Mogli su, da su htjeli, baš onako kako su iz vlasti izbacili SDA Amerikanci izbaciti i HDZ i SNSD. Mogli su, ali nisu. Kada je birao između Milorada Dodika i Bakira Izetbegovića, Michael Murphy je izabrao – Dodika. Kada je birao između Željka Komšića i Dragana Čovića, Michael Murphy je izabrao – Čovića. I sad po izboru američke publike gledamo Trojku u “gangbangu” sa Čovićem i Dodikom.
Morate priznati, rekli bi ono što umjesto sličica razmjenjuju kolumne sa Poskokom, da se Dragan Čović promijenio. I tek kad smo svi bili stjerani u ćošak i bili spremni da priznamo – Dragan Čović nam prizna da se nije promijenio.
“Ja mogu samo biti na nekoj bijeloj listi, jer je anđeoska, nikakvoj crnoj”, prkosno će poručiti američkom državnom sekretaru Antony Blinkenu i američkom ambasadoru Michalu Murphyu lider HDZ-a BiH Dragan Čović.
Moramo priznati, zasluženo. Jer svi oni koji su htjeli čitati mogli su pročitati Čovićev intervju u kojem kaže da ruski utjecaj na Balkanu mora biti veći. Svi oni koji su htjeli gledati mogli su vidjeti da su SNSD i HDZ od početka ove “gangbang” koalicije združeno glasovali. I svi oni koji su htjeli slušati mogli su čuti upozorenja kako Dragan Čović ne prestaje tražiti ustupke i kada dobije sve.
Za njega su Amerikanci i Christian Schmidt izmislili tri petine u Domu naroda FBiH. Zbog njega su suspendovali Ustav FBiH na jedan dan. Zbog njega su primorali Trojku da HDZ-u prepusti i Ceste i Autoceste. I zaštitu okoliša, i Elektroprijenos, i Ustavni sud BiH. Zbog njega su Ramo i ostali Isaci očišćeni, a Novalić i drugi – počišćeni.
I, šta smo, osim Zakona o vinu, dobili zauzvrat? Država i Federacija nemaju budžete. Oružane snage BiH nisu dobile američke helikoptere. Javni servisi su na izdisaju. Srba nema u Ustavnom sudu BiH. Republika Srpska slavi 9. januar. Elektroprivreda BiH propada. BH gas nema upravljačke strukture. Dodik ucjenjuje isporukom gasa, a južne plinske interkonekcije ni na vidiku.
Evo, čak i ako Dragan Čović završi na crnoj američkoj listi, šta će se promijeniti? Ništa. Jer Christian Schmidt je njegovoj stranci dao zlatne ustavne poluge koje mogu podići cijelu Federaciju.
Pisali smo na Istrazi, ali red je opet da ponovimo.
Vijeće ministara moglo je biti formirano bez SNSD-a i HDZ-a. U Predsjedništvu BiH su Željko Komšić i Denis Bećirović mogli preglasati Željku Cvijanović i imenovati mandatara iz, recimo, SDP-a. Zapad je procijenio da je bitnije da Cvijanovićeva i Bećirović preglasaju Komšića i da za mandatarku imenuju Čovićevu Borjanu Krišto. U Predstavničkom domu PSBiH bilo je dovoljno ruku za imenovanje Vijeća ministara bez Dodika i Čovića. No, Murrphy i Schmidt su izabrali drugačije.
Kao što su izabrali da suspenduju Ustav FBiH na jedan dan kako bi Čović postao suveren u Federacije. Ako je Schmidt mogao suspendovati Refika Lendu, mogao je suspendovati i Čovićevu Lidiju Bradaru. No, nije. Federacija je isporučena Čoviću koji danas blokira projekat južne interkonekcije. I potpuno je nebitno hoće li biti na crnoj listi ili ne. O Draganu Čoviću će i 2026. godine ovisiti formiranje Vlade FBiH. A najzaslužniji za to su Michael Murohy i Christain Schmidt.
Još u maju prošle godine Istraga.ba je objavila da su stranke Trojke, predvođene Elmedinom Konakovićem i Nerminom Nikšićem, obmanule američku administraciju glede izgradnje južne plinske interkonekcije. Ali službenici Ambasade SAD-a u Sarajevu, sa ambasasdorom Michaelom Murphyem na čelu, bježali su od istine koja komprimitira njuhove političke favorite. Pola godine kasnije, američki državni sekretar Antony Blinken shvatio je da je obmanut. No, njegovo pismo upućeno ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću pokazuje da se i od Blinkena i danas skriva prava istina o južnoj interkonekciji.
Ukratko, izgradnja južnog plinovoda koji smanjuje ovisnost BiH o ruskom plinu ne ovisi o Draganu Čoviću, već o ruskom igraču Miloradu Dodiku. Osim toga, zakon o južnoj interkonekciji Vlada Federacije BiH sa Nerminom Nikšićem je povukla iz parlamentarne procedure svega nekoliko dana nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt uz direktnu podršku Ambasade SAD-a nametnuo aktualnu federalnu vlast. Stoga u nastavku podsjećamo na ključne detalje.
“Danas smo na Vijeću ministara usvojili odluku o početku pregovora sa Hrvatskom i Srbijom o južnoj i istočnoj interkonekciji za plinsku infrastrukturu”, pohvalio se 11. maja prošle godine na Twitteru državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto.
Fortin koalicijski partner i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković će istog dana, zbog “usvajanja” južne i istočne interkonekcije saopćiti da je sjednica Vijeća ministara BiH od 11. maja 2023. godine “najproduktivnija sjednica u historiji”.
No, dokumenti otkrivaju da su Edin Forto i Elmedin Konaković tada obmanuli javnost. Vijeće ministara BiH nije donijelo nikakvu odluku koja se odnosi na Južnu plinsku interkonekciju koja bi smanjila ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskom plinu. Vijeće ministara je, zapravo, samo donijelo odluku o pokretanju procedure za zaključivanje međudržavnog ugovora između BiH i Srbije koja se odnosi na Novu istočnu interkonekciju Republike Srpske. Ispod ovog pasusa je saopćenje Vijeća ministara BiH izdato nakon sjednice održane 11. maja ove godine.
Saopćenje Vijeća ministara BiH
Obratite pažnju na riječi u crvenim okvirima. U kontekstu “Južne interkonekcije” piše da je Vijeće ministara BiH “razmotrilo” Prijedlog prednacrta sporazuma između BiH i Hrvatske, dok u kontekstu Nove istočne interkonekcije piše da je Vijeće ministara “utvrdilo” Prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između BiH i Srbije. Razlika između riječi “razmotrilo” i “utvrdilo” je više nego jasna. Vijeće ministara BiH, dakle, nije donijelo nikakvu odluku koja se odnosi na Južnu interkonekciju. A da su i Forto i Konaković od početka bili upoznati da nema nikakve odluke koja se odnosi na Južnu interkonekciju pokazuje i zapisnik sa sjednice Odbora za ekonomiju. Naime, prema Zakonu o Vijeću ministara BiH, prije rasprave na sjednici Vijeća ministara BiH sva pitanja u nadležnosti ministarstava BiH koja ulaze u sastav odbora obvezno se prethodno raspravljaju na sjednicama odbora. Članovi ovog odbora su državni ministri Staša Košarac, Elmedin Konaković, Zoran Tegeltija, Edin Forto …
Ovaj Odbor za ekonomiju jednoglasno je, prije sjednice Vijeća ministara BiH je zaključio da nikakve odluke koje se odnose na Južnu interkonekciju ne trebaju biti donesene. Dokazuje to i zapisnik koji je u posjedu Istrage.
“Odbor je jednoglasno podržao navedeni nacrt (Južna interkonekcija, o.a.) uz prihvaćene sljedeće sugestije Vijeću ministara BiH:
da se Nacrt osnova razmotri na sjednici Vijeća ministara BiH bez izjašnjavanja
da Vijeće ministara dadne punu podršku Projektu “Južna interkonekcija BIH i Hrvatske”
da Vijeće ministara utvrdi kako se još nisu stekli uslovi za zaključivanje predmetnog sporazuma iz razloga nepostojanja Zakona o plinovodu “Južna interkonekcija usvojenog na nivou Parlamenta Federacije te da se iz toga razloga izjašnjavanje o ovom nacrtu odgodi
da se u Nacrtu osnova dodatno preciziraju pojedine odredbe kao što su odgovornost za štete, pravo vlasništva itd…
zapisnik sa sjednice Odbora za ekonomiju
Dakle, Odbor za ekonomiju Vijeća ministara BiH je predložio, a Vijeće ministara zaključilo da se još nisu stekli uslovi za zaključivanje predmetnog sporazuma o Južnoj interkonekciji. Što znači da uopće nije pokrenuta procedura za zaključivanje sporazuma kako su to javnosti saopćili ministri Elmedin Konaković i Edin Forto.
Šta je južna interkonekcija?
Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Izgradnjom ovog plinovoda bila bi smanjena ovisnost o ruskom plinu.
Južna interkonekcija
Prema zvaničnim dokumentima institucija EU, cilj ovog plinovoda, koji bi prolazio kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju je obezbjeđivanje novog transportnog pravca snabdijevanja prirodnim gasom iz Azerbejdžana. BH krak bi išao preko Posušja, Mostara do novog Travnika. Plinovod Zagvozd-Novi Travnik, inače, nalazi se na listi prioriteta Evropske energetske zajednice, a nosilac ovog projekta je BH Gas. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milion eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio 500 hiljada dolara za izradu projektne dokumentacije.
Šta je istočna interkonekcija?
Nova istočna interkonekcija je zajednički projekat Srbije i Republike Srpske koji je pokrenut bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine. Sporazum o izgradnji ovog plinovoda u martu su prošle godine potpisali zvaničnici Republike Srpske i Republike Srbije. Magistralni gasovod iz Srbije ka Republici Srpskoj, saopćeno je tada, trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad trebalo bi da bude završen u narednih pet godina. Bila bi to druga gasna interkonekcija između Srbije i Republike srpske, odnosno, BiH. S obzirom na to da se radi o međudržavnom projektu, potrebna je saglasnost institucija BiH.
Ovim trasom bi bio dopreman plin iz Rusije koji je Balkan dolazi Turskim tokom. Planirano je da dužina gasovoda na teritoriji Republike Srbije bude 90 kilometara, a na teritoriji Republike Srpske oko 320 kilometara. Nosilac poslova je – preduzeće iz Reublike Srpske – Gas Res.
Da bi ova dva gasovoda bila izgrađena, nužno je potpisati međudržavne sporazume sa Srbijom za Istočnu i Hrvatskom za Južnu interkonekciju.
“Inicijativu za pokretanje postupka za zaključivanje međunarodnih ugovora mogu dati institucije Bosne i Hercegovine, entiteti, kantoni i druge regionalne i lokalne zajednice, te preduzeća, ustanove, nevladine organizacije i druga pravna lica iz područja svoga djelovanja. Inicijativa iz stava 1. ovog člana dostavlja se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine preko ministarstva Bosne i Hercegovine u čiji djelokrug rada spadaju pitanja koja se uređuju međunarodnim ugovorom. Kada nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine ocijeni da je inicijativa iz stava 1. ovog člana opravdana, dostavlja je Vijeću ministara Bosne i Hercegovine sa nacrtom prijedloga za pokretanje postupka i osnovom za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora čiji je sastavni dio osnova iz stava 3. ovog člana”, navedeno je u ovom Zakonu.
U konkretnom slučaju (nova istočna interkonekcija), Vlada Republike Srpske je Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH dostavila inicijativu za zaključivanje sporazuma sa Srbijom. MVTEO je ocijenilo da je projekat opravdan i materijali su dostavljeni Vijeću ministara koje je 11. maja usvojilo Prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora. Materijali su, potom, proslijeđeni Predsjedništvu BiH koje, u skladu sa članom 6 ovog Zakona, donosi odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora. U pregovorima za zaključivanje međunarodnog ugovora Bosnu i Hercegovinu zastupa delegacija koju je odredilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, odnosno, po njegovom ovlaštenju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Nakon završenih pregovora delegacija za pregovore Bosne i Hercegovine dostavlja Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine izvještaj o pregovorima, a Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine i tekst međunarodnog ugovora. Predsjedništvo BiH, potom,donosi odluku o potpisvanju sporazuma sa usaglašenim tekstom. Nakon toga ide ratifikacija sporazuma. Sporazum ratifikuju oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Na kraju sve, opet, ide u Predsjedništvo BiH koje odlučuje o ratifikaciji međunarodnog ugovora.
Dakle, Nova istočna interkonekcija je, zahvaljujući glasovima Elmedina Konakovića i ministara iz Trojke prošla prvu prepreku, odnosno Vijeće ministara BiH je pokrenulo postupak. Istovremeno, za Južnu interkonekciju nije donesena nikakva odluka. A da bi Odluka bila donesena, mora za nju glasati i Staša Košarac, SNSD-ov ministar koji ima pravo veta na utvrđivanju dnevnog reda sjednica Vijeća ministara BiH. To znači da pokretanje realizacije projekta Južne interkonekcije ovisi o SNSD-u i Miloradu Dodiku, a ne o Draganu Čoviću, kako to u pismu navodi američki državni sekretar Antony Blinken.
Zakon o južnoj interkonekciji
U pismu upućenom ministru vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković američki državni sekretar Antony Blinken navodi da se hitno mora usvojiti zakon o južnoj plinskoj nterkonekciji FBiH koji je, piše u pismu, “usvojen u Predstavničkom domu FBIH”. Očito je da službenici Ambasade SAD-a u Sarajevu nisu detaljno informisali sekretara Blinkena. Naime, Vlada Federacije BiH dva dana nakon što je Nermin Nikšić preuzeo dućnost premijera, povukla je iz parlamentarne procedure Prijedlog zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”.
Federalni premijer Nermin Nikšić nakon prve sjednice novoimenovane Vlade uputio je 5. maja 2023. godine dopis Parlamentu Federacije BiH kojim povlači sve zakone koji su trenutno u proceduri. Na spisku povučenih zakona je i onaj koji se odnosi na južnu interkonekciju.
Prijedlog zakona o južnoj interkonekciji u decembru 2021. godine je usvojen na Predstavničkom domu, ali HDZ BiH je više od godinu blokirao razmatranje ovog dokumenta na Domu naroda FbiH, tražeći da “BH gas” ne bude nositelj investicije projekta ovog gasovoda. Klub Hrvata je svojim amandmanom predložio projektom upravlja preduzeće “Južna plinska interkonekcija’ d.o.o. Mostar.
“Ovo bi bilo gospodarsko društvo (javno poduzeće) koje bi se osnovalo od strane županija kroz koje prolaze plinske trase i odvojci zajedno sa Federacijom BiH”, navedeno je u obrazloženju amandmana Kluba Hrvata iz juna 2022. godine.
Do danas, Vlada FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu ovaj zakon nije vratila u parlamentarnu proceduru. A čak i ako ga vrati, zakon mora ponovo u Predstavnički dom FBiH. Što je suprotno navodima iz pisma američkog državnog sekretara ANtiny Blinkena.
Američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da izvrši pritisak na predsjednika HDZ-a Dragana Čovića kako bi se hitno usvojio zakon o južnoj plinskoj interkonekciji, saznaje Istraga.ba.
“Ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materijalom. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je Blinken.
Pismo je datirano 11. januara, a ministar vanjskih poslova BiH o ovome nije informisao javnost. Plismo sličnog sadržaja Blinken je uputio i hrvatskom ministru vanjskih poslova Gordanu Grlić-Radmanu.
“Kao što smo razgovarali”, započeo je Blinken svoje pismo, “Sjedinjene Države su duboko predane pružanju podrške stabilnosti, sigurnosti i regionalnoj ekonomskoj integraciji na Zapadnom Balkanu. Projekat južnog interkonekcijskog plinovoda između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ključan je za vašu energetsku sigurnost i ubrzanje postupnog ukidanja uglja”.
Međutim, piše dalje američki državni sekretar, “stalna kašnjenja u ovom kritičnom projektu prijete njegovoj realizaciji”
“Pozivamo Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine da donese zakon o Južnoj interkonekciji, koji je izrađen uz konsultacije s međunarodnim stručnjacima i predstavlja ključni korak prema izdavanju dozvola, finansiranju i izgradnji plinovoda. BH-Gas, operator prijenosnog sistema u Federaciji, mora implementirati ovaj projekat kako bi osigurao energetsku sigurnost koja je prijeko potrebna Federaciji Bosne i Hercegovine. Potičemo kompaniju (BH GAS) da poduzme potrebne reforme upravljanja kako bi je osnažili da služi svim stanovnicima Federacije. S obzirom na to da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materija. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je Blinken.
Vaša jasna poruka Čoviću, piše Blinken Konakoviću, da bez odlaganja treba donijeti Zakon o južnoj interkonekciji koji su donijeli Federacija BiH i Zastupnički dom Bosne i Hercegovine u decembru 2021., od vitalnog je značaja.
“Isti zahtjev šaljem i hrvatskom ministru vanjskih poslova Griiću-Radmanu, a naše ambasade će to pratiti. Radujemo se našem kontinuiranom radu na jačanju vaše energetske sigurnosti ne samo diversifikacijom energetskih ruta, već i diversifikacijom izvora energije kako bismo unaprijedili obaveze preuzete na COP28 za trostruko povećanje obnovljive energije na globalnom nivou i prijelaz s fosilnih goriva. Ovi zajednički napori osigurat će još veću energetsku sigurnost za vaše zemlje”, napisao je američki državni sekretar u pismu upućenom ministru vanjskih poslova BiH .
“Ne bih o tome, to nije priča za javnost”, napisat će nam u kratkoj poruci ministar odbrane BiH Zukan Helez nakon što smo ga upitali da li mu je prošle sedmice norveški ambasador u BiH Olav Reinertsen kazao da Republika Srpska planira odcjepljenje te da BiH, parafraziramo, ne može očekivati veliku pomoć od Zapada.
“Nije baš tako rekao”, odgovorit će nam Helez, ne želeći otkriti šta je tačno sporno kazao norveški ambasador.
Na stranici Ministarstva odbrane BiH piše da se ministar Helez 12.1. susreo da ambasadorom Reinertsenom.
“Sagovornici su razgovarali o bilateralnoj vojnoj saradnji BiH i Norveške te angažmanu Ambasade Kraljevine Norveške u BiH kao kontakt ambasade za NATO savez u našoj zemlji. Razgovarano je i o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini”, navedeno je u saopćenju objavljenom nakon sastanka.
Ali, prema informacijama Istrage, ministar Helez je bio vidno razočaran nakon susreta sa norveškim ambasadorom. Reinertsen je, prema našim saznanjima, vrlo blago reagirao na priču o secesiji RS-a iako je Norveška kontakt ambasada za NATO savez u našoj zemlji.
Te večeri (petak, 12.1.) Zukan Helez je planirao gostovanje u Centralnom dnevniku Face TV-a. Prema informacijama Istrage, službenici jedne druge ambasade, članice NATO-a, sačekali su ministra odbrane BiH ispred samog ulaza u zgradu u kojoj je sjedište televizije i upozorili ga da ne iznosi u javnosti informacije sa sastanka sa ambasadorom Norveške, te da BiH može očekivati podršku NATO-a u slučaju secesije RS.
I, ministar Helez je poslušao. U intervjuu na Face TV nije kazao sve ono što mu je ambasador Kraljevine Norveške rekao tog dana. Kada samo ga u srijedu upitali za sve detalje iz ovog teksta, ministar Helez je odbio komentarisati bilo šta.
Četiri dana kasnije, ambasador Olav Reinertsen otputovao je u Banju Luku gdje se susreo sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.
Разговарао сам данас с амбасадором Краљевине Норвешке у БиХ Олавом Рајнертсеном те изразио пуну опредијељеност институција Републике Српске унутрашњем дијалогу, очувању мира и стабилности, уз досљедно поштовање Дејтонског споразума и Устава БиХ.
“Razgovarao sam danas s ambasadorom Kraljevine Norveške u BiH Olavom Rajnertsenom te izrazio punu opredijeljenost institucija Republike Srpske unutrašnjem dijalogu, očuvanju mira i stabilnosti, uz dosljedno poštovanje Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH. Ponovio sam jasan stav da Republika Srpska odbacuje svaku vrstu djelovanja Kristijana Šmita kao visokog predstavnika jer ga Savjet bezbjednosti UN nije potvrdio kako je to predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom. Takođe, naglasio sam da je pitanje imovine riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom i da imovina pripada entitetima”, objavio je Dodik nakon sastanka sa Rajnertsenom.
Inače, ovo nije prvi diplomatski skandal norveškog ambasadora. Prema pisanju Deutsche Wellea, ambasador Rajnertsen je prošle godine upozoravao ekološka udruženja da šute u vezi sa eksploatacijama rudnih bogatstava BiH koje provode strane kompanije. U konkretnom slučaju radilo se o Varešu i kompaniji Adriatic Metals.
“Tu se radi o domaćem međunarodnom udruženom poduhvatu“, kazao je za DW Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu, navodeći kao primjer posjetu američkog, britanskog i norveškog ambasadora prije nekoliko mjeseci „Adriatic Metals”, kompaniji za istraživanje i eksploataciju mineralnih resursa – cinka i olova na području opštine Vareš. Posjetioci su, kako su prenijeli tada mediji, „bili impresionirani ekonomskim preporodom Vareša“.
„30 udruženja je nakon toga poslalo pismo ambasadorima u BiH i još nismo dobili odgovor. U međuvremenu smo od strane norveškog ambasadora dobili poprilično otvorene kritike odakle nam pravo da se bunimo kada radimo jedan projekat udruženja za zaštitu životne sredine kojeg oni finansiraju“, rekao je Dakić, navodeći da to baca sasvim drugo svjetlo na interese u iskopavanju u BiH.
U organizaciji Kluba žena Udruženja Hrvata BiH “Prsten” i Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu je u ponedjeljak održana tribina “Europski put Bosne i Hercegovine”.
Uvodni govornici bili su ambasadorica BiH u Republici Hrvatskoj Elma Kovačević-Bajtal, naučna savjetnica u Institutu za istraživanje migracija Vanda Babić-Galić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva (HKD) Napredak Nikola Čiča, te profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Božo Skoko.
Tribinu je moderirala članica Hrvatske paneuropske unije (HPU) i Prstena Petra Jozipović, saopćeno je iz HPU-a.
Tribinu su otvorili predsjednica Prstena Ivana Milas i predsjednik HPU-a Pavo Barišić. Milas je istakla kako je zalaganje za položaj Hrvata u BiH ključan preduslov napretka društava ovih prostora u cjelini. Barišić je dodao da je pridruživanje BiH Evropskoj uniji ključ za proširenje EU-a na jugoistoku Evrope.
Predsjednik Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH Asim Kurjak istakao je akademske i naučne uspjehe bh. akademije te je uputio na važnost daljnjeg ulaganja u naučnu dimenziju društva BiH.
Ambasadorica Kovačević-Bajtal iznijela je, kako se navodi, detaljan pregled mukotrpnog puta BiH do otvaranja pristupnih pregovora koji se očekuju ovog proljeća. Istakla je kako to ne bi bilo ostvarivo bez iznimnih diplomatskih napora RH-a.
“Nijedna strana ne bi smjela dopustiti da se propusti ijedna prilika da BiH bude pod istim krovom kao i Hrvatska. Sloboda kretanja i kapitala jedna je od najvećih potreba BiH, a ulaskom u EU najviše bi profitirali mladi željni napretka svake vrste”, kazala je Kovačević-Bajtal.
Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini već dugo provodi oprobane metode koje vješto koristi prije nametanja zakonskih rješenja. Nerijetko kao što je to učinio 2. oktobra 2022. kada je nametnuo izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH svojim rješenjima Bosnu i Hercegovinu vodi u dalje rastakanje i komplikacije.
Na tom putu Schmidt prvo neutralizira civilni sektor, obiđe nevladine organizacije, obeća im koju laž, i onda uživa u njihovoj zaštiti kada djeluje po već viđenom scenariju. Jer, tada u javnost izađu ‘plaćeni’ glasnogovornici Schmidta, koji imaju za cilj daljnje anesteziranje bh. javnosti.
Jedan od istaknutih glasnogovornika Schmidta i OHR-a jeste i Ivo Komšić. On je osoba koja se uoči svake Schmidtove odluke pojavljuje u javnosti i nastoji izmanipulirati javno mnijenje. Takav primjer vidjeli smo prije nekoliko dana na Face TV gdje je skoro sat vremena vrlo otvoreno zbunjivao i manipulisao bh. javnost.
U prvim minutama intervjua Milorada Dodika Komšić poredi sa Kim Jong Unom nazivajući ga smiješnim, a nešto kasnije, vrlo opravdano, slučaj Dodik poredi s Antom Jelavićem, kojeg su u BiH skoro svi zaboravili.
Podsjećamo, Jelavić je prije 20 i više godina krenuo u rušenje ustavnog poretka BiH, baš onako kako to danas radi Milorad Dodik. Jelavić je pokušao uvesti hrvatsku samoupravu, ali odlučnom reakcijom međunarodne zajednice i ekspresnim djelovanjem tadašnjeg SFOR-a Jelavić je uhapšen i suđeno mu je.
Kako onda vjerovati Ivi Komšiću i njegovoj analizi koja se bukvalno kreće od ‘ha-ha-ha’ na Dodikovo rušenje ustavnog poretka do međunarodna zajednica može riješiti da hoće slučaj Dodika!
I bukvalno se Komšić izrazio sa ha-ha-ha komentirajući paradu od 9. januara, a da je ta parada bila sve osim ‘ha-ha-ha’ svjedoče povratnici, koji ni danas 15. januara nisu relaksirani jer odzvanjaju riječi povratničkim mjestima ‘budite se balije’!
Ali Komšićevo anesteziranje javnosti je neophodno svima u lancu, od OHR-a do nametnute vlasti, koja i nema rješenje za nagomilane probleme i sve radikalnijeg Dodika. Da ga dodatno ne radikaliziraju oni šute, a institucije države su mu već predali! Kako je onda održiva teza Komšića da će Dodik uništiti Rs uz pomoć Amerikanaca?
Zašto je neophodno da se potpuno osvijetli i dokaže kako Schmidt djeluje?
Zato što upravo on razjaruje Dodika, a ništa konkretno ne čini da zaustavi njegov separatizam. Traži to od institucija BiH, koje su mahom pod kontrolom Dodika, a što mu je dopustila ‘trojka’, da djeluju i procesuiraju predsjednika Republike srpske.
Zamislite, traži od Milanka Kajganića (kojeg svi podržavaju naročito Schmidt i Murphy) da Dodika tuži. A, on je već pokazao kako to radi, ide linijom manjeg otpora i ne tereti ga za rušenje ustavnog poretka. Onako kako je to rađeno za Jelavića, a kojeg je podsjećamo s tenkovima riješio tadašnji SFOR. Danas EUFOR tek osigurava zamišljenu administrativnu liniju između entiteta, dok njihovi vojnici u Milićima pale svijeće i obilježavaju 9. januar.
Ono što vidimo danas jasno oslikava da je međunarodna zajednica svjesno sama sebi uskratila mogućnosti da djeluje, jer Petrič je imao podršku u gorim vremenima da se bori protiv hrvatskog separatizma, a Schmidt nema dok nas uvjeravaju da smo na pragu Evropske unije.
Današnja politika međunarodne zajednice u BiH pretvorena je u mehanizam za proizvodnju solomonskih rješenja koja održavaju status quo iako je svima jasno da takvo stanje u određenom trenutku može eskalirati. Strah od eskalacije naročito je dominantan u OHR-u, međunarodnoj zajednici, ali i domaćim vlastima, jer oni se jedino boje naroda, građana BiH.
Upravo zato godinama je zagovarano održavanje bosanskog sabora, kako bi se građanima BiH dala mogućnost da ponude rješenja, a zadnji pokušaj takvog okupljanja spriječio je upravo Ivo Komšić!
Interesantno da je podržavao inicijativu, ali do momenta dok se nije postavilo pitanje o djelovanju Schmidta. Tada je HNV čiji Upravni odbor vodi Ivo Komšić jasno kazao, da ne može ni u kom slučaju sudjelovati u radu Sabora građana BiH ukoliko se planira bilo kakva kritika Christiana Schmidta i ukoliko se namjerava promovirati bosanskohercegovački identitet.
A, sabor je bio i zamišljen upravo s osnovnim ciljem da se promovira državnost Bosne i Hercegovine. Dakle, bosanskohercegovački identitet. O tome je javno govorio akademik Esad Duraković i to u dva navrata, ali jačeg odjeka nije bilo.
Nije, jer mediji pod kontrolom ‘trojke’, i međunarodnog faktora prostor daju upravo onima koji svjesno, čak se ne libe javno govoriti o tome, te bivaju živi zid Schmidta uz bjanko podršku. Dakle, sve što najavi za njih je već prihvatljivo, kao što su šutke prihvatili i suspendiranje Ustava Federacije. Da nije tragično trebalo bi ‘komšićevski’ tu situaciju nazvati sa ‘ha-ha-ha’.
Ali odavno u BiH ništa nije za ‘ha-ha-ha’, prije bi se situacija mogla nazvati ‘uh-uh-uh’.
Jer Ivo Komšić još nikada nije komentirao zašto toliko vjeruje Schmidtu, ako postoje sumnje da Schmidt sve radi po planu. Da je došao preko Dubrovnika kao laureat HDZ-a, da njegova partija je sestrinska s HDZ-om, da postoje sumnje da je Schmidt došao da dokusuri BiH, i da se u Njemačku vrati kao najizgledniji kandidat za šefa diplomatije.
Schmidt je do sada udovoljavao samo agresorskim ciljevima HDZ-a iz devedesetih godina, konkretno spram Republike srpske ništa nije uradio. I tu ništa nije ‘ha-ha-ha’, zato nas, samo iz sebi poznatih razloga, ne anestezirajte profesore Komšiću, nije vrijeme za smijeh, dok nam se Dodik grohotom smije! A, i ne vjerujemo vam mnogo sve dok vam Schmidt svraća u Kiseljak na kafu.
Stranke Trojke odustale su od usvajanja sedamnaest zakona na nivou Federacije BiH, ali ne i od izmjena Poslovnika o radu Predstavničkog doma FBiH kojim bi bili stvoreni preduslovi za imenovanje HDZ-ovog Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH.
Naime, SDP-ovac Belmin Zukan zakazao je za 22. januar sjednicu Zakonodavno-pravne komisije Predstavničkog doma FBiH sa samo četiri tačke dnevnog reda i to – Prijedlog odluke o privremenom finansiranju Federacije BiH, Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na finansijski plan Federalnog zavoda za zapošljavanje, Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika o radu Predstavničkog doma FBiH, Rješenje Ustavnog suda BiH od 30.3. 2012. godine i razno.
Dakle, u odnosu na prethodne zakazane sjednice Komisije, vidljivo je da je samo jedna tačka ostala ista – a to je – Prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika o radu Predstavničkog doma FBiH.
Kako se vidi iz ova dva poziva Trojka je sa HDZ-om za 4. januar bila sazvala hitnu sjednicu Zakonodavno-pravne komisije na kojoj je bilo predloženo i razmatranje 17 reformskih zakona, plus Prijedlog izmjena Poslovnika, dok je osamnaest dana kasnije sa dnevnog reda Komisije nestalo sedamnaest reformskih zakona, ali su ostale izmjene Poslovnika.
Podsjećamo, u novembru prošle godine klubovi zastupnika SDP-a, NiP-a, PDA, Naše stranke i Hrvatskog narodnog sabora u petak su uputili u proceduru Prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika Predstavničkog doma FBiH. Suština ovih izmjena je da se vladajućoj koaliciji, koju čine Trojka i HNS, omoguće imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Ključne promjene se nalazi u odredbama člana 3 predloženih izmjena Poslovnika.
“Ukoliko u radnom tijelu mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela ostane upražnjeno zbog prestanka mandata poslanika prije isteka vremena na koje je izabran, isto se popunjava na način da se mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela dodjeljuje sljedećem kandidatu sa liste sa koje je izabran poslanik kojem je prestao mandat, a nakon što poslaniku bude verificiran mandat, a sve u skladu s odlukom Centralne izborne komisije BIH o prestanku i dodjeli mandata.
(6) Prijedlog odluke o izmjenama odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH mogu neposredno podnijeti ovlašteni predlagači u skladu s ovim Poslovnikom, ako Komisija za izbor i imenovanje Doma u roku od 30 dana od dana verifikacije mandata poslanika ne utvrdi prijedlog navedene odluke”, piše u predloženim izmjenama Poslovnika.
A evo o čemu se radi.
Stranke Trojke i HNS-a od početka 2023. godine pokušavaju imenovati HDZ-ovog Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. Ukoliko bi Marin Vukoja bio imenovan, on bi ostao ustavni sudija sve do 2043. godine. Sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije imenuje Predstavnički dom FBIH. Tu Trojka i HDZ BiH imaju većinu. No, problem im predstavlja Komisija za izbor i imenovanje Predstavničkog doma FBiH koja mora raspravljati o svim imenovanjima.
Trojka i HDZ BiH nemaju potrebnu većinu u Komisiji za izbor i imenovanje Predstavničkog doma da predlože imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda. Prema važećem Poslovniku o radu Predstavničkog doma, za donošenje odluka iz izvorne nadležnosti Komisije, potrebna je većina ukupnog broja članova te Komisije. Komisija za izbor i imenovanje ima 11 članova, što znači da je potrebna većina – šest. No, Komisija od kraja juna nije u punom sazivu. Nedostaju joj dva člana iz HDZ-a BiH (Antonio Sesar i Feliks Vidović) koji su podnijeli ostavke na zastupničke pozicije, a samim tim i na članstvo u Komisiji. Bez ta dva člana Komisije, stranke Trojke i HDZ BiH nemaju šest ruku u Komisiji za izbor i imenovanje, što znači da nemaju potrebnu većinu kako bi donijeli odluku da samo Marin Vukoja bude predložen za sudiju Ustavnog suda BiH.
Da bi se imenovali novi članovi Komisije za izbor i imenovanje, odluku mora donijeti Predstavnički dom koji posebnom odlukom bira predsjednika, zamjenika predsjednika i članove radnog tijela koji se biraju iz reda poslanika u Predstavničkom domu. No, prije odluke Predstavničkog doma FBiH o popunjavanju svih komisija mora raspraviti Komisija za izbor i imenovanje.
U ovom trenutku HDZ BiH i Trojka imaju samo pet članova Komisije i to – Mladen Bošković (HDZ), Damir Mašić (SDP), Aner Žuljević (SDP), Dragan Mioković (Naša stranka) i Rasim Smajlović (NiP). Opozicija ima četiri člana Komisije – Irfan Durić (NES), Eldar Čomor (SDA), Edina Gabela (SBiH) i Dajana Čolić (DF). Ukoliko se četiri člana Komisije iz opozicije ne pojave na sjednici, Komisija nema kvorum za bilo kakvu raspravu.
Dakle, vladajuća koalicija je blokirana jer ne mogu popuniti Komisiju za izbor i imenovanja bez opozicije, niti mogu bez opozicije održati sjednicu Komisije na kojoj bi predložili imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. Upravo zbog toga Trojka i HNS predlažu izmjene Poslovnika o radu prema kojima bi za članove Komisije za izbor i imenovanje po automatizmu bili imenovani nasljednici Feliksa Vidovića i Antonia Sesara iz Kluba HDZ-a BiH. Takvim popunjavanjem, stranke Trojke i HNS-a dobile bi većinu u Komisiji za izbor i imenovanja, a Marin Vukoja bi mogao biti predložen za sudiju Ustavnog suda BiH.
Međutim, i ovaj plan Trojke i HDZ-a je blokiran. Naime, o prijedlogu izmjena Poslovnika mora raspraviti Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma FBiH.
“Zakonodavno-pravna komisija razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Predstavnički dom u pogledu njihove usklađenosti sa Ustavom Federacije i pravnim sistemom, kao i u pogledu pravne obrade i o tome podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima Predstavničkom domu”, navedeno je u Poslovniku o radu.
I ova Komisija ima(la) (je) 11 članova. Predsjednik Komisije je Belmin Zukan (SDP). Delfa Dejanović (HDZ, HSS SR, HSS, HSP) je potpredsjednica, dok su članovi Haris Silajdžić (SBiH), Damir Arnaut (Naša stranka), Mirza Batalović (NES), Nezir Pivić (SDA), Adisa Kokić-Hinović (SDA), Dennis Gratz (DF Željko Komšić), a iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika Jasna Planinčić, Miroslav Marić i Vernes Mulić.
Podsjetimo, Damir Arnaut (Naša stranka) je podnio ostavku, tako da u Komisiji trenutno sjedi 10 članova. Stranke Trojke i HDZ-a zajedno sa ekspertima imaju pet članova. Ukoliko zastupnici SDA, DF-a, NES-a i SBiH-a ne dođu na sjednicu, neće biti Kvoruma za njeno održavanje. Tako Zakonodavno-pravna komisija neće moći zauzeti stav o eventualnim izmjenama Poslovnika.
Kako nemaju većinu u Komisiji za izbor i imenovanja i Zakonodavno-pravnoj komisiji zastupnici stranaka Trojke i HDZ pokušavali su graditi narativ kako opozicija blokira usvajanje reformskih zakona. Međutim, samo vlast je odustala od svih reformskih zakona, ali od izmjena Poslovnika i imenovanja Marina Vukoje – nisu.
Vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić, izvjesno je, neće se prijaviti na konkurs za tu poziciju. To znači da Buljubašić, kadar SDP-a BiH, neće biti novi generalni direktor najznačajnijeg energetskog preduzeća u državi. Buljubašić, prema informacijama Istrage, ne želi biti saučesnik u uništavanju elektroenergetskog sektora BiH. A evo šta je u pozadini svega.
Bivši direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica namjeravao je koristiti Buljubašića kao potpisnika za svoje poslove. Istodobno, od Buljubašića se očekivalo da ispunjava i želje Mirsada Kukića, neformalnog šefa PDA i stvarnog gazde Rudnima mrkog uglja Banovići. No, kako je Buljubašić odlučio da više ne učestvuje u igri, Grabovica i Kukić su u potrazi za novim rješenjima. Za sada se razmatraju dva imena – Fahrudin Tanović i Sanela Jurišić. Tanović je trenutno v.d. izvršnog direktora za proizvodnju, dok je Jurišić v.d. izvršne direktorice za ekonomske poslove. Istina, kao jedan od kandidata pominje se i Nevad Ikanović, ali šanse da ovaj kadar PDA su male, s obzirom na to da su sukobio Mirsadom Kukićem tokom posljednjeg tendera u Elektroprivredi BiH kada je nabavljeno 400 hiljada tona uglja od kompanije Lager iz Posušja.
Upravo je taj tender, prema informacijama Istrage, doveo do nesuglasica u samoj vladajućoj koaliciji, odnosno na relaziji PDA-SDP, što je rezultiralo obustavom isporuke uglja iz RMU Banovići prema Termoelektrani Tuzla.
Podsjetimo, Elektroprivreda BiH je u oktobru i novembru prošle godine provela postupak nabavke 400 hiljada tona uglja za potrebe Termoelektrane Kakanj. Na tender su se tacda prijavile četiri firme: Lager d.o.o. Posušje, Arnex Trading iz Ujedinjenih Emirata, LX International iz Južne Koreje, te konzorcij Ilić trgovina Zvornik i Sole Komerc iz Srbije. Kompanija Lager je HDZ-u bliski biznismen iz Posušja Milenko Bašić dok je vlasnik obje kompanije koje su činile Konzorcij, Ilić trgovina i Sole Komerc, Slobodan Ilić, srpski biznismen porijeklom iz Banovića. Ilićeve kompanije godinama su glavni partner RMU Banovići i uglavnom preko njegovih kompanija Mirsad Kukić kontrolira izvoz banovićkog uglja za Srbiju.
Kada je EP BiH raspisala tender za nabavku 400 hiljada tona uglja, Kukić je, prema informacijama Istrage, dogovorio sa Ilićem da on ponudi ugalj Elektroprivredi BiH po znatno većoj cijeni, a da taj ugalj njegove kompanije po znatno nižim cijenama nabave od RMU Banovići. Međutim, Grabovica i čelnici SDP-a BiH su odlučili da ugalj bude nabavljen od HDZ-u bliske kompanije Lager iz Posušja, pa tako Fahrudin Tanović 17. novembra 2023. godine donosi odluku o diskvalifikaciji Ilićevog konzorcija i proglašava Lager jedinom kvalifikovanom kompanijom za nabavku 400 hiljada tona uglja.
Nezadovoljan ovom odlukom Kukić dogovara sa Ilićem da se uputi žalba Uredu za razmatranje žalbi (URŽ), što odgađa konačno potpisivanje ugovora Lagera i Elektroprivrede BiH. Federalni premijer Nermin Nikšić i Elvedin Grabovica, međutim, ne žele odustati od svoje nakane da ugalj nabave od Lagera. U sve se, potom, uključuje Nevad Ikanović, vd izvršnog direktora za snabdijevanje i trgovinu (PDA) koji odlazi na sastanak sa predstavnicima Lagera i nudi nagodbu, a da zauzvrat Ilićeve kompanije odustanu od žalbe. Nakon što je Kukić saznao za taj susret, započinje obračun da Ikanovićem pa ga, tako, prvi put otkako je počeo raditi u rudarskoj industriji ne pozivaju na obilježavanje Dana rudara u RMU Banovići.
Dan rudara – Vojin Mijatović, Mirsad Kukić, Elzina Pirić i Dragan Mioković
Kada je shvatio da Kukić preko Slobodana Ilića usporava nabavku uglja od Lagera, Nermin Nikšić je, prema informacijama Istrage, pozvao Mirsada Kukića i zatražio od njega da Sole komerc povuče žalbe. Inače, zaprijetio je Nikšić, Vlada bi mogla smijeniti Kukićevu upravu RMU Banovići.
Ilićev konzorcij vrlo brzo povlači žalbu i Elektroprivreda BiH 21.12. potpisuje ugovor sa Lagerom. Neposredno prije toga, Vlada FBiH je donijela odluku o Odluku kojom je data saglasnost na cijene uglja za termoelektrane, i to 7,80 KM/GJ za ugalj iz površinske i 7,80 KM/GJ za ugalj iz podzemne eksploatacije. Međutim, Kukić shvata da ta cijena nije dovoljna za opstanak Rudnika Banovići. Stoga preko Sindikata kojeg kontrolira započinje obračun sa Vladom FBiH i Elektroprivredom BiH.
“Nemamo ugovor s Elektroprivredom BiH i ne možemo voziti ugalj u Termoelektranu Tuzla. Kada postignemo dogovor o novom ugovoru, isporuka uglja će biti nastavljena”, izjavio je početkom januara ove godine direktor RMU Banovići Rasim Dostović.
Ubrzo je direktora RMU Banovići podržao i Sindikat koji je pod Kukićevom kontrolom.
Kukić na sjednici Sindikata RMU Banovići
Pritisnut nezadovoljstvom rudara s jedne i većinom u Predstavničkom domu FBIH (Elzina Pirić odlučuje o većini) Nikšić zahtijeva od Elektroprivrede BiH da prema RMU Banovići ne primjenjuje Odluku o cijenama uglja. PRema informacijama Istrage, Nikšić i Vlada FBIH traže od Uprave EP BiH da pristanu na Kukićeve ucjene. Međutim, svjestan posljedica vd generalnog direktora Sanel Buljubašić odbija ponuditi Rudniku Banovići novi ugovor po drugačijim cijenama te obavještava Vladu FBiH da se neće prijaviti na konkurs za generalnog direktora EP BiH.
Inače, situacija u Elektroprivredi je alarmantna i već se razmišlja o nabavci novih 200 hiljada tona lignita od Rudnika Stanari. I to po znatno većim cijenama zbog kojih bi gubici Elektroprivrede BiH ove godine mogli biti mnogo veći od planiranih.
Tužilaštvo BiH proširilo je istragu protiv suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca i bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića, saznaje Istraga.ba. Istraga je proširena nekoliko dana prije isticanja jednomjesečnog pritvora, što znači da će Tužilaštvo tražiti produženje pritvora za još dva mjeseca.
Osim zbog prisluškivanja tri broja (službeni broj telefona Suda BiH i brojevi telefona dvojice istražitelja Tužilaštva BiH), bivši direktor OSA-e Osman Mehmedagić je, kako saznajemo, sada osumnjičen i da je nezakonito dao tri počasne iskaznice OSA-e.
Počasne iskaznice nemaju nikakav operativni značaj, no Tužilaštvo sada provjerava da li je prekršena procedura prilikom dodjele ovih iskaznica OSA-e.
Suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca Tužilaštvo BiH sada dodatno sumnjiči i za uništavanje šezdesetak akata Suda BiH koji bi se mogli dovesti u vezu sa naredbama za prisluškivanje. Debevec je, oprema sumnjama Tužilaštva BiH, angažovao svoju sekretaricu da uništi ili prikrije dio dokumentacije.
Podsjetimo, Ranko Debevec i Osman Mehmedagić su uhapšeni 19. decembra prošle godine. Prilikom obrazlaganja prijedlogu za određivanje jednomjesečnog pritvora postupajuća tužiteljica Bojana Jolović je navela da sumnja da su Debevec i Mehmedagić nezakonito prisluškivali službeni broj Suda BiH kojeg su koristile dežurne sudije za prethodni postupak i dva broja istražitelja Tužilaštva BiH.
“Iz iskaza svjedoka je evidentno da u vezi predmeta OSA-e koji se vezuje za sudski broj Su-03-10-6/20 da je zakonska procedura bila zadovoljena tako što je bila formirana tzv. zatvorena operacija, odnosno operacija čiji dokumenti odnosno informacije proistekle iz iste nisu ušle u analitičke fondove. Ta operacija je podrazumijevala primjenu određenih mjera za koje je bilo potrebno sudsko ovlaštenje, te je u više navrata produžavana na osnovu Naloga Suda BiH”, navedeno je u jednom od dokumenata Tužilaštva BIH.
Dakle, evidentno je da je predsjednik Suda BiH izdavao naredbe za praćenje određenih telefonskih brojeva i da je OSA postupača u skladu sa naredbama koje je, u skladu sa Zakonom o OSA-i, izdavao predsjednik Suda BiH. Međutim, sumnju u zakonitost tih postupke unosi činjenica da je dio prateće dokumentacije koja se odnosi na prisluškivanje tih telefonskih komunikacija uništen, odnosno da je nestao.
Prilikom hapšenja Debeveca ui Mehmedagića od njih su oduzeta ukupno četiri telefona. Jedan telefon je pripada bivšem direktoru OSA-e-. On je, kako saznajemo, forenzičarima SIPA-e dao pristupne kodove, ali u samom telefonu nije pronađeno ništa. Kada su u pitanju tri telefona suspendovanog predsjednika Suda BiH Rankia Debeveca oni nisu otključani. U pitanju su dva iPhone i jedan Samsung.
Da kojim slučajem Vojska Srbije danas uđe na teritoriju bh. entiteta Rs, reakcije Ambasade SAD, Delegacije EU, OHR-a, Brisela, Londona i Washingtona bile bi identične reakcijama koje smo gledali i slušali proteklih dana povodom 9. januara.
Jednostrani separatizam
A te reakcije činila su jalova saopćenja u kojima se poziva na smirivanje tenzija, iako tenzija nema. Jer, tenzije nastaju kada se oko nekog problema suprotstave dvije strane. U slučaju 9. januara ništa nije bilo dvostrano, naprotiv, vidljiv je isključivo bio jednostrani separatizam na djelu.
Entitet Rs, koji je nastao kao forma administrativne jedinice nametnutog mirovnog rješenja tog dana je slavio “dan državnosti”. I tako je političko rukovodstvo tog entiteta zapravo pokazalo da oni ne slave dan kada su postali kao entitet u Bosni i Hercegovini, već činjenicu da slave državnost, koja je, istina, još neformalna, ali s tendencijom formaliziranja. Ta tendencija vidljiva je bila u Beogradu, susjednoj državi s čijeg su vrha stizale čestitke i poruke podrške.
I zato je jasno da se pozivi na smirivanje tenzija i pridržavanje ustavnih i zakonskih odredbi nisu odnosili na separatiste Milorada Dodika. Jer, iz saopćenja koja su objavljivana, naročito onog Ambasade SAD jasno je da tenzije ne proizvodi 9. januar, pa ga zato iz ambasade problematiziraju samo zato što je i vjerski praznik. Što bi i bio drugi problem, kad planovi kreriani 9. januara nisu uspjeli riješiti muslimansko pitanje postjugoslovenskog društva.
Pozivi za smirivanje tenzija upućivani su zapravo onima koji bi se možda usudili da na određen način reaguju na 9. januar, koji iznova svake godine napada opstojnost Bosne i Hercegovine i stabilnost Balkana. Dakle, “smirite tenzije” odnosilo se ponajprije na Bošnjake, baš onako kako im se to poručivalo i nakon 9. januara 1992. godine.
Jer, kreatori Rs i politički stvaraoci Milorada Dodika ne žele da imaju bilo kakvu snagu koja će se oduprijeti izdvajanju Rs i njenom pripajanju nekadašnjoj velikoj Srbiji, danas srpskom svetu. Stoga, reakcije na 9. januar i ove i godina unazad treba posmatrati kroz prizmu plana međunarodne zajednice za podjelu Bosne i Hercegovine.
U tom planu, iako krhka i unutar sebe potpuno pogubljena, Evropska unija igra bitnu ulogu. Primarno jer njene politike diktiraju London i Washington, a sekundarno jer ta Unija treba da posluži kao iluzija svima u Bosni i Hercegovini koji vjeruju da će tako sačuvati državu od disolucije. A neće, jer to je samo iluzija.
Iluzija za Bošnjake kojima je odavno kreiran plan po kojem dobrovoljno trebaju ući u zonu nestanka. Institucije EU u Bosni i Hercegovini u najvećoj mjeri su uključene u pitanja koja se tiču entiteta FBiH u kojem živi 90 posto bosanskih muslimana (Bošnjaka). S druge strane, njihov kredibilitet i autoritet u entitetu Rs je u rangu autoriteta Ćamila Durakovića ili Nebojše Vukanovića. Svi ih čuju, niko ne sluša.
Buđenje je krvavo
Nema, dakle, dileme da politiku Rs kreira trougao Beograd – Moskva – Banjaluka, uz asistenciju Viktora Orbana.
U Federaciji je to drugačije, tamo Delegacija EU, u saradnji s OHR-om, uveliko kreira političku sliku, a ambasador EU se skupa s američkim kolegom usudi narediti entitetskoj vladi šta da radi s aerodromima i još nekim prosperitetnim kompanijama. I biva poslušan, jer na čelu vlade je Bošnjak s čvrstom vjerom u iluziju.
A da je put BiH u Evropsku uniju jedna izopačena iluzija pokazao je primjer Željane Zovko, koja besramno u Evropskom parlamentu predstavlja Stari most kao hrvatsku kulturnu baštinu. Stari most, koji su srušili hrvatski zločinci, ona je pripojila Hrvatskoj bez da ju iko u Evropskom parlamentu upita zašto, kako, otkad. A nisu je pitali, jer u projiciranim planovima bh. entitet Federacija je dio velike Hrvatske, pa s tog aspekta gledano, ispadne da je Zovko u pravu.
Ili smijurija s uslovima za evropski put BiH. Neki dan neko reče da su nam tovarili besmislena pitanja u upitniku, računajući da nikada nećemo odgovoriti. A sada nam kao “prijatelji” žele smanjiti broj uslova za otvaranje pregovora. Otkud tolika žurba, ako se zna da niti po jednom parametru Bosna i Hercegovina ne ispunjava uslove za članstvo u EU. Osim po rudnom i drugom bogatstvu.
U sve to uklapa se i činjenica da je u mandatu aktuelnog visokog predstavnika uloga OHR-a uveliko izmijenjena. Christian Schmidt, njemački demokršćanin tu instituciju koristi kao kneza EU za Federaciju koja se povremeno oglasi o pitanjima srpskog dijela Bosne i Hercegovine.
Schmidtov ortak u nametanju odluka za Federaciju je Andrej Plenković, s kojim ima otvorenu vezu i s kojim se redovno sastaje radi planiranja narednih poteza. Zbog toga entitet FBiH već sada izgleda kao gubernija Hrvatske, a odluke koje se očekuju u narednom vremenu tek treba da potlače muslimane kako bi se osigurala ključna mogućnost za disoluciju Bosne. Jer, kada Federacijom i de facto i de jure budu upravljali Čović i Plenković, neće biti prepreka da se dogovore s Dodikom oko datuma konačne podjele Bosne i Hercegovine.
Eventualne tenzije koje bi prouzrokovali potlačeni muslimani (Bošnjaci) rješavao bi “nepristrasni” EUFOR, a možda i NATO.
I da ovaj tekst ne bi bio mračan i pesimističan, na kraju valja podsjetiti da, ma koliko EU, SAD i Velika Britanija radile i pripremale teren za podjelu Bosne i Hercegovine, Bošnjaci, Bosanci i Hercegovci su oni koji se u konačnici pitaju. Samo je od vitalnog značaja da shvate kuda sve vodi, poslije će im mnogo lakše biti da urade ono što se uraditi mora.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
Vaša jasna poruka Čoviću, piše Blinken Konakoviću, da bez odlaganja treba donijeti Zakon o južnoj interkonekciji koji su donijeli Federacija BiH i Zastupnički dom Bosne i Hercegovine u decembru 2021., od vitalnog je značaja.
