Lider HDZ-a BiH Dragan Čović odbio je “elektorski način” izbora članova Predsjedništva BiH, saznaje Istraga.ba. On je, na sastanku sa američkim diplomatom Matthewom Palmerom i zvaničnicom EU Angelinom Eichhorst održanom u četvrtak, insistirao da ostanu nacionalni predznaci za članove Predsjedništva BiH, te da kandidat iz reda hrvatskog naroda, koji bi dobio podršku elektora, bude potvrđivan u Klubu Hrvata Doma naroda Federacije BiH.
Nakon tog prijedloga, dio međunarodnih pregovarača je upozorio da se na taj način uopće ne provode presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. A evo šta su predlagali međunarodni pregovarači okupljeni oko Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst.
Svaki kanton u Federaciji bio bi zasebna izborna jedinica. Dakle, ukupno deset kantona. Broj elektora u određenim kantonima bio bi definiran srazmjerno broju stanovnika. Tako bi Bosansko-podrinjski kanton (Goražde) davao samo jednog elektora. S druge strane, Tuzlanski kanton bi dao najviše elektora, ukupno 19. Kanton Sarajevo bi davao 17 elektora.
Kandidat koji bi pobijedio u određenom kantonu, osvojio bi sve elektore iz tog kantona. Tako, recimo, kandidatu koji bi osvojio najviše glasova u Kantonu Sarajevo, pripalo bi svih 17 elektorskih glasova.
Kako bi pregovaračima pokazali kako bi u praksi funkcionisao ovaj način izbora, međunarodni su eksperti uzeli u obzir posljednja tri izborna ciklusa. Svako put je bio isti rezultat – HDZ-ov kandidat bi bio izabran za člana Predsjedništva BiH, dok je drugi član uvijek bio neko iz druge političke partije.
No, i to nije bilo dovoljno Draganu Čoviću. On je smatrao da postoji formula po kojoj bi kandidat HDZ-a, i u slučaju elektorskog načina izbora, mogao biti eliminisan, pa je insistirao da kandidat iz reda hrvatskog naroda bude potvrđivan u Klubu Hrvata Doma naroda Federacije BiH, koji broji 17 članova, i u kojem HDZ BiH uvijek ima dvotrećinslu većinu.
No, prije nego je formalno započeo sastanak, Čović se obratio Angelini Eichhorst i Matthew Palmeru, kazavši im da kako svi detalji sa sastanaka u Delegaciji EU budu objavljeni na portalu Istraga.ba i da bi trebalo prekinuti takvu praksu. Iako lider HDZ-a BiH negoduje, Istraga.ba nastavlja započetu praksu i donosimo najbitnije detalje sa sastanaka održanih u četvrtak.
Pregovarački dan započeo je sastankom o funkcionalnosti Federacije BiH. Međunarodni eksperti istakli su šest tačaka koje bi se trebale riješiti u narednom periodu.
Na prvom mjestu je pitanje Doma naroda Federacije BiH, koji bi trebalo urediti u skladu sa presudom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Na tom je pitanju insistirao HDZ BiH tražeći da se ukine odredba Ustava FBiH prema kojem svaki kanton daje najmanje po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda, ukoliko su oni prethodno izabrani u kantonalne skupštine.
Druga tačka je pitanje nadležnosti Doma naroda FBiH kada je u pitanju vitalni nacionalni interes.
Treća tačka je pitanje imenovanja predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Sekretar Doma naroda FBiH Izmir Hadžiavdić je rekao da bi trebalo postaviti određene rokove kada je u pitanju predlaganje kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije. Naime, ukoliko u zadatom roku određeni klub ne bi predložio svog kandidata, broj delegata koji bi mogli predložiti kandidata smanji bi se za jedan. U praksi bi to izgledalo ovako. Da bi bio izabran predsjednik ili poptredsjednik FBiH iz reda hrvatskog naroda trenutno ga mora predložiti najmanje šest delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Ukoliko u zadatom roku ne bi bilo prijedloga, to bi moglo učiniti pet delegata iz Kluba Hrvata. Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara samo se glasno nasmijao na ovaj prijedlog, kojim bi se, faktički, spriječile blokade u režiji HDZ-a BiH.
Četvrta tačka se odnosi na imenovanje i način odlučivanja u Vladi Federacije BiH. HDZ insistira da Vlada FBiH odlučuje po istom principu kao Vijeće ministara BiH, odnosno da bude uvedeno etničko glasanje u Vladi FBiH. Tako bi, recimo, dopremijer mogao blokirati donošenje odluke, bez obzira na to što svi drugi ministri glasaju za tu odluku.
Peta tačka se odnosi na imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH, dok se šestom tačkom regulira pitanje “unapređenja zakonodavnih procedura između domova Parlamenta Federacije BiH”.
Sve ove zaključke prezentirali su službenici Delegacije EU u BiH. Predstavnik SDP-a BiH Damir Mašić je, od svega ponuđenog, odlučio raspravljati o Komisiji za vrijednosne papire FBiH, tvrdeći da je i sada “nezakonita”.
Nakon ovog sastanka o funkcionalnosti Federacije, uslijedio je sastanak Interresorne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva. Od svega ponuđenog, na tom je sastanku najinteresantnije bilo obraćanje predstavnika Saveza za bolju budućnost Muniba Jusufovića.
“Ja sam dobio zaduženje od predsjednika Fahrudina Radončića da vas obavijestim kako se na njega posljednjih dana vrši stravičan pritisak od strane nekoliko portala koji su pod kontrolom SDA. Predsjednika Radončića nastoje povezati sa Draganom Čovićem. Zbog tih tekstova, predsjedniku prijete radikalne skupine”, kazao je Jusufović na početku sastanka na kojem se, u prisustvu Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst, trebalo razgovarati o izmjenama izbornog zakonodavstva.
