Prve ‘blagodati’ činjenice da je Nenad Nešić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine već vidimo na djelu! Grubo se prekršio Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u BiH.
Slanje misija za spašavanje u Tursku bez odluka države BiH je ponižavanje državnosti Bosne i Hercegovine i to direktno od strane Milorada Dodika, dok nam danas njegov koalicijski partner Nermin Nikšić (SDP) priča o novim imenovanjima, igrama oko pozicije prvog čovjeka UIO, direktora OSA-e itd…
Specijalistički timovi Civilne zaštite republike srpske za spašavanje iz ruševina sa 21 pripadnikom operativnog tima već su otputovali u u Tursku, spremni su i pripadnici Federalne specijalizirane jedinice za spašavanje iz ruševina – jedinica za urbano traganje i spašavanje – USAR tim, njih 42, s medicinarima, potražnim psima i potrebnom opremom. Oni će se također uputiti u Tursku kako bi pomogli stanovništvu nakon razornog zemljotresa koji je pogodio ovu zemlju.
Gdje je onda problem?
Odgovor je vrlo jednostavan. Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u BiH precizira jasno šta je dužnost Vijeća ministara BiH u ovakvim prilikama, ali ništa od toga nije ispoštovano.
Još jučer je Vlada FBiH uputila zaključak donesen na telefonskoj sjednici Vlade FBiH koji je upućen prema Vijeću ministara koje je bilo dužno reagirati na isti, te također održati sjednicu i u skladu sa zakonom ‘formirati od specijaliziranih jedinica i službi civilne zaštite entiteta, Brčko Distrikta BiH i drugih institucija, organa i pravnih lica na nivou Bosne i Hercegovine, mješovitu specijaliziranu jedinicu za zaštitu i spašavanje za djelovanje u slučaju prirodne ili druge nesreće za učešće u međunarodnim vježbama, operacijama pomoći i drugim aktivnostima…’
No, Nenad Nešić je nakon poziva Dodika, prema saznanjima Patrije, usporio procedure, te do danas nije urađeno ništa što je bilo neophodno kako bi se ista jedinica mogla u skladu sa zakonom poslati u Tursku. Dodik je insistirao da nikakve koordinacije ne treba biti niti da je neopohdona ikakva odluka Vijeća ministara BiH, što je apsolutno netačno.
Također, kako saznajemo Vijeće ministara priprema neku odluku o finansijskoj pomoći Turskoj, no Dodik je sukladno svojoj politici preskočio sve procedure i poslao tim u Tursku!
I FUCZ nema drugih rješenja, nego da, samo po osnovu zaključaka Vlade FBiH krene u pomoć i spašavanje u Tursku.
Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić nije propustio priliku da ‘fantomski’ pojasni kako Civilna zaštita Republike Srpske ide samostalno!?
– Oni su stupili u kontakt sa Vladom Turske i dobili su saglasnot, a i od nas će dobiti ostale potrebne dozvole u skladu sa zakonom – naveo je on.
– Ovi su iskoordinirali, ovi idu, ovi čekaju i tako… Uglavnom, bit će pomoći. Ja upravo potpisujem akt ka Vijeću ministara, odluka o pružanju međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje.
Očekujem da Vijeće ministara usvoji što prije ovu odluku i da time budu otvorena vrata za pomoć i slanje civilnih zaštita i FBiH i RS-a – dodao je on.
No Vijeće ministara u skladu sa zakonom koordinira provođenje standardnih operativnih procedura prilikom pružanja međunarodne pomoći, a to su propustili uraditi.
Čini se da ipak nova vlast na nivou Vijeća ministara BiH radi pod palicom Dodika, kojem je krajnji cilj predstavljanje BiH nemogućom državom, iako je npr. Vlada FBiH postupila pravovremeno i još jučer dostavila Vijeću ministara potrebnu saglasnost u vezi upućivanja pomoći republici Turskoj.
U Tužilaštvu BiH nestao je veći dio tonskog zapisa sa ispitivanja Milomira Savčića, za genocid optuženog ratnog komandanta 65. zaštitnog motorizovanog puka Vojske RS, koji se od sredine avgusta ove godine nalazi u bjekstvu.
O „nestanku“ ovog snimka glavnu je državnu tužiteljicu Gordanu Tadić izvijestio postupajući tužilac Predrag Tomić, koji je sačinio interni izvještaj o kojem su jučer pisali Oslobođenje i Istraga.ba.
„Dana 4.12. 2019. godine saslušan je Savčić Milomir sa audio tehnikom od 11:04 do 13:53 sati. Nakon saslušanja, utvrđeno je da nedostaje snimljeni dio zapisnika od 11:04 do 12.56“, naveo je tužilac Tomić u svom izvještaju dostavljenom prošle sedmice rukovodstvu Tužilaštva BiH.
Dakle, od ukupno dva sata i 49 minuta snimljenog iskaza generala Savčića, nedostaje sat i 52 minute, odnosno dvije trećine saslušanja u tom trenutku za genocid u Srebrenici osumnjičenog predsjednika Boračke organizacije RS.
„Zapisničar Bošnjak Mila je vodila zapisnik i vršila audio snimanje, a nakon završenog saslušanja u salu za saslušanje po pozivu je došla je Zubović Elma da isti audio snimak snimi na tri CD-a, te nakon potpisa svih prisutnih, jedan primjerak zapisnika o saslušanju osumnjičenog Savčića i jedan CD audio snimak je dat osumnjičenom u prisustvu branioca Stojanović Miodraga koji su, zatim, napustili zgradu Tužiteljstva“, objasnio je okolnosti saslušanja tužilac Predrag Tomić.
Nakon što je, oko 14 sati i 40 minuta, tužitelj Tomić pokušao da presluša iskaz osumnjičenog Savčića, utvrdio je da nedostaje veći dio snimka, odnosno dio koji je snimljen od početka saslušanja u 11.04 pa sve do 12.56.
„Pozvan je IKT službenik da se pokuša pronaći kompletan snimak od početka saslušanja, ali se isti nije mogao pronaći na kompjuteru. U 14 sati i 50 minuta, tužitelj Tomić telefonskim pozivom Stojanović Miodraga upoznaje da nedostaje snimak na CD-u“, navedeno je u Izvještaju.
O svemu ovome postupajući tužilac Tomić se sačinio i službenu zabilješku. No, nisu ovo jedina sumnjiva stvar u predmetu protiv Milomira Savčića, ratnog komandanta 65. zaštitnog motorizovanog puka Vojske RS, koji je, od osnivanja, bio pod direktnom komandom Glavnog štaba Vojske RS, odnosno pod komandom generala Ratka Mladića. Podsjećamo, Oslobođenje i Istraga.ba u ponedjeljak su objavili dokumente i snimke koji dokazuju da je glavna državna tužiteljica Gordana Tadić naredila da se stopiraju aktivnosti u vezi sa hapšenjem generala Savčića, koji je kasnije pobjegao iz BiH.
Prvi sumnjiv događaj desio se 28. novembra 2019. godine, odnosno deset dana nakon što je tužilac Predrag Tomić izdao usmenu naredbu službenicima SIPA-e da rade na pripremi hapšenja osumnjičenog Savčića.
„Dana 28. 11. 2019. godine, u 11:35 sati, postupajući tužitelj Tomić Predrag je pozvan s recepcije Suda BiH i kazano mu je da advokat Stojanović Miodrag želi da se vidi s postupajućim tužiocem. Dolaskom u kancelariju, advokat Stojanović Miodrag je obavijestio tužitelja Tomića da mu je Savčić Milomir prenio da ako treba da se pojavi da će doći na poziv i iznijeti svoju odbranu da ne bude „gungule“ oko Savčića te da ima saznanja da je ovaj predmet protiv Savčića prebačen kod ovog tužitelja“, naveo je u Izvještaju tužilac Predrag Tomić.
Da je tužilac Tomić napisao istinu potvrđuje i telefonski razgovor između advokata Miodraga Stojanovića i direktora Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina i traženja nestalih RS Milorada Kojića. Razgovor je presretnut 3. 12. 2019. godine, na dan kada je tužilac Tomić potpisao naredbu za hapšenje generala Savčića, koju je kasnije „stopirala“ Gordana Tadić.
„Vidite sada, ja sam bio kod postupajućeg tužioca, u četvrtak“, kaže Stojanović svom sagovorniku Kojiću.
Upravo je 28.11. 2019. godine bio četvrtak, što znači da se u potpunosti preklapaju navodi u izvještaju tužioca Tomića sa navodima advokata Stojanovića izrečeni tokom razgovora sa Miloradom Kojićem. No, nije to jedina potvrda navoda iz internog Izvještaja. U ponedjeljak smo, naime, objavili da je Milorad Kojić u telefonskom razgovoru vođenom 3.12. 2019. godine kazao da je hapšenje generala Savčića planirano za „prekosutra“. Prema izvještaju tužiocva Tomića, Naredba za lišenje Milomira Savčića trebala je biti realizirana 5. decembra 2019. godine ili, iz perspektive Milorada Kojića, „prekosutra“.
Ali to „prekosutra“ nije došlo na red. Gordana Tadić je 3.12. 2019. godine naredila da se naredba za hapšenja generala Savčića – stopira, te da sve mora „prenoćiti“. Nakon što je naredba „prenoćila, narednog jutra, 4. 12., oko 9 sati u zgradi Tužilaštva BiH se, nepozvan, u pratnji advokata Miodraga Stojanovića pojavio osumnjičeni Milomir Savčić i tražio da ga saslušaju. General Savčić je saslušan istog dana, no veći dio snimka njegovog saslušanja je misteriozno nestao. No, snimci razgovora Milomira Savčića, Milorada Kojića i Miodraga Stojanovića nisu nestali. I oni su dokaz da su svi navodi iz internog Izvještaja tužioca Predraga Tomića – tačni. Dakle, Gordana Tadić je spasila od hapšenja optuženika za genocid u Srebrenici.
Pripadnici SIPA-e od jutros pretresaju više lokacija u Sarajevu, Goraždu, Zenici, Travniku i Konjicu. Meta su, kako saznajemo, osobe povezane sa radom Internacionalnog univerziteta Goražde. Prema informacijama Istrage, SIPA u Goraždu pretresa objekte u vlasništvu Damira Žuge, zastupnika stranke Narod i Pravda u Skupštini Bosanskopodrinjskog kantona Goražde. U Sarajevu je, jedna od meta, bivši SDA-ov kadar Hajriz Bećirović. Inače, Tužilaptvo BiH je izdalo naredbe za hapšenje sedam osoba koje su povezane sa izdavanjem lažnih diploma koje su korištene na području Evropske unije. Organizator tog posla je bio italijanski mafijaš Salvatore Messina. Prema informacijama Istrage, izdat je nalog za njegovo hapšenje, ali Messinina adresa u ovom trenutku nije poznata.
Podsjetimo, Istraga.ba je prošle sedmice objavila da je italijanska mafija sa Sicijlije organizovala izdavanje lažnih diploma medicinskih nauka koje su, potom, korištene u Italiji, Švicarskoj, Hrvatskoj, Srbiji i Libiji.
Osnivač ovog goraždonskog univerziteta bila je Edina Brutus, dok je u upravljačkim strukturama bila njena snaha Elma Brutus. SIPA je jutros upala i u njihove kuće. Osim toga, SIPA pretresa i objekte u vlasništvu Melvedina Jašarevića, generalnog sekretara Internacionalnog univerziteta Goražde.
U Zenici pripadnici SIPA-e pretresaju objekte u vlasništvu Kaje Imširović koja je bila spona između Internacionalnog univerziteta u Goraždu i italijanskog mafijaša Salvatora Mesine.
SDA nije nepobjediva. I to je najbolja vijest jučerašnjih izbora. Ali loša vijest je da SDA mogu poraziti samo njeni učenici. Mnogo je razloga za SDA-ov debakl u Sarajevu. Rehabilitacija ratnih kadrova poput Fikreta Prevljaka i Nedžada Ajnadžića, Izetbegovićeva otuđenost od vlastitog naroda i stranačkog kadra, vođenje dvorske politike, insistiranje na neelokventnim kadrovima koji se u javnosti nisu smjeli suočiti s političkim protivnicima, opterećenost korupcijskim aferama, gubitak kontrole nad medijima koji su im godinama služili … Ipak, nijedan od navedenih razloga nije bio poguban po SDA u onoj mjeri u kojoj je bila pogubna Sebija Izetbegović i njena želja za apsolutnom vlašću. I tu njenu ambiciju i potrebu za kontroliranjem svih procesa maestralno su iskoristila njena dva politička čeda – Elmedin Dino Konaković i Aljoša Čampara. Prvi je koristio svoje sposobnosti u javnim nastupima i od sebe gradio kult ličnosti u desničarskim krugovima, a drugi je svoje veze sa novinarima, koje je, kasnije, zapošljavao u svom kabinetu, koristio za diskreditaciju političkih protivnika. I u svemu tome im je pomogla njihova politička majka – Sebija Izetbegović koja je svojim potezima urušavala zdravstveni i politički sistem Kantona Sarajevo. Zapravo, SDA je porazila samu sebe.
Stari Grad
Ibrahim Hadžibajrić je apsoltuni pobjednik u Starom Gradu. Do nogu je potukao svog protukandidata iz SDA Jusufa Pušinu. Novi stari načelnik Starog Grada je do 2012. godine bio kadar SDA kojeg je proizvela tzv. Bakijska grupa oko koje su se okupljali naročito desno orjentirani kadrovi te Stranke. U utrci za Općinsko vijeće Stari Grad Hadžibajrićeva Nezavisna BH lista je prva. Druga je SDA, a na trećem je mjestu Narod i pravda Elmedina Konakovića. Dakle, prve tri stranke u Starom Gradu su direktno povezane sa SDA. Predsjednik NBL-a i načelnik bio je kadar SDA kao i predsjednik i osnivač NiP-a Elmedin Konaković. Prema nepotpunim rezultatima, ove tri stranke su osvojile skoro devet hiljada glasova. S druge strane, lijevo orjentirane partije SDP, SD, Naša stranka i DF osvojili su zajedno 3500 glasova. U najboljem slučaju, u Starom Gradu desno orjentirane partije osvojile su duplo više glasova od lijevo orjentiranih partija.
Centar
Srđan Mandić kadar je Naše stranke i on je jedini načelnik u Kantonu Sarajevo koji dolazi iz ljevičarskih partija. U utrci za načelnika ponizio je SDA-ovog kandidata Nedžada Ajnadžića osvojivši duplo više glasova od njega. No, ne treba zaboraviti da su Mandića podržale četiri partije, među kojima je i Narod i pravda Elmedina Konakovića koja je kandidatu Naše stranke obezbijedila rubne dijelove općine Centar na kojima su tradicionalno trijumfovali kandidati SDA. Kada je u pitanju Općinsko vijeće Centar, Naša stranka je prvorangirana sa 3100 glasova (prebrojana polovina glasova). Na drugom mjestu je NiP sa oko 3000 glasova, dok je SDA treća sa 2500 glasova. SDP je četvrti sa 1500 glasova, Plaftorma za progres je peta, SBB šesti, DF sedmi … Zbroje li se glasovi lijevih partija u Centru, zajedno bi izašli na oko 6000 glasova. S druge strane, SDA i stranka proizašla iz SDA – NiP osvojili su malo manje od 6000 do sada prebrojanih glasova. Dakle, i u Centru je Narod i pravda odigrala ključnu ulogu i bit će druga politička snaga, što, opet, dokazuje da i u toj sarajevskoj općini vladaju bivši članovi SDA.
Novo Sarajevo
Hasan Tanović je u utrku za načelnika Općine Novo Sarajevo ušao kao “nezavisni kandidat”. No, na kraju kampanje zvanično je predstavljen kao kadar Naroda i pravde. U utrci za načelnika Tanović je od SDA-ovog kandidata Nedžada Koldže osvojio skoro tri puta više glasova. Tanoviću je ovo druga kandidatura u Novom Sarajevu, ali kao kandidat tada poprilično jakog DF-a Željka Komšića nije uspio pobijediti Koldžu. No, kao kandidat Naroda i pravde, Tanović je ponizio Koldžu.U utrci za Općinsko vijeće Novo Sarajevo Konakovićev NiP je ubjedljivo prvi. Nakon prebrojanih 24 hiljade glasova (od ukupno 28 hiljada), NiP je osvojio 6300 glasova. Na drugom mjestu je Naša stranka sa 3800, dok je treća SDA sa 3600 glasova. SDP je osvojio 2300, DF 1300, SBB 1100 … Zbroje li se glasovi SDA i NiP-a, desničarske stranke osvojile su preko 10 hiljada glasova. Lijevo orjentirane stranke SDP, NS i DF osvojile su oko 7500 glasova. Dakle, i u Novom Sarajevu će glavnu riječ voditi NiP bivšeg SDA-ovca Elmedina Konakovića i SDA.
Novi Grad
Ko god pobijedio u utrci za načelnik Novog Grada, suštinski se ne mijenja ništa. SDA-ov kandidat Semir Efendić je, za sada, u prednosti i osvojio je 20300 glasova, dok je NiP-ov kandidat Adnan Delić osvojio 19400 glasova. Koji god od njih dvojice da pobijedi, nečelnik Novog Grada će biti kadar desno orjentirane stranke. Kada je u pitanju borba za Općinsko vijeće Novi Grad vodi se velika borba između SDA (10 300 glasova) i NiP-a ((9533 glasa). Naša stranka je na trećem mjestu sa 3700 glasova (prebrojano 80 posto ukupnog broja glasova), dok je SDP četvrti sa 2500 glasova. Slijede, potom, Platforma za progres, DF, SBB … Dakle, SDA i NiP Elmedina Konakovića zajedno su osvojili 20 hiljada glasova u Novom Gradu, dok “ljevičarske partije”, za sada, jedva uspijevaju dosegnuti 8000 glasova. To znači da je u Novom Gradu desno orjentiranih birača duplo više od onih koji su lijevo opredijeljeni.
Ilidža
Bivši predsjednik Asocijacije mladih SDA na Ilidži, a sada kandidat Naroda i pravde Nermin Muzur ponizio je svog doskorašnjeg stranačkog kolegu Fikreta Prevljaka u utrci za načelnika Općine Ilidža. Konakovićev kadar osvojio je duplo više glasova od Izetbegovićevog kandidata Prevljaka u utrci za načelnika do sada neosvojive tvrđave SDA. Međutim, SDA je i dalje vodeća partija na Ilidži i prema do sada prebrojanim rezultatima osvojili su 7700 glasova. Odmah iza je NiP sa 7400 osvojenih glasova. SDP je treći sa oko 2000 glasova, a Plaftorma za progres i Naša stranka imaju po 1100 glasova. Zbroje li se glasovi “ljevice”, na Ilidži ima oko pet hiljada lijevo orjentiranih birača. Istodobno, SDA i NiP na Ilidži u zbiru imaju tri puta više glasova.
Hadžići
SDA-ov kandidat u Hadžićima Hamdo Ejubović pobijedio je u utrci za načelnika svog protukandidata iz NiP-a Enesa Kazića. Kada su u pitanju rezultati za Općinsko vijeće Hadžići, SDA je osvojila 4700 glasova, NiP je drugi sa 2907, Nezavisni blok Senada Šepića (također bivši kadar SDA) osvojio je 875 glasova, dok je četvrti SDP sa 795 glasova. Dakle, SDA i stranke nastale iz SDA u Hadžićima su osvojile 8500 glasova, dok su “lijeve” partije jedva dobacile do 3000 glasova.
Trnovo
Tradicionalno, Ibro Berilo je novi načelnik Općine Trnovo. Sada je bio kandidat SDA, dok je njegov bivši stranački kolega Elvedin Tatarević bio kandidat SDP-a. U borbi za Općinsko vijeće, SDA je ubjedljivo prva sa 1500 glasova, dok je SDP drugi sa 205. Treći je NiP Elmedina Konakovića. I ovdje su, dakle, desno orjentisane partije daleko ispred ljevičarskih.
Vogošća
Edin Smajić iz SDA ponovo je izabran za načelnika te općine. Njegov protukandidat Dženan Brkanić (NiP) osvojio je 1500 glasova manje. U utrci za Općinsko vijeće SDA je prva sa 4400 glasova, NiP ima 2500, SDP 1300, DF 1200 … Desno orjentisane partije i u Vogošći osvojile su duplo više glasova od ljevičarskih.
Ilijaš
U Ilijašu je,s 38 glasova više, pobjedio Amar Dovadžija iz NiP-a. Protukandidat mu je bio kadar SDA Akif Fazlić. U toj Općini još nisu obrađeni rezultati za Općinsko vijeće. No, jasno je da će glavnu riječ voditi SDA i NiP.
Od devet općina u Kantonu Sarajevo, NiP će vladati u tri općine od kojih je jedna gradska, pod uslovom da Adnan Delić ne pobijedi Semira Efendića. SDA drži tri rubne općine Kantona Sarajevo, plus Novi Grad, kao jedinu gradsku općinu koju su sačuvali. Bivši SDA-ov kadar Ibrahim Hadžibajrić vladat će Starim Gradom. Ljevici, na kraju, pripada samo Centar u kojem će ovisiti od NiP-a Elmedina Konakovića koji je apsolutni pobjednik izbora u Kantonu Sarajevo.
Da su izbori sutra, Narod i pravda Elmedina Konakovića bila bi pobjedička stranka u Kantonu Sarajevo. To pokazuje istraživanje koje je, za interne potrebe, naručio SDP BiH. Odmah iza NiP-a je Stranka demokratske akcije. Treći je SDP, a daleko iza je četvrtorangirana Demokratska fronta Željka Komšića. Naša stranka je tek petoplasirana i, prema ovom istraživanju, oni su na rubu cenzusa. Stranka za BiH sa novim predsjednikom Semirom Efendićem ne bi prešla ni cenzus, dok je tek na sedmom mjestu SBB Fahrudina Radončića koji je na nivou statističke greške. Na grafikonu ispod možete vidjeti rejtinge političkih partija u Kantonu Sarajevo.
“Ono što svakako treba računati da su većinu ispitanika činile starije osobe, zbog čega ne treba čuditi visok procenat podrške strankama poput SDA i SDP. Također treba obratiti pažnju na fenomen „Shy conservatives“ koji se pojavljuje u mnogim anketama širom svijeta, a to podrazumjeva da glasači desnice i konzervativci prilikom anketiranja ne priznaju da glasaju za stranke desnice, što u konačnici predstavlja da rezultat i rejting SDA je i veći od predstavljenog u anketi. Pored tog fenomena, u ovoj anketi je prisutan fenomen da je veći broj ispitanika iz starije poplacije, dok stranke poput „Naše stranke“ nisu prepoznate u toj populaciji, zbog čega rejting „Naše stranke“ može biti veći od prikazanog”, navedeno je u Izvještaju koji možete pročitati na ovom linku.
NiP “otima” glasače SDP-u
Narod i pravda Elmedina Konakovića, kako se vidi na grafikonu iznad, ima podršku 15,4 posto ispitanika. No, za ovako dobar rezultat bivših SDA-ovih kadrova treba tražiti u činjenici da su oni “pokupili” veći dio birača koji ne glasaju za SDA, a koji su do sada svoje glasove davali strankama ljevice. Dokazuje to i podatak da bi čak 30 posto glasača Naroda i pravde glasalo za SDP, ukoliko ne bi postojala stranka Elmedina Konakovića. Svega 14,7 posto birača DF-a bi glasalo za SDP, dok 10 posto onih iz Naše stranke bi dalo glas Socijaldemokratkoj partiji BiH. Na grafikonu ispod ovog pasusa možete vidjeti čijim je to biračima SDP “druga opcija”.
Za potrebe SDP-a BiH, u okviru istog istraživanja, građani u Kantonu Sarajevu su pitani koga bi podržali priliko izbora za članove Predsjedništva BiH.
Željko Komšić najpopularniji
“Kada je riječ o podršci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, najveću podršku ima Željko Komšić koja je za skoro 50% veća od sljedećeg na listi. Veliki utjecaj na ovu podršku je imao intervju za Tanjug u periodu kada je vršena ova anketa”, navedeno je u Izvještaju.
Drugoplasirani je Denis Bećirović, dok iza njega dolazi lider SDA Bakir Izetbegović kojem, prema ovom istraživanju, treba svakako dodati fenomen shy conservatives. Četvrtorangirani je Denis Zvizdić, na petom mjestu je Fahrudin Radončić, dok je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić tek na šestom mjestu. Elmedin Konaković je tek na desetom mjestu sa podrškom 0,6 posto ispitanika.
“Glasači SDP-a najviše svojih glasova daju Bećiroviću , nakon čega čak preko 27% Komšiću dok za lidera SDP-a Nermina Nikšića bi glasalo oko 10% SDPovaca i imaju veliki broj neodlučnih oko 10%. Važnu ulogu igraju glasači NIP-a koji najveći procenat glasova daju Denisu Zvizdiću, ali isto tako i Denisu Bećiroviću i Željki Komšiću, obrazloženo je u izvještaju.
Benjamina Karić najpopularnika SDP-ovka
Ako se gledaju samo kadrovi SDP-a BiH, aktualna gradonačelnica Sarajeva najpopularnija zvaničnica SDP-a. Čak 52,1 posto ispitanih ocijenilo je njene poteze pozitivnim, Na drugom mjestu je Saša Magazinović, teći je Irfan Čengić, četvrti Adnan Šteta. Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je tek na sedmom mjestu.
No, kada su u pitanju negativna mišljenja, Nermin Nikšić je na vrhu ove liste. Čak 25 posto ispitanika u istraživanju SDP-a ocijenilo je poteze predjednika te stranke – negativnim. Drugi na listi nepopularnih je Damir Mašić, treća je Segmedina Srna, a četvri ministar zdravstva Kantona Sarajevo Haris Vranić.
“Idući izbori se ne mogu održati po postojećem izbornom zakonu”, kazao je u srijedu Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u BiH na sastanku sa hrvatskim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, saznaje Istraga.ba.
Sam Sattler, ne navodeći detalje sastanka, priznao je kasnije u srijedu da je “imao dobru i otvorenu razmjenu mišljenja sa članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem o pristupanju EU, 14 ključnih prioriteta, izbornoj reformi i pomirenju”.
Izborna reforma je, zapravo, ono zbog čega je ambasador EU u BiH i krenuo u “diplomatsku ofanzivu”. Njegovi stavovi, međutim, usaglašeni su sa stavovima čelnika dvije Hrvatske demokratske zajednice, one sa sjedištem u Zagrebu i one sa sjedištem u Mostaru. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović prije sedam dana izgovorio je rečenicu koju će kasnije u Predsjedništvu BiH ponoviti Johann Sattler.
“Bez novog Izbornog zakona teško će biti organizovani izbori”, poručio je 3. juna ove godine Dragan Čović, postavivši rok za dogovor drugu polovinu ovog mjeseca.
Upravo zbog pritiska dva HDZ-a Johann Sattler je pojačao svoje diplomatske aktivnosti zbog čega se u srijedu i sastao sa Željkom Komšićem, kojem je, prema informacijama Istrage, kazao da “idućih izbora nema bez izmjena izbornog zakona”. Šef Delegacije EU u BiH krajem je maja dobio i otvorenu podršku Vlade Hrvatske kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona.
“Nedavno je veleposlanik Sattler bio pod velikim pritiskom onih koji žele opstruirati izbornu reformu i ne bježe od klevetničkog jezika. To je neprihvatljivo i trebali bismo poslati snažnu i jedinstvenu poruku svoje podrške veleposlaniku Sattleru”, naveo je hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić-Radman u svom pismu dostavljenom čelnicima Evropske unije.
U istom pismu Radman-Grlić je naveo da je zabrinut da će, ako se tokom ove godine ne izmijeni Izborni zakon, “doći do velike političke krize 2022. godine, koja će paralizirati političke institucije u zemlji i zaustaviti cjelokupni proces reformi“. I hrvatski ministar vanjskih poslova je, dakle, kazao isto ono što je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler kazao iza zatvorenig vrata u Predsjedništvu BiH.
Čelnici HDZ-a BIH i Hrvatske insistiraju da se prilikom izmjena Izbornog zakona mora voditi računa o “legitimnom predstavljanju naroda”.
“Ne bismo smjeli izgubiti iz vida specifičnu povijesnu i političku pozadinu zemlje i njezinu pravnu tradiciju. Rješenja moraju doći kao rezultat dijaloga i konsenzusa u Bosni i Hercegovini.Od najveće je važnosti istodobno provoditi dva temeljna Načela: i) legitimno predstavljanje tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati, Srbi) i ii) nediskriminaciju svih građana u političkim institucijama”, napisao je hrvatski ministar Grlić-Radman.
Slične stavove prošle su sedmice na sastanku u Banja Luci iznijeli lideri HDZ-a BiH i SNSD-a, Drgan Čović i Milorad Dodik. I za njih je “legitimno predstavljanje” osnov ispod kojeg ne žele ići. Ne bude li takvih izmjena, izbori naredne godine bit će ugroženi. Baš onako kako je to kazao Johann Sattler.
Šuti Sarajevo. Šuti Bosna i Hercegovina. Za razliku Bosanaca i Hercegovaca, Irci imaju potrebu da pred ruskom ambasadom u Dablinu iskažu protest protiv ruske agresije na Ukrajinu. Poljaci nose zastave, Nijemci uzvikuju Slava Ukrajini, a u Sankt Petersburgu je 2000 Rusa izašlo na ulice da protestuje protiv agresije svoje države na Ukrajinu. Izašli su, iako ne znaju hoće li dočekati jutro na slobodi.
Beograđani su se okupili ispred Ambasade Ruske Federacije. Ali Sarajevo šuti. I ljevica, i desnica, i aktivisti za ljudska prava i intelektualci.
Ruska agresija na Ukrajinu kao da se ne tiče Bosanaca i Hercegovaca koji su prije tačno trideset godina strahovali od ruskih snajperista sa okolnih brda.
Nije daleko od centra Sarajeva groblje ruskih dobrovoljaca koji su svoj život utkali u zločinački poduhvat Karadžića i Mladića. Nije tako davno bila ni godišnjica masakra na Markalama za koji su ruski državni eksperti pred Haagom pokušali optužiti Armiju Republike Bosne i Hercegovine.
Igor Kalabuhov u miru sjedi u svojoj Ambasadi u centru Sarajeva i piše protestna pisma novinarima, napada zvaničnike i podriva državnost BiH. Jer Sarajevo šuti. Ima preča posla. Ne tiče ga se Ukrajina. Ne tiče ga rušenje međunarodnog prava.
Protestirali su danas ljudi širom svijeta ispred ruskih ambasada. Samo u Sarajevu nema protesta.
Stavit će Sarajlije ukrajinsku zastavu umjesto profilne slike na Facebooku, napisati, po mogućosti anonimno, dva-tri komentara ispod članaka na portalima i otići na šišu. Jer smo navikli da pušimo. U svakom segmentu.
Gradonačelnica Benjamina Karić donekle je spasila obraz grada, bojeći Vijećnicu bojama ukrajinske zastave. Ali Sarajevo šuti. Evo, kratki test. Znate li uopće gdje je Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu? Znate li kako izgleda ambasador Igor Kalabuhov koji je već davno sa diplomatskih nota prešao na one agresorske. Ne baš onakve, ali slične onima koje je sa Trebevića devedeset i neke godine svirao ruski pisac Limonov.
BiH jeste mala država. Potpuno nebitna u međunarodnim političkim vodama. Ali ako neko nema pravo da se večeras ne suosjeća sa stanovnicima Harkova i Kijeva to su Sarajlije.
Još stotinu razloga bih mogao mogao navesti zbog kojih bi barem 5-6 hiljada Bosanaca i Hercegovaca večeras moralo biti pod prozorima Igora Kalabuhova. Ne da provode silu, već da pokažu dostojanstvo i suosjećanje sa ukrajinskim narodom koji od jutros čeka da mu u prozor udari projektil koji ispaljuje neki novi limonov.
Šuti, dakle, Sarajevo. Šuti, a Beograd protestuje. Za to vrijeme Putin ispaljuje rakete na Ukrajinu, a Igor Kalabuhov saopćenja na Bosnu i Hercegovinu. Mislite li, možda, da i mi nismo na meniju Vladimira Vladimiroviča Putina? Za one koji misle da nismo, šiša bar i jeste pravo mjesto za dugotrajni boravak.
Sporednim hodnicima sarajevskog Hotela Evropa Dragan Čović se sam probio do konferencijske sale. Pola sata, minimalno, čekao je ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova da mu se pridruži. Sastanak je, ukupno sa slikanjem, trajao pola sata. Ali dužina uopće nije bitna. Sergej Lavrov je samo formalizovao ono što svi znaju – Dragan Čović je ruski čovjek.
Ima jedan medij, reći će mnogi – ugledni, ali da ga ne pominjem sada, koji je nekad 2017. godine uradio intervju sa mnom. Zvučalo im je nevjerovatno to što sam rekao da je lider HDZ-a BiH službeni igrač Rusije na Balkanu, pa su objavljeni intervju ubrzo povukli sa svoje stranice. Ok, ne ljutim se. Zvučalo jeste nevjerovatno, ali obično istina u ovim vremenima i zvuči nevjerovatno.
Dragan Čović se, dakle, sreo sa Sergejem Lavrovim. Ranije je ruski ministar vanjskih poslova sreo Milorada Dodika i rukovodstvo Republike Srpske. Baš onako, po ruskom separatističkom protokolu.
Noć prije nego su Željko Komšić i Šefik Džaferović odlučili ignorisati posjetu ministra Lavrova razgovarao sam sa nekoliko prijatelja. Svi su priželjkivali ovakav scenarij i nekako je on bio logičan.
“Kukavica vjeruje da će saginjanje pred jačim i podilaženje sili umilostiviti siledžiju. Pa se oni više uzohole. Dignite glavu, uzvratite na psovku šamarčinom – mogu vas samo početi poštovati. Dakle, pitanje za profesore Filozofskog: šta se može pogoršati u odnosima BiH i Rusije”, napisat će moj odnedavni poznanik Kenan Efendić.
Ako ćemo iskreno – ne može se pogoršati ništa. Hoće li Rusija i ubuduće podržavati Dodika koji želi otcjepljenje RS-a i Čovića koji priželjkuje treći entitet? Hoće. Hoće li Rusija i dalje javno podržavati pravosudne institucije koje je stvorio Milan Tegeltija? Hoće. Hoće li Rusija razvaljivati institucije BiH? Hoće. Da li će tražiti ukidanje OHR-a, da li će destabilizirati izborni proces, da li će ometati BiH na putu ka NATO-u. Hoće. I sve će to raditi bez obzira na činjenicu da li su u Predsjedništvu BiH, pored Dodika, a nasuprot Lavrova sjedili Željko Komšić i Šefik Džaferović.
Rusija je moćna država. Odlučuje o svjetskim tokovima, miješa se čak i u američke izbore, razvaljuje EU, NATO, ucjenjuje plinom, pravi državne udare, čuva diktatore, podržava teroriste, okupira nezavisne države. Da li Bosna i Hercegovina ima snage da se odupre Rusiji? Nema. A da li ima izbora? Nema. Možda bi neko želio da BiH bude Čečenija, da ima svoga Ramzana Kadirova i da budemo miljenici Putinove Rusije. Da li bi vlastima u Sarajevu bilo lakše? Vjerovatno. No, nije ovdje stvar da li će nam biti lakše ili teže. Najlakše bi bilo otići u opoziciju, baviti se nekim kantonalnim pitanjima, veličati načelničke i vijećničke pozicije i biti “otvoren i prema istoku i prema zapadu”. Jer, zaboga, imate san da budete Tito poslije Tita. Da li je bilo lako donijeti odluku o “odbijanju” ministra vanjskih poslova jedne od tri najmoćnije države? Nije. Imali ste izbor da budete izdajnik ili da vaše poteze proglase “nediplomatskim”. Da li je odluka Željka Komšića i Šefika Džaferovića populistička? Da. Da li je državnička? Da. Hoće li biti posljedica? Vjerovatno. Ali nema nijedne državničke odluke bez posljedica. Kao što nema nijedne države bez državničkih odluka.
Pred Općinskim sudom u Sarajevu sudi se Zori Dujmović, HDZ-ovoj bivšoj federalnoj ministrici kulture i sporta, koja se tereti za zloupotrebu položaja, odnosno zapošljavanje četiri savjetnika koji nisu ispunjavali uslove, a na kojem su svjedoci Tužilaštva Kantona Sarajevo rekli da su to saznali nakon zapošljavanja. Jedna od savjetnica bila je i Andrijana Katić kojoj je to bilo prvo radno iskustvo. Katić je kasnije isključivo obavljala funkciju savjetnice različitim funkcionerima HDZ-a u vlasti, a u novoj Vladi FBiH imenovana je za ministricu prometa i komunikacija.
Dujmović nije hapšena, bez spektakla i zainteresiranosti javnosti vodi se ovaj proces. Nekadašnja predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PFBiH) Lidija Bradara, a sada predsjednica Federacije BiH je nezakonito imenovala pet od ukupno osam svojih savjetnika. Ona je prekršila federalne propise, postavljajući za savjetnike osobe koje nisu imale potrebnih pet godina radnog iskustva. To je Budžet FBiH koštalo 306.000 KM.
Štaviše, jednom od njih to je bilo prvo zaposlenje, dok su ostali imali radno iskustvo od osam mjeseci do dvije godine. Većina njenih savjetnika su članovi stranaka ili rođaci i poznanici političara.
Nije hapšena, nije fokus javnosti okrenut ka ovom slučaju!?
Abdulah Skaka, bivši gradonačelnik Sarajeva, uhapšen je spektakularno, sumnjiči se između ostalog za nezakonito zapošljavanje četiri savjetnika! U Tužilaštvo KS doveden je sa svezanim rukama iza leđa kako se najčešće hapse ubice i počinioci teških zločina!
Koja je razlika između gore navedenih slučajeva? Bradara i Dujmović su HDZ BiH, a Skaka je u omraženoj SDA!
Stranku demokratske akcije treba prikazati kao najkancerogeniji dio društva, odstraniti ih iz političkog života. Jednostavno, drugačije se kompletna situacija ne može posmatrati, nego kao teror koji pravosudne institucije provode i to nekoliko godina nakon što su se slučajevi i osnovi sumnje pojavili. Oni dolaze po njih!
I naravno da pravosuđe treba da radi svoj posao, i da privodi licu pravde sve koji su uključeni u kriminal i korupciju, ali se postavlja pitanje hoće li iko od tih nadležnih iz pravosuđa odgovarati zbog čega se tek sada konkretizuju radnje, zbog čega su aršini drugačiji, i zbog čega dovode u sumnju svoju neovisnost. Oni su zapravo nastavili dokazivati građanima BiH da ipak rade po političkim nalozima, a bez ikakve odgovornosti ili kontrole VSTV-a, koje kao ‘nezavisno’ tijelo ipak treba da se podrobnije bavi ovim pitanjima.
Uz sve greške SDA, a bilo ih je jako mnogo, prosto nevjerovatno zvuči da su za kriminal i korupciju vezani isključivo njihovi kadrovi, a da se naziru tragovi terora i svojevrsna okupacija pokazuje i rušenje Fadila Novalića, bivšeg premijera FBiH, koji je eto nepravosnažno osuđen, a oslobođena Jelka Milićević (HDZ).
Može li pravosuđe pojasniti, zašto su sada iz ladica izvadili sučajeve s lokalnog nivoa (Ibrahim Hadžibajrić, Abdulah Skaka, Senaid Memić), i je li ovo priprema za lokalne izbore, a druge ‘veće’ slučajeve možda čuvaju za kampanju pred Opće izbore? Hoće li iko odgovoriti kako u HDZ-u i SNSD-u nema kriminala, korupcije, nepotizma, i kako uspijevaju neke predmete koji se već vode držati van medijske pažnje.
Odgovor se krije u magičnoj riječi međunarodna zajednica, ma šta ona i koga predstavljala u BiH. Više puta sam čula kako iz Ambasade SAD-a, ali i nekih drugih zemalja Evrope pojašnjavaju da se prvo ‘čistka’ mora napraviti u bošnjačkom korpusu, pa da se krene na druga dva politička predstavnika konstitutivnih naroda!?
No, pitanje je šta će tada ostati od države i u kojoj mjeri, dok klizimo u podjelu države, a da toga nismo, čini se, ni svjesni. Jer, nakon posljednjih političkih dogovora (pristanak da budete u oktroisanoj Vladi FBiH) postignutih bez legalno i legitimno izabranih predstavnika najbrojnijeg naroda u BiH ne smijemo šutjeti na ovaj još jedan očigledan krajnje štetan cilj po Bošnjake.
Upravo sve ukazuje da je strategija mnogo dublja i da ide ka stvaranju paravana zvanog ‘korupcionaška SDA’ da se opravda ponašanje novih ‘muslimanskih igrača’ da u službi destruktivnih snaga koje su sada više nego ikada bliže ostvarenju svojih ciljeva – razgradnje države – a za takve scenarije SDA mora definitivno pasti!
Doduše, ni sama SDA ne pokazuje previše želje ni volje da se reformiše na pravi način. Ali, bojim se da se okupacija neće zaustaviti samo na ‘razbijanju SDA’. Sljedeći bi mogli biti SBiH i NES, pa čak i DF. Jer oni su krenuli i dolaze, pa ko im zasmeta na tom putu mogao bi se naći na spisku, a ako je vjerovati ministru unutrašnjih poslova Rami Isaku, taj spisak je podugačak!
Po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu rano jutros započeli su pretrese na više lokacija na području Zeničko-dobojskog i Kantona Sarajevo zbog dokumentiranja krivičnog djela davanje lažnog iskaza.
U toku dana u prostorijama SIPA-e u svojstvu osumnjičenog bit će ispitan Kenan Uzunović kojeg Tužilaštvo Kantona Sarajevo tereti za davanje lažnog iskaza.
Naime, nakon što je Kenan Uzunović, inače, zastupnik u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta u medijima rekao kako mu je nuđen novac da ne glasa za novu Vladu Federacije, Tužilaštvo KS je po službenoj dužnosti formiralo predmet kako bi provjerilo takve navode.
Tokom davanja iskaza u svojstvu svjedoka, a na poziv Tužilaštva KS, Uzunović je lažno naveo da je svoj telefon kojim je snimio audio zapis u kojem mu se nudi novac od N.N. osobe, promijenio a snimak izbrisao.
Međutim, istragom je utvrđeno da nije promijenio telefon, već ga je nakon saslušanja ugasio i prestao koristiti iako je znao da on predstavlja bitan dokaz u ovom krivičnom postupku.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
