Facebook Twitter Youtube
    Najnoviji

    Istaknuto

    Istaknute objave

    Dodikov državni udar na evropskom putu: Da li je neko vidio tužioce, reformatore i ambasadore? Ako nije, zovite miliciju – Dragana Miokovića!

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Gdje je sada Milanko Kajganić? Onaj glavni državni tužilac čije je imenovanje pozdravila Ambasada SAD-a sve sa ambasadorom Michaelom Murphyjem na čelu?  Sjetimo se onog tvita od 20. oktobra 2022. godine.

    “Čestitamo Milanku Kajganiću na njegovom imenovanju na poziciju glavnog državnog tužioca BiH. Sjedinjene Američke Države nastavljaju raditi na osiguranju nezavisnosti Državnog tužilaštva i cjelokupnog kaznenopravnog sistema BiH”.

    Sjetimo se i toga da je Kajganić postao glavni tužilac nakon što je njegova protukandidatkinja Diana Kajmaković diskvalifikovana stavljanjem na američku crnu listu.

    Šta ćemo sada? Milorad Dodik i Narodna skupština Republike Srpske su suspendovali Ustavni sud BiH na 49 posto teritorije Bosne i Hercegovine. Neizvršavanje odluka Ustavnog suda BiH je krivično djelo. Gdje je onaj Milanko Kajganić iz Murphyjeve čestitke?

    Gdje je sada Christian Schmidt? Gdje je onaj visoki predstavnik za Bošnjake koji dijeli ordenje sa ratnim zločincima? Hoće li deblokirati rad institucija Bosne i Hercegovine? Da li će suspendirati Ustav Republike Srpske? Da li će smijeniti Milorada Dodika, Nenada Stevandića i sve one koji djeluju suprotno Deytonu?

    Gdje je nestala Borjana Krišto, čelnica najbrže formiranog Vijeća ministara u historiji? Ima li vremena od rješavanja hrvatskog pitanja da rješava pitanja od vitalnog interesa za državu čiju Vladu predvodi?

    Gdje je Elmedin Konaković? Novi pregovarač. Hoće li skoknuti do Laktaša na utakmicu Igokee? Hoće li otići u onaj Dodikov rakijski podrum da svojeručno lajka Dodikove izjave? Gdje su sad njegovi k…. i palci? Pije li Dodikova priča više vode? Ili Sarajlije već danima ne piju vodu, jer Trojka najbolje upravlja svim i “svačijim”

    Gdje je Edin Forto? Posljednji put kada je zapucalo u Sarajevu on je, po vlastitom priznanju u američkim medijima, pobjegao “kroz rupu u zemlji” (tako je nazvao sarajevski tunel). Forto i Njegova stranka traže sankcije za Dodika. Kojeg Dodika? Onog što ja Forto u Rezimeu FTV-a u januaru ove godine nazivao evropskim čovjekom čija je stranka spremna zauzeti “evropski kurs”.

    Ima li gdje živog Zukana Heleza? Gdje su mu oni što će gađati glinene golubove? Gdje su mu ona dva američka helikoptera što nije nabavio?

    Gdje je Johann Sattler? Šef Delegacije Evropske unije prema kojoj nas nova vlast predvođena Dodikom i Čovićem ubrzano vodi? Ima li kakvih pohvala za “najbrže formirano Vijeće ministara”?

    Gdje je Nermin Nikšić, federalni premijer? Da li je još pri stavu da je Dodik onaj stari? Ili je neki novi Dodik? Od kojeg ustupci prave graditelja BiH? Hoće li mu dati UIO? Elektroprijenos? Hoće li mu dati Institut za mjeriteljstvo? Službu za poslove sa strancima? Agenciju za lijekove? Šefa operacija u OSA-i? Šefa istraga u SIPA-i? Ah, da, to mu je već dao. Ima li nešto drugo?

    Eno i Damir Mašić se pita hoće li reagovati Schmidt ili je on samo visoki predstavnik za Federaciju BiH? haha I Mašić zna biti duhovit. Rijetko. Ali zna.

    Ima li kakvog pisma od Denisa Bećirovića? Nekog Storyja na Instagramu?  Nekog prigodnog videa ispred američkog Kongresa u Washingtonu? Neke poruke iz Brisela? Ma, da. On je već ispunio obećanje i odradio turu “Brisel-DC”. Sada naknadno pametuje o Schmidtu. Kao opozicionar.

    Gdje je pravni ekspert Nedim Ademović? On je ono dobar sa Christianom Schmidtom. Možda bi mogao neku “bonsku ovlast” isposlovati. U Federaciji.

    I, još jednom – gdje nam je Milanko Kajganić? Sve se bojim da bi odgovor mogao glasiti – eno ga sluša upute Džermina Pašića i  Dubravka Čampare kako se obračunati sa mafijom u u Sarajevu (bez diranja NiP-ovi, SDP-ovih i NS-ovih kadrova).

    Ako se niko ne javlja – zovite miliciju. Dragana Miokovića. Jer Dodik je njemu “MOJ”.

    Narodna skupština RS usvojila zakon: Odluke Ustavnog suda BiH ne važe u Republici Srpskoj, srpski kadrovi obavezani da blokiraju evropski put BiH!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji tog entiteta.

    Zakon sadrži četiri člana, a u prvom članu, nakon amandmana SDS-a, piše da se sve odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, donesene nakon promjene Pravila Ustavnog suda BiH, neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske.

    “Odluke iz člana 1. ovog zakona neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH. Do donošenja zakona iz stava 1. ovog člana, privremeno se stavljaju van snage odredbe zakona kojim se propisuje objavljivanje zakona i drugih propisa Republike Srpske, u dijelu koji se odnosi na propise i druge akte koje donosi Ustavni sud Bosne i Hercegovine”, navedeno je u preostalim članovima Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

    Za odluku su glasali zastupnici vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a, ali većina zastupnika opozicije, izuzev zastupnika izabranih Pokreta za državu.

    Osim toga usvojeni su zaključci koje su predložile i stranke vladajuće koalicije.

    Podsjećamo, kriza je uslijedila nakon što je Ustavni sud BiH, bez prisustva sudija iz Republike Srpske izbrisao jednu odredbu u Pravilima Ustavnog suda BiH.

    Ustavni sud je na vanrednoj sjednici, održanoj 19. juna, donio Odluku o izmjeni Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i brisao odredbu člana 39. tih pravila, čime je spriječena blokada suda.

    Član 39. odnosio se na pitanje obaveznog odgađanja sjednice i njime je bilo propisano da sjednicama na kojima se odlučuje o pitanjima ustavnosti zakona donesenih na nivou BiH ili nižim nivoima mora prisustvovati najmanje jedan sudija iz RS-a i tri sudije iz FBiH.

    Prije toga, u martu ove godine, vlasti RS su pozvale sudiju Zlatka Kneževića da podnese ostavku u Ustavnom sudu BiH, nakon čega je ovaj sudija najavio da će do kraja godine podnijeti zahtjev za penzionisanje.

    Službeni list potvrđuje obmanu Vijeća ministara BiH: Oružane snage letjet će američkim helikopterima ako to dozvoli Milorad Dodik

    Piše:
    Amina Čorbo Zećo
    -

    Bosna i Hercegovina mogla bi još neko vrijeme sačekati s projektom nabavke helikoptera za Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH, a što otkriva objava u Službenom listu BiH.

    „Sredstva u iznosu od 3.600.000 KM biće osigurana iz tekuće rezerve Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za fiskalnu 2023. godinu i alocirana na projektni kod 0106240 – „VP nabavke helikoptera za MO i OSBiH“, ekonomski kod 821300, do kraja trećeg kvartala tekuće godine (najkasnije do 30. septembra 2023. godine)“, navedeno je u odluci objavljenoj u Službenom glasniku BiH.

    Prevedeno na razumljiv jezik donesena je odluka o nabavci helikoptera, ali za to nisu još uvijek osigurana sredstva.

    Očito je riječ o svojevrsnoj obmani jer prvobitna informacija da se kreće u realizaciju nabavke helikoptera, na koju su kao pristali i ministri iz SNSD-a očito je na dugom štapu. Ražanj zapaljen, a zec u šumi.

    Jasmin Emrić, zastupnik NES-a u Predstavničkom domu PSBiH kaže da je očito nova igra Milorada Dodika na sceni.

    „Dakle, novac nije osiguran. Tek treba da se osigura i to kako je utvrđeno do 30. septembra 2023. godine“, kazao je Emrić.

    Hazim Rančić, bivši zamjenik ministra finansija BiH za Patriju ističe da ova odluka znači baš onako kako i piše da će novac BITI osiguran.

    „To je odluka o kojoj će se ponovo morati izjašnjavati Vijeće ministara, jer je naglašena riječ ‘bit će’. Dakle, novac nije osiguran. Da jeste to bi jasno pisalo u odluci. Principijelno govoreći, igraju se s nama kao s malom djecom. Imamo odluku, a onda nekad kasnije opet moramo donijeti drugu da bi se ta odluka provela. Ja nemam uvid u sjednice Vijeća ministara BiH, ali vidim da je rok septembar“, istakao je Rančić.

    Poseban problem je i vrijeme, jer Bosna i Hercegovina je duži period planirala nabavku novih američkih helikoptera za potrebe Oružanih snaga BiH. Čini se, morat ćemo još sačekati, jer će Vijeće ministara BiH morati ponovo odlučivati o nabavci helikoptera, jer bez novca se ne može.

    Obmana javnosti i građana Bosne i Hercegovine se nastavlja i dalje, i to u režiji novih vlasti koje na sav glas govore o napretku Bosne i Hercegovine ali koji niko ne vidi osim njih. Podsjećamo, da je ministar odbrane BiH Zukan Helez izjavio kako će Oružane snage dobiti moderne i višenamjenske helikoptere.

    “Mi sto posto krećemo u to, dolaze američki helikopteri, moderniji i novi, koji imaju na sebi i borbene sposobnosti, a ne kao do sada što smo imali samo za gašenje požara i pomoć u nevolji. Ti helikopteri koje imamo osim što su ruski, stari su i neupotrebljivi”, navodi Helez.

    Međutim, nije precizirao datum nabavke, a kako i bi kada nema osiguran novac za nabavku, a što će opet ovisiti o glasovima ministara iz SNSD-a, koji ne prihvataju modernizaciju Oružanih snaga. Jedino što je istina u izjavi Heleza jeste da se ‘krenulo u posao’, a koji će se opet završiti kada Milorad Dodik bude dao zeleno svjetlo.

    (NAP)

    Kolumna Senada Avdića: Ono što nisu mogli Milošević i Karadžić, uspjela je Povorka ponosa: podijelila je SDP po nacionalnim šavovima!

    Piše:
    Senad Avdić
    -

    Održavanje Povorke ponosa u Sarajevu, četvrte po redu, proteklo je u mnogo mirnijoj atmosferi, bez tenzija i incidenata, što je dobra vijest i za učesnike i za pluralistički identitet glavnog grada BiH. Na ulicama je bilo mnogo manje policajaca nego prethodnih godina, neuporedivo je manji broj i protivnika koji se okupljaju na kontraprotestima, što ukazuje na to da ova manifestacija ulazi u svoju dobrodošlu rutinu i nekonfliktnu kolotečinu.

    Percepcija Povorke ponosa u javnosti se u posljednjih nekoliko godina donekle promijenila na bolje, ali, prema tvrdnjama organizatora i učesnika ne u mjeri kojom bi oni bili zadovoljni.

    Ono što se nije promijenilo, što je ostala turobna konstanta jeste odnos političkih stranaka prema Paradi ponosa. Tu su pozicije čvrsto i duboko zakopane, stavovi nepromijenjeni. Ko je bio protiv održavanja ovog događaja i otvoreno opstruirao njegovo održavanje prije 4-5 godina, to čini i danas. S druge strane, politički akteri koji su podržali prva okupljanja LGBT zajednice i danas su bili u prvim redovima povorke u Sarajevu. Doduše, bazično desničarske, konzervativno-klerikalističke partije, poput SDA, Naroda i pravde, ili Stranke za BiH ovoga su se puta držale po strani, nisu glasno iznosile svoje protivljenje, što im u ranijim godinama nije bilo svojstveno. Demokratska fronta se tradicionalno ne petlja u „ovozemaljska“, „trivijalna“, kakva su ljudska prava, sloboda mišljenja, korupcija.. Ona se opredijelila za isključivo visoku politiku, bavi se opstankom i budućnošću države i naroda. Kao što u ovoj stranci ne razumiju da to što je ona formalno multietnička, ne znači da je automatski i građanski profilirana, tako imaju problem i da ukapiraju da država koja počiva na kriminalu, nesnošljivosti prema manjinama, preziru prema meritokraciji… nema budućnost.

    Naša stranka i njeno rukovodstvo predvođeno predsjednikom stranke državnim ministrom Edinom Fortom, kao i do sada, bili su jedini unutar vladajuće koalicije koji su bez ikakvih rezervi i kalkulacija stali uz učesnike Parade.

    Socijaldemokratska partija BiH je prošle godine na dan održavanja Povorke održavala neko nabrzaka sazvano stranačko sijelo. Ovoga puta ideološko-političko licemjerstvo ove nekada ozbiljne i respektabilne stranke, dobilo je drugačiju formu. Njen prvi čovjek, federalni premijer Nermin Nikšić cijeli je ovaj događaj još jednom prespavao, jendostavno se nije htio miješati, smatrajući ga valjda nedostojnim njegovog uplitanja i očitovanja. Ni njegovi tobožnji oponenti u stranci, poput Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH i Irfana Čengića, jednog od najeksponiranijih sarajevskih  SDP-ovaca, nisu bili ništa vidljiviji. Inače, i jedan i drugi ne propuste ni mnogo manje prilike i izazove da javnost zatrpaju svojim, pretežno prizemnim i neartikuliranim stavovima, mišljenjima i smatranjima. No, negativni heroj ovogodišnje Povorke ponosa, bila je gradonačelnica Benjamina Karić. Ponašanje „gradonačelnice svih (malo)građana“ je bilo bezobrazno ignorantsko, a odbijanje da na bilo koji način surađuje sa organizatorima i sudionicioma povorka je najblaže rečeno odraz njene niske kulture i još sumnjivijeg odgoja. Nominalno SDP-ovka, dakle ljevičarka, Karićka tokom dvije godine svog iritantnog mandata obilježenog populističkim hvalisanjem i paradiranjem i očijukanjem sa „većinskom voljom“, nije propustila nijednu priliku da stane na stranu snaga društvene regresije, konzervativizma, plitkog, konfekcijskog patriotizma i saharinskog nacionalizma.

    Zapravo, čelnici SDP-a u slučaju Povorke ponosa ponašali su se u skladu sa preporukama vrha Islamske zajednice BiH koji je neposredno pred održavanje ovog događaja preporučio muslimanskim vjernicima da ga ignoriraju. Saopćenje Rijaseta Islamske zajednice je bilo korektno, suzdržano i nedvosmisleno je pozivalo na nenasilje. Ako se sjetimo da je nakon prošlogodišnje Povorke Husein efendija Kavazović, reis-ul-ulema IZ, pozvao na svojevrsni „roditeljski sastanak“ Edina Fortu, onda je njegovo ovogodišnje držanje bilo primjerenije.

    Za koketiranje istaknutih SDP-ovaca sa Islamskom zajednicom ima više objašnjenja, a najjednostavnije bi bilo to da su uvjereni da bez podrške vjerskih lidera nemaju ozbiljnih izgleda na podršku unutar bošnjačkog birčkog korpusa. Za razliku od drugih stranaka, SDA, NiP-a Elmedina Konakovića, ili Stranke za BiH koji ne moraju dokazivati svoju vjersko-nacionalnu opredijeljenost, jer se ona podrazumijeva, lideri SDP-a stalno i iznova koketiraju i dodvoravaju se moćnim klerikalističkim autoritetima.

    SDP BiH kao multietnička stranka, dovela se u situaciju da se vrh stranke, a vjerovatno i članstvo, oko pitanja Povorke ponosa podijelio gotovo po nacionalnim šavovima! Nebošnjački članovi rukovodstva te stranke, poput Vojina Mijatovića, Saše Magazinovića, Davora Čičića, Igora Stojanovića… su podržali Povorku i sudjelovali u njoj. Za to vrijeme istaknuti SDP-ovi Bošnjaci,  poput Nikšića, Heleza,  Karićke, Bećirovića, Čengića… pravili su se mrtvi.

    SDP BiH, odnosno nekadašnji Savez Komunista BiH čije pravne i idejne tekovine ta stranka slijedi, ako je i po čemu značajna politička činjenica, onda je to po jedinstvu svojeg rukovodstva i članstva u ključnim pitanjima i prelomnim događajima iz novije historije. Na posljednjem Kongresu SKJ 1989. godine, komunisti iz BiH odbili su ultimatume Slobodana Miloševića koji je tražio da ostanu na Kongresu nakon što su Slovenci i Hrvati napustili Kongres. Svojim odlaskom delegacija komunista iz BiH (bez ijednog izuzetka) je delegitimitala sve odluke koje je nametao srbijanski partijski vrh.

    Tri godine kasnije, početkom 1992, svi zastupnici SDP-a u Skupštini BiH su odbacili prijetnje Radovana Karadžića i glasali su za održavanje referenduma o samostalnosti BiH. Tokom rata, članovi SDP-a spašavali su legitimitet državnog vrha BiH, Predsjedništva Skupštine, vojske, pravosuđa. Nakon svih tih historijskih uspjeha i zasluga tokom kojih su uspjeli sačuvati stranačko jedinstvo i politički kapital, zahvaljujući snishodljivom, populističkom držanju njenog čelništva SDP se uspio nacionalno podijeliti na pitanju Povorke ponosa!?

    Kada bi se Stranka demokratske akcije isključivo posvetila promicanjem svoje ideologije i bavila širenjem, ili nametanjem svojih vrijednosti (kada bi ideologija i borba za naciju bila cilj, a ne sredstvo za ovladavanje ekonomskim polugama i javnim resursima), u tom bi slučaju njen vrh danas imao dobre razloge sa bučni trijumfalizam. SDA je prije pet godina poražena u Kantonu Sarajevo, ali je politika te stranke pobijedila! Temeljni postulati te politike su postali  zajednički imenitelj gotovo svih relevantnih političko-stranačkih aktera. Kada makar ovlašno pogledate press konferencije vodećih stranaka suočite se sa paradom bivših, kao, razočaranih SDA-ovaca: možda su se oni razočarali u svoju bivšu stranku, ali SDA nije i nema razloga biti razočarana u njih!

    Na svom Sedmom kongresu iz 2019. godine Stranka demokratske akcije  usvojila je Programsku deklaraciju. Prva rečenica u Deklaraciji najavljuje stranačke „pravce razvoja“ koje planira provesti „sa vjerom u Boga i odlučnošću da se pridržavamo moralnih vrijednosti koje prozilaze iz temeljnih vjerskih i etičkih načela“.

    Četiri godine kasnije, iskristaliziralo se to oko ovogodišnje Povorke ponosa, manje-više cjelokupan stranačko-politički spektar okupio se oko „vjerskih i etičkih vrijednosti“, neupitne dogme koju je autorizirala Stranka demokratske akcije!

    Narodnoj skupštini RS dostavljen prijedlog: Zakonom od četiri člana Dodik “poništava” Ustavni sud BiH u RS!

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske”, piše u prvom članu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH o kojem će se u utorak izjašnjavati Narodna skupština RS.

    “Odluke iz člana 1. ovog zakona neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH. Do donošenja zakona iz stava 1. ovog člana, privremeno se stavljaju van snage odredbe zakona kojim se propisuje objavljivanje zakona i drugih propisa Republike Srpske, u dijelu koji se odnosi na propise i druge akte koje donosi Ustavni sud Bosne i Hercegovine”, piše u prijedlogu Zakona koji ima samo četiri člana, s tim da u četvrtom članu piše vrijeme stupanja na snagu ovog Zakona.

    A evo šta piše u obrazloženju ovog zakona.

    “Narodna skupština Republike Srpske, na Sedmoj posebnoj sjednici, 21. juna 2023. godine, usvojila je Zaključke u vezi sa neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH, gdje je u tački 7. pozvala Ustavni sud da ukine svoju odluku o brisanju člana 39. Pravila Ustavnog suda BiH i zadužila Vladu Republike Srpske i Ministarstvo pravde da pripreme Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH kojim se treba riješiti i pitanje pravne zaštite lica koja bi bila izložena eventualnom krivičnom gonjenju zbog neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH.

    Povod za predlaganje ovog zakona je činjenica da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na vanrednoj sjednici, održanoj 19. juna 2023. godine, donio Odluku kojom je izmijenio Pravila Ustavnog suda BiH i brisao odredbu člana 39. Navedeni član propisuje da se sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuju najmanje troje sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske odgađa, s tim da će se u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga naredna sjednica održati. Iz naprijed navedenog jasno proizlazi da je Ustavni sud održavanje plenarne sjednice (sjednice svih sudija tog suda) uslovio time da sjednici treba da prisustvuje najmanje troje sudija izabranih iz Federacije BiH i najmanje jedan sudija izabran iz Republike Srpske, s tim da će se u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga naredna sjednica održati. Taj uslov mora biti ispunjen šta god da je predmet odlučivanja na plenarnoj sjednici, uključujući i donošenje izmjena Pravila Ustavnog suda. S obzirom na to da je Ustavni sud BiH 19. juna 2023. godine održao vanrednu plenarnu sjednicu, na kojoj je usvojio Odluku o izmjeni Pravila tog suda i omogućio uvođenje prakse da se ubuduće sjednice mogu zakazivati, održavati i odluke donositi i bez sudija izabranih od Narodne skupštine Republike Srpske, ukazala se potreba za donošenjem ovog zakona u cilju zaštite Ustavom zagarantovanih prava Republike Srpske, kao i zaštite Republike Srpske od odluka koje će se eventualno donositi bez sudija imenovanih iz Republike Srpske. Odluke Ustavnog suda BiH, prema odredbama ovog zakona, neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske sve dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH. Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je Pravila, kojima je regulisao pitanja koja bi trebalo da se utvrđuju isključivo zakonom. Tu se prije svega misli na nadležnost, finansiranje, organizaciju Ustavnog suda, nespojivost funkcije sudije Ustavnog suda, imunitet i prestanak vršenja funkcije sudije Ustavnog suda i druga pitanja koja ne mogu biti predmet Pravila. Takođe, pored ovih pitanja, Zakonom o Ustavnom sudu BiH potrebno je regulisati način izbora sudija Ustavnog suda, koje prema važećem ustavnom rješenju bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i koji ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države. Iz naprijed navedenih razloga neophodno je donijeti Zakon o Ustavnom sudu BiH, a Pravilima Ustavnog suda trebalo bi da se utvrde samo procesne radnje Ustavnog suda BiH.Članom 213. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 66/20) data je mogućnost, izuzetno, za donošenje zakona po hitnom postupku u slučaju kada se zakonom uređuju pitanja i odnosi nastali usljed okolnosti koje nisu mogle da se predvide, a nedonošenje zakona po hitnom postupku bi moglo prouzrokovati štetne posljedice po život i zdravlje ljudi, bezbjednost Republike i rad organa i organizacija, i ako je to u opštem interesu. Po hitnom postupku može se donijeti i zakon za koji je Ustavni sud Republike Srpske odlukom utvrdio njegovu neusklađenost sa Ustavom. S obzirom na to da se donošenjem Odluke Ustavnog suda BiH o izmjeni Pravila Ustavnog suda BiH prouzrokuju štetne posljedice za rad organa i organizacije Republike Srpske, stvaraju mogućnosti za sazivanje sjednica i donošenje odluka bez sudija izabranih od strane Narodne skupštine Republike Srpske i time urušavanje ustavne nadležnosti Republike Srpske, u opštem je interesu donošenje ovog zakona po hitnom postupku”, navedeno je u obrazloženju Zakona.

    Licemjerstvo i renesansa: Ljudska prava između “zelenih krezubih botova” i “pedera i bludnika”

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Ne možete biti borac za ljudska prava ako vam ne smetaju “dugine boje”, a istovremeno smeta “zelena boja”. Niste borac za ljudske slobode ako samo podržavate učesnike Parade ponosa, a prezirete one koji misle drugačije.

    Svaka isključivost, bila ona za ili protiv bilo koga, nije znak tolerancije. Naprotiv.

    Da li LGBTQ zajednica ima ista prava kao i sve druge zajednice? Nema. I država im treba omogućiti ravnopravnost. Ono što vrijedi za svakog građanina, treba vrijediti i za njih.

    To što se kantonalni odbor SDA, gradonačelnica Benjamina Karić ili neko treći ne slaže s učesnicima Parade ponosa, ne znači da svi oni koji su željeli šetati nemaju pravo da šetaju i da obznane svoja uvjerenja. Kao što niko iz LGBTQ zajednice ili “aktivista” oko te zajednice nema pravo ljude koji se ne slažu s njima nazivati “Skakom sa vaginom”, “krezubim i zatucanim SDA-ovcima” …

    “Svako ima”, piše u članu 9 Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, “pravo na slobodu misli, savjesti i vjere: ovo pravo uključuje slobodu da promjeni vjeru ili uvjerenje i slobodu, sam ili zajedno sa drugima i javno ili privatno, da manifestira svoju vjeru ili uvjerenje, obredom, propovijedanjem i vršenjem vjerskih dužnosti i rituala”.

    Dakle, “svako ima pravo”. A svako su i oni koji se nisu slagali sa uvjerenjima učesnika Parade ponosa, i oni koji su šetali. Problem počinje onda kada su ovi prvi za ove druge “samo zatucane, krezube Balije”, a ovi drugi, za one prve, “pederi i bludnici”.

    Hajde da vidimo jedno drugo “pravo” glede seksualnih opredjeljenja. Poligamija je zabranjena u Bosni i Hercegovini. Zabranjena je skoro u svim državama zapadnog svijeta. Nije li to diskriminacija?

    Ali ako bi neko pokrenuo to pitanje, brojni “aktivisti” za ljudska prava koji podržavaju prava LGBTQ zajednice bi ga označili osobom koja želi uvesti šerijat. Što znači da mnogim aktivista nije bitno da li se krše ljudska prava. Bitno je da li je njihova borba sponzorisana projektima.

    Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić nije dopustila da se sarajevska Vijećnica osvijetli duginim bojama. Po meni, to je njena greška. Ali gradonačelnica Karić je ta koja četiri godine odlučuje. Građani odlučuju svake četvrte godine i oni tada preispituju njene poteze. Ako opet većina u Gradskom vijeću odluči da je izabere, to znači da su njeni potezi bili ispravni. Iz ugla većine, naravno. A demokratija je, nažalost, u osnovi dominacija većine nad manjinom. Osim u slučajevima kada OHR ne odluči drugačije.

    Šef OHR-a Christian Schmidt je u subotu podržao LGBTQ zajednicu. Deklarativno. Iako ima ovlasti da to uradi, Schmidt nije izjednačio prava LGBTQ osoba sa pravima svih drugih građana. Istina, Schmidtu je bilo bitnije da iskoristi svoje ovlasti kako bi dodatno obespravio (pojedine) građane i većinski narod u Bosni i Hercegovini, suspendujući Ustav Federacije na jedan dan. Ali o toj diskriminaciji su šutjeli svi oni lažni aktivisti za ljudska prava kojima diskriminacija Bošnjaka nije isto što i diskriminacija LGBTQ osoba. Jer oni koji su jučer šetali ulicama Sarajeva su “cool”, a oni koji su protestirali pred zgradom OHR-a su samo “seljaci” i “zeleni botovi”.

    Ako se borite za ljudska prava, onda vam ne smeta ni zelena zastava, a ni ona duginih boja. Ako ste aktivista, onda se podjednako borite i za ljudska prava LGBTQ zajednice i prava svih onih koje je obespravio Christian Schmidt. Ah, da. Borite se samo za ona prava koja se finansiraju iz budžeta onih koji su podržali uvođenje diskriminacije po Schmidtu!

    Nova drama u Vijeću ministara BiH: Čović “otima” Bošnjacima mjesto direktora Elektroprijenosa, Miro Džakula kandidat, Krišto blokira imenovanje SNSD-ovog ministra finansija

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Bit će ispoštovana rotacija za Elektroprijenos i sada će biti Bošnjak na čelu. Ja ne volim taj princip, ali mora se poštovati”, kazao je na konferenciji za medije 19. maja federalni premijer Nermin Nikšić, govoreći o imenovanjima direktora državnih javnih preduzeća.

    Samo mjesec kasnije, Nermin Nikšić odustaje od pozicije generalnog direktora Elektroprijenosa. Dragan Čović je zatražio, a predsjednik SDP-a pristao. Elektroprijenos BiH će pripasti HDZ-u, a novi direktor bi trebao, kako saznaje Istraga, trebao biti bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Miro Džakula.

    Predsjednik SDP-a i federalni premijer Nermin Nikšić je, prema informacijama Istrage, zamolio Dragana Čovića da malo pričekaju sa imenovanjem direktora Elektroprijenosa kako bi ublažio udare u Sarajevu. No, lider HDZ-a ne odustaje. On želi svoj čovjeka na čelu Elektroprijenosa kojim je proteklih deset godina upravljao HDZ-ov kadar Matan Žarić. Protiv Žarića je, podsjećamo, krajem prošle godine Tužilaštvo BIH podiglo optužnicu zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja i ovlaštenja.

    Žarićev nasljednik Miro Džakula prošle je sedmice predao dužnost direktora Uprave za indirektno oporezivanje. Novinarima je tokom primopredaje kazao da ide u Hercegovinu da se odmori, ne objelodanjujući svoje planove za budućnost. No, nekoliko medija iz Republike Srpske je već objavilo da Džakula želi biti direktor Elektroprijenosa.

    O imenovanju direktora Elektroprijenosa odlučuje Upravni odbor kojeg imenuju entitetske vlade koje su, faktički, dioničari ove državne kompanije. Nikšić je već rekao Draganu Čoviću da će pristati na imenovanje Mire Džakule. Međutim, SNSD se protivi Džakulinom imenovanju, nakon što je federalni ministar finansija Toni Kraljević (HDZ) spriječio podjelu 200 miliona KM od akciza na gorivo.

    “Bez saglasnosti Vlade RS-a Džakula ne može biti imenovan”, tvrdi sagovornik Istrage iz Vlade FBiH.

    Kako bi natjerali SNSD da pristane na Džakulino imenovanje, čelni ljudi HDZ-a sada blokiraju imenovanje ministra finansija i trezora BiH. Podsjetimo, SNSD-ov kadar Zoran Tegeltija obavljao je funkciju ministra finansija BiH sve do prošle sedmice kada je preuzeo dužnost direktora Uprave za indirektno oporezivanje. SNSD je za Tegeltijinog nasljednika predložio Srđana Amidžića, koji je trenutno odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka. Da bi Amidžić bio imenovan za ministra, njegovo imenovanje bi trebala predložiti predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

    “Krišto, međutim, odugovlači za prijedlogom. Štaviše, ona nije poslala Amidžićevo ime na provjere u sigurnosne agencije, što je preduslov za formalno predlaganje njegovog imenovanja”, kazao je za Istraga.ba sagovornik iz Vijeća ministara BiH.

    Na ovaj način Dragan Čović pokušava natjerati Milorada Dodika da popusti u vezi sa Džakulom i Elektroprijenosom BiH. Federalni premijer Nermin Nikšić je, rekosmo, već pristao da HDZ-ov kadar i naredne četiri godine upravlja Elektroprijenosom BiH.

    Naknadna pamet Michaela Murphya: Od Konakovićeve “historijske sjednice” Južna interkonekcija nije u Čovićevim rukama, nego u Dodikovim!

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Da je čitao zapisnike sa sjednica Vijeća ministara BiH, a ne Facebook statuse i pamflete lidera Trojke, američki ambasador Michael Murphy bi znao da Dragan Čović više ne drži ključeve Južne interkonekcije. Federalne ključeve 11. su maja ove godine, Murphyevi reformatori Elmedin Konaković, Edin Forto, Nermin Nikšić, Borjana Krišto i drugi predali Miloradu Dodiku. I to na onoj sjednici Vijeća ministara BiH nakon koje su svi mediji, iz kojih se (dez)informira ambasador Murphy, bez ikakvih provjera prenijeli izjavu Elmedina Konakovića u kojoj je ustvrdio da je u pitanju “historijska sjednica”.

    A zapravo je bila “historijska prevara”, koju ambasador SAD-a još uvijek nije razumio. I zato sada na svom blogu optužuje Dragana Čovića za nešto za šta se lider HDZ-a više i ne pita.

    Sve da Dragan Čović sutra pristane na izglasavanje zakona o južnoj interkonekciji, to ne znači ništa. Sve i da predsjednik HDZ-a pristane da se za transport gasa iz Azerbejdžana u BiH pita sarajevski BH gas, to ne znači da je BiH smanjila ovisnost o ruskom plinu. Jer bez odluke Vijeća ministara Bosna i Hercegovina ne može započeti pregovore sa Hrvatskom o izgradnji južne plinske interkonekcije. A Vijeće ministara BiH ne može donijeti odluku bez ministara iz Republike Srpske. Što znači da se o Južnoj interkonekciji više ne pitaju Čović, Konaković, Forto i Nikšić. O Južnoj interkonekciji se pita – Milorad Dodik.

    Dok je nekoliko (manjih, besprojektnih) sarajevskih portala insistiralo na objavi Zapisnika sa “historijske sjednice” Vijeća ministara BiH, ambasador Michael Murphy se bavio šumskom krađom. Pa, od stabla nije vidio šumu. A tamo, u toj šumi, Elmedin Konaković i Edin Forto su pristali da Nova istočna interkonekcija Republike Srpske bude pokrenuta s mrtve tačke, a ona Južna, koja smanjuje ovisnost o ruskom plinu, ostane u domenu deklarativne podrške na Twitteru, Facebooku i blogu.

    Da prevedem na jezik naknadnih boraca protiv “malignog ruskog utjecaja”. Američki ambasador Michael Murphy je srcem i dušom podržao Dragana Čovića i Trojku prilikom formiranja Vijeća ministara BiH. Američki ambasador je, prilikom formiranja Vijeća ministara “progutao žabu” zvanu Dodikov SNSD. Onda su njegovi kadrovi glasali za pokretanje procedure za gradnju Nove istočne interkonekcije kojom će u BiH dolaziti plin iz Rusije, dajući, pritome, deklarativnu, i samo deklarativnu podršku Južnoj interkonekciji koja smanjuje ovisnost o ruskom plinu. Dakle, vlada, odnosno Vijeće ministara koje je odabrao i “imenovao” američki ambasador je povećala ovisnost BiH o ruskom plinu, a smanjenje ovisnosti o ruskom plinu isporučila – ruskom igraču Miloradu Dodiku.

    I, ko god je proteklih mjeseci upozoravao na ovo proglašavan je botom SDA i ruskim igračem.

    “Čović slijedi samo svoje interese”, piše ambasador Murphy.

    Zar je baš to tako?

    Zar Dragan Čović nije nosilac zapadnih i američkih vrijednosti? Zar se Čović nije promijenio od one 2020. godine kada je u Moskvi, u društvu Valentine Matvijenko, kazao da na Balkanu treba pojačati ruski utjecaj? Zar nisu Željko Komšić i Bakir Izetbegović ruski igrači koji blokiraju projekat Južna interkonekcija kojom se smanjuje ovisnost o ruskom plinu?

    Američki ambasador Michael Murphy sada optužuje Dragana Čovića da blokira Južnu interkonekciju. I, opet griješi. O Draganu Čoviću više ne ovisi Južna interkonekcija. Ona sada ovisi o Miloradu Dodiku.

    Situacija je jednostavna. Da bi se gradila Južna interkonekcija BiH mora potpisati međudržavni ugovor sa Hrvatskom. Da bi taj ugovor bio potpisan potrebno je da odluke donesu, redom, Vijeće ministara, Predsjedništvo, Parlament, Predsjedništvo BiH. Južna interkonekcija nije dobila podršku nigdje. Ruska Nova istočna interkonekcija je dobila podršku u Vijeću ministara. Dakle, “proameričko” Vijeće ministara BiH je dalo saglasnost za početak procedure koja se odnosi na gradnju “ruske” plinske interkonekcije, dok se proamerička Južna interkonekcija nije pomjerila s mjesta. A da bi se pomjerila, za nju u Vijeću ministara mora glasati – Milorad Dodik. Koji su mu motivi? Nema ih. Jer njegova je Interkonekcija dobila podršku, a Murphyeva – nije. I za to nije kriv Dragan Čović. Krivi su Elmedin Konaković, Zukan Helez i Edin Forto. Oni su “u promet” pustili Dodikovu interkonekciju, a Južnu stavili na čekanje.

    Novi ustupak Draganu Čoviću: Trojka smjenjuje Esada Humu i Fond za zaštitu okoliša prepušta HDZ-u!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Vlada Federacije BiH imenovala je nove v.d. članove Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša FBiH. Od sedam članova novog  UO četvero dolazi iz HDZ-a BiH. U prethodnom sazivu UO, HDZ BiH je imao tri člana, što znači da nije imao većinu.

    Prema informacijama Istrage, i mjesto direktora Fonda bi trebalo pripasti HDZ-u BiH. Proteklih godina Fondom su upravljali SBB (Fuad Čibukčić) i SDA/SBB (Esad Humo).  Međutim, SDP, Naša stranka i Narod i Pravda namjeravaju ovu poziciju sada prepustiti HDZ-u BiH, a jedan od kandidata za direktora je Slađan Bevanda.

    Ovo je posljednje izdanje Službenih novina Federacije BiH.

    Pratimo crveni okvir. Vlada Federacije BiH na sjednici održanoj 14. juna ove godine razriješila je bivši saziv Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša. Kako se može vidjeti, od sedam članova UO, troje ih je bilo iz HDZ-a BiH. U pitanju su Mirjana Milićević, Andrijana Katić i Božana Bilandžija. Četiri člana UO pripadala su SBB-i SDA-u, što znači da su ove dvije stranke imale većinu u UO plus poziciju direktora Fonda koji je godišnje na razne projekte dijelio oko 30 miliona maraka.

    Nakon što su stranke Trojke ušle u koaliciju sa strankama HNS-a, lider HDZ-a BiH Dragan Čović je insistirao da toj stranci pripadnu JP Autoceste FBiH i Fond za zaštitu okoliša. Čoivić je na taj način želio nadomjestiti poziciju ministra zdravlja u Vladi FBiH koja je pripala HDZ-u 1990. Upravo zbog toga Vlada FBiH je prošle sedmice donijela odluke o razrješenju bivšeg saziva UO i imenovanju novog saziva UO.

    Sada obratite pažnju na plavi okvir. Od sedam novih članova UO Fonda, četvero ih je pripalo HDZ-u BiH. Mirjana Milićević i Božana Bilandžija su ostale članice UO, s tim da su im se pridružili Doris Čuljak i Danijela Jurina. Dakle, HDZ BiH sada ima četiri člana UO Fonda za zaštitu okoliša, a Trojka je pristala da im da i poziciju direktora Fonda.

    Trenutno, direktor Fonda je Esad Humo, ratni heroj iz Mostara sa bogatim iskustvom u međunarodnim institucija. No, SDP, Naša stranka i NiP namjeravaju ukloniti Humu i na njegovo mjesto dovesti kadra HDZ-a BiH (vjerovatno Slađan Bevanda).

    Vlada Nermina Nikšića krši sankcije Rusiji: Energoinvestu data saglasnost za otvaranje deviznog računa u Srbiji kako bi se moglo vršiti plaćanje u ruskim rubljama!

    Piše:
    Amina Čorbo Zećo
    -

    Dok Evropska unija uvodi novi set sankcija Rusiji, Vlada Federacije BiH na putu je da se pridruži rijetkim saveznicima Rusije na Starom kontinentu.

    Prema saznanjima Patrije Vlada Nermina Nikšića donijela je odluku kojom je dala saglasnost Energoinvestu za otvaranje deviznog računa u inostranstvu.

    „Daje se prethodna saglasnost Energoinvestu za otvaranje deviznog računa u inostranstvu u svrhu plaćanja isporučenog plina kod banke Poštanska štedionica – Beograd, Republika Srbija“, navodi se u odluci koja je već stupila na snagu.

    Srbija je jedna od rijetkih zemalja Evrope koja ne poštuje sankcije uvedene Rusiji od strane Evropske unije, nakon agresije na Ukrajinu, te mogu vršiti plaćanje u rubljama.
    S obzirom da je BiH glasala i poštuje sankcije uvedene Rusiji, pitanje je da li Vlada Nermina Nikšića ovakvim postupanjem krši te sankcije, dok se predstavlja reformskom Vladom na putu BiH ka Evropskoj uniji.

    Ne direktno, nego indirektno, tako što Srbiju uvode kao posrednika u plaćanju, kojeg Federacija ne može vršiti direktno.

    EU je Rusiji uveo opsežne i dosad nezabilježene sankcije kao odgovor na agresivni rat protiv Ukrajine koji je započeo 24. februara 2022. i nezakonito pripojenje ukrajinskih regija Donecka, Luhanska, Zaporižje i Hersona.

    Podsjećamo, Nermin Nikšić je nedavno kazao da iza Vlade FBiH stoje šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler i ambasador SAD u BiH Michael Murphy, te će biti zanimljivo čuti njihov stav o ovoj odluci.

    Podsjećamo, BiH se u ovom trenutku snabdijeva plinom iz Rusije. Kako bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu, Federacija BiH je, ranije, u saradnji sa EU i USAID-om pokrenula projekat Južna plinska interkonekcija preko koje bi bio najavljan plin iz Azerbejdžana. No, nakon što je Nikšić postao premijer, Vlada FBiH je iz parlamentarne procedure povukla zakon o južnoj interkonekciji. Istovremeno, Vijeće ministara BiH je pokrenulo proces pregovaranja sa Srbijom i izgradnji Nove istočne interkonekcije. Južna interkonekcija je na čekanju i na nivou BiH. Dakle, novoformirana koalicija koju čine SNSD, HDZ, SDP, Naša stranka i NiP je poduzela konkretne aktivnosti koje povećavaju ovisnost Bih o ruskom plinu.

    (NAP)

    1...414243...196Stranica 42 of 196

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj