Mandatarka za novi saziv Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, dostavila je Centralnoj izbornoj komisiji BiH na provjeru imena pet kandidata za državne ministre, saznaje Istraga. U pitanju su kandidati iz reda hrvatskog i srpskog naroda koje će predložiti HDZ BiH i SNSD. Tri kandidata za pozicije ministara koje pripadaju Bošnjacima, do danas, nisu dostavljena na provjere. Osim toga, nije dostavljen na provjere ni kandidat za ministra za ljudska prava i izbjeglice.
Krišto je na provjere dostavila kandidate za ministre sigurnosti, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, finansija, civilnih poslova i pravde.
Ovim činom je Nenad Nešić i službeno postao kandidat za ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine. On dolazi iz reda srpskog naroda i to iz kvote ministara koji bi trebali pripasti SNSD-u Milorada Dodika. Prema informacijama Istrage, dio srbijanskih sigurnosnih struktura je protiv Nešićeve kandidature i oni će preko Tužilaštva BiH pokušati spriječiti njegovo imenovanje.
Kandidat za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je dosadašnji ministar Staša Košarac, koji također dolazi iz SNSD-ove kvote.
Kandidat za ministra finansija BiH je aktualni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija. I on je kandidat i član Dodikovog SNSD-a.
Prema dokumentu koji je Borjana Krišto dostavila CIK-u, Davor Bunoza iz HDZ-a je kandidat za ministra pravde BiH. On bi trebao zamijeniti aktualnog HDZ-ovog ministra Josipa Grubešu koji je ostao bez funkcije zbog unutarstranačkog sukoba sa Borjanom Krišto.
Kandidatkinja za ministricu civilnih poslova službeno je Dubravka Bošnjak iz HDZ-a BiH. Ona bi trebala zamijeniti HDZ-ovu ministricu Ankicu Gudeljević.
Osim kandidata za ministre, Krišto je CIK-u dostavila imena kandidata i za zamjeničke pozicije.
Ivica Bošnjak iz HDZ-a je kandidat za zamjenika ministra sigurnosti BiH, Josip Brkić za zamjenika ministra vanjskih poslova BiH, a Slaven Galić za zamjenika ministra odbrane BiH.
Marijana Mojić iz Ujedinjene srpske, stranke Nenada Stevandića, kandidatkinja je za zamjenicu ministra civilnih poslova. Kandidat za zamjenika ministra komunikacija i transporta BiH je Ognjen Janjić iz DEMOS-a, dok je kandidat za zamjenika ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović, kadar SNSD iz Doboja.
S obzirom na nesuglasice među strankama osmorke, kandidati za ministre iz reda Bošnjaka do petka nisu dostavljeni na provjere.
Naša stranka danas će održati sjednicu Predsjedništva na kojoj će biti razmatrana novonastala situacija nakon jučerašnjeg sastanka dijela Osmorke sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom u Doboju.
Nakon tog sastanka NES i Stranka za BiH povukli su se iz daljnih razgovora o formiranju državne vlasti. Iz Naše stranke jučer je izostala reakcija.
Međutim, ono što je dodatno unijelo konfuziju je i povlačenje kandidata SNSD-a Denisa Šulića i predlaganje drugog iz reda ostalih u Vijeće ministara BiH što je eliminiralo Edina Fortu za jednu ministarsku poziciju. Izvori iz Naše stranke tvrde da na stolu više nisu iste karte i da je pred njima puno nepoznanica.
Predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić nakon sastanka sa Dodikom kazao je novinarima da se neko mora nečega odreći i pristati na kompromis odgovarajući na pitanje da li će biti nezadovoljstva u Našoj stranci.
U emisiji Polis na TVSA Denis Zvizdić, drugi zamjenik predsjednika NIP-a potvrdio je da Naša stranka ima jedan resor u Vijeću ministara BiH i da kandidat ne može biti iz reda ostalih zbog Zakona o Vijeću ministara BiH koji propisuje jednak broj pripadnika konstitutivnih naroda. Za sada nedostaje jedan Bošnjak kojeg bi trebala kandidirati Naša stranka. Drugi par cipela su pozicije zamjenika, a strankama bloka oko SDP-a pripala su tri mjesta.
Iako predsjednik NIP-a Elmedin Konaković tvrdi da stabilna većina i dalje postoji za imenovanje Vijeća ministara bez obzira na povlačenje NES-a koji ima jednog zastupnika, treba podsjetiti da je zastupnica Naše stranke Sabina Ćudić glasala protiv izbora rukovodstva Predsavničkog doma PS BiH. Naša stranka osim Ćudić ima i Predraga Kojovića.
I iz pokreta Za nove generacije koji imaju Zlatka Miletića u PD PS BiH su uslovili svoju podršku Vijeću ministara BiH prijedlozima kandidata.
Nakon što je Naša stranka prvo izgubila mjesto ministra vanjskih poslova jer je NIP imao prvenstvo izbora zbog ranijih ustupaka, kako tvrde iz ove stranke, prema strankama trojke (SDP-u i NS), a SDP uzeo resor odbrane, Našoj stranci je preostalo Ministarstva prometa i komunikacija.
Bez dva glasa Naše stranke i Miletića ostatak osmorke (SDP, NIP, BHI Fuad Kasumović), HDZ i SNSD s partnerima ne bi imali većinu za potvrđivanje Vijeća ministara BiH.
SDP ima pet zastupnika, NIP tri s tim da zastupnica Mia Abazović nije glasala sa potvrđivanje Borjane Krišto za predsjedavajuću VM BiH, BHI Fuad Kasumović 1, HDZ BiH četiri, a SNSD s partnerima osam. To je 21 ruka, a potrebna većina je 22.
Danilo Vučić, sin srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, bit će dio delegacije koja će prisustvovati obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske, saznaje Istraga.ba.
Ambasada Srbije je, kako saznajemo, već obavijestila bh. vlasti da će Danilo Vučić od 8. do 11. januara boraviti u Bosni i Hercegovini. Vučić mlađi bi trebao biti u Banja Luci i Istočnom Sarajevu tokom obilježavanja nestavnog dana RS.
Osim sina Danila, predsjednik Srbije u Bosnu i Hercegovinu, na obilježavanje neustavnog dana RS šalje i predsjednika Narodne skupštine Republike Srbije Vladimira Orlića, te narodnog poslanika Milimira Vujadinovića. U ime Vlade Republike Srbije u Banja Luci će, tokom obilježavanja neustavnog dana RS, boraviti i dvoje ministara – ministrica zdravlja Danica Grujičić i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković. Svi navedeni su članovi Srpske napredne stranke srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.
Prema najavama, srbijanski zvaničnici će u Bosnu i Hercegovinu doći 8. januara i odmah će se zaputiti u Banja Luku, gdje je tog dana planirana “svečana akademija” u dvorani Borik. Istog dana, 8. januara, predsjednik RS Milorad Dodik organizirat će i svečani prijem za goste i međunarodne zvaničnike.
Svečani defile pripadnika MUP-a RS i drugih vladinih i nevladinih organizacija bliskih Miloradu Dodiku i Ruskoj Federaciji bit će održan 9. januara u Istočnom Sarajevu.
“Je li neko mislio da se mi odričemo 9. januara”, kazao je u četvrtak popodne predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, reagujući na optužbe da nastavlja sa “politikom podjela” u BiH.
Dan ranije visoki predsjednik u BiH Christian Schmidt pisao je čelnicima Republike Srpske zbog obilježavanje neustavnog dana tog entiteta.
‘Pišem Vam povodom najavljenog obilježavanja dana Republike Srpske, 9. januara. Ustavni sud BiH je u nizu odluka utvrdio da je proglašenje 9. januara danom Republike Srpske neustavno. Ove odluke su konačne i obvezujuće i moraju se poštovati. Svi javni organi i svi javni dužnosnici u BiH imaju obvezu pridržavati se ustavnog poretka Bosne i Hercegovine”, naveo je Schmidt u svom pismu.
Visoki predstavnik je naglasio da svaki praznik treba proslavljati u skladu s postojećim zakonskim okvirom i treba na inkluzivan način poštovati, bez diskriminacije, sve segmente društva, uključujući i sve konstitutivne narode i sve ostale građane BiH. Dejtonski mirovni okvir zahtijeva međusobno poštovanje i razumijevanje. Visoki predstavnik je naglasio i da oba entiteta i Distrikt Brčko imaju multietnički karakter i stoga svi praznici trebaju povezivati a ne dijelite ljude. To je i u duhu Ustava Republike Srpske kao entiteta Bosne i Hercegovine.
Prosperitet Bosne i Hercegovine treba graditi na saradnji, međusobnom razumijevanju i pomirenju, što zauzvrat zahtijeva uvažavanje pravnih činjenica.
“Radovan Karadžić i Ratko Mladić su osuđeni ratni zločinci i kreatori genocida. Stoga ih se naziva zločincima, a ne herojima. Tražim od svih javnih zvaničnika da to poštuju i okrenu se ka zajedničkoj budućnosti. Dejtonski mirovni sporazum je postavio temelje za miran razvoj i on se mora poštovati”, napisao je Schmidt, što je navedeno i na stranici OHR-a.
Unatoč ovome, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je poslati sina i nekoliko zvaničnika Republike Srbije na obilježavanje dana Republike Srpske koji je proglašen neustvanim. Istovremeno, Vučić u svojim izjavama ističe da poštuje “teritorijalni integriter i suverenitet Bosne i Hercegovine”.
Milorad Dodik i SNSD definitivno će imati četiri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, saznaje Istraga.ba. Sud BiH je poništio odluku Centralne izborne komisije BiH u vezi sa petim delegatom u Klubu Srba. Sada je Sud BiH naložio centralnoj izbornoj komisiji BiH da donese odluku identičnu onoj koju je donijela Izborna komisija Narodne skupštine Republike Srpske. To znači da će sporni listić o kojem je ovisila raspodjela delegata biti proglašen nevažećim.
Podsjećamo, prilikom glasanja u Narodnoj skupštini RS, dvije liste, prva SNSD-ova, a druga PDP-ova, imale su po 12 glasova. Međutim, Izborna komisija NSRS koja je provodila izbor delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je pao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać iz SNSD-a ostala na dvanaest glasova.
Uslijedila je, potom, žalba CIK-u čiji su članovi, na sjednici održanoj 5. decembra, po službenoj dužnosti utvrdili da je listić važeći. Nakon toga, SNSD je uputio žalbu Sudu BiH, a žalbu je, prema informacijama Istrage, pisao bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija koji je iskoristio svoje veze sa sudijama.
Sud BiH je, potom, uvažio žalbu SNSD-a nalažući CIK-u ponovno odlučivanje.
CIK je, potom, ponovo odlučio da je listić važeći. SNSD je opet uputio žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH koje je opet poništilo odluku CIK-a i naložilo da se donese odluka o poništavanju spornog listića.
Sa ova četiri delegata SNSD je postao nezaobilazan faktor na nivou BiH. Bez Dodikove stranke više ne može bitio donesena nijedna odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Nesazivanjem ili neodržavanjem konstituirajuće sjednice Doma naroda Federacije BiH u prvih trideset dana od dana CIK-ovog potvrđivanja mandata, osmorka i HDZ BiH planiraju zaobići SDA prilikom formiranja Vlade FBiH, saznaje Istraga.ba iz više izvora iz političkih partija koje čine osmorku.
Evo detaljnog plana.
“(1) Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije.”
(2) Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegatâ u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva dopredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog članka, onda će to učiniti bilo koja skupina od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili”, piše u amandmanima na Ustav Federacije BiH koje je nametnuo OHR.
Obratite pažnju na stav (2) i boldirani dio. Dakle, ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegata u Dom naroda jedanaest delegata ne predloži kandidata za (pot)predsjednika Federacije BiH, to će, nakon isteka roka, učiniti sedam delegata.
Rezultate potvrđuje Centralna izborna komisija BiH i to će se, po svemu sudeći, dogoditi naredne sedmice. Od dana kada CIK službeno potvrdi rezultate počinje teći prvi rok od trideset dana u okviru kojeg “bilo koja skupina od jedanaest delegata” može predložiti kandidata za (pot)predsjednika Federacije BiH. No, delegati formalno stupaju na dužnost kada im CIK izda certifikate, a izdavanje certifikata se, uglavnom, vrši na konstituirajućoj sjednici. Konstituirajuću sjednicu saziva predsjedavajući iz prošlog saziva Doma. U ovom slučaju to je Tomislav Martinović iz HDZ-a BiH. Njegov potpredsjednik je Aljoša Čampara iz NiP-a. Jedan od njih dvojice bi trebao sazvati konstituirajuću sjednicu Doma naroda FBiH. Ali amandmanima Christiana Schmidta od 2. oktobra ove godine, rok za sazivanje sjednice Doma naroda FBiH više ne postoji.
Evo šta je prije Schmidtove odluke pisalo u Ustavu FBiH, član IV.A.10.
“Dom naroda saziva se 20 dana nakon izbora kantonalnih zakonodavnih tijela”.
Ova odredba je izbrisana Schmidtovim Amandmanom CXIII koji sada glasi:
“Skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od trideset (30) dana od dana ovjere rezultata izbora. Zakonom će se precizirati način preraspodjele mjesta dodijeljenih jednom ili više konstitutivnih naroda i/ili skupini Ostalih iz kantona, ukoliko kantonalna skupština u tom kantonu ne izabere delegate iz reda jednog ili više relevantnih konstitutivnih naroda ili iz skupine Ostalih u Dom naroda u roku predviđenom ovim člankom.”
Dakle, rok od 20 dana za sazivanje konstituirajuće sjednice Doma naroda FBiH više ne postoji. A bez tog roka odredba Poslovnika o radu Doma naroda FBiH (član 6.) prema kojoj, ako bude probijen rok, prvu sjednicu Doma može sazvati deset novoizabranih delegata ne može se primijeniti.
Ovo znači da sjednicu Doma naroda FBiH isključivo mogu sazvati HDZ-ov Tomislav Martinović i NiP-ov Aljoša Čampara. I to u roku koji oni odrede.
S obzirom na to da se certifikati, prema dosadašnjoj praksi, novoizabranim delegatima dodjeljuju na konstituirajućoj sjednici, Martinović i Čampara mogu prolongirati sazivanje sjednice nakon isteka roka prema kojem jedanaest delegata predlaže (pot)predsjednika Federacije. Naime, rokovi za predlaganje počinju teći onog trenutka kada CIK potvrdi mandate, a ne onda kada se sazove konstituirajuća sjednica. Ako se probije rok od trideset dana, (pot)predsjednika Federacije BiH tada predlaže grupa od sedam delegata u određenom klubu. Na taj način stranke osmorke u drugom krugu mogu predložiti potpredsjednika FBiH iz reda Bošnjaka i tako zaobići izbor SDA-ovog kandidata za (pot)predsjednika FBiH bez kojeg se ne bi mogla formirati Vlada Federacije BiH.
No, ovom planu osmorke i HDZ-a BiH ne ide u prolog nedavno bojkotiranje Centralne izborne komisije BiH u vezi sa podjelom certifikata državnim zastupnicima. Naime, zbog HDZ-ovog nepriznavanja aktualnog saziva CIK-a, certifikati novoizabranim državnim zastupnicima podijeljeni su prije same konstituirajuće sjednice u njihovim klubovima ili kancelarijama. U ovom slučaju, tako, postoji mogućnost da se podijele certifikati novoizabranim delegatima koji bi, ipak, u predviđenom roku od 30 dana na protokol Doma naroda FBiH dostavili svoj prijedlog za (pot)predsjednika Federacije.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, po hitnom postupku, Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. Ovaj zakon koji je izazvao brojne reakcije, stupit će na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku RS. Za je glasalo 45 zastupnika.
Na fotografiji iznad je zakon koji je usvojen. Sličan zakon vlasti Republike Srpske su uvojile u februaru ove godine, ali je Ustavni sud BiH u septembru taj zakon stavio van snage.
“Ustavni sud zaključuje da je Narodna skupština RS donijela sporni zakon protivno članu I/1. Ustava Bosne i Hercegovine i članu III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, kao i članu IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine, koji dodjeljuje Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine nadležnost u ostalim pitanjima koja su potrebna za provođenje dužnosti države, jer se radi o isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine da regulira pitanja imovine iz spornog zakona. Iz ovih razloga, sporni zakon je protivustavan. Cjelokupan sporni zakon ne može ostati na pravnoj snazi”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH od 22. septembra ove godine kojom je van snage stavljen sporni zakon.
Odlučujući na osnovu zahtjeva šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Ustavni sud Bih je zaključio kako je Republika Srpska donijela sporni zakon protivno čl. I/1, III/3.b) i IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine jer se radi o isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine u reguliranju pitanja nepokretne „državne imovine“ iz spornog zakona. Iz ovih razloga, sporni zakon je u cijelosti protivustavan.
“Utvrđuje se da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 29/22), jer je to, u skladu sa članom I/1, članom III/3.b) i članom IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine, nadležnost Bosne i Hercegovine”, navedeno je u dispozitivu odluke Ustavnog suda BiH koju u cjelosti možete pročitati na ovom linku.
Na fotografiji ispod možete pročitati sadržaj prethodnog Zakona o imovini Republike Srpske kojeg je Ustavni sud BiH stavio van snage.
Nakon što im je osporen prethodni zakon, Narodna skupština Republike Srpske je izmijenila određene odredbe ranijeg zakona te dodala jedan novi čan.
“Ovaj Zakon se ne odnosi na svojinu na nepokretnoj imovini koja je u javnim evidencijama o nepokretnostima, za čije vođenje i održavanje je nadležna Uprava do 31. decembra 1991. godine bila upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše Socijalističke Republike BiH”, navedeno je u članu 2 novog zakona koji drastično mijenja suštinu ranije osporenog zakona o nepokretnoj imovini RS.
Centralna izborna komisija BiH opet je priznala sporni listić od kojeg ovisi peti delegat u iz Republike Srpske u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. O petom delegatu će, ukoliko Sud BiH ponovo ne ukine odluku, odlučivati žrijeb. To znači da SNSD nema četiri sigurna delegata.
Za priznavanje listića su glasala četiri člana CIK-a, dok su protiv, kao i ranije, bili Irena Hadžiabdić i Vlado Rogić, članovi CIK-a bliski SNSD-u i HDZ-u BiH. Njima se sada pridružila i Vanja Bjelica koja je također glasala protiv. S obzirom na to da je omjer 4:3 CIK će samo formalno održati još jednu sjednicu na kojoj će potvrditi odluku o priznavnju listića.
“Protivim se ovakvoj odluci CIK-a”, kazala je članica CIK-a Irena Hadžiabdić.
“Dolazimo do kritične točke za CIK, a to je hoćemo li poštovati odluke Suda BiH ili nećemo”, rekao je Vlado Rogić, član CIK-a blizak HDZ-u BiH.
Član CIK-a Ahmet Šantić je kazao da CIK može donositi odluke.
“Ostajem dosljedan odluci kao i prvi put. U skladu sa svim navedenim, ostajem pri odluci da se prizna ovaj listić”, kazao je Ahmed Šantić.
I član CIK-a Željko Bakalar je kazao da CIK ima nadležnost da odlučuje po službenoj dužnosti, što je Sud BiH osporavao.
“Ja nemam nikakvu dilemu da je iskazana volja birača i da je listić važeći”, rekao je Bakalar.
Podsjećamo, prilikom glasanja u Narodnoj skupštini RS, dvije liste, prva SNSD-ova, a druga PDP-ova, imale su po 12 glasova. Međutim, Izborna komisija NSRS koja je provodila izbor delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je pao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać iz SNSD-a ostala na dvanaest glasova.
Uslijedila je, potom, žalba CIK-u čiji su članovi, na sjednici održanoj 5. decembra, po službenoj dužnosti utvrdili da je listić važeći. Nakon toga, SNSD je uputio žalbu Sudu BiH, a žalbu je, prema informacijama Istrage, pisao bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija koji je iskoristio svoje veze sa sudijama.
Sud BiH je, potom, uvažio žalbu SNSD-a nalažući CIK-u ponovno odlučivanje. No, ono što je posebno sporno u odluci Suda BiH je jedan navod iz obrazloženja. Naime, sudije su, uvažavajući Tegeltijinu žalbu, konstatovale da CIK nije mogao po službenoj dužnosti preispitivati odluku Izborne komisije Narodne skupštine Republike Srpske.
Odluka Suda BiH po žalbi SNSD-a: CIK ne može odlučiti po službenoj dužnosti
Međututim, u Izbornom zakonu jasno je propisano da Centralna izborna komisija BiH može odlučivati i po službenoj dužnosti.
Izborni zakon: CIK može odlučivati po službenoj dužnosti
CIK se ponovo pozvao na ovu odredbu koju je Sud BiH ranije previdio. Ako Sud potvrdi odluku CIK-a koja je skoro izvjesna, organizirat će se žrijeb za izbor petog delegata u Klubu Srba Doma naroda PS Bih. Ukoliko “sretni” dobitnik bude Nenad Vuković, to će značiti da Milorad Dodik i njegov SNSD gube kontrolni paket u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U tom slučaju, naime, dva opoziciona delegata iz NSRS bi bila dovoljna za postojanje entitetske većine prilikom glasanja u Domu naroda BiH.
Centralna izborna komisija BiH najvjerovatnije će opet će priznati sporni listić od kojeg ovisi peti delegat u iz Republike Srpske u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, saznaje Istraga.
Najmanje četiri člana CIK-a su ove sedmice, na usaglašavanju, ustvrdila da je sporni listić važeći te da ga treba priznati. Odluka bi trebala biti razmatrana sutra (u četvrtak) na sjednici koja je zakazana za 10 sati. Ukoliko četiri člana CIK-a ostanu pri svom stajalištu, to će značiti da SNSD Milorada Dodika opet nema četiri sigurna delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. SNSD je sada na tri delegata, dok su opozicija iz RS-a ima jednog sigurnog. O petom delegatu će, ukoliko Sud BiH ponovo ne ukine odluku, odličivati žrijeb.
Podsjećamo, prilikom glasanja u Narodnoj skupštini RS, dvije liste, prva SNSD-ova, a druga PDP-ova, imale su po 12 glasova. Međutim, Izborna komisija NSRS koja je provodila izbor delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je pao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać iz SNSD-a ostala na dvanaest glasova.
Uslijedila je, potom, žalba CIK-u čiji su članovi, na sjednici održanoj 5. decembra, po službenoj dužnosti utvrdili da je listić važeći. Nakon toga, SNSD je uputio žalbu Sudu BiH, a žalbu je, prema informacijama Istrage, pisao bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija koji je iskoristio svoje veze sa sudijama.
Sud BiH je, potom, uvažio žalbu SNSD-a nalažući CIK-u ponovno odlučivanje. No, ono što je posebno sporno u odluci Suda BiH je jedan navod iz obrazloženja. Naime, sudije su, uvažavajući Tegeltijinu žalbu, konstatovale da CIK nije mogao po službenoj dužnosti preispitivati odluku Izborne komisije Narodne skupštine Republike Srpske.
Odluka Suda BiH po žalbi SNSD-a: CIK ne može odlučiti po službenoj dužnosti
Međututim, u Izbornom zakonu jasno je propisano da Centralna izborna komisija BiH može odlučivati i po službenoj dužnosti.
Izborni zakon: CIK može odlučivati po službenoj dužnosti
CIK će se, kako saznajemo, ponovo pozvati na ovu odredbu koju je Sud BiH ranije previdio. Ako Sud potvrdi odluku CIK-a koja je skoro izvjesna, organizirat će se žrijeb za izbor petog delegata u Klubu Srba Doma naroda PS Bih. Ukoliko “sretni” dobitnik bude Nenad Vuković, to će značiti da Milorad Dodik i njegov SNSD gube kontrolni paket u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U tom slučaju, naime, dva opoziciona delegata iz NSRS bi bila dovoljna za postojanje entitetske većine prilikom glasanja u Domu naroda BiH.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac odbio je podržati zaključke Energetske zajednice kojim je osuđena ruska agresija protiv Ukrajine. On je, naime, na sastanku Ministarskog vijeća energetske zajednice tražio da u zvaničnom dokumentu bude navedeno da Bosna i Hercegovina nije podržala dijelove zaključaka koji se odnose Rusku Federaciju.
“Ministarsko vijeće, s izuzetkom Bosne i Hercegovine, oštro osuđuje ruski agresorski rat protiv Ukrajine, te korištenje resursa i energije za ucjenjivanje europskih gospodarstava i društava, uključujući ugovorne strane Energetske zajednice. Energetska zajednica nepokolebljivo se solidariše s Ukrajinom i drugim zemljama koje su izravno pogođene ovim ratom. Ministarsko vijeće izražava zahvalnost na podršci koju su iskazali javni i privatni donatori kako bi održali otpornost ukrajinskog energetskog sistema i pomogli ukrajinskom stanovništvu da prebrodi poteškoće tokom zime. Ministarsko vijeće zahvaljuje Sekretarijatu i Evropskoj komisiji na olakšavanju transporta donacija u Ukrajinu, na uspostavljanju i upravljanju Ukrajinskim fondom za energetsku podršku i Programom za spašavanje energije Moldavije, te na paketu energetske podrške za Zapadni Balkan. Ministarsko vijeće poziva vlade širom Evrope i međunarodni partneri da doprinesu financijskim donacijama ovim mehanizmima u okviru svojih kapaciteta”, navedeno je na službenoj stranici Energetske zajednice.
Podsjećamo, sjednica Ministarskog vijeća održana je 15. decembra, a njom je predsjedavao ministar energetike Ukrajine German Galušćenko. Bosnu i Hercegovinu je na ovom sastanku predstavljao SNSD-ov kadar i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac. Svog predstavnika je imala i Srbija koja se, za razliku od BiH, pridružila osudama ruske agresije.
„Kada smo prošlog januara preuzeli predsjedanje Energetskom zajednicom, planirali smo se usredotočiti na ciljeve Evropskog zelenog dogovora, integraciju tržišta te energetsku sigurnost i solidarnost. Ruski rat i energetski teror protiv Ukrajine pokazali su da su ovi ciljevi još važniji nego ikad prije. Unatoč svim izazovima, mi smo kao Zajednica uspjeli napredovati na sva ta tri ključna prioriteta. Siguran sam da će ova godina ukrajinskog predsjedanja biti zapamćena kao godina u kojoj je Evropa postigla neovisnost od ruske energetske ucjene”, kazao je ukrajinski ministar German Galušćenko.
Lideri SNSD-a, HDZ-a BiH i SDP-a Milorad Dodik, Dragan Čović i Nermin Nikšić potpisali su danas u Sarajeva smjernice, načela i ciljeve u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH za period 2022-2026. godina.
Prilikom prvog čitanja ovih Smjernica nekoliko je činjenica koje zabrinjavaju:
– Lideri osmorke, HDZ-a i SNSD-a usagasili su da će preduzimati zakonodavne, reformske i druge potrebne aktivnosti vodeći računa o “konstitutivnosti naroda i ustavne mehanizme odlučivanja i njihove zaštite”
– U sporazumu osmorke, HDZ-a i SNSD-a se ne pominju NATO integracije. Sporazum predviđa samo EU integracije, p se tako Nikšić ‘zbunio’ govoreći o euroatlanskim integracijama, ali se brzo ispravio.
– Osmorka, SNSD i HDZ dogovorili su i da će u roku od 6 mjeseci promijeniti Ustav BiH i Izborni zakon BiH. U ovom dijelu spominje se presuda Ustavnog suda BiH, a takva ne postoji kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, pa se pretpostavlja da se misli na presudu Ljubić, iako je i sam Christian Schmidt kazao da je ona imppelentirana njegovim nametanjima u 2. oktobru.
U nastavku objavljujemo cijeli Spoarzum
Uvažavajući strukturu i ustavne nadležnosti Bosne i Hercegovine (BiH) predviđene Opštim okvirnim sporazumom za mir (Dejtonskim sporazumom) i Ustavom BiH kao Aneksom IV tog sporazuma, poštujući ustavne nadležnosti Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Republike Srpske, Brčko Distrikta BiH, kantona, gradova i opština,
Iskazujući važnost i izražavajući opredijeljenost za što brže uspostavljanje funkcionalne i efikasne strukture vlasti na nivou BiH, kao zajedničkog interesa tri konstitutivna naroda i građana BiH, kako u Republici Srpskoj tako i u Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH,
Polazeći od principa ustavnosti, zakonitosti, transparentnosti i uzajamnog uvažavanja kao načina zajedničkog djelovanja,
Fokusirajući se na politiku koja nudi primjerene odgovore na probleme i potrebe konstitutivnih naroda i svih ostalih građana,
Spremni da zajednički radimo na relaksaciji međunacionalnih i međuentitetskih odnosa, s ciljem stvaranja političkog i društvenog ambijenta tolerancije i saradnje,
Opredijeljeni za suzbijanje govora mržnje u javnom prostoru,
Iskazujući nužnost stvaranja konstruktivnog ambijenta saradnje u namjeri unapređenja društveno-političkog i socio-ekonomskog ambijenta, uz podsticanje i podizanje nivoa domaćih i stranih investicija u BiH,
Podržavajući ustavnu obavezu ostvarivanja pune ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana BiH,
Opredjeljujući se za jačanje vladavine prava i pravne sigurnosti u skladu s evropskim pravnim standardima,
Izražavajući zajedničko opredjeljenje za što brže pristupanje i punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji kao i nastavak saradnje na regionalnom planu i sa multilateralnim organizacijama u oblasti bezbjednosti.
Mi, dole potpisani predsjednici političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, usvajamo sljedeće:
SMJERNICE, NAČELA I CILjEVE U IZVRŠNOJ I ZAKONODAVNOJ VLASTI NA NIVOU BiH ZA PERIOD 2022. – 2026. GODINE
1. EVROPSKE INTEGRACIJE
a) Potpisnici ovog sporazuma izražavaju opredjeljenje za punopravno članstvo BiH u Evropskoj uniji, te će u tom cilju preduzimati zakonodavne, reformske i druge potrebne aktivnosti u cilju ispunjavanja uslova za pridruživanje, poštujući ustavnu strukturu i nadležnosti BiH, entiteta te konstitutivnost naroda i ustavne mehanizme odlučivanja i njihove zaštite.
b) Potpisnici ovog sporazuma će aktivno raditi na kapacitiranju nadležnih institucija Bosne i Hercegovine za značajniji pristup fondovima EU i drugim međunarodnim fondovima.
c) Tokom realizacije ovih aktivnosti potpisnici će usko sarađivati s Evropskom unijom kao i međusobno, u dobroj vjeri, tražiti i težiti kompromisima u prevazilaženju svih spornih političkih pitanja.
2. BRZO USVAJANjE BUDžETA
a) Odmah po uspostavljanju Savjeta ministara pristupiće se svim potrebnim radnjama kako bi se što prije usvojio Budžet za 2023. godinu.
b) Princip brzog usvajanja Budžeta biće opšti princip funkcionisanja vlasti u periodu obuhvaćenim ovim sporazumom.
c) Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su za adekvatno finansiranje i kapacitiranje institucija BiH.
3. MJERE I AKTIVNOSTI ZA EKONOMSKI RAST I RAZVOJ, TE USPOSTAVLjANjE MEHANIZMA ZA BRZU PROHODNOST I ODOBRENjE INVESTICIONIH PROJEKATA
a) Partneri iz ovog sporazuma obavezuju se na kreiranje novog programa ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine, te su opredjeljeni za brzu prohodnost i odobravanje investicionih projekata na svim nivoima vlasti, a za koje je u skladu s ustavnim nadležnostima potrebna ratifikacija, odobrenje ili neka druga vrsta aktivnosti institucija Bosne i Hercegovine, s ciljem brzog uklanjanja svih administrativnih barijera za realizaciju takvih projekata. U cilju podizanja nivoa investicija u Bosni i Hercegovini, izbjegavaće se politizacija pitanja investicijskih projekata.
b) Potpisnici ovog sporazuma su saglasni za provođenje ekonomskih mjera, s ciljem ublažavanja posljedica ekonomske krize u Bosni i Hercegovini i osiguranja podrške privredi.
d) Stranke iz ovog sporazuma obavezuju se na transparentno informisanje o investicijama.
e) Potpisnici ovog sporazuma ohrabruju i daju snažnu podršku zajedničkim investicionim projektima Republike Srpske, Federacije BiH, Brčko Distrikta BiH i kantona.
g) Potpisnici su opredjeljeni za zaštitu domaćih proizvođača i izvoznika kroz efikasan rad nadležnih institucija, uključujući olakšanje graničnih procedura i infrastrukturno kapacitiranje.
h) Potpisnici podržavaju napore institucija da diplome stečene na akreditovanim univerzitetima u BiH i dalje budu ravnopravne na EU akademskom nivou, te na EU tržištu rada.
4. IZBORNO ZAKONODAVSTVO I DEMOKRATIZACIJA IZBORNOG PROCESA
Potpisnici ovog sporazuma opredjeljeni su za:
a) hitno provesti, a najkasnije u roku od šest (6) mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava BiH i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH saglasno odluci Ustavnog suda BiH i presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ova mjera uključuje reformu koja će zaštititi kolektivna prava i individualna prava saglasno Ustavu BiH i odluci Ustavnog suda BiH, te u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i domovi naroda).
b) Uspostavljanje pune ustavnosti i integriteta izbornog procesa.
5. REFORMA PRAVOSUĐA
Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su izvršiti cjelovitu reformu pravosuđa, vodeći se ustavnim nadležnostima BiH, entiteta i kantona, preporukama Evropske komisije, evropskim standardima, dosadašnjim iskustvima i dobrim evropskim praksama, čvrsto opredijeljeni za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
6. REFORMA BEZBJEDNOSNO- OBAVJEŠTAJNOG SISTEMA
Potpisnici ovog sporazuma opredjeljeni su izvršiti reformu bezbjednosno-obavještajnog sistema u cilju njegove potpune depolitizacije i profesionalizacije, kako bi se u cjelosti onemogućila zloupotreba tog sistema u političke ili neke druge svrhe.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
