Objavljujemo dijelove optužnice u predmetu Zijad Mutap i drugi: Način smrti Dženana Memića – nepoznat, ubica – nepoznat, krivično djelo – nepoznato i dekriminalizirano
Uzroci i način smrti Dženana Memića nisu poznati ni nakon “opsežne istrage” državnog tužioca Ćazima Hasanspahića koja je rezultirala podizanjem optužnice protiv Zijada Mutapa i njegove kćerke Alise, policajaca Hasana Dupovca i Josipa Barića te recepcionara iz hotela Ilidža Muamera Ožegovića. Istraga.ba je u posjedu činjeničnog opisa ove optužnice i objavljujemo ključne detalje.
Uglavnom, Zijad Mutap je optužen da je “u periodu od 8. februara 2016. godine pa nadalje, organizovao grupu za organizirani kriminal koju su pristupile navedene osobe”, a sve radi prikrivanja dokaza o načinu smrti Dženana Memića.
“Prikrivanjem dokaza i počinilaca, fingiranjem dokaza, prikrivanjem činjenica koje su im poznate, preduzimali radnje i s ciljem prikrivanja stvarnog načina na koji je Dženan Memić zadobio teške tjelesne povrede opasne po život i to po prethodnom dogovoru na način da je Zijad Mutap u više navrata ostvario kontakt sa više osoba među kojima i sa članovima grupe za organizovani kriminal Dupovac Hasanom, Ramić, ranije Mutap, Alisom, i Barić Josipom te su isti, po njegovim uputama i u dogovoru s njim, te samostalno, između ostalog, u cilju prikrivanja dokaza i počinilaca, neovlašteno bez nadležnog suda izuzimali dokaze u vidu video snimaka video-nadzora sa objekata lociranih na Ilidži u blizini mjesta stradanja Dženana Memića, neovlašteno fingirali dokaze koji to stvarno nisu, navodili službenike MUP-a KS da potpisuju akte koji ne odgovaraju činjeničnom stanju, dostavljali takjo fingirane dokaze na vještačenje, prikazujući iste kao stvarne vještacima FUP-a i MUP-a KS, te prikrivali činjenice koje su im poznate, uništavali prikupljene dokaze s lica mjesta, a koje se odnose na stradanje Dženana Memića, a sve u namjeri da prikriju stvarne počinioce i stvarni način na koji je Dženan Memić zadobio teške tjelesne povrede opasne po život”, navedeno je u optužnici.
“Prikrivanje dokaza” se ogleda u tome da je Zijad Mutap, nakon saobraćajne nesreće, studio u kontakt sa Hasanom Dupovcem nakon čega su dogovorili sastanak u restoranu Royal kod Vogošće, gdje su još bili “zaštićeni svjedok M-10” i Edin Avdić.
“Dupovac Hasan je od njih zatražio da pronađu vozilo Renault Clio zelene boje, iako je znao da nije predmet izvršenja krivičnog djela u kojem je stradao Dženan Memić, obećavajući im, po uputama Zijada Mutapa novčanu korist, znajući da isti nisu ovlašteni da prikupljaju dokaze i obećavajući im da mogu počiniti sve osim ubistva prilikom pronalaska tog vozila”, navedeno je u optužnici.
No, ono što nije navedeno je da je na mjestu nesreće na Ilidži pronađena zelena farba te da je zeleni Renault Clio vozio Mirza Ploskić, bivši dečko Alise Mutap koji je bio hapšen zbog sumnje da je povezan sa ovim slučajem. Uptavo takav automobil je izuzet po nalogu dežurnog kantonalnog tužioca iz Sarajeva što dokazuje i dokument u prilogu.
Ali nije ovo jedina nelogičnost u optužnici Tužilaštva BiH. Pet osoba je, naime, optuženo za organizirani kriminal iz člana 342. stavovi 1 i 2 u vezi sa prižanjem pomoći počinitelju nakon počinjenog krivičnog djela, protuzakonito posredovanje, davanje lažnog iskaza i sprečavanje dokazivanja.
No, u optužnici nije navedeno ko je počinilac krivičnog djela, tako da se ne zna kome su optuženi pomogli. Drugo, tužilac Hasanspahić navodi da nije poznat način smrti Dženana Memića, odnosno da se ne zna da li je u pitanju saobraćajna nesreća ili ubistvo. Ne zna se, dakle, o kojem se krivičnom djelu radi pa se tako ne zna ni koja je zaprijećena kazna. A upravo od te kazne ovisi da li se krivično djelo pomoć učiniocu nakon učinjenog krivičnog djela može biti kvalifikovano kao krivično djelo organizovanog kriminala, jer član 2 stav 21 predviđa da je “grupa za organizirani kriminal organizirana grupa od najmanje troje ljudi, koja postoji neko vrijeme, a koja djeluje u cilju učinjenja jednog ili više krivičnih djela za koje se po zakonu može izreći kazna od tri godine ili teža kazna”.
Kako se može vidjeti, jedno od krivičnih djela koja se stavljaju na teret optuženima je i “Protuzakonito posredovanje” iz člana 382 stav 2 KZ FBiH. Problem, međutim, prodstavlja činjenica da krivično djelo “Protuzakonito posredovanje” uopće ne postoji u Krivičnom zakonu FBiH. To djelo je izbrisano, odnosno dekriminalizirano 2016. godine, nekoliko mjeseci nakon događaja koji je uzrokovao smrt Dženana Memića.
Dakle, Tužilaštvo BiH je optužilo ljude da su počinili krivično djelo koje ne postoji, odnosno koje je dekriminalizirano. Osim toga, ne zna se ni ko je počinio krivično djelo u Aleji, a nije poznato ni koje je djelo izvršeno. Jedino što se zna da su optuženi pomagali nepoznatom izvršiocu nakon izvršena nepoznatog krivičnog djelo. Odavno poznata logika Tužilaštva BIH koje ovom optužnicom nastoji sačuvati Gordanu Tadić na poziciji glavne tužiteljice.
“Prvi korak je naći adekvatan prostor. Izgradnja palate pravde, namjenskog objekta za smještaj posebnih odjela treba nam da poboljšamo uslove rada sudova i tužilaštava, ali naša zemlja nema vremena da čekamo na njenu izgradnju kao uslov za početak primjene Zakona. Umjesto toga naći ćemo smještaj u nekom od postojećih objekata. Vlada FBiH će pomoći u svim tehničkim aspektima, kako bismo omogućili pravosudnim organima da što prije počnu s procesuiranjem djela organiziranog kriminala i korupcije”, napisao je Nikšić nakon sastanka sa čelnicima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.
