Nema drugog kruga ako je u prvom krugu jedanaest delegata predložilo kandidata za (pot)predsjednika Federacije. I još jednom – nema drugog kruga ako je u prvom krugu jedanaest delegata predložilo kandidata za potpredsjednika. Jer nije isto – nije predložen i nije izabran. Ako nije izabran – prvi krug se ponavlja. Ako nije predložen, broj potrebnih potpisa delegata se, u roku od trideset dana, spušta se sa jedanaest na sedam. Dakle, nema drugog kruga (spuštanja na sedam) za onaj klub konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH koji je u prvom krugu sa jedanaest potpisa predložio kandidata za (pot)predsjednika Federacije.
A znate li zbog čega je to tako napisano u Ustavu Federacije BiH? Pa, napisano je zbog toga što je Christian Schmidt namjeravao osigurati HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a koje zagarantovano imaju 13 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. A kada one imaju trinaest, niko drugi nema jedanaest. Što znači da samo one mogu predložiti (pot)predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda. Tim odredbama Christian Schmidt je osigurao HDZ. No, Marfijev zakon će reći da ako nešto može poći naopako, poći će naopako. I pošlo je. Učvršćujući HDZ BiH u vlasti, Schmidt je, nesvjesno, učvrstio i SDA. Stranka demokratske akcije je suvišna u koalicijskim projekcijama međunarodne zajednice. Međutim, favorizirana osmorka nema dovoljno ruku. Onih deset u Klubu Bošnjaka je nedovoljno za izbor (pot)predsjednika, a bez potpredsjednika nema ni imenovanja Vlade Federacije. Zato sada lideri osmorke prizivaju reakciju OHR-a. Visoki predstavnik je u realnim problemima. Evo šta može uraditi u i koje su posljedice tog nametanja.
Prvo, da bi promijenio postojeće odredbe, Christian Schmidt mora donijeti novu odluku i izmjenama Ustava Federacije BiH. Mora, dakle, nametnuti nove odredbe Ustava FBiH. Ako želi da se riješi “blokade” SDA, Christian Schmidt bi morao promijeniti vlastiti Amandman CXX,odnosno tačku dva i tri u kojoj se drugi krug, smanjenjem broja potrebnih potpisa, aktivira samo u slučaju ako u prvom krugu kandidat NIJE PREDLOŽEN sa jedanaest potpisa. Visoki predstavnik bi, tako, morao navesti da se drugi krug aktivira u slučaju da u prvom krugu Predstavnički dom ili Dom naroda FBiH nisu izabrali kandidata koji ima jedanaest potpisa. Nametne li ove izmjene, OHR će se kratkoročno riješiti SDA, ali će dugoročno HDZ BiH nestati sa političke scene. U slučaju takvih izmjena, recimo, bilo bi dovoljno da prosta većina u oba doma Parlameta Federacije BiH obara HDZ-ovog kandidata za (pot)predsjednika Federacije BiH sve dok broj potrebnih potpisa ne bude spušten na četiri. A stranke sa sjedištem u Sarajevu uvijek će imati četiri Hrvata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. I to bi bilo sve što je potrebno. Jer HDZ BiH, s obzirom na izborne jedinice i “bošnjački demografski oportunizam”, u Predstavničkom domu FBiH, u najboljem slučaju može imati 20 od ukupno 98 zastupnika. Prosta većina je 50. HDZ BiH i stranke HNS-a više nikada ne bi bile nezaobilazne i uloga Doma naroda FBiH bi, prilikom formiranja Vlade FBiH, bila svedena na minimum. Dakle, ako OHR odluči da se drugi krug aktivira ako u prvom krugu ne izabere kandidat za (pot)predsjednika, onda je to potpuno razvlašćivanje Doma naroda FBiH, što bi, u konačnici, donijelo građanski uređenu Federaciju.
Druga varijanta za djelovanje Christiana Schmidta bi bilo to da ostavi na snazi odredbe Ustava FBiH koje se odnose na kandidiranje i izbor (pot)predsjednika FBiH, ali da nametne odluku prema kojoj je su imenovanje Vlade FBiH dovoljni potpisi predsjednika FBiH i jednog potpredsjednika. I to bi, kratkoročno, riješilo “blokadu” SDA, ali bi dugoročno najviše moglo koštati HDZ BiH. Evo i kako. Prvo svaki klub konstitutivnih naroda predlaže kandidata za (pot)predsnika. O toj trojici kandidata, potom, odlučuju oba doma Parlamenta Federacije, s tim da je dovoljno da dobiju podršku samo u Domu naroda FBiH. Kada se završi taj proces, formira se takozvano Predsjedništvo FBiH, kojeg čine po jedan Srbin, Bošnjak i Hrvat koji su prethodno izabrani za (pot)predsjednike. Njih trojica međusobno odlučuju ko će biti predsjednik Federacije BiH. Tako se, recimo, Bošnjak i Srbin iz građanskih partija mogu dogovoriti da predsjednik Federacije bude – Srbin. U tom slučaju Hrvat ostaje potpredsjednik. Ako bi Schmidt nametnuo odredbe prema kojem bi bio dovoljan potpis predsjednika i jednog potpredsjednika, Vlada FBiH bi mogla biti imenovana bez potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda.
Postoji, realno, i treća mogućnost. Ona bi podrazumijevala da Christian Schmidt donese “ad hoc” odluku kojom bi on, umjesto mogućeg SDA-ovog (pot)predsjednika imenovao Vladu Federacije BiH bez SDA. No, to bi, u konačnici bila poruka da trinaest Bošnjaka u Domu naroda FBiH ne vrijedi onoliko koliko vrijedi trinaest Hrvata.
Smanjenje kapaciteta Oružanih snaga BiH. To je ono što je posljednjih tridesetak dana zagovarao Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH.
Sattler se, prema informacijama Istrage, sastajao sa nekoliko zvaničnika iz Ministarstva odbrane, Oružanih snaga BiH i političkih partija sa sjedištem u Sarajevu.
“Na svim sastancima je postavio pitanje – smanjenje kapaciteta Oružanih snaga BiH”, kaže jedan od izvora Istrage.
Prilikom sastanka sa komandantom Oružanih snaga Senadom Mašovićem, ambasador Sattler je, prema informacijama Istrage, pitao “koliko je optimalan broj pripadnika Oružanih snaga BiH”. Johann Sattler je 9. novembra ove godine imao sastanak i sa ministrom odbrane BiH Sifetom Podžićem, gdje je, također, bilo govora o kapacitetima Oružanih snaga BiH.
“Ambasador Sattler je kazao da je formiranje Oružanih snaga BiH bio značajan korak ka jačanju stabilnosti i povjerenja u zemlji, te je pozvao na prestanak retorike podjela”, saopćeno je nakon sastanka sa ministrom odbrane BiH.
Drugi detalji nisu saopćeni. Ali i na tom je sastanku šef Delegacije EU govorio o “eventualnom smanjenju broja pripadnika Oružanih snaga BiH”. Ova Sattlerova ideja je, zapravo, pokušaj smirivanja Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH iz RS-a čija je stranka SNSD pokrenula inicijativu za ukidanje Oružanih snaga BiH, odnosno formiranja vojske Republike Srpske. Smanjenje kapaciteta Oružanih snaga BiH Johann Sattler vidi kao način dolaska do “kompromisa”.
“Znači, ako ja nešto dobijem, svi ostali su na gubitku. I obratno. Takav jedan mentalitet gubi iz vida obične građane i mislim da je to, nažalost, ono s čime smo suočeni i to definitivno treba mijenjati. Za kompromis uvijek trebaju dvije strane, da ne kažem više strana u BiH. Jednostrano djelovanje nikada nije dobro rješenje, pogotovo u BiH, tako da zaista morate težiti rješenjima”, kazao Johann Sattler, govoreći za Federalnu televiziju o posljednjoj krizi u BiH izazvanoj Dodikovom inicijativom za ukidanje Oružanih snaga BiH.
Govoreći o eventualnim sankcijama EU za Dodika, Sattler je kazao “da još uvijek ima vremena da se dođe do kompromisa“.
A za Satlera bi kompromis, barem kada su u pitanju Oružane snage, bilo smanjenje broja pripadnika Oružanih snaga BiH. Sličnu ideju, već smo objavljivali, imao je i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je prošle sedmice o tome informisao i Dereka Cholleta, višeg savjetnika američkog državnog sekretara Antony Blinkena.
“Naravno da ćemo mi povući saglasnost, ali smo isto tako rekli da nismo protiv toga da se dogovorimo da se smanji i prepolovi sastav Oružanih snaga, što je bilo predviđeno ranije, a bošnjačka struktura to nije htjela i da se smanje troškovi održavanja te vojske”, potvrdio je Dodik informacije portala Istraga.ba.
U smanjenju kapaciteta Oružanih snaga BiH, ambasador Sattler vidi šansu za smitivanje tenzija u BiH. No, kako saznajemo, drugi međunarodni zvaničnici u BiH protive se ovoj ideju šefa Delegacije EU koju podržava i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Da Christian Schmidt nije nametnuo izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona, HDZ BiH danas ne bi bio nužan partner u Vladi Federacije BiH. To pokazuju rezultati izbora za kantonalne skupštine. Prema tim rezultatima, HDZ BiH ne bi imao 12 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH, što je bio kontrolni paket za formiranje vlasti na nivou Federacije BiH. Evo konkretnih podataka.
Prema Uputstvu Centralne izborne komisije BiH, koje je sada poništeno odlukom OHR-a, svaki kanton u Federaciji je davao po jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda. Isto Uputstvo je pripisivalo, tako, da Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Bosansko-podrinjski, Unsko-sanski i Kanton Sarajevo daju po jednog delegata iz reda hrvatskog naroda. SBK je imao tri hrvatska mjesta, koliko i Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski i Srednjobosanski. Kanton 10 je davao dva hrvatska mjesta, dok je Posavkim kantonu pripadalo jedno mjesto. Sada idemo po kantonima. USK je davao jednog delegata iz reda hrvatskog naroda. Prema trenutnim rezultatima u Skupštinu USK je ušlo troje Hrvata – Ines Delić (SDA), Tanja Šantić (NES) i Elvira Abdić-Jelenović. Dakle, probosanske stranke bi mogler izabrati Ines Delić iz SDA ili Tanju Šantić NES-a za delegatkinju u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. To bi bio prvi hrvatski delegat kojeg HDZ BiH ne bi kontrolirao. Idemo dalje. U Tuzlanskom kantonu, prema trenutnim rezultatima, DF u Skupštini ima dvoje zastupnika Hrvata. U pitanju su Boris Krešić i Ivana Mijatović. Ko god bi od njih dvoje prošao, to bi značilo da HDZ BiH nema kontrolu nad delegatom. Dakle, dva kantona, dva delegata koja ne kontrolira HDZ BiH. U Zeničko-dobojskom kantonu izvjestan je ulazak u Skupštinu najmanje četvero Hrvata koje ne kontrolira HDZ BiH. U zbiru sa Hrvatima iz SDP-a (Marina Mujkanović, Vinka Aletović) DF-a (Snježana Pandža), SDA (Mirela Mateša – Bukva), BHI KF (Vinko Marić), probosanske stranke bi sigurno dobile delegata iz reda hrvatskog naroda, jer HDZ nema dovoljno mandata da ih preglasa. Ukoliko bi HDZ dobio pet mandata, opet bi bilo žrijebanje. No, izvjesnije je da će HDZ imati četiri mjesta u Skupštini ZDK. Izborom Hrvata iz ZDK probosanske stranke bi se popele na tri sigurna Hrvata u Domu naroda FBiH. U Skupštinu Kantona Sarajevo, za sada, ulaze Damir Marjanović (ZNG), Danijela Kristić (NiP), Marijela Hašimbegović (DF) i Davor Čičić (SDP). Ko god od navedenih prođe u Dom naroda FBiH, bio bi to četvrti delegat u Klubu Hrvata kojeg ne kontrolira HDZ BiH- U Kantonu 10 pojednička stranka je Hrvatski nacionalni Pomak (HNP). Taj kanton daje dva Hrvata, tako da će bivši HDZ-ovci koji su se pobunili protiv Dragana Čovića i Borjane Krišto sigurno imali jednog delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Njegovim izborom, broj Hrvata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH koje ne kontrolira HDZ BiH bi se popeo na pet. U Skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona ulazi Bosanska-narodna stranka BNS čiji je osnivač državljanin Hrvatske Edim Fejzić. Zastupnica u Skupštini BPK će biti Berina Fejzić koja se, također, izjašnjava kao Hrvatica. S obzirom da je jedina takva u Skupštini BPK, izvjesno je da će i ona ući u Dom naroda FBiH. Dakle, već imamo šest Hrvata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH koje ne kontrolira HDZ BiH. Kada je u pitanju Srednjobosanski kanton, HDZ je sada na osam mandata u Skupštini. HDZ 1990 ima jedan mandat. DF ima dva i u Skupštinu ulazi Hrvatica Željka Matković. SDP je na rubu petog mandata, što znači da bi u Skupštinu mogla ući Anita Markanović. SBK u Dom naroda FBiH daje tri delegata iz reda hrvatskog naroda. S obzirom na to da HDZ BiH ima osam zastupnika, DF i SDP bi mogli, u saradnji sa HDZ 1990 izabrati zastupnika te stranke za delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Tako bi se broj delegata u Klubu Hrvata koje ne kontrolira Dragan Čović popeo na sedam. U tom slučaju, predsjednik Federacije BiH bi mogao biti iz livanjskog Pomaka kojeg su osnovali bivši HDZ-ovci, nezadovoljni politikom Dragana Čovića i Borjane Krišto. No, nakon što je Christian Schmidt podigao broj delegata na 23, a 11 potpisao stavio kao preduslov za izbor Predsjednika Federacije BiH, priča o formiranju vlasti bez HDZ-a BiH i Dragana Čovića više nije realna.
Federacija BiH će finansirati i BANU i HAZU. Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti koju je osnovao preminuli Muamer Zukorlić iz Budžeta Federacije BiH pripast će 300 hiljada maraka. Za Hrvatsku akademiji znanosti i umjetnosti BiH čiji je član predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović također će biti izdvojeno 300 hiljada maraka. Ovim činom BANU i HAZU dovedeni su su istu ravan kao i Akademija nauka i umjetnosti BiH za koju će, također, biti izdvojeno 300 hiljada KM.
Ovdje, na ovom linku, možete vidjeti sve amandmane na budžet Federacije BiH koje su, usuglašeni, predložili i usvojili zastupnici osmorke (SDP BiH, NiP, NS, SBiH, NES, PDA, ZnG, BHI FK) i stranaka HNS-a).
Podsjetimo, upravo je SDP BiH u martu prošle godine upozorio Vladu Federacije BiH da je davanje novca Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti – “udaranje po suverenitetu BiH”. Sada su, međutim, zastupnici te iste stranke odlučili da se za BANU i HAZU izdvoji po 300 hiljada KM.
No, podrška BANU-u I HAZU-u je minorna u odnosu na podršku koju su osmorka i stranke HNS-a odlučile pružiti MUP-u Zapadnohercegovačkom kantonu za unapređenje borbe protiv “migranata” i organiziranog kriminala. Naime, zastupnici SDP-a, NES-a, SBiH.-a, HDZ-a, NiP-a i Naše stranke odlučili su za četiri miliona povećati kapitalne transfere “nižim razinama vlasti” sa pozicije Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova kojim upravlja Aljoša Čampara. Tako će sada sa te pozicije biti izdvojeno ukupno devet miliona maraka, a najveći dio novca bit će prebačen u Široki Brijeg gdje će se graditi centar za obuku policajaca.
“Podrškom za izgradnju ovog objekta osigurala bi se učinkovita borba protiv svake vrste kriminalnih aktivnosti te bi se značajno unaprijedio rad policlskih službenika u postupcima sankcioniranja počiniteljaa kaznenih i prekršajnih djela. Posebno smatramo nužnim ukazati da se Županija Zapadno-hercegovačka zbog svog zemljopisnog položaja kontinuirano suočava sa dva sigurnosna izazova, a to su pitanje migranata, odnosno migrantskih ruta kao i pitanje trgovine ljudima, te je podrska ovom projektu od ključne važnost ne samo za Županiju Zapadno-hercegovačku nego iza čitavu Federaciju BiH”, navedeno je u obrazloženju ovog amandmana kojeg su podržale stranke osmorke i HDZ BiH.
Od bitnijih amandmana treba izdvojiti i odluku stranaka osmorke i HDZ-a BiH da se ukine i preusmjeri namijenjen za kupovinu letjelica za gašenje požara. Tako je, recimo, sa pozicije kojom je planirana kupovina letjelica za gašenje požara dva miliona maraka preusmjereno za izgradnju sportste dvorane u Mostaru i višenamjenskih sportskih objekata.
“Grad Mostar nije u mogućnosti samostalno financirati kapitalne financijske investicije u sportske objekte te je nužna financijska pomoć s viših razina vlasti. lznos od 5.500.000KM za sportsku dvoranu i druge sportske objekte u Gradu Mostaru za 2023. godinu je zasigurno od velikog značaja i potpore sportašima i sportskim rezultatima koje Mostar daje”, navedeno je u obrazloženju.
Dio novca namijenjenog za kupovinu letjerlica preuzmjeren je i za dovršetak gradnje nove zgrade Doma zdravlja u Kiseljaku (2 miliona), kao i za završetak školske zgrade u Novom Travniku. Sedam miliona KM sa iste pozicije (kupovina protupožarnih letjelica), usmjereno je prema Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru.
Visoki predstavnik Christian Schmidt planira nametnuti izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona najkasnije do 15. septembra, saznaje Istraga.ba. Nio, to ne znači da će Schmidt uspjeti realizirati svoj plan, jer još uvijek nije dobio podršku zemalja članica EU, uključujući i matičnu Njemačku. SAD, Velika Britanija i Japan, pak, insistiraju da Schmidt upotrijebi Bonske ovlasti u periodu izmđeu 5. i 15. septembra.
U četvrtak je portal klix.ba objavio da je Schmidt započeo novu rundu konstultacija, do Slobodna Bosna i NAP pišu da su na konsultacijama već bili predstavnici SDP-a, SBB-a i NiP-a.
U petak je, kako saznaje Istraga, na redu Naša stranka. Edin Forto i Damir Arnaut će u zgradu OHR-a u 12.30 gdje bi trebali imati konsultacije sa ekspertima OHR-a u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH.
Ali to nije sve. Christian Schmidt promijenio je taktiku. Visoki je predstavnik počeo organizirati sastanke i večere sa režiserima, novinarima i drugim javnim radnicima na kojima od njih traži podršku i ideje za nametanje izmjena Izbornog zakona.
“Posljednja takva večera bila je proteklog vikenda, kada je Christian Schmidt pozvao advokata Nedima Ademovića, redatelje Jasmilu Žbanić i Harisa Pašovića, te novinarke Aidu Čerkez i Dušku Jurišić”, navodi izvor Istrage iz OHR-a.
No, tokom ove visoki predstavnik nije naišao na odobravanje svojih akcija. Sagovornicima je, pak, potvrdio da su “izmjene koje su procurile u javnost” – autentične. Što znači da je OHR 19. jula ove godine namjeravao izmijeniti Ustav Federacije BiH i odredbe Izbornog zakona koje se odnose na izbor delegata u Dom naroda Federacije i izbor predsjednika ovog entiteta. Ipak, od prvobitne namjere da uvede cenzus od tri posto prilikom delegiranja delegata u Dom naroda FBiH, Christian Schmidt je odustao.
“Ali od namjere da izmijeni Izborni zakon i Ustav Federacije BiH – OHR nije odustao”, ističe izvor Istrage iz OHR-a.
Sada se, pak, razmatraju malo drugačije verzije izmjena IZbornog zakona i Ustava FBiH. Od censuza od tri posto definitivno se odustalo. Međutim, Christian Schmidt i dio međunarodne zajednice nije odustao od promjene načina izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
“Ukoliko dođe do upotrebe Bonskih ovlasti, OHR bi nametnuo dredbu kojom se propisuje da je za predlaganje (pot)predsjednika FBiH potrebno osam potpisa u svakom od klubova tri konstitutivna naroda Doma naroda FBiH. Istina, postoji i druga verzija koja bi priopisivala sedam potpisa”, ističe jedan od naših diplomatskih izvora.
Ustav FBIH trenutno propisuje da je za predlaganje (pot)predsjednika FBiH nužno prikupiti po najmanje šest potpisa unutar sva tri kluba konstitutivnih naroda. Ukoliko bi Schmidt broj potpisao podigao na sedam ili osam, to bi značilo da je HDZ BiH ponovo neminovan partner u vlasti i na nivou Federacije BiH i nas nivou BiH. Jer, već smo objavljivali, pet kantona u kojima stranka Dragana Čovića nije dominantna daje samo pet hrvatskih delegata u Dom naroda FBiH. Nakon što su objavljene stranačke liste, pojavila se mogućnost da se i iz SBK izabere jedan delegat iz reda hrvatskog naroda koji nije pod kontrolom HDZ-a BiH. To bi značilo da probosanske stranke u Domu naroda FBiH mogu imati šet delegata u Klubu Hrvata, koliko je, prema važećim odredbama Ustava FBiH, potrebno da bi se izabrao (pot)predsjednik Federacije iz reda hrvatskog naroda. No, Christian Schmidt i dio međunarodnih zvaničnika ne želi takav ishod, pa, stoga, dižu ljestvicu na sedam ili osam potpisa, što će HDZ BiH učvrstiti u vlasti.
Kako bi prikrio svoje prave namjere, Schmidt planira “ojačati” Klub Ostalih u Domu naroda FBiH. Taj Klub trenutno broji sedam delegata. Trenutno se razmatraju dvije opcije. Prva – povećanje broja delegata iz reda Ostalih, a druga – omogućavanje Klubu Ostalih da pokreće pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa u skladu sa katalogom navedenim u Ustavu FBiH.
Ukoliko bi nametnuo ovakve izmjene, Schmidt, zapravo, ne bi proveo nijednu presudu, uključujući i presude po apelacijama Bože Ljubića i Željka Komšića kojima je Ustavni sud BIH oposrio odredbe Izbornog zakona BiH, odnosno entitetske ustave. Jedino što bi visoki predstavnik u ovom slučaju uradio je učvršćivanje pozicije HDZ-a BiH.
Vođa Hamasa Ismail Haniya poslao je prije sedam dana pismo ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću u kojem traži pomoć za Palestinu. O ovom pismu ministar Konaković nije izvijestio javnost.
“Operacija (Potop Al-Aqsa) će se nastaviti sve dok ne postigne svoje ciljeve, a svijet mora poslušati potlačene, skinuti masku i prestati pružati podršku ovoj fašističkoj i rasističkoj okupaciji Pozivamo arapske i islamske nacije i sve slobodne ljude u svijetu da poduzmu hitnu akciju i mobiliziraju podršku i solidarnost u svim oblicima kako bi zaštitili čvrsto i historijsko palestinsko pravo. Vrijeme je da pravda pobijedi, da naši ljudi uživaju slobodu i da se mogu vratiti na svoja ognjišta iz kojih su prognani, te da prestanu svi oblici okupacije, naseljavanja i agresije na narode i svetinje”; navedeno je u pismu datiranom 11. oktobra ove godine.
U pismu ministru Konakoviću prvi čovjek Hamasa, čiji su pripadnici 7. oktobra počinili teroristički napad ubivši nekoliko stotina Izraelaca i uzevši taoce koje su, potom, odveli u Pojas Gaze nakon čega je uslijedila izraelska odmazda na civilne ciljeve, objašnjava historijat palestinske borbe.
“Naš palestinski narod oduvijek je težio slobodi, nezavisnosti i povratku, ali od okupacije zemlje Palestine 1948., naš narod se suočio s ozbiljnim kršenjima i napadima od strane cionističkih okupacijskih vođa, njihovih vojnika i doseljenika. Ova kršenja utjecala su na sve aspekte palestinskog života: sistematsko raseljavanje i ubijanje, otmice i zatočeništvo, svakodnevni rasistički i kontinuirani napadi, kršenje svetinja i prava na molitve, krađa i uzurpacija zemlje i imovine, te namjerno usvajanje politike opsade i polaganog ubijanja. U svjetlu uspona cionističke fanatične desnice na vlast u okupacijskoj vladi i njezinog usvajanja strategije “Rješavanja sukoba”, palestinska stvar postala je egzistencijalni izazov, prijeteći njezinoj sadašnjosti i budućnosti, i našim pravima na našu zemlju, našu domovinu i naše svetinje, a prije svega pravo na povratak i samoopredjeljenje. Prema tome; Pokret Hamas je pozvao sve strane da izvrše hitan pritisak kako bi zaustavili ova kršenja koja su premašila sva pravila međunarodnog prava, ponajviše zločin, samu okupaciju i oduzimanje našem narodu prava na samoopredjeljenje i povratak. Međutim, ova fašistička vlast nastavila je sa svojim zločinima nad našim narodom i njegovim svetinjama. Palila je sela, konfiscirala tisuće dunuma palestinske zemlje kako bi izgradila nova naselja i svakodnevno vršila masakre, upadajući u gradove i izbjegličke kampove, rušeći kuće na glavama njihovih stanovnika. Ono što je najteže za naš narod i našu naciju je kontinuirano narušavanje mubarek džamije Al-Aqsa, dopuštajući ekstremnim doseljenicima da je skrnave i svakodnevno u njoj obavljaju svoje “Talmudske molitve”, protjerujući muslimanske vjernike i napadajući ih, podcjenjujući osjećaje miliona muslimana širom svijeta, te razvijaju planove za preuzimanje konačne kontrole nad džamijom i njezinu podjelu, podijele je na prostornoj i vremenskoj osnovi, dok su njihove cipele gazile Časni Kur'an. U dvorištu džamije dovlačene su naše žene i premlaćivani starci, na način koji je neprihvatljiv svakom slobodnom i dostojanstvenom čovjeku, a protivan je svim vrijednostima i običajima, te međunarodnim i humanitarnim zakonima, a koji se odnose na puno pravo muslimana nad džamijom”, navedeno je u pismu Hamasa.
Međunarodna zajednica, navedeno je dalje, nije učinila ništa da stane na kraj izraelskim zločinima.
Opozicija u RS vodi u Istočnom Mostaru, Berkovićima, Bileći, Ljubinju, Čajniču, Istočnoj Ilidži, Istočnom Starom Gradu, Sokocu, Han Pijesku, Bratuncu, Loparama, Uhljeviku, Bijeljini, Kotor Varoši, Tesliću, Brodu, Modrči, Derventi, Šamcu, Banja Luci i Stanarima
Draško Stanivuković pobijedio u Banja Luci
Drama u Ilijašu. Amar Dovadžija (NiP) vodi za 39 glasova ispred Akifa Fazlića (SDA). Prebrojano 98,6 posto glasova
Drama u Ilijašu. Amar Dovadžija (NiP) vodi za 39 glasova ispred Akifa Fazlića (SDA). Prebrojano 98,6 posto glasova pic.twitter.com/85BkhA02lk
Hasan Tanović je novi načelnik Općine Novo Sarajevo
Nakkn 90 posto obrađenih listića, Hasan Takonović (NiP) osvojio 70 posto glasova. Prednost je nedostižna. SDA je izgubila Novo Sarajevo pic.twitter.com/SlbhcAAcqW
Bošnjaci proglasili pobjedu u Srebrenici. Razlika je 600 glasova u korist Grujičića, ali nisu prebrojani glasovi poštom.
Bošnjaci u Srebrenici proglasili pobjedu. Razlika je 600 glasova u korist Mladena Grujičića. Odlučuju glasovi poštom. Bošnjaci imaju 1600 glasova poštom
Iako nema nijednoig zastupnika u Skupštini Tuzlanskog kantona, HDZ će u novom sazivu Vlade TK imati ministra, odlučila je nova većina koju čine SDP BiH, PDA Mirsada Kukića i Naša stranka.
“Na osnovu Vaše Odluke o imenovanju kandidata na mjesto premijera Tuzlanskog kantona dostavljam Vam prijedklog kandodata za ministre”, piše u dopisu kojeg je jutros Skupštini tog kantona dostavio kandidat za mjesto premijera TK Kadrija Hodžić.
Za ministra zdravstva Tuzlanskog kantona mandatar Kadrija Hodžić je predložio doktora medicine Božu Jurića. U pitanju je kadar Hrvatske demokratske zajednice BiH koja u u Skupštini TK nema nijednog zastupnika. Inače, na prošlogodišnjim lokalnim izborima Jurić je bio kandidat HDZ-a BiH za gradskog vijećnika u Tuzli i, prema rezultatima dostupnim na stranici CIK-a, osvojio je 233 glasa.
Božo Jurić je dugogodišnji kadar HDZ-a BiH. U julu 2019. godine izabran je za tajnika Gradskog odbora HDZ-a BiH. U pitanju je kadar odan Miji Krešiću, dugogodišnjem funkcioneru HDZ-a BiH. Osim Jurića kandidati za nove ministre su Midhat Dobrnić (MUP), Una Harčin (Ministarstvo pravosuđa i uprave), Elvis Branković (Ministarstvo obrazovanja), Vedran Lakić (Ministarstvo finansija), Zlatan Muratović (Ministarstvo kulture, sporta i mladih), Hamza Bašić (Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja), Esad Džidić (Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak), Mevludin Hodžić (Ministarstvo privrede), Fedahija Ahmetović (Ministarstvo za boračka pitanja), Vahidin Smajlović (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede). Skupština TK bi se u utorak trebala izjasniti o ovom prijedlogu čime će zvanično biti uspostavljena koalicija SDP, Naša stranka, PDA i HDZ BiH.
Lav koji riče bio je zaštitni znak “Metro Goldvin Majera”, jednog od najvećih studija u istoriji filmske industrije. Prije nekoliko godina, svjetski mediji su objavili da je “lav prestao da riče”. No, da li je?
U petak navečer, sat i po prije polnoćke, lav je ponovo zarikao. Ne u Holivudu, već na službenom Twitter nalogu ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković. Provjerio sam, profil nije hakovan. Nažalost.
Zaljubljeni pogledi u ruskog ministra vanjskih poslova učinili su svoje. Sergej Lavrov se pretvorio u lava. I to lava koji riče.
To što je Bisera Turković boravila u službenoj posjeti Rusiji, to što se srela sa jednim od najmoćnijih ljudi te države i svjetske politike uopće, pohvalno je. I njena fascinacija Lav(rov)om donekle je razumljiva, jer nakon što se godinu i po, uglavnom, susrećete sa zamjenicima pomoćnika, onda je veliki uspjeh kada vas ugosti ministar vanjskih poslova Ruske Federacije. Ali zašto, zaboga, lav? Šta on simbolizira? Ministrica vanjskih poslova BiH hoće da kaže da je Lavrov, zapravo, “lav”, a ona samo “plijen”? Ili nam želi reći da “ne diramo lava dok spava”? I da se Lav(rov)u može otići samo sa dobrim vijestima.
“U Rusiju sam došla s dobrim vijestima koje se tiču dogovora da se u Banjoj Luci otvori ured Ruske Federacije u BiH. To smo čekali neko vrijeme zbog nemogućnosti državnih institucija da rade, ali to je sad riješeno”, kazala je Turković i dodala kako se “očekuje i donošenje odluke o otvaranju ruskih kulturnih i humanitarnih centara u BiH”.
Tako je. Treba proširiti ruski uticaj u BiH. Malo ga je. A Ruska Federacija je, još od onih dobrovoljaca koji su pucali po Sarajevu, i direktne podrške separatizmu Milorada Dodika, “vekovni prijatelj” Bosne i Hercegovine.
Sa Biserom Turković, Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom, očito se slaže i bivši ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija. On će još, uz Rusiju, na listu “bh. prijateljskih” zemalja dodati i Kinu, državu u kojoj je, dok je slučajno prolazio, u julu 2019. godine, primio nagradu za izuzetna akademska postignuća na Sveučilištu u Pekingu.
“Ono što je zvanična ruska politika i kineska politika. Neposredni povod je bio kad sam zvao američkog ambasadora, kada je Dodik izjavio da iza njega stoji Putin i Xi Jinping koji su mu rekli – samo nastavi, majstore, dalje. Ja sam zvao da pitam, tako vam Boga, je li moguće da neko izlazi sa takvim stavom jer to je u direktnoj suprotnosti sa spoljnom politikom Kine, ja to odlično znam. Sa principima na kojima počiva njihova spoljna politika. Podržavati secesiju bilo koga na planeti, Kina je zadnja zemlja koja bi tako nešto uradila. Prirodno, radi se o tome da Dodik priča stvari koje jednostavno nisu tačne. I ovdje stvara dalje atmosferu da iza njega stoji neko. Ja ne vjerujem. Potpuno sam uvjeren u to. I u razgovoru koji ste mogli vidjeti u intervjuu Lavrova koji je danas dao našim medijima u kome je savršeno jasno da Rusija ima neslaganja oko visokog predstavnika, to nije sporno, ali Rusija ne podržava narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Rusija ne da ne podržava secesijske činove. Rusija ne podržava ono što je antiustavno djelovanje i Rusija ne podržava razbijanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH”, kazao je Zlatko Lagumdžija, gostujći u petak na N1 televiziji.
Da su kineske diplome i dodatna sredstva uvjeravanja uticala na Lagumdžijine promjene stavova, dalo se naslutiti još 2017. godine, kada je bivši ministar vanjskih poslova BiH učestvovao na konferenciji “Pojas i put” koju je organizirala kineska ambasada u Sarajevu.
Govoreći tada, Lagumdžija je istaknuo da će inicijativa Jedan pojas – jedan put imati direktne refleksije na Bosnu i Hercegovinu, uključujući i inicijativu 16+1 kojom Kina na velika vrata ulazi u ovaj dio svijeta, angažirajući sredstva u visini od 900 milijardi dolara za oživotvorenje novih razvojnih platformi.
Dodao je da BiH ima sreću da Kina želi da je vidi na dijelu svog puta ka kreiranju nove konstelacije u kojoj ova zemlja ne želi biti lider u klasičnom smislu riječi, nego želi da bude partner i da kreira mrežu partnera.
“Dobra vijest je da Kina to želi, a loša je da mi to ne vidimo, ali vjerujem da smo na putu da Kinu približimo Bosni i Hercegovini”, poručio je tada Zlatko Lagumdžija.
Nakon što je postao promotor kineske politike, Lagumdžija je sada počeo da promovira i politiku Ruske Federacije BiH, tvrdeći da ni oni ne podržavaju secesiju u BiH. U nastavku ćemo samo podsjetiti na ključne detalje iz ne tako daleke povijesti.
Ruski „mirotvorci“: Zločin na Markalama počinili muslimani
„Naši mirotvorci na Balkanu“ naslov je zbornika objavljenog 2007. godine u Moskvi.
„To je“, piše bivši ambasador BiH u Rusiji Enver Halilović, „ u suštini zbornik proizvoljnosti, neistina, konstrukcija i laži o ratu u Bosni i Hercegovini“.
Među osobama čije je svjedočenje objavljeno u zborniku su Jelena Guskova i Andrej Demurenko. Guskova je, kao akademik Ruske akademije nauka bila svjedok-ekspert u procesu protiv Stanislava Galića pred Haškim tribunalom, dok je Demurenko, kao bivši komandant ruskog bataljona UNPROFOR-a u BiH, svjedočio u korist Radovana Karadžića i nekoliko oficira Vojske Republike Srpske, tvrdeći da je granata koja je na sarajevskoj pijaci Markale ubila 43 osobe ispaljena sa „muslimanskih položaja“.
U Rusiji su, nakon rata, utočište pronašla najmanje dvojica haških optuženika, Sredoja Lukića i Dragana Zelenovića.
Kada je 2008. godine, nakon više od decenije skrivanja, u Srbiji uhapšen Radovan Karadžić, zvaničnici Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije saopćili su kako ne vjeruju u „nepristrasnost“ Haškog tribunala.
Ruski naučnici negiraju identitet Bošnjaka i bosanski jezik
U udžbenicima historije i lingvistike, primijetio je bivši ambasador BiH u Moksvi Enver Halilović, u slavističkim naučnim krugovima Akademije nauka Ruske Federaciji, na univerzitetima i institutima u Rusiji, negira se ime i identitet bosanskog jezika i nacionalno ime Bošnjak. Tako šef Odsjeka za slavistiku na Filološkom fakultetu državnog univerziteta Lomonosov, V.P. Gudkov, u svojoj knjizi: Slavenski svijet, problemi historije i savremenosti (2007. godina), negira postojanje bosanskog jezika.
„Muslimani u Bosni i Hercegovini su u etničkom smislu potomci jugoslovenskih hrišćana, koji su u vrijeme osmanske vladavine napustili svoju i prihvatili vjeru osvajača“, napisao je profesor Gudkov.
Dalje u knjizi profesor sa državnog ruskog univerziteta u Moskvi navodi da su muslimani sami sebe nazvali Bošnjacima.
Profesor Enver Halilović u svojstvu tadašnjeg ambasadora BiH u Rusiji uputio je otvoreno pismo profesoru Gudkovu u kojem ga upozorava ga na nelogičnosti i grube propuste prilikom „istraživanja“ BiH i Bošnjaka.
No, nije ovo jedini slučaj negiranja identiteta Bošnjaka u ruskim naučnim krugovima. Tako u dvotomnoj knjizi „Historija južnih i zapadnih Slavena“ koju je izdao Univerzitet u Moskvi (izdanja 1998. i 2005.) i koja se, prema preporuci Ministarstva obrazovanja Ruske Federacije, koristi kao udžbenik na univerzitetima, piše da su Bošnjaci, zapravo, „takozvani bosanski muslimani“.
Skoro identične stavove ima i Srpska akademija nauka i umetnosti koja je, u Memorandumu II, koji je 2012. godine objavila Slobodna Bosna, jedan dio posvetila identitetu Bošnjaka.
„Treba izbjegavati upotrebu termina Bošnjak i uvijek upotrebljavati termin musliman, te ih na taj način definisati kao religijsku grupu, a ne narod. Koristiti svaku priliku da se istakne kako su to Srbi koji su izdali vjeru pradjedova i privatili islam“, navedeno je u Memorandumu II SANU-a.
To je, zapravo, bila tema emisije Most u kojoj su problematizirane izjave Milorada Dodika, člana Predsjedništva iz Republike Srpske koji sve češće u svojim javnim istupima koristi termin – „muslimani“.
“Šezdesetih godina prošlog vijeka oni su se ovdje zvali Srbi muhamedanske vjere, pa su onda postali muslimani sa malim ‘m’ jer je to trebalo Titu jer je pravio odnose sa Nesvrstanim pa da pokaže kako ima dobar odnos sa muslimanima… E onda su oni počeli nešto da se homogenizuju, da bi do 1993. godine kao muslimani, sa malim ‘m’ na početku, sami sebe proglasili Bošnjacima sa namjerom da termin bude dovoljno intrigantan da integriše i sve Srbe i Hrvate i da se stvori bosanska nacija, bosansko pismo, bosanski jezik”, kazao je Milorad Dodik 3. avgusta 2021. godine, gostujući na Radio televiziji Republike Srpske.
Valentina Matvijenko – Rat u BiH građanski, pravosuđe BiH nije u Dejtonu
U aprilu 2018. godine, u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini boravila je predsjednica Vijeća Federalne skupštine Ruske Federacije Valentina Matvijenko, političarka koju smatraju jednom pet najmoćnijih osoba u Ruske Federacije.
„U BiH je bio građanski rat“, kazala je Matvijenko u obraćanju delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Ona je u Parlamentu Bosne i Hercegovine kazala da „Ruska Federacija smatra da treba prestruktuirati Ustavni sud BiH i da se Sud BiH i Tužilaštvo ne pominju u Ustavu Bosne i Hercegovine.
Ove teze ruske zvaničnice danas koristi Milorad Dodik koji je započeo proces „vraćanja nadležnosti“ na Republiku Srpsku, tvrdeći da pravosudne institucije BiH nisu definirane Ustavom Bosne i Hercegovine.
Ruska ambasada podržava Milana Tegeltiju i Gordanu Tadić
Nakon što je u junu prošle godine Vijeće za implementaciju mira (PIC) pozvalo na nužne reforme Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, reagirala je Ambasada Ruske Federacije koja je „izuzela svoje mišljenje“, a podom pružila otvorenu podršku VSTV-u i Tužilaštvu BiH kojim su, u tom trenutku, rukovodili Milan Tegeltija i Gordana Tadić.
“Upravni odbor PIC-a primio je k znanju potrebu da se izvrši reforma Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) kako bi se rješavala pitanja sukoba interesa i druga pitanja vezana za integritet, ojačala neovisnost, disciplinska i profesionalna odgovornost i omogućili pravni lijekovi protiv odluka VSTV-a, pozivajući sve organe vlasti da što prije osiguraju donošenje izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u”, glasilo je saopćenje PIC-a.
Nekoliko sati kasnije, 3. juna 2020. godine, Ambasada Ruske Federacije je izdala saopćenje kojim je podržala VSTV i pravosuđe.
“Ambasada Rusije sa zabrinutošću prati razvijanje situacije u oblasti pravosuđa, posebno u kontekstu nedavnih dešavanja u Federaciji BiH. Istovremeno smatra neprihvatljivim pokušaje vršenja političkog pritiska na organe suda i tužilaštva, kojima mora biti obezbjeđena mogućnost nezavisne, nepristrane i profesionalne djelatnosti u skladu sa zakonom. Slučajevi prijetnje sudskim i tužiteljskim radnicima moraju biti ozbiljno shvaćeni i hitno procesuirani”, saopćeno je iz Ambasade Ruske Federacije, čiji se bivši šef, Petr Ivancov, službeno susretao sa tadašnjom glavnom tužiteljicom Tužilaštva BiH Gordanom Tadić.
Prijetnje Bosni i Hercegovini zbog NATO-a i podrška Miloradu Dodiku
Dan nakon što je konstitusana Komisija Bosne i Hercegovine za saradnju s NATO-om, Ambasada Ruske federacije u BiH je poslala upozrenje bh. vlastima da će “u slučaju praktičnog približavanja BiH NATO-u, Rusija morati reagirati na ovaj neprijateljski korak”.
“Pozivamo prijatelje u BiH da dobro razmisle, da izvažu sve “za” i “protiv”, da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleko od konsenzusa o ovom pitanju”, upozorila je ambasada Ruske Federacije u martu ove godine.
Igor Kalabuhov, aktualni ruski ambasador u BiH, gostujući nedavno na BHRT-u, kazao je da ne vidi ništa sporno u potezima čelnika Republike Srpske koji nastoje da brojna pitanja koja su u nadležnosti BiH vrate na taj entitet.
“To je stvar političara, stvar demokratskih odluka i ako do realizacije te ideje dođe u dijalogu, onda će je Ruska Federacija to podržati”, kazao je Kalabuhov, stavljajući se, tako, na stranu čelnika Republike Srpske.
Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković (HDZ) odbio je susret sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem i članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, saznaje Istraga.
“Ja sam se već ispričao, neću mogu imati sa njima sastanak u tom dijelu. Ja sam u nekom drugom poslu, na terenu”, rekao je Bošković u razgovoru za Istraga.ba.
Grad Stolac u petak navečer je pogodio snažan zemljotres. Jedna osoba, djevojka Elmira Sefo, smrtno je stradala, dok je neko osoba zadobilo lakše tjelesne povrede. Najveća šteta je pričinjena u na stambenim objektima u naselju Kukavac. Dvojica članova Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović zaputili su se u Mostar i Stolac kako bi razgovarali o pružanju pomoći ugroženim porodicama. Iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića je zatražen i službeni sastanak sa gradanačelnikom Boškovićem. Međutim, ovaj HDZ-ov kadar je odbio sastanak.
“Neću se sastati s njima”, kazao je Bošković, ističući da će dvojica članova Predsjedništva BiH u Stocu biti “oko podne”.
Nešto ranije, Bošković je u izjavi za Avaz kazao da je razgovarao sa “predsjednikom Draganom Čovićem”, ali i i Miloradom Dodikom.
“Mi smo na kriznom stožeru razmatrali to pitanje i imao sam pozive potpore od mojih kolega gradonačelnika, načelnika, predsjednika Vlade HNK, predsjednika Čovića, pa i Dodika, koji se solidarizirao sa svima nama i nadam se da ćeno iznaći snage da pomognemo svima”, rekao je Bošković u razgovoru za Avaz.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
