interkonekcije izbaci BH-gas, HDZ je odlučio da Vlada Zapadnohercegovačkog kantona osnuje kompaniju koja bi se bavila distribucijom gasa.
“Vlada Zapadnohercegovačkog kantona utvrdila je na sjednici u utorak tekst Prijedloga Odluke o osnivanju Javnog poduzeća “Plinovod Južna interkonekcija” d. o. o. koji je upućen u skupštinsku proceduru. S obzirom na to da plinovod Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska većim dijelom prolazi kroz teritorij Županije Zapadnohercegovačke pokreće se procedura osnivanja Javnog poduzeća “Plinovod Južna interkonekcija” d. o. o. koje će obavljati djelatnost od javnog društvenog interesa Županije Zapadnohercegovačke iz područja energetike, stvaranja pretpostavki i uvjeta za realizaciju projekata plinofikacije izgradnje distributivne mreže plinovoda i priključenja na plinsku mrežu u Županiji Zapadnohercegovačkoj”, saopćeno je 30. avgusta prošle godine iz Vlade ZHK.
Na ovaj način, HDZ BiH pokušava preuzeti kontrolu nad transportom gasa iz Azerbejdžana. Tako bi Sarajevo, faktički, unatoč “alternativnom načinu snabdijevanja”, postalo zarobljenik Širokog Brijega i Banja Luke koji bi kontrolisali plinovode prema glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Vlasti u Sarajevu bi, faktički, samo bile garant prilikom zaduživanja. O svemu ostalom bi odlučivale vlade ZHK i Vlada RS.
Šta je Nova istočna interkonekcija?
Nova istočna interkonekcija je zajednički projekat Srbije i Republike Srpske koji je pokrenut bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine. Sporazum o izgradnji ovog plinovoda u martu su prošle godine potpisali zvaničnici Republike Srpske i Republike Srbije. Magistralni gasovod iz Srbije ka Republici Srpskoj, saopćeno je tada, trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad trebalo bi da bude završen u narednih pet godina. Bila bi to druga gasna interkonekcija između Srbije i Republike srpske, odnosno, BiH. S obzirom na to da se radi o međudržavnom projektu, potrebna je saglasnost institucija BiH.
Ovim trasom bi bio dopreman plin iz Rusije koji je Balkan dolazi Turskim tokom. Planirano je da dužina gasovoda na teritoriji Republike Srbije bude 90 kilometara, a na teritoriji Republike Srpske oko 320 kilometara. Nosilac poslova je – preduzeće iz Reublike Srpske – Gas Res.
Remont i nabavka helikoptera
U martu ove godine sa dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH skinuti su materijali koji se odnose na remont starih i nabavku novih helikoptera. U pitanju je nabavka dva američka helikoptera UH-2 za Oružane snage Bosne i Hercegovine. Nabavka je su trebala biti realizirana u okviru projekta Ministarstva odbrane BiH i vlasti SAD-a. Novac za nabavku helikotera trebao je biti obezbijeđen preusmjeravanjem sa budžetske pozicije koja predviđa “remont” ruskih helikoptera MI 8. A ti, ruski helikopteri mogu se samo remontovati u bijeljinskoj firmi ORAO koja ima “licencu” iz Rusije. Ministri iz SNSD-a protive se odluci kojom bi se novac namijenjen za remont ruskih helikoptera preusmjerio za nabavku američkih helikoptera.
Prije nego što su Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Edin Forto, uz pomoć američkog ambasadora Michaela Murphya, započeli proces relaksacije odnosa, Milorad Dodik je separatističke akcije provodio isključivo sa svojim koalicijskim partnerima. Otkako je relaksacija stupila na scenu – Dodiku se pridružila i opozicija. Pa sada nema razlike u javnim istupima između vladajućeg SNSD-a i opozicionog SDS-a.
Opoziciju iz Republike Srpske više ništa ne veže za državni nivo vlasti. SDP BiH, odnosno Nermin Nikšić i Vojin Mijatović su, ponavljajući SDA-ovu grešku iz 2018. godine, predali Miloradu Dodiku četvrtog delegata u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. I sada više ne postoji nikakva šansa za smjenu aktualnog saziva Vijeća ministara BiH, jer bez Dodika nema entitetske većine u Domu naroda koji ne imenuje, ali razrješava Vijeće ministara BiH. Dakle, Vijeće ministara će i ubuduće funkcionisati onako kako Milorad Dodik želi.
Sve do ove godine SDS je na nivou Bosne i Hercegovine upravljao Službom za poslove sa strancima BiH. Dodik je kontrolisao Vijeće ministara BiH i tokom mandata 2018.-2022., ali nije uspio preuzeti ovu Službu zaduženu za migracije. Elmedin Konaković je, u samo jednom reformskom zamahu predao Dodiku Službu za strance. I Agenciju za lijekove. I operacije OSA-e. I sve krim istrage u SIPA-i. Šta je dobio zauzvrat? Stranke Trojke su pristale da ovaj novi, “reformisani” saziv Vijeća ministara BiH, postavi sve srpske i hrvatske kadrove u sigurnosne agencije BiH. Istovremeno, osim Almira Džuve, nijedan Bošnjak nije postavljen nigdje. U Službi za strance je postavljen direktor SNSD-ov direktor Žarko Laketa. Zamjenik Bošnjak – nije postavljen. U Direkciji za koordinaciju policijskih tijela je postavljen zamjenik direktora Đuro Knežević. Direktor DKPT Bošnjak nije postavljen. U Graničnoj policiji je postavljen direktor Mirko Kuprešaković. Zamjenik direktora Bošnjak nije postavljen. I postavljenja bošnjačkih kadrova neće biti moguća bez SNSD-a, jer za sve konačne i izvršne odluke mora glasati najmanje jedan Srbin iz Vijeća ministara. A svi Srbi u Vijeću ministara su Dodikovi.
Sjetimo se novembra 2019. godine. Tada je, naime, Predsjedništvo BiH imenovalo Zorana Tegeltiju iz SNSD-a za mandatara za novi saziv Vijeća ministara BiH. Nakon izbora 2018. godine Vijeće ministara BiH nije formirano u rekordnom roku. Ali je, zato, uslovljavanjem Željka Komšića i Šefika Džaferovića usvojen historijski Program reformi koji je i NATO preveo kao Godišnji nacionalni program ili skraćeno ANP. Milorad Dodik je glasao za to, jer je želio, po svaku cijenu, u vlast na nivou BiH. I platio je cijenu ulaska u Vijeće ministara BiH. NATO je ubrzo počeo vježbati sa pripadnicima Oružanih snaga BiH na Manjači.
Onda se pojavila Trojka sa svojom politikom “ustupaka”. Dobili su izravnu podršku američkog ambasadora Michaela Murphya. Dobili su fotelje u Vijeću ministara, ali su izgubili Ministarstvo sigurnosti BiH. Izgubili su kakvu-takvu podršku opozicije iz RS-a koju su, zajedničkim snagama, izdali i lideri Trojke i Ambasada SAD-a. Izgubili su šansu da vježbaju sa NATO jedinicama.
Dali su Dodiku četvrtog delegata. I sada oni Milorada Dodika ne mogu izbaciti iz Vijeća ministara BiH, a Milorad Dodik može izbaciti njih.
U situaciji kada Milorad Dodik najavljuje izvođenje policije na entitetsku liniju, situacija u sigurnosnom sektoru je ovakva:
Federalna uprava policije koja je u nadležnosti federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare – nema direktora. Trojka je na poziciju federalnog ministra unutrašnjih poslova namjeravala postaviti Bošnjaka. Što znači da bi pozicija direktora FUP-a trebala pripasti Hrvatima – odnosno “relaksiranom HDZ-u”.
Upravom policije Kantona Sarajevo upravlja v.d. komesar, jer je Vlada KS kojom upravlja Trojka do posljednjeg trenutka čuvala Čamparinog komesara Nusreta Selimovića.
Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela upravlja Mirsad Vilić kojem je davno istekao mandat i koji bi uskoro trebao biti penzionisan. Ako Dodik ne pristane da imenuje novog direktora, Direkcijom će upravljati zamjenik Đuro Knežević
Kriminalističko-istražnim odjelom SIPA-e upravlja Žarko Kalem, nakon što je pod pritiskom dijela NiP-a i Ambasade SAD-a Vahidin Šahinpašić uklonjen s te pozicije
Zamjenik direktora Granične policije BiH Fahrudin Halač je van mandata, tako da Bošnjaci, suštinski, nemaju nikoga u rukovodstvu Granične policije BiH.
Nakon deset godina BiH je napokon popustila i riješila problem kontakt tačke s EUROPOL-om. Kontakt tačka bit će u Ministarstvu sigurnosti BiH, iako je stav Direkcije bio da nacionalna kontakt tačka za saradnju sa EUROPOL-om treba i mora ostati, kako organizacijski, tako i lokacijski, u Sektoru za međunarodnu operativnu policijsku saradnju DKPT-a gdje su smješteni i drugi kanali za razmjenu informacija (INTERPOL, SELEC).
Milorad Dodik je ponovo pokrenuo priču o secesiji. To što su njegovi motivi zaduženja Republike Srpske, ne umanjuje posljedice. A posljedice bi mogle biti nesagledive. Jer prvi put od 2015. godine SDS kao najveća opoziciona stranka počela je pratiti politiku SNSD-a.
Pitanje imovine u Bosni i Hercegovini je riješeno, a Republika srpska ide na povlačenje svojih sudija iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, izjavio je danas u Banjoj Luci predsjednik Rs-a Milorad Dodik, nakon sastanka predstavnika stranaka vladajuće koalicije i SDS-a. Sastanku se, podsjetimo, nisu odazvali predstavnici PDP-a i Pokreta za pravdu i red Nebojše Vukanovića.
– Potvrdili smo jedan nacrt izjave koji ćemo tokom vikenda razmatrati na svojim različitim stranačkim organima. Za ponedjeljak u 15 sati zakazali smo da u NSRs potpišemo ovu izjavu i obratimo se javnosti povodom odredbi koje se ovdje navode – naveo je Dodik obraćajući se na konferenciji za novinare nakon sastanka.
Istakao je da će nacrt izjave biti dostavljen predstavnicima političkih stranaka koje danas nisu bile ni prisutne na sastanku “kako bi i oni ocijenili da li to valja, i da priđu zajedno cijeloj koaliciji”.
– Rs je odlučna da pitanje imovine neće biti razmatrano u Predstavničkom domu Parlamenta BiH jer bi to značilo da je titular imovine BiH, što nije tačno – ustvrdio je Dodik.
Dodao je da će krajem iduće sedmice zakazati sjednicu NSRs kako bi donijeli odluku o povlačenju sudija iz Ustavnog suda BiH.
– Da legitimišemo Ustavni sud koji ionako nema nikakvog rezona da više postoji i radi. U ponedjeljak ćemo se dogovoriti oko toga kada će biti zakazana sjednica NSRs. Želimo da iskažemo opredijeljenost Dejtonskom sporazumu, jer to je jedini način da ostane kakva-takva BiH – naglašava Dodik.
Podsjetimo, u Ustavnom sudu BiH trenutno sjedi samo jedan sudija iz Republike Srpske. U pitanju je sudija Zlatko Knežević. Od kraja prošle godine upražnjeno je mjesto sudije Miodraga Simovića koji je penzioniosan. Narodna skupština Republike Srpska do danas nije imenovala njegovog nasljednika. Istovremeno, Ustavnom sudu BiH nedostaje i jedan sudija iz Federacije BiH kojeg je imenuje Predstavnički dom FBiH. HDZ BiH u ovom trenutku izbjegava da preko Komisije za izbor i imenovanja izbjegava da pošalje prema Predstavničkom domu Parlamenta FBiH imena kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH.
Za održavanje plenarne sjednice Ustavnog suda BiH potrebno je prisustvo pet od devet sudija. Čak i ako bi se sudija Knežević povukao, to ne bi promijenilo ništa, jer bi u Ustavnom sudu BiH, i bez jednog sudije iz Federacije bilo aktivno šestero sudija (troje iz FBiH i troje međunarodnih sudija).
V.d. predsjednika SDS-a Milan Miličević kazao je da su interes Rs-a i državna imovina nešto najvažnije i da će dati najsnažniji odgovor iz Rs-a.
– Јesmo opozicija, ali nikada nećemo biti opozicija Rs-u – poručio je Miličević.
Centralna svečanost Rijaseta Islamske zajednice (IZ) povodom Ramazanskog bajrama održana je jutros u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje je bajramsku hutbu kazivao reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.
– Domovina je zavičaj, rodna gruda, ona koja se voli kao život, to je ono što nam je milo i sveto. Mi volimo ovu našu zemlju srcem i dušom, i onda kada od nje živimo daleko u tuđini. Nosimo je sa sobom, i u snu i na javi.
Svaka njena praška je kap naše krvi, svaki njen kamen je kula u kojoj stražari gazija. I zato neka nam niko ne dira u našu domovinu i neka ne iskušavaju našu odlučnost – kazao je u hutbi reisul-ulema Kavazović.
Reisul-ulema Kavazović je podsjetio da živimo u zemlji koju volimo i za koju smo mnogo puta dali velike žrtve.
– Šehidi vječno stoje kao svjetionik na našem putu slobode. Mnogo puta stradali su naši najmiliji, bez ikakve krivice, u zločinima i u genocidu. Sjećanja na njih ne mogu izblijediti, niti se njihovi dželati mogu zaboraviti. Sada smo svjesniji Tvojih riječi Gospodaru u kojima si rekao: Ako vi dopadate rana, i drugi rana dopadaju. A u ovim danima Mi dajemo pobjedu sad jednima, a sad drugima, da bi Allah ukazao na one koji vjeruju i odabrao neke od vas kao šehide, Allah ne voli nasilnike – kazao je reisul-ulema Kavazović.
Reisul-ulema je ukazao na to da smo jedni drugima emanet, naglašavajući da nas je Poslanik Muhammed, a.s., učio da je “Musliman muslimanu brat, ne čini mu nasilje niti ga izdaje.”
– Lakše je čovjeka osumnjičiti, optužiti i osuditi nego ga upoznati i razumjeti. Razgovarati argumentima je teže, ali ispravnije. Imajmo povjerenja jedni u druge, sve dok ne vidimo da se naš brat ne drži datog obećanja. Ne činimo jedni drugima ono zbog čega ćemo zažaliti i što ne bismo voljeli da nam se učini. Kome se ne može vjerovati, ni riječ mu nije skupa. Molimo Allaha da popravi naše međusobne odnose u onome što je dobro za nas – naglasio je reisul-ulema.
U bajramskoj hutbi reisul-ulema je pozvao vjernike da budu zajedno, ističući da je Božija pomoć uz zajednicu.
– Zajednica uvijek nepogrešivo slijedi javni interes. Naučimo poštovati javni interes i voditi dijalog, čak i onda kada mislimo drugačije od većine u našoj zajednici.
Podredimo svoje ambicije zajednici u kojoj živimo. Poštujmo njene propise, jer tako čuvamo red.
Uzvišeni je u Svojoj knjizi rekao: I nastoj time što ti je Allah dao da stekneš onaj svijet, a ne zaboravi ni svoj udio na ovom svijetu i čini drugima dobro, kao što je Allah tebi dobro učinio, i ne čini nered po Zemlji, jer Allah ne voli one koji nered čine – naveo je reisul-ulema.
Dodao je da je svakoj zajednici potrebno vođstvo koje će se brinuti o njenom interesu.
– Onaj koji dopušta da mu drugi kuću uređuje ostat će dugo pod stegom toga drugog.
Trebamo nadvladati tu jetimsku logiku u našim javnim poslovima, da nam stranci kuću uređuju.
“Onaj ko dopušta da mu drugi kuću uređuju, ostat će dugo pod stegom tog drugog. Trebamo nadvladati tu jetimsku logiku u našim javnim poslovima da nam stranci kuću uređuju. Trebamo kao odrasli ljudi početi brinuti o sebi”, kazao je tokom bajramske hutbe resu-l-ulema Islamske… pic.twitter.com/DnLFWP2kQU
Trebamo se kao odrasli ljudi početi brinuti o sebi. Dragi Bog nas savjetuje: O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na Pravom putu … (Ma'ida, 105). Molimo Boga da zbliži naša srca i pomogne nam da povratimo dijalog i povjerenje u zajednici – kazao je reisul-ulema Kavazović.
Naglasio je da su mubarek dani Bajrama – dani naše radosti i našeg zajedništva, i vrijeme u kojem treba da priđemo jedni drugima, bez ikakvih ograda i interesa.
– Nemojmo jedni druge odbijati. Naše ruke neka budu raširene, a srca otvorena. Pomozimo jedni drugima iskreno, saslušajmo jedni druge, razgovarajmo; to će nam dati tako potrebno samopouzdanje. Molimo Uzvišenog da nas uputi putem dobra i zajedništva. Da naše dane učini danima u kojima ćemo s radošću susretati jedni druge – kazao je reisul-ulema Kavazović.
Poručio je da u našim srcima uvijek treba biti mjesta za iskrenu vjeru i spremnosti da služimo ljudima i zajednici.
– Ojačajmo svoju nadu molitvom i razgovorom s najmilijima. Allah je uvijek na pomoći vjerniku sve dok je vjernik na pomoći svom bratu. Pomozimo ljudima koji pate, djeci koja trebaju našu zaštitu, bolesnima kojima je potrebna naša njega, muhadžirima kojima je potrebno sklonište i zaštita. Neka vam je sretan ovaj Bajram. Podijelite njegovu radost sa svojim najmilijim, rodbinom, prijateljima i komšijama. Sutra je Dan šehida. Prisjetimo se da njima dugujemo neizmjernu zahvalnost i skrušenu dovu.
U njihovom šehadetu je naš život, ne smijemo to nikada zaboraviti – poručio je, između ostalog, reisul-ulema Husein-ef. Kavazović, javlja Mina.
Na sjednici Vijeća ministara koja je održana 19. aprila 2023. godine odvijala se prava drama. Ministri Staša Košarac i Zoran Tegeltija su ultimativno zatražili stavljanje na dnevni red naredne sjednice Vijeće ministara Nacrt osnove za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o izgradnji plinovoda “Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije” na pravcu granica Republika Srbija – Bosna i Hercegovina – Bijeljina – Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, Nacrt osnove za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske” na pravcu Zagvozd (HR) -Posušje (BiH) – Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar i Prijedlog odluke o kvaliteti tečnih naftnih goriva.
Ultimativni zahtjev je pravdan da je Trojka obećala i usaglasila sa Dodikom nekoliko “infrastrukturnih” projekata, a koji bi bili prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Izvori Patrije s Vijeća ministara BiH ističu da je na samoj sjednici Košarac gotovo u naredbodavnom tonu “podsjetio” muslimanske partnere (tako su prozvani) na preuzete i dogovorene obaveze spram Rs, prije svega nekoliko infrastrukturnih projekata.
Tegeltija je čak i zaprijetio Borjani Krišto da ukoliko istog trena ne utvrdi termin sjednice sljedeće sedmice, oni (Srbi) napuštaju sjednicu Vijeća ministara.
Krišto je pojasnila kako momentalno ne može odrediti precizan dan, ali da će sjednica sa tim “vitalnim” tačkama biti sigurno naredne sedmice.
Elmedin Konaković je pokušavao da odobrovolji “partnere” kako su tik do konačnog dogovora oko svega, da su u pitanju samo tehnički detalji, koji bi se trebali konačno politički dogovoriti na nivou predsjednika partija naredne srijede.
Onda je pokušao da usmjeri diskusiju da sjednica Vijeća ministara bude u četvrtak, kad je on na putu.
Tegeltija je eksplicitno tražio da se stave tačke na dnevni red, a kada tačke budu na dnevnom rede, ministar Sevlid Hurtić će navodno riješiti tu dilemu.
Jer pored srpskih i hrvatskih ministara dovoljan je upravo samo jedan bošnjački glas da odluke prođu Vijeće ministara, pa mnogi strahuju da će upravo on biti prevaga.
Srpski i hrvatski ministri imaju usaglašen stav oko interkonekcija (nova istočna + južna), a da je ovo tačno potvrđuje dogovor Josipa Brkića i Staše Košaraca da obje tačke idu u kompletu, i da tu neće biti problema na relaciji HDZ SNSD.
HDZ svoj interes gradi na novoformiranoj kompaniji Južna plinska interkonekcija kojom će blokirati BH-Gas u realizaciji projekta tako da je Nova istočna interkonekcija projekat kome se otvara perspektiva za brzu realizaciju.
Iduća sedmica je dan D, a gotovo je sigurno da su ministri iz reda srpskog naroda dobili od Dodika signal da konačno pritisnu ‘muslimanske partnere’ i da to riješe što su dogovorili prije formiranja vlasti. Sve ostalo je samo pitanje tehnike.
Zukan Helez, kao zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara, ima pravo veta kod utvrđivanja dnevnog reda, tako da je ključna osoba da bilo koja tačka dođe ili ne dođe na dnevni red upravo on.
Međutim, Helez na sastanku Vijeća ministara nije uopće odavao utisak da je svjestan situacije, i da je spreman to spriječiti.
Ujedno, od 26. do 28 aprila održava se ekonomski forum na Jahorini i po svoj prilici dolaze ruski igrači, a ministri Bošnjaci su pozvani, Košarac ih je planirao ugostiti. Kao znak dobrodošlice usvajanje odluka na Vijeću ministara je imperativ za Dodika.
Drama je okončana tako da se materijali uvrste u dnevni red koji će biti preciziran iduće sedmice.
Da li će Helez blokirati dnevni red zavisi od Nermina Nikšića. Ovim usvajanjem otvoren je put direktnom ruskom utjecaju u BiH i to putem Nove istočne interkonekcije i odluke o kvaliteti tečnih goriva. Dodikova muslimanska ekipa kreće u finalno spašavanje Dodika jer bez ovih ruskih projekata predsjednik Rs-a nema više šta da traži kod Putina.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
