Narodna skupština Republike Srpske usvojila je informacije i zaključke kojim je, formalno, započet proces prebacivanja nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta Republika Srpska. Za ove informacije glasalo je 49 poslanika, inače članova vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a.
Prije negon su izglasani ovi zaključci, opozicija okupljena oko SDS-a i PDP-a napustila je sjednicu.
NSRS zadužuje Vladu RS da povuče saglasnost na taj Sporazum, te nalaže Vladi da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje zakon o VSTV-u Republike Srpske.
Kada se usvoje ti zakoni, državni zakoni će prestati da važe na teritoriji Republike Srpske.
Skoro identični zaključci su predloženi i u okviru Informacije o prenosu nadležnosti u vezi sa pitanjima iz oblasti odbrane i sigurnosti.
“NSRS zadužuje Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputio na razmtranje i usvajanje NSRS zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti”, navedeno je u trećem predloženom zaključku.
Sličnim zaključcima se reguliraju i pitanja u vezi sa indirektnim porezima, odnosno pitanja iz nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
“Kada usvojimo zakone, povući ćemo sve zakone koji se odnose na ova pitanja”, rekao je Denis Šulić, potpredsjednik Narodne skupštine RS.
17.46 Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je rekao da će novi zakon o odbrani biti pripremljen do kraja godine
17.20 Dok su predsjednici opozicijskih političkih partija govorili na konferenciji za medije, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ih je, obraćajući se NSRS, optužio za izdaju.
“Pun je kufer vaše izdaje”, kazao je Dodik
16.54 Poslanici opozicijskih partija u Narodnoj skupštini RS napustit će sjednicu na kojoj se trrenutno raspravlja o prenosu nadležnosti, saznaje Istraga. Trenutno se poslanicima obraća predsjednica RS Željka Cvijanović koja optužuje opoziciju da su “zvijezde federalnih medija”.
16.10 “Da budem potpuno jasan. Da li su nadležnosti otimane na neustavan način – jesu. Želimo li da one budu vraćene – želimo. Tačka razlaza nije u cilju, već u putu. DNS i ja želimo trajna rješenja. Ne želimo avanturu”, kazao je predsjednik DNS-a Nenad Nešić.
“Tačka razlaza nije u cilju, nego u putu”, kazao je predsjednik DNS-a Nenad Nešić, govoreći o prenosu nadležnosti pic.twitter.com/kcGtA7Gwro
15.46 “Ovo je pasan put, gospodine Dodik. Mi vas ne možemo pratiti”, rekao je Mirko Šarović obraćajući se na sjednici NSRS.
“Ovo je opasan put, gospodine Dodik. Mi vas ne možemo pratiti. Ovo je pogubno za RS”, kazao je predsjednik SDS-a Mirko Šarović na NSRS pic.twitter.com/Hrw3sreW4F
15.44 “Onaj ko misli da se nadležnosti mogu vratiti bez rata, grdno se vara”, kazao je predsjednik SDS-a Mirko Šarović, govoreći na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS.
Način na koje se ovo predlaže je direktno ugrožavanje mira. Preuzimanje ovih nadležnosti se ne može provesti bez rata, kazao je predsjednik SDS-a Mirko Šarović pic.twitter.com/6BnDk7h5aX
14.04 Poslanicima u Narodnoj skupštini RS trenutno se obraća predsjednica tog entiteta Željka Cvijanović.
14.00 Gospođa Helić (Arminka) pravi atmosferu krivice za Srbe i RS. Zašto onda da vjerujemo Britancima. Zašto da vjerujemo njihovim podmuklim aktivnostima”, rekao je na kraju svog obraćanja Milorad Dodik.
13.51 “Ovo će vrijeme pokazati da li BiH može ili ne može opstati. Ja sam onaj koji ne vjeruje da može”, ustvrdio je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, govoreći pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS.
13.40 “Srbija uvodi ili će uvosati redovni vojni. RS mora iznaći rješenje da naši mladi ljudi služe taj vojni rok i da se vrate ovdje i da imaju privilegije”, kazao je Milorad Dodik.
RS treba iznaći rješenje da njeni mladi ljudi, ukoliko žele, služe vojni rok u Srbiji i da se nakon toga vrate i da imaju privilegije pic.twitter.com/54DCZAaHIF
13.20 “Kome trebaju ovakve Oružane snage. Trebaju NATO-u i generalnom sekretaru NATO-a. Ako te snage nisu za vanjsku odbranu, onda se postavlja pitanje da li su za unutrašnja pitanja”, rekao je Milorad Dodik prilikom svog obraćanja na Narodnoj skupštini RS
“Još od formnalnog međunarodnog priznanja u maju 1992. godine, Republika Bosna i Hercegovina nikada nije imala teritoriju, jer su teritoriju imali Hrvatska zajednica Herceg Bosna od aprila 1991. godine i RS od januara 1992. godine”, kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, obraćajući se zastupnicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Republika Bosna i Hercegovina NIKADA nije imala svoju teritoriju, jer su teritoriju imali Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i Republika Srpska pic.twitter.com/5Ahj3vvK77
Prije nego je član Predsjedništva BiH iz srpskog naroda započeo svoje obraćanje Narodnoj skupštini RS, poslanici su, sa 48 glasova za (potrebna većina je 42), usvojili dnevni red i zaključak da se rasprava o prenosu nadležnosti objedini.
Pred poslanicima u NSRS su tri informacije koje se odnose na prenos nadležnosti sa nivoa RS na nivo BiH. Informaciju o prenosu nadležnosti u oblkasti pravosuđa možete pročitati klikom ovdje, dok na ovom mjestu možete pročitati Informaciju u oblasti odbrane i sigurnost.
“Hrvatska je za Rusku Federaciju jedan od glavnih partnera u Evropskoj uniji”, kazao je u petak u Zagrebu ruski ministar poljoprivrede Dmitrij Patrušev.
Patrušev je, govoreći na desetoj sjednici Međuvladine hrvatsko-ruske komisije za gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju u Zagrebu, kazao da je ove dvije države “najviše sarađuju u područjima energetike, infrastrukture, zdravstva i obrazovanja, a postoji i visok potencijal saradnje u poljoprivredi”.
“Tokom ove godine robna razmjena između Rusije i Hrvatske porasla je dva puta u odnosu na prethodno razdoblje pa možemo zaključiti da imamo velik potencijal za daljnje unaprjeđenje odnosa”, rekao je ruski ministar Patrušev.
Tomislav Ćorić, hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja, rekao je kako se na sastanku u Zagrebu razgovaralo o saradnji ove dvije države.
“Razgovaralo se i o suradnji na čitavom nizu drugih područja, prije svega o trgovinskoj suradnji. Upravo u tom smislu, Republika Hrvatska će u 2022. godini, u sklopu obilježavanja 30 godina svoje neovisnosti, organizirati u Ruskoj Federaciji veliki Gospodarski forum gdje ćemo dogovoriti konkretnije korake za trgovinsku razmjenu. Ono što veseli je da smo se danas složili kako postoji dobar potencijal za produbljivanje suradnje između naših dviju država te vjerujem da ćemo u narednom razdoblju to i postići”, izjavio je ministar Ćorić nakon završetka sastanka komisije, a što je objavljeno na službenoj stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske.
U području energetike, razgovaralo se o saradnji u području čistih i održivih tehnologija i obnovljivih izvora energije. No, ono što je posebno interesantno za BiH je dio koji se odnosi na rusku Rafineriju Brod.
“Pozdravljena je realizacija projekta plinofikacije Rafinerije nafte Brod te su partneri iskazali spremnost za nastavak suradnje”, saopćeno je nakon sastanka delegacija Hrvatske i Ruske Federacije.
Podsjećamo, krajem marta ove godine, pod okriljem noći hrvatske su kompanije, bez saglasnosti države BiH, ispod Save položile plinovodne cijevi za rusku Rafineriju u Brodu. Položila ih je firma Crodux, temeljem sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srpske o “gasifikaciji” Rafinerije nafte u Brodu čiji je većinski vlasnik ruski Zarubrežnjeft. Za gradnju ovog plinovoda državne vlasti Bosne i Hercegovine nikada nisu dale saglasnost.
“Vijeće ministara Bosne i Hercegovine stara se o izvršavanju međunarodnih ugovora preko nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i entiteta”, piše u Zakonu o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.
Po istom Zakonu, sve sporazume i međunarodne ugovore moraju ratificirati Parlament i Predsjedništvo BiH. U ovom konkretnom slučaju ništa od toga nije urađeno. Hrvatska firma je preko granice položila cijevi za plin, Granična policija BiH nije ih spriječila. Cijevi su položene u zoru 25. marta. Istog dana Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske dala je dozvolu “Rafineriji nafte Brod” za obavljanje djelatnosti “trgovine i snabdijevanja prirodnim gasom”. Država BiH iz ovog međudržavnog projekta potpuno je isključena. Protokol o plinofikaciji ruske rafinerije u Brodu su u novembru 2017. godine potpisali tadašnji ministar zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske i ministar industrije energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.
Protokol ministara Republike Hrvatske i Republike Srpske
“Nosilac projekta s hrvatske strane bit će tvrtka Crodux, a s naše strane rafinerija nafte Brod. Ova investicija vrijedna je oko tri milijuna eura. Ona je značajna za ovu regiju i pokazuje usmjerenost naših vlada na suradnju koja je itekako potrebna regiju”, rekao je tada ministar iz Vlade RS-a Petar Đokić.
Crodux je firma koja je do januara ove godine bila u vlasništvu hrvatskog generala Ivana Čermaka. Većinski vlasnik Rafinerije nafte u Brodu je ruski Zarubrežnjeft.
“Današnjim danom otvoren je prostor za plinofikaciju rafinerije nafte Brod. Iz perspektive Republike Hrvatske otvorena je mogućnost da se konačno riješi pitanje kvalitete zraka na području Slavonskog Broda. Dvije vlade otvorile su vrata suradnje za dvije privatne tvrtke. Ovo je win-win situacija za obje strane”, rekao je u novembru 2017. godine ministar Ćorić.
Ćorić je danas ministar gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović odbio je “elektorski način” izbora članova Predsjedništva BiH, saznaje Istraga.ba. On je, na sastanku sa američkim diplomatom Matthewom Palmerom i zvaničnicom EU Angelinom Eichhorst održanom u četvrtak, insistirao da ostanu nacionalni predznaci za članove Predsjedništva BiH, te da kandidat iz reda hrvatskog naroda, koji bi dobio podršku elektora, bude potvrđivan u Klubu Hrvata Doma naroda Federacije BiH.
Nakon tog prijedloga, dio međunarodnih pregovarača je upozorio da se na taj način uopće ne provode presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. A evo šta su predlagali međunarodni pregovarači okupljeni oko Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst.
Svaki kanton u Federaciji bio bi zasebna izborna jedinica. Dakle, ukupno deset kantona. Broj elektora u određenim kantonima bio bi definiran srazmjerno broju stanovnika. Tako bi Bosansko-podrinjski kanton (Goražde) davao samo jednog elektora. S druge strane, Tuzlanski kanton bi dao najviše elektora, ukupno 19. Kanton Sarajevo bi davao 17 elektora.
Kandidat koji bi pobijedio u određenom kantonu, osvojio bi sve elektore iz tog kantona. Tako, recimo, kandidatu koji bi osvojio najviše glasova u Kantonu Sarajevo, pripalo bi svih 17 elektorskih glasova.
Kako bi pregovaračima pokazali kako bi u praksi funkcionisao ovaj način izbora, međunarodni su eksperti uzeli u obzir posljednja tri izborna ciklusa. Svako put je bio isti rezultat – HDZ-ov kandidat bi bio izabran za člana Predsjedništva BiH, dok je drugi član uvijek bio neko iz druge političke partije.
No, i to nije bilo dovoljno Draganu Čoviću. On je smatrao da postoji formula po kojoj bi kandidat HDZ-a, i u slučaju elektorskog načina izbora, mogao biti eliminisan, pa je insistirao da kandidat iz reda hrvatskog naroda bude potvrđivan u Klubu Hrvata Doma naroda Federacije BiH, koji broji 17 članova, i u kojem HDZ BiH uvijek ima dvotrećinslu većinu.
No, prije nego je formalno započeo sastanak, Čović se obratio Angelini Eichhorst i Matthew Palmeru, kazavši im da kako svi detalji sa sastanaka u Delegaciji EU budu objavljeni na portalu Istraga.ba i da bi trebalo prekinuti takvu praksu. Iako lider HDZ-a BiH negoduje, Istraga.ba nastavlja započetu praksu i donosimo najbitnije detalje sa sastanaka održanih u četvrtak.
Pregovarački dan započeo je sastankom o funkcionalnosti Federacije BiH. Međunarodni eksperti istakli su šest tačaka koje bi se trebale riješiti u narednom periodu.
Na prvom mjestu je pitanje Doma naroda Federacije BiH, koji bi trebalo urediti u skladu sa presudom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Na tom je pitanju insistirao HDZ BiH tražeći da se ukine odredba Ustava FBiH prema kojem svaki kanton daje najmanje po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda, ukoliko su oni prethodno izabrani u kantonalne skupštine.
Druga tačka je pitanje nadležnosti Doma naroda FBiH kada je u pitanju vitalni nacionalni interes.
Treća tačka je pitanje imenovanja predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Sekretar Doma naroda FBiH Izmir Hadžiavdić je rekao da bi trebalo postaviti određene rokove kada je u pitanju predlaganje kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije. Naime, ukoliko u zadatom roku određeni klub ne bi predložio svog kandidata, broj delegata koji bi mogli predložiti kandidata smanji bi se za jedan. U praksi bi to izgledalo ovako. Da bi bio izabran predsjednik ili poptredsjednik FBiH iz reda hrvatskog naroda trenutno ga mora predložiti najmanje šest delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Ukoliko u zadatom roku ne bi bilo prijedloga, to bi moglo učiniti pet delegata iz Kluba Hrvata. Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara samo se glasno nasmijao na ovaj prijedlog, kojim bi se, faktički, spriječile blokade u režiji HDZ-a BiH.
Četvrta tačka se odnosi na imenovanje i način odlučivanja u Vladi Federacije BiH. HDZ insistira da Vlada FBiH odlučuje po istom principu kao Vijeće ministara BiH, odnosno da bude uvedeno etničko glasanje u Vladi FBiH. Tako bi, recimo, dopremijer mogao blokirati donošenje odluke, bez obzira na to što svi drugi ministri glasaju za tu odluku.
Peta tačka se odnosi na imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH, dok se šestom tačkom regulira pitanje “unapređenja zakonodavnih procedura između domova Parlamenta Federacije BiH”.
Sve ove zaključke prezentirali su službenici Delegacije EU u BiH. Predstavnik SDP-a BiH Damir Mašić je, od svega ponuđenog, odlučio raspravljati o Komisiji za vrijednosne papire FBiH, tvrdeći da je i sada “nezakonita”.
Nakon ovog sastanka o funkcionalnosti Federacije, uslijedio je sastanak Interresorne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva. Od svega ponuđenog, na tom je sastanku najinteresantnije bilo obraćanje predstavnika Saveza za bolju budućnost Muniba Jusufovića.
“Ja sam dobio zaduženje od predsjednika Fahrudina Radončića da vas obavijestim kako se na njega posljednjih dana vrši stravičan pritisak od strane nekoliko portala koji su pod kontrolom SDA. Predsjednika Radončića nastoje povezati sa Draganom Čovićem. Zbog tih tekstova, predsjedniku prijete radikalne skupine”, kazao je Jusufović na početku sastanka na kojem se, u prisustvu Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst, trebalo razgovarati o izmjenama izbornog zakonodavstva.
“Varijabilne izborne jedinice” nova je sintagma koju je pregovaračima o izmjenama izbornog zakona ponudio Matthew Palmer, specijalni američki izaslanik zadužen za izbornu reformu.
A te bi jedinice, objasnio je Palmer, bile regulirane na principu elektora. Konačan model nije ponudio, ali po stavovima iznesenim na sastanku u srijedu, ovaj američki diplomata smatra da nejednaka vrijednost glasa ne bi trebala bila problem. Što, opet, znači da bi se išlo u korist HDZ-ovog prijedloga da u Federaciji budu dvije izborne jedinice.
“Zbog ovih stavova gospodina Palmera, reagirao je potpredsjednik Federacije Milan Dunović koji je, govoreći u ime DF-a, kazao da bi u tom slučaju bile dvije izborne jedinice sa jasno izraženim etničkim granicama”, kaže sagovornik Istrage koji je prisustvovao današnjem sastanku.
Na Dunovićeve konstatacije, ističe dalje naš sagovornik, Palmer je uzvratio tvrdnjom da i u SAD-u nije ista vrijednost glasa kada se bira predsjednik.
Ispravio ga je Predrag Kojović, državni zastupnik iz Naše stranke, koji je reagirao na tu Palmerovu tvrdnju govoreći da se ne može smatrati napretkom kada “iz robovlasništva prelazite u segregaciju”.
Matthew Palmer je rekao da se ne slaže sa Dunovićem i nastavio je dalje insistirati na “elektorskom načinu” izbora članova Predsjedništva BiH, navodeći da bi “varijabilna izborna jedinica” bila samo jedan dan.
A šta je “varijabilna izborna jedinica”, ovaj je američki diplomata pojasnio na jednom od sastanaka prilikom prošle posjete Sarajevu.
“Predlažem da više ne koristimo termin plutajuća izborna jedinica, već da upotrebljavamo varijabilna izborna jedinica”, insistirao je Palmer na sastanku.
Detaljni model načina izbora članova Predsjedništva BiH u srijedu nije prezentiran. Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, insistirao je na nacionalnom prefiksu prilikom izbora članova Predsjedništva. A članovi Predsjedništva BiH bi se birali po principu da bi Federacija “na jedan dan” bila podijeljena na “varijabilne izborne jedinice” u okviru kojih bi bili birani elektori koji bi, kasnije, glasali za članove Predsjedništva BiH.
Podsjećamo, “elektorski način” izbora članova Predsjedništva razmatran je i 2013. godine, ali je i tada veći dio stručne javnosti tvrdio da se na taj način produžava diskriminacija i uvodi. Naime, prema tadašnjem prijedlogu, iza kojeg je stajala EU, svaki kanton, od ukupno deset u Federaciji, dao bi po jednog elektora sa jednim elektorskim glasom. To bi donijelo potpunu nejednakost glasa jer bi, recimo, i Kanton Sarajevo i Posavski kanton davali po jednog elektora sa istim pravom glasa.
No, rekosmo, elektorski model po Palmeru još nije razrađen. A ovaj američki diplomata, pojačan zvaničnicom EU Angelinom Eichhorst, insistira prevashodno na rješavanju pitanja izbora članova Predsjedništva.
SDP-ov predsjednik Nermin Nikšić je, prije nego je, zbog drugih obaveza, napustio sastanak u Sarajevu, kazao da ne pristaju na bilo kakva asimetrična rješenja. Delegacija SDA, koju je predvodio Bakir Izetbegović, govorila je o blokadama u Federaciji, dok se Denis Zvizdić, koji je, tokom sastanka, “zamijenio” svog predsjednika Elmedina Konakovića (NiP), nije uključivao u raspravu, koja je trebala biti posvećena blokadama u Federaciji BiH.
“Palmer je potpuno nezainteresiran za pitanje Federacije, odnosno Doma naroda FBiH, koji je uzročnik blokada”, kaže sagovornik Istrage koji je prisustvovao pregovorima na kojima su bili predstavnici svih parlamentarnih stranaka.
Američki diplomata je, kako saznajemo, na sastanku u srijedu kazao da će o blokadama u Federaciji razgovarati u četvrtak i da bi svi učesnici trebali doći sa konkretnim prijedlozima.
Govoreći o blokadama u Federaciji, pomenuto je i pitanje blokade izbora sudija Ustavnog suda FBiH, što direktno ovisi o predsjedniku FBiH Marinku Čavari. Lider HDZ-a je, pak, rekao da bošnjačka strana blokira Federaciju, jer ne dopušta imenovanje direktora Federalne uprave policije i Radio televizije Federacije BiH. Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990, rekao je da sarajevske stranke žele ukinuti Dom naroda FBiH i tako ugroziti opstojnost Hrvata. Ponovio je tezu HDZ-a BiH da je Željko Komšić nelegitimni član Predsjedništva BiH. Nakon što su ga ostali učesnici podsjetili da je Martin Raguž 2014. godine pobijedio u sarajevskoj općini Centar, nastala je kratka polemika koju je prekinula Angelina Eichhorst.
Inače, zvaničnica EU, tvrde izbori Istrage, nerijetko se tokom pregovora ponaša blagonaklono prema zvaničnicima HDZ-a BiH.
Kada ste u stanju opravdati ‘ruke’HDZ-a BiH za podršku SNSD-u u njihovim anticivilizacijskim i fašističkim zahtjevima da se stavi van snage Zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida, kao što je to učinio Fahrudin Radončić, lider SBB-a, onda je sasvim jasno kakvu politiku propagira samoprozvani medijator Radončić!
Već danima Novinska agencija Patria na meti je ‘Dnevnog avaza’, baš kao i svi drugi koji su prozreli igru Radončića, koji u svojim medijatorskim igrama pomaže Draganu Čoviću koji želi ovjeriti u miru ono što su kroz presuđeni udruženi zločinački poduhvat sprovodili u ratu, lažima o navodnim uplatama stotina hiljada maraka za NAP dokazuje da se zapetljao u vlastitu mrežu kriminala, korupcije i manipulacija, ali to će već morati dokazati na sudu.
Patria se nikada do sada nije bavila ličnošću Fahrudina Radončića, a neće ni u budućnosti, ali hoće politikama koje su protiv interesa Bosne i Hercegovine.
Stoga da budemo jasni Radončić je u fokus novinara Patrije došao zbog svog ‘medijatorskog’ djelovanja protiv interesa BiH za račun političke opcije Hrvatske demokratske zajednice. Dovođenje u vezu Bakira Alispahića sa Patrijom je čast i obaveza da nastavimo dalje na otkrivanju političkih opcija i svih onih koji negativno i neprijateljski rade protiv Bosne i Hercegovine. Vlasnička struktura Novinske agencije Patria je potpuno transparentna i dostupna svim građanima BiH.
No, ako se već predstavlja kao medijator Radončić bi morao znati da takva osoba mora biti visokih moralnih vrijednosti, kompetencija i stručnosti. Osoba od opšteg povjerenja svih u okruženju u kojem žive, a Radončić je daleko od toga. Medijator bi trebala biti osoba koja je kroz svoj životni put, a na pozicijama koje je obavljala na nekim dužnostima pokazala uspješnost u vršenju istih. Radončić niti jedan mandat nije doveo do kraja, pa se može reći da je ostao ‘ministar u pokušaju’.
Medijator može biti osoba koja iza sebe nema niti jednu aferu, makar vezano za odnos prema državi, a Radončić je naprotiv generirao i stvarao afere sve zbog svog ličnog interesa.
Na čitaocima Patrije je da ocijene o kakvom se ‘političaru’ radi.
Nervoza Radončića raste kako uviđa da truhlog kompromisa, za račun etničkih politika, koji nije ništa drugo nego etnička podjela države Bosne i Hercegovine, neće biti!
Podsjetit ćemo da je zamišljeni model izmjena Izbornog zakona BiH, po saznanjima Patrije, osmišljen već prije nekoliko mjeseci na relaciji Dragan Čović – Fahrudin Radončić – Delegacija EU u BiH, te da je u tom smislu, međunarodnim zvaničnicima, putem sporednih diplomatskih kanala predstavljen kao najlakša moguća opcija.
Po toj opciji suštinski bi bili uvaženi zahtjevi HDZ-a, što objašnjava pregalničko zalaganje lidera SBB-a za HDZ-ovo takozvano legitimno predstavljanje i njegovo lobiranje u SDA i SDP-u s ciljem da se pod pritiskom međunarodnih zvaničnika izađe u susret zahtjevima HDZ-a.
O tome Patria neće prestati pisati, ma koliko konsultant i medijator Radončić omalovažavao i lažima narušavao ugled ove medijske kuće.
Republika Srpska i Milorad Dodik trebaju Putinovu pomoć, objavio je u utorak kasno navečer na svom sajtu na engleskom jeziku utjecajni ruski list Pravda.ru.
Tekst je objavljen povom Dodikove posjete ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu koja dolazi, kako piše Pravda, “na vrhuncu sukoba sa Zapadom”.
“Da li je vrijeme za povratak zračnih snaga u Bosnu”, pita se autorica teksta Lyuba Lulko.
Dalje u ovom članu se daje kontekst Dodikove posjete Rusiji, podsjeća se na odnose sa Zapadom, pominje se posjeta američkog zvaničnika Gabriela Escobara Bosni i Hercegovini te se posebno ističe nedavni autorski tekst bivšeg britanskog ministra vanjskih poslova Williama Haguea objavljen u britanskom The Timesu.
“Bivši britanski ministar vanjskih poslova i bivši čelnik Konzervativne stranke William Hague u tekstu za The Time od 16. studenoga rekao je da Dodik godinama potkopava državu BiH dok uživa podršku Rusije i Srbije, a Moskva to koristi kako bi blokirala euroatlantske integracije. Prema Haagu, Dodik ide ka secesiji. Stoga, istaknuo je britanski diplomat, NATO bi trebao poslati svoje vojnike u BiH”, posjeća Pravda.ru.
Da vidimo kako Putin može pomoći Republici Srpskoj, piše Lyuba Lulko, pa dalje podsjeća da je Rusija, u sklopu međunarodnog mirovnog kontingenta, u Bosni i Hercegovini imala zračno-desantni bataljon koji je bio stacioniran u Ugljeviku, a koji je 11.-12. juna 1999. prebačen u Prištinu, što je u konačnici omogućilo raspoređivanje ruskog mirovnog kontingenta na Kosovu.
Pored teksta objavljenog na Pravda.ru, Bosna i Hercegovina se sve češće pominje i u drugim ruskim medijima. Tako je 22. novembra ove godine na portalu “Svobodna Pressa” objavljen intervju sa Vsevolodom Shimovim, savjetnikom predsjednika Ruskog udruženja za baltičke studije.
“Donbas, Bosna ili Bjelorusija – gdje će izbiti treći svjetski rat”, glasi naslovog ovog teksta.
Savjetnik Shimov konstatuje da je opasnost od rata u BiH “savim realna”.
“Bosna i Hercegovina u sadašnjem obliku izgleda nikome ne odgovara. Republika Srpska sanja o otcjepljenju i ujedinjenju sa Srbijom, a muslimani o uspostavljanju svoje dominacije u cijeloj državi. Zapad je također zainteresiran za kršenje suvereniteta Republike Srpske. Odnosi između glavnih etničkih skupina su čak i neprijateljski. Dakle, u Bosni zaista sazrijeva splet proturječja, što može rezultirati novim sukobom”, konstatuje Shimov u intervjuu za portal “Svobodna Pressa”.
Zamjenik urednika ovog portala je Zahar Prilepin. U pitanju je “pjesnik” koji bivši pripadnik posebnih snaga ruske policije Omon koji je učestvovao u operacijama u Čečeniji. U februaru 2017. godine bio je pripadnik proruskih paravojnih formacja koje su se borile u Ukrajini. Zabranjen mu je ulazak u Bosnu i Hercegovinu. U avgustu 2018. godine, tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, odlikovao je Prilepina Ordenom Njegoša prvog reda, zbog “zasluga u kulturnom i duhovnom razvoju, kao i za posebne zasluge na polju javne delatnosti, kojima se doprinosi jačanju prijateljskih odnosa Ruske Federacije i Republike Srpske”.
“Sve češće se u Briselu čuje priča da su ljudi zabrinuti da li uopće postoji šansa za opstojnost zemlje. Ja sam rekla takve tvrdnje ne treba iznositi, jer ja smatram da to nije tako i rekla sam – pustite nas da radimo”, kazala je u ponedjeljak u Sarajevu Angelina Eichhorst, direktorica pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS), obraćajući se svojim sagovornicima na jednom od sastanaka koji su se odnosili na “tehničke” izmjene Izbornog zakona BiH.
Slične stavove, prilikom prve posjete posvećene izmjenama Izbornog zakona iznosio je i Matthew Palmer, specijalni izaslanik State Departmenta zadužen za izbornu reformu.
“Otac ti je bio osnivač ove države, ne dopusti da ti zbog ovoga budeš kriv za njeno rušenje”, kazao je Palmer u nekoliko navrata predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću.
Da bi “neprihvatanje” kompromisa sa HDZ-om moglo odvesti državu u raspad, Palmer je, prema informacijama Istrage, ponovio i jednom opozicionom lideru iz Sarajeva.
Za takvim izjavama, međutim, Palmer i Eichhorst nisu posezali u utorak kada su delegacije SDA i HDZ-a pregovarale o izmjenama Izbornog zakona. Prema saznanjima Istrage, HDZ je u utorak ponovo prezentirao četiri načina izbora članova Predsjedništva, ali svaki od njih je podrazumijevao etnički prefiks. To je naišlo na suprostavljanje predstavnika Venecijanske komisije koji su rekli da se na taj način ne provode presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Inače, pregovori o izmjenama izbornog zakona BiH bili su na rubu su propasti. Međunarodni posrednici, Angelina Eichhorst iz EU, i Matthew Palmer iz američke administracije, koji mjesecima nastoje riješiti pitanje izmjena Izbornog zakona BiH u utorak su, nakratko, i prekinuli pregovore između lidera SDA i HDZ-a BiH. Revolt međunarodnih zvaničnika je izazvao čvrt stav lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića koji je kazao da ne odustaje od “etničkog prefiksa” prilikom izbora članova Predsjedništva BiH. Čović je, prema informacijama Istrage, bio i protiv smanjenja nadležnosti domova naroda FBiH. No, nakon kraće stanke, odlučeno je da se u srijedu nastave pregovori delegacija SDA i HDZ-a koje će predvoditi Bakir Izetbegović i Dragan Čović.
Za sada postoji konsenzus u vezi sa “tehničkim” pitanjima. Prema informacijama Istrage, stranke su saglasne da prihvate prijedloge CIK-a u vezi sa određenim pitanjima koja se odnose na sam izborni proces. U pitanju su dvije konkretne stvati – autentifikacija i transfer rezultata. A evo o čemu se radi.
Autentifikacija bi značila dodatne provjere identiteta birača. Naime, nakon što bi birač pokazo svoje lične dokumente članovima biračkog odbora, uslijedio bi proces autentifikacije. Birač bi, naime, morao dati otisak prsta kako bi elektronski sistem povezan sa bazom IDDEEA potvrdio njegov identitet, odnosno validnost lične karte. Drugo tehničko pitanje je pitanje transfera rezultata. Do sada je, naime, birački odbor prebrojao glasove, a oni su se tek unosili u sistem u općinskoj izbornoj komisiji. Sada bi, međutim, rezultati bili uneseni u sistem na samom biralištu.
To su, dakle, tehnička pitanja na koja je, prema informacijama Istrage, pristala i delegacija HDZ-a BiH. No, nesuglasice oko suštinskih izmjena Izbornog zakona su, za sada, nepremostive, zbog čega su i međunarodni posrednici posezali i za prijetećim izjavama.
“Hvala lijepo. Od dvanaest prisutnih, koji su pristupili glasovanju, za osam, protiv četiri, niko suzdržan. Federacija BiH tri za, četiri protiv, niko suzdržan. RS pet za, niko protiv, niko suzdržan. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina. Idemo u dalje usaglašavanje”, konstatirao je predsjedavajući Doma naroda BiH Dragan Čović, nakon što su se delegati izjasnili o prijedlogu zaključka kojim se traži poništavanje odluke OHR-a kojom je kriminalizirano negiranje genocida.
HDZ-ovi delegati, zajedno sa delegatima iz reda srpskog naroda u Domu naroda PS BIH glasali za zaključak kojim se traži poništavanje Inzkovog zakona o zabrani negiranja genocida. Zaključci nisu usvojeni jer nije bilo potrebne entitetske većine pic.twitter.com/EGPmTbeFbh
Za ovaj zaključak je glasalo dvanaest delegata. Trojica su bila odsutna. Bakir Izetbegović i Amir Fazlić iz Kluba delegata bošnjačke nacionalnosti nisu bili u sali, a u Klubu Hrvata nedostajao je Bariša Čolak. I njegovo je odsustvo bilo presudno da ne bude potrebne entitetske većine prilikom izglasavanja ovih zaključaka.
Za su glasali svi delegati u Klubu Srba, uključujući četiri SNSD-ova i jednog “opozicionog” delegata iz SDS-a. Dakle, zaključak kojim se traži ukidanje zabrane negiranja genocida i kojim se rat u BiH označava “građanskim ratom” i “tragičnim sukobom” podržali su Dušanka Majkić, Mladen Bosić, Sredoje Nović, Lazar Prodanović i Nikola Špirić. I to je bilo očekivano. No, potpuno “neočekivano” je bilo glasovanje delegata iz Kluba Hrvata. Za zaključak kojim se traži poništavanje “kriminalizacije genocida” glasovali su Dragan Čović, Lidija Bradara i Marina Pendeš. Četvrti HDZ-ov delegat u Klubu Hrvata Braiša Čolak, rekosmo, nije prisustvovao sjednici. Jedini delegat u Klubu Hrvata koji je bio protiv ovog zaključka je Zlatko Miletić. Svi prisutni bošnjački delegati (Asim Sarajlić, Munib Jusufović i Denis Bećirović) bili su protiv. No, to ništa neće značiti u drugom krugu glasanja.
Naime, današnja odluka ide na usaglašavanje na Kolegij doma i, s obzirom na stav člana Kolegija Bakira Izetbegovića, to neće biti usaglašeno. Tada se prijedlog zaključka ponovo vraća na glasanje u Dom naroda. Da bi zaključak bio usvojen, mora ga podržati natpolovična većina delegata, s tim da dvije trećine iz jednog entiteta ne smiju biti protiv. Iz RS-a je neupitna većina, jer je za zaključak glasalo svih pet delegata. No, kada je u pitanju Federacija, situacija se drastično mijenja. Ukoliko na narednoj sjednici bude prisutan Bariša Čolak, to znači da će HDZ imati četiri delegata koji će glasati za zaključke, što je više od jedne trećine (ukupno deset) delegata iz Federacije BiH. U tom bi slučaju zaključak bio usvojen.
“Gospodin Vehabović već tjednima, ako ne i mjesecima, nastupa u medijima i okruglim stolovima kao politički glasnogovornik i zagovornik unutarističke politike jedne prepoznatljive političke opcije u BiH, tumačeći presude Europskog suda za ljudska prava na način koji zanemaruje odredbe Ustava BiH, a sve suprotno samom karakteru višenacionalne Bosne i Hercegovine i slobodan sam kazati na način na koji se odluke ovog uvaženog suda ne mogu tumačiti. Niko ne smije tumačiti odluke, a pogotovo ne pojedinac iz Vaših redova, političkim jezikom, te na taj način ugroziti kvalitetu sudskih odluka, a samim time i vladavinu prava”, napisao je ministar pravde BiH Josip Grubeša (HDZ) u pismu dostavljenom svim sudijama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Ukratko, HDZ-ov ministar Grubeša nezadovoljan je javnim istupima Farisa Vehabovića, sudije Evropskog suda za ljudska prava koji je, u dva autorska teksta za Istraga.ba i u nekoliko TV nastupa, pojasnio ključne presude tog suda koje se odnose na izborno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine. Evo koja je rečenica posebno sporna HDZ-u BiH.
“Medijski navodi suca Vehabovića, citiram: Devedeseih godina se moralo pristati na konstitutivne narode jer je to bilo prijelazno rješenje, Bih mora omogućiti svima da sudjeluju u izbornom procesu bez ikakvih davanja povlastica konstitutivnim narodima. Ne bi trebale postojati etničke odrednice. Nema Srbin, Hrvat, Bošnjak, već građanin”, ne bi smjeli biti predmetom opservacije i služiti na čast sucu jedne takve pravosudne institucije”, napisao je Grubeša.
Ministar pravde Bosne i Hercegovine smatra kako se ovim istupima sudije Farisa Vehabovića stvara privid te pokušava nametnuti uvjerenje da je to ujedno i stav Evropskog suda za ljudska prava.
“Odlučio sam se na ovaj korak kako bih vas upoznao s ovim, po nama, neprimjerenim i štetnim ponašanjem suca Vehabovića, imajući, pritome, uvjerenje kako će vaš profesionalni diskurs znati to prepoznati i poduzeti odgovarajuće korake na sprječavanju daljnjeg nanošenja štete ugledu Evropskom sudu za ljudska prava, ali i reformskom procesu koji je u tijeku”, konstatirao je Grubeša u pismu upućenom 2. novembra ove godine.
Ovim pismom je HDZ, faktički, zatražio od čelnika Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu da njihov sudija ubuduće u javnosti ne pominje i ne tumači presude koje nisu provedene, a koje su osnova za pregovore o izmjenama izbornog zakonodavstva u BiH.
Pdsjećamo, u autorskom tekstu, objavljenom na portalima Isttraga.ba, politicki.ba i raport.ba, sudija Vehabović analizirao je ponuđene izmjene Izbornog zakona BiH, koje se odnose na “formiranje” tzv. plutajuće treće izborne jedinice.
“Ponuđenim izmjenama izbornog zakona”, ustvrdio je Vehabović, “uvodi se nova diskriminacija”.
“Ako se iskreno želi provesti presude Evropskog suda za ljudska prava, onda je neophodno zauzeti stav koji neće biti isključiv, ali će se držati principa sa kojim kompromisa ne može i ne smije biti. A principi su sadržani u presudama Evropskog suda za ljudska prava i poštivanju prava na slobodne izbore i zabrani diskriminacije iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava što je priznato i kao ustavno pravo utvrđeno članom II Ustava BiH. Sa tim principima ne može biti kompromisa, a sasvim sigurno je da se modus može pronaći kroz traženje balansa između građanskog i etničkog, samo, pitanje je da li su namjere iskrene i da li postoji spremnost na poduzimanje ovih koraka, napisao je Vehabović u tekstu objavljenom 27. oktobra ove godine, odnosno pet dana prije nego se ministar Gubeša odlučio na pisanje pisma protiv njega.
U članku objavljenom 7. maja ove godine, Vehabović se dotakao i ključnih presuda iz Strazbura. Podsjećamo na najbitnije navode tog teksta.
“Što se tiče izbornog zakodavstva, argumenti su vrlo jasni i umjesto da iznosim lični stav o toj temi, dovoljno je citirati samo jedan stav iz presude Zornić pa da bude sasvim jasno sa kojih pozicija nastupaju oni koji se vode pravnim argumentima u pristupu bh. obavezama na uspostavi društva u kojem se poštuje pravo i u kojem smo svi jednako odgovorni za svoje postupke. Pri tome se uvijek u javni prostor ubaci par (najčešće netačnih) teza oko kojih se onda vode duge i nepotrebne rasprave. Prva netačna teza je da je moguće promijeniti Izborni zakon bez promjena Ustava BiH. U stavu 41. ove presude je navedeno «U skladu sa članom 46. stav 2, presuda Sejdić i Finci trenutno je pod nadzorom Komiteta ministara koji je redovito pratio razvoj događaja na domaćoj razini i zahtijevao brzo okončanje postojeće situacije… On je uvijek smatrao da je potrebno usvojiti određeni broj izmjena Ustava Bosne i Hercegovine, kao i njenog izbornog zakonodavstva kako bi se izvršila ova presuda.» Inače, član 46 Evropske konvencije primjenjuje se kada postoji sistematsko kršenje prava koje nije moguće riješiti pojedinačnim aktom pa se, u izuzetnim situacijama, primjenjuje član 46. U ovom slučaju, Sud je jasno prepoznao da je osnov za diskriminaciju član IV i V Ustava BiH i da je Izborni zakon donesen na osnovu upravo takvih, diskriminatornih odredbi Ustava i da se problem ne može otkloniti bez izmjena oba akta. Druga netačna teza je da se dodatnim garancijama konstutitutivnim narodima može riješiti ovaj problem. Odgovor je opet moguće naći u stavu 43. presude Zornić u kom je doslovno navedeno: “U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i „etničkim čišćenjem“. Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir. Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine”, napisao je Vehabović u autorskom tekstu za Istraga.ba.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
