Evropska unija danas je objavila cijeli (i prilično dug) niz sankcija. Vijeće Evropske unije na “crnu listu” stavilo je 22 pojedinca iz Burme i četiri firme (“entiteta”, kako piše u odluci).  U EU više ne mogu, ako su ikada bili, ministri i visoki vojni zvaničnici, članovi tamošnje državne izborne komisije, te vojne firme.

Ukupno 65 pojedinaca i 10 burmanskih “entiteta” na crnoj je listi EU. To je “ništa” u poređenju sa Sirijom. Čak 292 pojedinca režima Bašara el-Asada EU mogu gledati samo na mapi ili TV ekranima, te 70 preduzeća.

U taj broj danas uračunato je i pet članova porodice Mohameda Maklufa, poznatog sirijskog biznismena koji je blizak s el-Asadom. EU se “obrušila” i na el-Kaidinu ćeliju u Indiji, te ogranak “Islamske države” u Afganistanu (“Korason”).Na “crnu listu” stavljena je organizacije el-Kaide za indijski podkontinent (AQIS), kao i njen čelnik Osama Mahmud.

Aziz Azam, glasnogovornik “Korasona” i njen, također, indijski ogranak, sankcionirani su. Poslanici državnog parlamenta Ruske Federacije – Duma – njih pet, pridodato je listi od do danas 188 pojedinaca iz Rusije koji ne mogu u EU.

Radi se o poslanicima Dume koji dolaze s Krima, preciznije iz grada Sevastopolj. Zato što su organizirali izbore, na “crnu listu” Unije stavljeni su i predsjednik i njegov zamjenik iz Izborne komisije za Sevastopolj.

Oni su se pridružili, dakle, listi od ukupno 193 ruska državljana i 48 pravnih subjekata kojima je zabranjen ulazak, boravak, ali i tranzit kroz EU. Sva eventualna imovina koji su svi i danas sankcionirani pojedinici mogli imati u bloku 27 država Unije – zamrznuta je.

O sankcijama se danas pričalo na Vijeću za vanjske poslove EU i kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. To je novinarima potvrdio i Gordan Grlić Radman, šef diplomatije Hrvatske.

Istakao je i da se i Borrell založio da sankcije ostanu “krajnje sredstvo”, te da se diplomatiji i političarima pruži prilika da se kroz dijalog riješi kriza u BiH. Sam Borrell je i jutros, pred početak FAC-a, a i večeras, nakon 10-satnog zasijedanja, potvrdio riječi ministra iz Hrvatske.

“Spremni smo koristiti sve insturmente koje imamo na raspolaganju, ako to bude potrebno. To uključuje i uskraćivanje finansijske pomoći i restriktivne mjere za pojedince. Ali to će biti naš zadnji instrument. Prije toga ćemo nastojati postići diplomatsko rješenje”. Peter Szijjarto, ministar vanjskih poslova Mađarske u prošli je petak objavio da će ta država koristiti veto kako se Miloradu Dodiku sankcije ne bi mogle uvesti.

Mađarska je jedna od 27 članica Unije i ima ista prava kao i svaka druga država, uključujući i veto. Zanimljivo je da je njegov zemljak, Oliver Varhelyi, komesar za proširenje EU, objavio da su već blokirana dva infrastrukturna projekta za entitet Rs, vrijedna skoro 600 miliona eura.

Oni će se, poručio je, deblokirati tek kada se politički predstavnici bosanskih Srba vrate u državne institucije Bosne i Hercegovine i one budu u cjelosti funkcionalne. EU razmatra dalju obustavu projekata za Rs ako se blokada nastavi.

Prema izvorima Politicki.ba, Varhelyi, za razliku od Szijjarta, bliži je sankcioniranju Dodika. Razlog? Obmanuo ga je tokom spornog sastanka iz novembra prošle godine kada mu je obećao da u narednih šest mjeseci neće poduzimati nikakve aktivnosti na otimanju nadležnosti od BiH.

(Politicki.ba)

Prethodni članakHistorijske lekcije: ‘Kada se Srbija i Hrvatska dogovore ostat će Bosna samo oko Sarajeva”
Naredni članakAnaliza Seada Numanovića: Nakon Ukrajine, BiH je na ogromnom testu