Facebook Twitter Youtube
    Najnoviji

    Istaknuto

    Istaknute objave

    Reformski zakoni “na čekanju”, prioritet bila kupovina zgrade za UIO u Banjoj Luci: Vijeće ministara BiH povuklo zakone o sukobu interesa i sudovima BiH sa dnevnog reda, sve ide na Dodikovu, Nikšićevu i Čovićevu “radnu grupu”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Prema objavljenom dnevnom redu, na 19. sjednici Vijeća ministara BiH trebalo se raspravljati o Nacrtu zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine, Nacrtu zakona o sudovima Bosne i Hercegovine i Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Međutim, kolegij Vijeća ministara BiH kojeg su u utorak činili Borjana Krišto (HDZ), Staša Košarac (SNSD) i Elmedin Konaković (NiP) skinuo je sa dnevnog reda ove zakone.

    “U skladu sa dogovorom lidera Trojke, HDZ-a i SNSD-a, ovi zakoni su povučeni i bit će formirane radne grupe koje će ponovo usaglašavati ovaj tekst”, kazao je sagovornik Istrage iz Vijeća ministara BiH.

    “Danas ćemo”, napisao je u ponedjeljak predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić, “sjesti i dogovarati ono što naši prethodnici nisu uspjeli, a nisu ni probali riješiti za sve ove godine. Mi se ne bojimo razgovora jer znamo da nećemo pristati ni na što što će ugroziti bilo čija prava, ni građana, ni naroda, a posebno nećemo pristati na nešto što bi oslabilo Bosnu i Hercegovinu”.

    No, nakon što je sjeo sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem, Nikšić je dogovorio da Vijeće ministara BiH odobri 70 miliona maraka za kupovinu zgrade za potrebe Uprave za indirektno oporezivanje u Banjoj Luci. Reformski zakoni, poput zakona o sukobu interesa i zakona o sudovima BiH stavljeni su u ladicu.

    Zakon o sukobu interesa jedan je od prioriteta koje je Europska komisija postavila Bosni i Hercegovini u vezi s aplikacijom BiH za članstvo u Evropskoj uniji. Međunarodni zvaničnici nekoliko puta su javno tražili od bh. vlasti usvajanje ovog zakona, ali su, uglavnom, SNSD i HDZ blokirali. U međuvremenu, Ministarstvo pravde BiH pripremilo je Nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine. Dokument je dostavljen svim ministrima i predloženo je da u utorak razmatra Vijeće ministara BiH. Ali onda su sjeli Milorad Dodik, Nermin Nikšić i Dragan Čović i ova reformski zakon je povučen sa dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH. Nacrt zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH možete pročitati ukoliko kliknete ovdje.

    I zakon o sudovima BiH trebao bi biti jedan od reformskih zakona BiH. Tim zakonom je predviđeno osnivanje višeg suda BiH koji bi, faktički, imao ulogu vrhovnog suda BiH. Kompletan zakon o sudovima BiH možete pročitati na ovom mjestu.

    Dakle, reformski zakoni o kojima su u proteklom periodu govorili lideri Trojke skinuti su sa dnevnog reda Vijeća ministara. Prioritet je, ipak, bila odluka o odobravanju novca za kupovinu zgrade UIO u Banjoj Luci.

     

     

     

    VSTV-ova komisija suspendovala zamjenika glavnog tužioca u Bihaću: Adnan Tulić osumnjičen za obmanu prilikom dobijanja kredita

    Piše:
    Redakcija
    -

    Prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća suspendirala je Adnana Tulića, zamjenika glavnog tužica Tužilaštva Unsko-sansko kantona, saznaje Istraga.

    Tulić je suspendovan nakon što je protiv njega Tužilaštvo Srednjobosanskog kantona otvorilo istragu zbog sumnje da je počinio krivično djelo obmana prilikom dobijanja kredita (član 268 KZ BiH). Nešto ranije, po naredbi Kantonalnog suda u Bihaću pretreseno je nekoliko objekata u Krajini gdje je izuzeta dokumentacija koja bi mogla dokazati Tulićevu krivičnu odgovornost. Evo o čemu se radi.

    Javna ustanova  “Kantonalni fond za pomoć u stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju boračkih populacija, prognanih osoba i socijalno ugroženih kategorija” je 2022. godine raspisao javni poziv za dodjelu kredita pripadnika boračkih i socijalno ugroženih populacija. Jedan od eliminatornih uslova je bilo to da osoba koja aplicira za ova sredstva u trenutku apliciranja nema riješeno stambeno pitanje. Tužilac Adnan Tulić je aplicirao za kredit kao dijete šehida i odobreno mu je 100 hiljada maraka, sa kamatom od dva posto, s rokom otplate od 20 godina. U dokumentaciji je naveo da on i njegova supruga nemaju uknjižen stan na sebi i priložio je potvrdu iz ZK ureda Općinskog suda u Bihaću da nema nekretnina.

    “Prema stanju zk knjiga i abecednih imenika Adnan Tulić nema nekretnina upisanih na svom imenu i u svome vlasništvu na području Općinskog suda Bihać osim onih upisanih u zk ulošku broj 676 i 1508 katastarske općine Ripač te zk ulošku broj 568 općine Lohovo”, navedeno je u potvrdi.

    Dakle, Tulić je, formalno, na sebi imao samo zemljište i vikendicu na Uni u blizini Bihaća. No, njegova izjava dostavljena Fondu potvrđuje da on i supruga posjeduju stan koji nije uknjižen.

    Tulićeva izjava kojom potvrđuje da posjeduje stan koji ne može uknjižiti

    “Pod punom moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornošću izjavljujem da sa suprugom … živim u ulici .. u zgradi K-4 stan broj 2. Međutim, navodim da zgrada nije uknjižena ni etažirana”, naveo je Tulić.

    Tužilac je, dakle, suštinski posjedovao stan, ali formalno taj stan nije bio uknjižen na njega. Stoga je zatražio borački kredit za “rješavanje stambenog pitanja”.

    Da i sam tužilac Tulić smarta da posjeduje stan, pokazuje njegov imovinski karton za 2021. godine koji je dostavio VSTV-u.

    Osim toga, Tulić je do 2020. godine posjedovao (čak i uknjižen) stan od 75 kvadrata u naselju bihaćkom naselju Ozimice.

    ZK izvadak – ovaj stan Tulić je prodao prije dobijanja “boračkog kredita”

    Ova stan je, međutim, tužilac Tulić prodao u junu 2020. godine.

    Nakon prodaje stana u Ozimicima, Tulić kupuje drugi stan u zgradi koja nije etažirana i u kojoj formalno nije mogao uknjižiti kupljeni stan. Iako je i sam priznao da posjeduje stan, Tulić koristi to što njegov stan nije uknjižen pa traži i dobija povoljni borački kredit sa kamatnom stopom od 2 posto na dvadeset godina.

    U Kantonalnom fondu za pomoć u stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju boračkih populacija, prognanih osoba i socijalno ugroženih kategorija ne vide ništa sporno u tome.

    “Tulić je dostavio svu dokumentaciju javnom oglasu u kojoj je bilo vidljivo da u gruntu i u posjedu u tom momentu nema ništa. Imajući u vidu da se radi o šehidskoj familiji i da je nama bilo u interesu da plasiramo sredstva jer imamo dugoročnu maržu od dva posto. On je dobio 100 hiljada na 20 godina sa 2 posto kamate. Njegov stan je pod hipotekom. Sve je osigurano”, kazao je za Istraga.ba vd direktora Fonda Almir Tutić.

     

    Kantonalni sud u Sarajevu naredio: Finansijska policija izuzela dokumentaciju u Skupštini KS, Tužilaštvo provjerava kako je Elmedin Konaković dijelio grantove BANU-u i imamima bliskim NiP-u budžetskim novcem kupovao stanove!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Službenici Finansijske policije izuzeli su dokumentaciju u Skupštini Kantona Sarajevo koja se odnosi na podjelu grantova iz tekuće rezerve tokom 2019. godine, saznaje Istraga.ba. Dokumentacija je izuzeta u okviru krivičnog predmeta formiranog protiv aktualnog ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića koji je u tom periodu bio predsjednik Skupštine Kantona Sarajevo.

    Da je dokumentacija izuzeta potvrdili su nam i u Tužilaštvu KS.

    “Po naredbi Kantonalnog suda u Sarajevu, pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, Finansijska policija FBiH je izvršila privremeno oduzimanje dokumentacije iz Skupštine KS u predmetu dodjeljivanja finansijskih sredstava od strane Konaković Elmedina, predsjedavajućeg Skupštine KS, tokom 2019. godine”, kazali su za Istraga.ba u Tužilaštvu Kantona Sarajevo.

    Podsjećamo, u oktobru 2019. godine urednik Istrage je, pišući za Žurnal.info, razotkrio da je Vlada Kantona Sarajevo prebacila najmanje 325 hiljada maraka namjenskih sredstava na Kabinet predsjedavajućeg Skupštine KS koje je Elmedin Konaković kasnije, kao grantove, proizvoljno dodjeljivao uduženjima bliskim svojoj političkoj partiji.

    “Odobrava se preraspodjela sredstava u Budžetu Kantona Sarajevo za 2019. godinu u iznosu od 60 hiljada maraka i to: sa razdjela 17 Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, glava 02, potrošačka jedinica 0001 – Uprava policije, sa ekonomskog koda – izdaci za školovanje na policijskoj akademiji, na razdjel 10 Skupštine KS, poslanici i parlamentarne grupe, glava 03, potrošačka jedinica 0001 – Kabinet predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine KS na ekonomski kod: kapitalni transferi neprofitnim organizacijama”,navedeno je u Zaključku Vlade KS usvojenom 12. septembra 2019. godine, objavljenom u Službenim novinama Kantona Sarajevo.

    Ovaj iznos identičan je iznosu koji je Elmedin Konaković donirao Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti koju je osnovao Muamer Zukorlić, jedan od ideologa NiP-a koji je preminuo dvije godine kasnije.

    “Izdaci za obaveze po kreditima – kamata na domaća pozajmljivanja”, pisalo je iza ekonomskog koda sa kojeg je 27. juna 2019. godine Vlada KS skinula 80 hiljada maraka. Novac je transferisan na Kabinet predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine KS. U odluci objavljenoj u Službenim novinama KS nije navedeno kako će predsjedavajući Skupštine KS utrošiti ovaj novac.

    Zaključkom Vlade KS od 29. 3. 2019. godine novac koji se nalazio na računu Ministarstva privrede KS i koji je planiran za podršku “projektima Privredne komore KS, Obrtničke komore KS i Udruženju poslodavaca KS”, transferisan je prema Kabinetu predsjedavajućeg Skupštine KS. Šef Skupštine je, potom, tih 50 hiljada maraka transferisao neprofitnim organizacijama.

    Ono što je posebno interesantno je zaključak od 1. avgusta 2019. godine. Prema Budžetu KS, Ministarstvo prostornog uređenja KS planiralo je izdvajanje 100 hiljada KM za “rekontrukciju, adaptaciju, sanaciju, i izgradnju vjerskih objekata i kulturno historijskih objekata”. Taj novac je, međutim, transferisan na Kabinet predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine KS i to za iste namjene. Dakle, umjesto Vlade Kantona Sarajevo, novac za vjerske objekte dodjeljivao je Elmedin Konaković. Sve zaključke potpisao je  tadašnji premijer Kantona Sarajevo – Edin Forto.

    Omaha nakon tog “internog transfera”, tadašnji predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elmedin Konaković je odobrio 100 hiljada maraka za “obezbjeđenje stambenog prostora” za  potrebe imama Careve džamije u Sarajeve. Odluka je donesena 29. avgusta 2019. godine, a budžetska sredstva prebačena su na račun Medžlisa Islamske zajednice u Sarajevu.

    “Odobravaju se novčana sredstva u iznosu od 100 hiljada maraka Medžlisu Islamske zajednice Sarajevo na ime podrške aktivnostima, a u svrhu realizacije projekta obezbjeđenja stambenog prostora za potrebe imama Careve džamije. Sredstva iz tačke 1 teretit će poziciju Kabineta predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo, konto – kapitalni transferi neprofitnim organizacijama”, navedeno je u Odluci koju je potpisao Elmedin Konaković.

    U obrazloženju Odluke je navedeno da se Medžlis IZ Sarajevo obratio Predsjedavajućem Skupštine Kantona Sarajevo sa molbom za donaciju sredstava za obezbjeđeje stambenog prostora za potrebe imama Careve džamije, te da predsjedavajući Konaković uslišio njihovu molbu.

    Imam Careve džamije je kojem je riješeno “stambeno pitanje” je hafiz Sadrudin Išerić.

    Nakon što su objavljene ove informacije, prvi je reagirao tadašnji SDA-ov kantonalni zastupnik Aljoša Čampara.

    “Neozbiljno i sramotno je da lokalni funkcioneri imaju takvu poziciju. A očigledno je i da te stotine i stotine hiljada maraka koriste netransparentno. Po članu 10. Zakonu o izvršenju budžeta KS sredstva tekuće rezerve planirana u Budžetu koriste se za nepredviđene namjene za koje u budžetu nisu planirana sredstva ili za namjene za koje se tokom godine pokaže da za njih nisu utvrđena dovoljna sredstva jer ih pri planiranju Budžeta nije bilo moguće predvidjeti. Suština sredstava tekuće rezerve jeste da se dijele bez javnog poziva, i to za hitne i nepredviđene situacije. Kada pogledate način na koji Konaković dijeli te novce (poput slučaja 60.000 KM za Zukorlićevu BANU), vidite da je to protivno zakonskom opisu tekuće rezerve”, rekao je u oktobru 2019. godine Aljoša Čampara.

    Godinu kasnije Aljoša Čampara je napustio SDA i uvrzo prešao u NiP Elmedina Konakovića.

    Sanja Vlaisavljević podijelila grantove: Dini Mustafiću se isplatila podrška HDZ-ovoj ministrici, Historijski muzej BiH dobio manje novca od Franjevačkog muzeja iz Livna

    Piše:
    Redakcija
    -

    Nije uzalud Dino Mustafić išao na noge Sanji Vlaisavljević. Narodno pozorište Sarajevo, iako je na Budžetu, dobilo je 100 hiljada maraka od Federalnog ministarstva kulture i športa. To znači, je Narodno pozorište Sarajevo vrijedno koliko zajedno vrijede Zemaljski i Historijski muzeji BiH. A sam Historijski muzej BiH je manje bitna institucija kulture od, recimo, Kulturno-informativnog centara iz Tomislavgrada. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je, po Sanji Vlaisavljević, vrijedan koliko i Franjevački muzej i galerija Gorica iz Livna.

    “Pravo podnošenja zahtjeva na ovaj Javni poziv imaju institucije od značaja za BiH i Federaciju BiH kojima se osigurava kontinuitet rada i održavanje djelatnosti na dostignutom nivou za 2023.godinu”, pisalo je u javnom pozivu za odabir programa i projekata koji će se sufinancirati iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine u 2023. godini.

    Na osnovu ovog poziva, “institucijama od značaja za BiH i Federaciju je ukupno podijeljeno 900 hiljada maraka.

    “Ministrica Sanja Vlaisavljević, nakon molbe za održavanje sastanka, upriličila je danas u svom Kabinetu, radni susret s predstavnicima Narodnog pozorišta Sarajevo, direktorom Dinom Mustafićem, predsjednicom Upravnog odbora, Edinom Papo i predsjednikom Umjetničkog savjeta, Josipom Pejakovićem”, saopćeno je 16. maja ove godine iz Federalnog ministarstva kulture i športa.

    Da je ovaj sastanak urodio plodom pokazalo se ubrzo. Dino Mustafić, kritičar svega i svačega osim onoga od čega ima koristi, više nije javno problematizirao imenovanje Sanje Vlaisavljević za federalnu ministricu kulture i športa, a Sanja Vlaisavljević je pomoć Narodnom pozorištu Sarajevo sa prošlogodišnjih 20 hiljada podigla na 100 hiljada KM.

    Da bi podigla grant Narodnom pozorištu, ministrica Vlaisavljević je morala smanjiti grantove drugim “institucijama od značaja za BiH i Federaciju BiH”.

    Recimo, Zemaljski muzej je 2022. godine dobio 100 hiljada maraka. Sada je toj instituciji od manjeg značaja od Narodnog pozorišta Sarajevo dodijeljeno je 60 hiljada KM. Isto toliko je dodijeljeno Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica-Livno. Istovremeno, Historijski muzej Bosne i Hercegovine p.o. Sarajevo je dobio 40 hiljada maraka, dok je “Kulturno-informativni centar” iz Tomislavgrad kulturna institucija od malo veće vrijednosti za Federaciju zbog čega joj je odobreno 51 hiljada KM.

    Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru je dobilo 100 hiljada KM, dok je Narodnom pozorištu u Mostaru odobreno 30 hiljada KM. Muzej franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne iz Orašja je dobio 35.000 KM.

    Privatna ustanova “Bosanski Muzej Sjećanja” Sarajevo dobila je 10.000 KM koliko i JU “Kulturni centar” Bihać.

     

    Objavljujemo nacrt zakona o sudovima: Sud BiH gubi nadležnost za procesuiranje korupcije počinjene samo u jednom entitetu!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ukoliko državna vlast usvoji novi zakon o sudovima BiH, Tužilaštvo BiH i Sud BiH neće biti nadležni za procesuiranje krivičnih djela korupcije koja je počinjena samo u jednom entitetu. Ministarstvo pravde BiH je pripremilo nacrt zakona o sudovima i Vijeće ministara bi taj dokument trebalo razmatrati na narednoj sjednici, zakazanoj za 25. juli. Kompletan nacrt zakona možete pročitati ukoliko kliknete ovdje, a u nastavku ćemo izvući ključne detalje.

    Sudsku vlast na nivou BiH bi, prema ovom zakonu, trebali činiti Sud BiH i Viši sud BiH. Sud BiH bi bio nadležan za suđenje u prvostepenom postupku, dok bi Viši sud bio nadležan za drugostepeni postupak i razmatranje izbornih žalbi. Sjedište Suda BiH bi ostalo u Sarajevu, dok bi sjedište Višeg suda bilo u Istočnom Sarajevu.  Ono što je posebno bitno je nadležnost ovih sudova.

    Krivična nadležnost

    Sud BiH je, piše u nacrtu zakona, nadležan da u prvom stepenu sudi za Krivična djela propisana Krivičnim zakonom BiH. Osim toga, nadležan je za krivična djela pripisana krivičnim zakonima FBiH, RS i Brčko distrikta kada ta krivična djela ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, državnu bezbjednost i međunarodni subjektivitet BiH. Međutim, stav 3 člana 16 ovog zakona precizno definiše nadležnosti pojedinih krivičnih djela.

    “Sud je nadležan i za krivična djela iz oblasti terorizma, trgovine ljudima i seksualno iskorištavanje žena i djece, nezakonite trgovine drogom, nezakonite trgovine oružjem, pranje novca, korupcije, zaštite okoliša, krivotvorenje sredstava plaćanja, kompjuterskog i organizovanog kriminala pripisana zakonima FBiH, RS i Brčko distrikta ako su ta djela djelomično ili u cjelosti počinjena na teritoriji dva entiteta i Brčko distrikta ili izvan teritorije BIH, ili ako su djelomično ili u cjelosti počinjena nezakonitim aktivnostima izvršenim zajedničkim djelovanjem kriminalnih grupa na teritoriji dva entiteta, jednog ili dva entiteta i Brčko distrikta ili izvan teritorije BiH, ili ako je izvršenjem tih krivičnih djela nastala šteta velikih razmjera za državu BiH, ili ako su ta krivična djela propisana međunarodnim ugovorima koje je ratifikovala BiH”, piše u članu 16 nacrta zakona o sudovima.

    Šta ovo znači u praksi?

    Sudovi na nivou BiH ne bi mogli procesuirati zvaničnike entiteta ukoliko su oni svoja krivična djela iz oblasti korupcije i zloupotrebe položaja počinili samo na teritoriji jednog entiteta. Konkretno, Sud BiH ne bi mogao suditi u slučajevima “respiratori” i “Dženan Memić”, niti bi, recimo, zvaničnici Vlade RS mogli biti procesuirani za kriminal počinjen samo u institucijama RS. Time bi, faktički, bila smanjena nadležnost državnog pravosuđa.

    Nadležnost Višeg suda BiH

    Viši sud je nadležan da odlučuje o pravnim lijekovima protiv odluka Suda BiH. No, ono šteo je posebno bitno – Viši sud bi bio nadležan i za odlučivanje po žalbama protiv odluka Centralne izborne komisije BiH i u postupcima zbog sukoba interesa. Dakle, ono što je do sada radio Sud BiH, ubuduće bi radio Viši sud BiH čije bi sjedište bilo u Istočnom Sarajevu.

    Sud BiH i Viši sud BiH bi imali svoje predsjednike i bili bi, faktički, odvojene institucije.

    Mjesec nakon pucnjave u Sarajevu: Ibro Miladin pušten na slobodu, sa Keketovićem se sukobio zbog hakera koji je radio za kartel Edina Gačanina Tita!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ibro Miladin je pušten na slobodu. Trideset dana nakon što je pucao u centru Sarajeva, ovom pratiocu narko bosa Edina Gačanina Tita Općinski sud u Sarajevu nije produžio pritvor. Miladinu nije određen ni kućni pritvor. Ima tek obavezu periodičnog javljanja najbližoj policijskoj stanici. To znači da se slobodno može kretati.

    Podsjetimo, 20. juna Ibro Miladin je u samom centru Sarajeva, ispred hotela Evropa, ranio Timura Keketovića, višestrukog povratnika u kriminal.

    “Keketović je udario mog poznanika koji je sjedio sa mnom za istim stolom. Vidio sam da su bili naoružani a svi znamo ko su te osobe. Bio sam u opasnosti. I nije tačno da su bili tu maturanti. Kada se to desilo nikoga nije bilo tu, nije mi bila namjera izazvati opasnost”, kazao je Ibro Miladin neposredno nakon hapšenja, na ročištu prilikom određivanja pritvora.

    Identitet Miladinovog poznanika do danas nije utvrđen. No, Istraga saznaje da je s Miladinom u tom trenutku sjedio izvjesni Boki, koji je jedan od glavnih hakera Edina Gačanina Tita. Miladin i Boki su proteklih godina živjeli na relaciji Sarajevo-Dubai.

    Harun Sadiković. Dženis Kadrić, Ibro Miladin i Edin Gačnin Tito

    Ibro Miladin je bivši pripadnik Federalne uprave policije. Vođu jednog od najvećih narko kartela na svijetu Miladin je upoznao u septembru 2016. godine. Tada je, naime, Edin Gačanin boravio u Sarajevu, a Ibro Miladin i još četvorica pripadnika FUP-a su brinuli o njegovoj sigurnosti.

    Gačanin je, podsjećamo, tada odsjeo u Hotelu Novotel, a automobile za njega i njegovu pratnju je iznajmio sarajevski biznismen Gordan Memija koji je Gačanina i dočekao na Aerodromu. Edin Gačanin Tito je, tokom posjete Bosni i Hercegovini, išao u Hrvatsku, gdje je imao kontakte sa osobama koje su dio njegovog kartela.

    Memija I Miladin

    Osim Miladina, među specijalcima koji su čuvali Tita su bili Dražen Čobović,  Senad Kadić, Aldin Ćatić, Emir Druškić i Dženis Kadrić. Čobović, Miladin i Kadrić su, potom, napustili FUP i preselili u Dubai gdje su čuvali Edina Gačanina Tita. Međutim, Dražen Čobović je vrlo brzo napustio posao, dok su Ibro Miladin i Dženis Kadrić ostali vjerni Titu. U vrijeme dok su bili pratioci Edina Gačanina Tita, Miladin i Čobović su bili bliski biznismenu Gordanu Memiji i njegovom kumu, aktualnom ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću.

    Konaković, Dražen Čobović i Memija prilikom posjete Meki

    Četvorica prtilaca Tita, rekosmo, bili su pripadnici FUP-a. Upravo tu specijalnu jedinici lično je opremao Edin Gačanin Tito, a donacije su išle preko bivšeg federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare. Iako je u Tužilaštvu KS postojao predmet o uniformama koje je FUP-u donirao Edin Gačanin, sve je vrlo brzo zataškano.

    Slučaj Memić između fikcije i činjenica: Kako je pala priča o “izbrisanom Budnjinom snimku” i “krvavom džemperu”, a slučaj “spašen” preslobodnim sudskim uvjerenjem i (narodom i) pravdom!

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Nema organizirane kriminalne grupe koja se udružila da prikrije detalje o smrti Dženana Memića. “Izbrisani” snimak iz Budnjinog hotela pravosnažno nije bitan. Krvavi džemper Alise Mutap je pravosnažno nebitan.

    Dakle, sve teze “pravnog maga” Ifeta Ferageta su pravomoćno pale u vodu. Jer svi oni kojima je suđeno na osnovu činjeničnog opisa su pravosnažno oslobođeni. A oni koji su suđeni zbog “fikcije” su osuđeni. Nepravosnažno.

    Čak i ovo pristrasno Apelaciono vijeće Suda BiH (pogledati pod Amela Huskić – SBB – Božo Mihajlović i Azra Miletić – “uklonit ću dokaze is spisa) je moralo konstatirati da Zijad Mutap nije kriv za podmetanje dokaza kako bi “prikrio” “stvarne napadače” na Dženana Memića i vlastitu kćerku koja je jedva preživjela. I policajac Josip Barić je nevin bio u pritvoru, nevin sataniziran u medijima. Jer onaj krvavi džemper Alise Mutap kojeg su mu stavljali na teret uopće nije  relevantan za krivični proces. Muamer Ožegović nije kriv za brisanje snimka iz hotela Alije Budnje koji je, pravosnažno, irelevantan.

    Dakle, sve one priče na kojima je “nastajao” slučaj Memić su pravosnažno proglašene – nebitnim. I nemaju nikakve veze sa prikrivanjem nepoznatog izvršioca neutvrđenog krivičnog djela.

    Pa, zbog čega je onda na dvije i po godine zatvora nepravosnažno osuđena Alisa Ramić, rođena Mutap? Zbog toga što se ne sjeća ko  je nju i njenog momka Dženana Memića udario autom ili nečim drugim. Znači, svaki svjedok koji u sudnici kaže – “ne sjećam se”, a takvih je sve više, mogao bi biti osuđen na dvije i po godine zatvora.  Alisa Mutap je, dakle, osuđena na osnovu fikcije. Jer niti je utvrđeno da sa se može sjećati, niti je potvrđeno da se ne može sjećati. Ona je, faktički, osuđena na osnovu slobodnog sudijskog uvjerenja zasnovanog na starim vezama apelacionih sudija sa predmetima “koji su uklanjani iz spisa”. Ko ne zna, saznat će uskoro o čemu je riječ.

    Hasan Dupovac je osuđen na tri godine robije zbog, pazite sad, zloupotrebe položaja i prikrivanja dokaza. Ako je Dupovac kriv zbog prikrivanja dokaza, kako, onda, to isto Tužilaštvo BiH može otvarati istrage protiv (bivših) tužilaca zbog prikrivanja dokaza. Ili je Hasan Dupovac prikrivao dokaze ili je postupajući tužilac prikrivao dokaze?

    Šta nam je pokazala (ne)pravomoćna presuda u slučaju Mutap i drugi? Pokazala nam je da više od pola optuženih bilo nevino. I da su na pravdi “naroda”, a po diktatu “preduboke” države ležali u pritvoru.

    A sada malo osuđujući dio. Organizator kriminalne grupe – oslobođen. Djevojka Dženana Memića koja je zajedno s njim teško povrijeđena – osuđena zbog toga što se ne sjeća ko je nju i njenog momka udari. Policajac Josip Barić koji je “propustio” izuzeti navodno ključni dokaz – oslobođen, jer je dokaz irelevantan. A njegov šef Hasan Dupovac – osuđen za “prikrivanje dokaza”. Budnjin recepcionar oslobođen.

    I, onda Ifet Feraget kaže da je presuda pokazala da on i njegov “ekspertni tim” nisu lagali. A zapravo je 60 posto pravosnažno utvrđenih laži. I 40 posto slobodnog sudijskog uvjerenja da se neko namjerno ne želi sjetiti.

    I ovom presudom, zasnovanoj na ničemu, utvrđeno je da su Ifet Feraget i svjedoci lagali kada su govorili da je neki “nabildani” tip zaustavljao vozilo hitne pomoći kako bi ometao spašavanje Dženana Memića i otkrivanje istine.

    Ovom presudom, zasnovanom na preslobodnom sudijskom uvjerenju, NIJE utvrđeno da je Dženan Memić ubijen. Nije utvrđeno da NIJE bila saobraćajna nesreća.

    Presudom, zapravo, nije utvrđeno ništa, osim da je pravni tim Ifeta Ferageta iznio laži o najmanje troje optuženih u ovom predmetu.

    I, da. Ishod presude se znao najmanje pet dana ranije, kada su “oštećeni” pričali ko će biti osuđen, a ko oslobođen. I o tim pričanjima su sudije sudskog vijeća bile upoznate. I za to postoje dokazi!

    Dakle, nije utvrđeno ko je ubio Dženana. Njegov otac i Ifet Feraget kažu da znaju. Pa, red je da jednom i saopće!

    Apelaciono vijeće Suda BiH presudilo: Alisi Mutap 2,5 godine, Hasanu Dupovcu 3 godine zatvora zbog slučaja Dženan Memić

    Piše:
    Redakcija
    -

    Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine proglasilo je krivim Alisu Ramić-Mutap i Hasana Dupovca zbog slučaja Dženan Memić. Ostali optuženi oslobođeni su krivice.

    Dupovac je osuđen na 3 godine zatvora, a Alisa Mutap na dvije i po godine.

    Apelaciono vijeće je konstatovalo da u ovom slučaju nije postojala organizirana grupa koja je sa Zijadom Mutapom na čelu trebala prikrivati dokaze u slučaju smrti Dženana Memića.

    S obzirom na to da su u prvostepenom postupku bili oslobođeni, a da su pred Apelacionim vijećem osuđeni, postoji pravo žalbe na ovu presudu.

    Podsjećamo, Alisa Ramić-Mutap bivša je djevojka Dženana Memića s kojim je bila u noći 8. februara 2016. godine u ilidžanskoj Velikoj Aleji. Te noći Memić je, na zasada neutvrđen način, zadobio povrede usljed kojih je 15. februara preminuo u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Alisa Mutap-Ramić je također zadobila teške povrede i tvrdila je da se ne sjeća detalja iz kobne noći. Apelaciono vijeće Suda BiH, pak, misli da ona na taj način svjesno prikriva šta se desilo, te da na taj način pomaže osobi ili osobama koje su, na nepoznat način, nanijele povrede njoj i njenom tadašnjem momku Dženanu Memiću.

    Osuđeni Hasan Dupovac je pripadnik MUP-a Kantona Sarajevo koji je vodio istragu o spornom događaju na Ilidži. Sud smatra da je tokom istrage napravio nekoliko propusta zbog čega je proglašen krivim.

    Zijad Mutap je otac Alise Ramić-Mutap. Njega je Tužilaštvo BIH tertilo da je na čelu organizirane kriminalne grupe koja je svjesno prikrivala dokaze o ovom slučaju. No, on je oslobođen.

    Josip Barić je, također, pripadnik MUP-a KS koji je vodio istragu o samom slučaju. Bio je optužen da nije izuzeo krvavi džemper Alise Ramić. I on je oslobođen odgovornosti jer je Apelaciono vijeće utvrdio da se radi o nebitnoj činjenici.

    Među optuženima u ovom slučaju je i Muamer Ožegović, recepcionar u jednom od hotela na Ilidži koji je optužen zbog brisanja snimka. Ni za njega nije bilo dokaza da je počinio krivično djelo, jer je taj snimak, faktički, irelevantan.

    Manipulacije Tužilaštva BiH: Dodik nije osumnjičen za “napad na ustavni poredak”, predmet formiran zbog blažeg krivičnog djela “neizvršenje odluka OHR-a”, može se izvući sa uslovnom osudom i ne mora odstupiti sa funkcije!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nije osumnjičen da je počinio krivično djelo “napad na ustavni poredak BiH”, saznaje Istraga. Predmet protiv Dodika Tužilaštvo BiH je formiralo zbog sumnje da je predsjednik SNSD-a počinio krivično djelo -“neizvršavanje odluka visokog predstavnika”.

    Zbog čega je ovo bitno i u čemu je razlika?

    Propisana kazna za krivično djelo “napad na ustavni poredak BiH” je minimalno pet godina”. Pripisana kazna za krivično djelo “neizvršavanje odluka visokog predstavnika” je maksimalno – pet godina zatvora.

    Tročlani tužilački tim sa Nives Kanevčev na čelu odlučio je istraživati predsjednika Republike Srpske za blaže krivično djelo, i to na osnovu odredaba Krivičnog zakona BiH koje je 1. jula nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

    U dokumentima Tužilaštva BiH je navdeno da postoji sumnja da je Milorad Dodik počinio krivično djelo iz člana 203 a stav 1 Krivičnog zakona BiH. Evo šta je pripisano tim članom Krivičnog zakona BiH.

    “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika : (1) Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem organu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navedeno je u članu 203 a stav 1 Krivičnog zakona BiH.

    U slučaju da bude optužen za ovo krivično djelo, Miloradu Dodiku bi prijetila kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina zatvora.

    S obzirom na to da je minimalna zaprijećena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci, to znači da bi Sud Bih mogao primijeniti odredbe KZ-a koje se odnose na ublažavanje kazne. Tako je, u stavu e), član 50, navedeno: “ako je za krivično djelo, kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora do jedne godine, kazna se može ublažiti do trideset dana zatvora”. S obzirom na visinu kazne koja može biti utvrđena, Milorad Dodik bi mogao dobiti uslovnu osudu.

    Šta to znači u praksi?

    U stavu 5 člana 203 a kojeg je nametnuo Christian Schmidt, a na osnovu kojeg je Tužilaštvo BiH formiralo predmet protiv Milorada Dodika, piće da će “u skladu s članovima 113. i 114. KZ-a BiH, osuda za krivična djela iz stava (1) ovog člana ima za pravnu posljedicu osude: a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja; b) oduzimanje odlikovanja; c) zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; i d) zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.”

    Dakle, Miloradu Dodiku bi čak i primjenom člana 203 a mogla biti izrečena mjera zabrana obavljanja dužnosti. Međutim, pravne posljedice osude ne mogu nastupiti kad je za krivično djelo počiniocu izrečena novčana kazna, uslovna osuda ili kad je počinilac oslobođen od kazne.

    Pojednostavljeno, Tužilaštvo BiH je formiralo predmet protiv Milorada Dodika zbog krivičnog djela za koje može biti izrečena manja kazna, što znači da bi ta kazna mogla biti pretvorena u “uslovnu osudu”, a u slučaju “uslovne osude” prema predsjedniku Republike Srpske ne bi mogle nastupiti pravne posljedice među kojima je – zabrana obavljanja službene dužnosti”.

    Ukoliko bi Milorad Dodik, pak, bio osuđen za krivično djelo “napad na ustavni poredak”, minimalna zaprijećena kazna bi mu bila pet godina. U tom slučaju Dodik bi  (čak i sa eventualnim ublažavanjem) teško mogao dobiti uslovnu osudu, što bi bio skoro siguran put u njegovo udaljavanje sa pozicije, odnosno primjenu propisanih pravnih posljedica.

    Upravo zbog toga je Tužilaštvo BiH odlučilo formirati predmet protiv Milorada Dodika zbog krivičnog djela “neizvršavanje odluka visokog predstavnika”, a ne krivičnog djela “napad na ustavni poredak BiH” koje je, nakon Schmidtovih izmjena mnogo lakše dokazati nego što je to bio slučaj u prethodnom periodu.

    Od Catherine Ashton do Angeline Eichhorst: Kako su Dodik i Republika Srpska pod okriljem EU integracija tjerali strane tužioce i sudije iz BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    Sjećate li se Catherine Ashton? Prije dvanaest godina bila je visoka predstavnica Evropske unije i u maju 2011. godine doputovala je u Banja Luku kako bi sa zvaničnicima Republike Srpske predvođenim Miloradom Dodikom razgovarala o “referendumu o pravosuđu” i stranim sudijama i tužiocima u Sudu i Tužilaštvu BiH. Nakon te posjete, postignut je dogovor. Milorad Dodik se “povukao”, ali strane sudije i tužioci su otišli iz Bosne i Hercegovine.

    Deceniju kasnije, Milorad Dodik primjenjuje istu taktiku. Umjesto referenduma tu je Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH. Narodna skupština RS traži povlačenje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Umjesto Catherine Ashton, u BiH je sada doputovala Angelina Eichhorst, glavna direktorica za Evropu u Službi za vanjske poslove Evropske unije. I priča o stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH je i formalno otvorena. Princip je, dakle, isti. Razlika je tek u nijansama.

    Ešton, Dodik, strane sudije i tužioci – 2011.

    “Narodna skupština Republike Srpske podržala je u srijedu navečer inicijativu predsjednika RS Milorada Dodika da se u ovom bh. entitetu održi referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH”, glasila je vijest objavljena 14. aprila 2011. godine.

    Referendumsko pitanje koje je tada usvojila NSRS glasilo je:

    “Da li podržavate nametnute zakone od strane Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH i njihovu neustavnu verifikaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH?”

    Zaljkučak NSRS – referendum o pravosuđu

    Prije samih zaključaka, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je često govorio o potrebi da strane sudije i tužioci napuste Bosnu i Hercegovinu. No, međunarodni zvaničnici nisu reagirali sve dok Narodna skupština RS nije usvojila zaključke o referendumu. Trideset dana nakon odluke NSRS, u Banja Luku je doputovala Catherine Ashton

    “Evropska unija spremna je da pomogne BiH, da otvori dijalog o radu pravosuđa i aktivira mehanizme kao odgovor na sve dileme”, kazala je 13. maja 2011. godine tadašnja visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i evropsku bezbjednost.

    Catherine Ashton je obećala formiranje komisije za strukturalni dijalog o pravosuđu, a Narodna skupština RS je petnaest dana kasnije donijela odluku o odustajanju od referenduma.

    “Narodna skupština Republike Srpske (u daljem tekstu: Narodna skupština) pozdravlja sporazum između Visokog predstavnika/ Potpredsjednika Lady Ashton i Predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i najavljeni strukturirani dijalog (u daljem tekstu: Dijalog) domaćih subjekata i Evropske Unije o stanju u pravosuđu u Bosni i Hercegovini, s očekivanjem da će Dijalog, kratkoročno, omogućiti poboljšanje postojećeg stanja, a dugoročno, dati preporuke za temeljnu rekonstrukciju sistema pravosuđa na nivou Bosne i Hercegovine, s opštim ciljem jačanja vladavine prava. Narodna skupština potvrđuje svoj principijelni stav da je referendum najviši oblik neposredne demokratije i prava građana na slobodno izražavanje svog mišljenja, u skladu s ustavom i zakonima. Narodna skupština smatra da, otvaranjem Dijaloga o stanju u pravosuđu, za sada nije neophodno organizovanje javnog izjašnjavanja građana o ovom pitanju”, glasili su zaključci NSRS.

    Deeskalacija se desila ubrzo. Tokom 2012.godine sve međunarodne sudije i tužioci koji su bili angažovani u Tužilaštvu BiH, odnosno Sudu BiH napustili su pozicije. Bh. pravosuđe je, tako, prepušteno “domaćim kadrovima”.

    Eichorst, Dodik i strane sudije u Ustavnom sudu BiH -2023.

    Godinama zvaničnici RS potenciraju priču o stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH, pozivajući se na 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti za članstvo u EU. Među tim prioritetima je i onaj koji se odnosi na reformu Ustavnog suda BiH, uključujući rješavanje pitanja međunarodnih sudaca.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila 27. juna 2023. godine Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na teritoriji tog bosanskohercegovačkog entiteta. Povod za donošenje tog Zakona je odluka Ustavnog suda BiH da izbriše jednu odredu u Pravilima Ustavnog suda BIH koja, suštinski, ne mijenja ništa. OHR je poništio taj Zakon, međutim, Dodik je potpisao Ukaz i Zakon je objavljen u Službenom glasniku RS.

    Kako bi “smirila tenzije”, 12. jula ove godine u Sarajevo je doputovala Angelija Eichorst, direktorica za Evropu u Službi za vanjske poslove Evropske unije (EU). Na sastanku sa liderima Trojke, HDZ-a i SNSD-a ponudila je plan za deeskalaciju.

    Predsjednik RS Milorad Dodik ponudio evropskoj zvaničnici svoje uslove za smirivanje krize u Bosni i Hercegovine, a jedan od tih zahtjeva je – odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.

    Nakon sastanka premijer Federacije BiH i predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić izjavio da je “vođen veoma korektan razgovor s predstavnicima EU”.

    Kaže da su se učesnici sastanka dogovorili da na nivou tima pripreme akcijski plan odnosno provedbu 14 prioriteta iz Mišljenja Europske unije o prijavi Bosne i Hercegovine za članstvo u EU.

    “Eichhorst je zadovoljna da smo na tu temu razgovarali i da smo spremni rješavati tu situaciju. Oni su veoma zainteresirani za BiH i kažu da vjeruju u našu zemlju. Također, želimo da se napredak i zamah koji smo imali na početku nastave, tako da s njihove strane imamo pozitivnu klimu i pozitivan odgovor. Na nama je da to sada zadržimo”, kazao je Nikšić.

    Dakle, pregovori o odlasku stranih sudija iz Ustavnog suda BiH su suštinski započeli. I sve što bude dogovoreno morat će, barem djelimično, ići u prilog Republici Srpskoj, koja će od ničega, po uzoru na 2011. godinu, dobiti – nešto.

    1...373839...196Stranica 38 of 196

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj