Facebook Twitter Youtube
    Slučajan

    Politika

    Kako presude čita “pravni ekspert” Christian Schmidt: “Ustavni sud je, takoreći, presudio da se na nivou Federacije ne može praviti građanska država”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Bože sačuvaj”.

    Ovo je jedina rečenica vrijedna citiranja od svih rečenica koje na jednosatnoj konferenciji za medije izgovorio visoki predstavnik Christian Schmidt. Na šest pristojnih novinarskih pitanja, Schmidt je uvijek odgovarao isto. Nepovezano. I zato nam ne preostaje ništa drugo nego da na novinarska pitanja, umjesto Schmidta, odgovore sami novinari.

    “Ako je cilj”, pitao je novinar portala klix Semir Hambo, “bio riješiti pitanje Goražda gdje Bošnjaci biraju hrvatske predstavnike, zbog čega niste prag za predlaganje predsjednika i potpredsjednika FBiH sa šest delegata podigli na sedam, već ste granicu podigli na jedanaest, a granicu od jedanaest, sada i ko zna koliko godina ubuduće može dostići samo HDZ? Zar ne mislite da ste na ovaj način dali veliki broj stranak gurnuli ka desno i izašli u susret etnonacionalnim strankama”.

    Evo Schmidtovog odgovora.

    “Mogućnost da predložim predsjednika, i to ne sa jedanaest ili dvanaest glasova. Šta će se, molim Vas, desiti? Možete li mi objasniti šta se do sada događalo“.

    Evo šta se događalo i evo šta će se događati. Prije jedanaest godina, političke partije koje nisu bliske HDZ-u BiH uspjele su izabrati šest hrvatskih delegata u Dom naroda FBiH. Predsjednik Federacije je bio Živko Budimir, a HDZ je bio opozicija. Nakon što budu potvrđeni rezultati i za ove izbore, u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH će biti najmanje šest delegata koji nisu pod kontrolom HDZ-a. Ali nakon što je Schmidt podigao kvotu za predlaganje na 11 delegata, mogućnost izbacivanja HDZ-a iz Vlade FBiH više ne postoji. Jer prema izračunu, novih šest hrvatskih delegata koje je uveo Schmidt davat će Zapadnohercegovački (1), Hercegovačko-neretvanski (2), Kanton 10 (1), Srednjobosanski (1) i Zeničko-dobojski (1). Dakle, od šest “novih” delegata, njih pet odlazi u kantone sa HDZ-ovom većinom. tako da će stranka Dragana Čovića imati sigurnih šesnaest delegata u Domu naroda FBiH, a samim tim i četiri delegata u Domu naroda PS BiH.

    “Pesudom iz 2015. godine”, pitala je Istraga.ba visokog predstavnika, “Ustavni je sud BiH po apelaciji Željka Komšića je utvrdio da je prekršena Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava. Zbog čega niste ostalima dali pravo da mogu biti kandidati za predsjednika i potpredsjednike FBiH?”

    Schmidtov odgovor je glasio: “Prvo, svojom političkom ocjenom presude Komšić ste u pravu. Ja se potpuno s vama s lažem da ovo treba ići i do nivo države. Ali pogledate na 30. stranici tu presudu, piše da se to mora riješiti na nivou države i da se ne smije na nivou Federacije, takoreći, gradi država onakva kakva bi trebala da bude”.

    Prvo, visoki predstavnik nije precizno citirao presudu Ustavnog suda BiH donesnu po apelaciji Željka Komšića. Ustavni sud BiH nigdje nije rekao da se “ne smije na novu Federacije BiH graditi država onakva kakva bi trebala da bude”. Ustavni sud je samo zaključio da je “trenutačno je nemoguće predvidjeti obim ovih izmjena”, pa, stoga, nije naložio brisanje spornih odredbi Ustava FBiH. Schmidt je, dakle, proizvoljno tumačio presudu Ustavnog suda BiH tvrdeći da ona na nivou Federacije “takoreć zabranjuje građenje” građanske države “kakva bi trebala biti”.

    “A kako komentirate”, pitala je visokog predstavnika reporterka N1 televizije Adisa Imamović, “izjavu gospodina Andreja Plenkovića koji je kazao da je mjesecima pregovara sa Vama o izmjenama izbornog zakona? Da li je time narušen suverenitet BiH?”.

    Schmidt je bio bez komentara. Što znači da ne smije reći da hrvatski premijer ne govori istinu. Jer govori. Plenković je, podsjećamo, kazao da je mjesecima “diskretno sa visokim predstavnikom radio na promjenama izbornog zakona u BiH”.

    “Neću komentarisati tu izjavu”, reći će Schmidt.

    “Gospodine Schmidt”, nastavila je novinarka Agencije Patria,” zbog čega ste odlučili da za Parlament Federacije primjenjujete popis iz 2013. godine, a za Vladu FBiH popis iz 1991. godine”.

    Visoki predstavnik će odgovoriti da se on sada “fokusirao na Dom naroda FBiH”.

    A znate li koji je pravi odgovor? Ako bi se primjenivao popis iz 2013. godine na Vladu Federacije BiH, Hrvati bi izgubili najmanje jedno ministarsko mjestu. Što, naravno, nije Schmidtov zadatak. Zato je na Vladu FBiH primijenjen popis iz 1991. godine, da se broj hrvatskih ministara ne bi smanjio. Istovremeno, za Dom naroda će se primjenjivati popis iz 2013. godine. Ralozog je jednostavan – po tom popisu najviše profitira HDZ BiH. Dakle, prilikom formiranja izvršne vlasti se primjenjuje popis iz 1991., jer to odgovara HDZ-u, a za zakonodavnu vlast se koristi popis iz 2013. godine jer i to odgovara HDZ-u.

    “Zbog čega, gosodine Schmidt”, pitala je Istraga.ba, “Kanton Sarajevo daje pet delegata iz reda srpskog naroda, a jedan hrvatski, ako u Kantonu, po popisu iz 2013. godine, živi više Hrvata nego Srba? Da li su to sarajevski Hrvati manje vrijedni od sarajevskih Srba?”.

    “Bože sačuvaj”, rekao je Schmidt.

    Istraga objavljuje sve dokumente iz Programa reformi: Kraj ili nastavak NATO puta BiH?

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Nastavak knjiženja perspektivnih vojnih lokacija Oružanih snaga BiH”. To je prva aktivnost koja se nalazi u rubrici “odnosi između BiH i NATO-a”, a koja je sastavni dio realizacije Programa reformi koje je u četvrtak usvojilo Vijeće ministara BiH. Istraga.ba u posjedu je svih dokumenata koje je usvojilo Vijeće ministara i ekskluzivno ih objavljujemo. Na predloženi Program reformi – realizijacija aktivnosti, usvojeni su i amandmani koje možete pročitati na ovom mjestu. Najbitniji amandman je onaj četvrti u kojem piše da se “u dijelu 1.2.8. Javna diplomatija, u pasusu koji glasi „ Podizanje javne svijesti o pristupanju NATO – u, procesu razvoja partnerskih odnosa između BiH i NATO – a, angažman i saradnja sa Savezom”, riječ pristupanje zamjenjuje riječju “saradnja”. Osim ovoga, druga sporna stvar je u vezi sa Komisijom za saradnju sa NATO-om, odnosno dio koji se odnosi na način odlučivanja. No, o tome ćemo kasnije. Sada se vratimo samom aktu nazvanom Program reformi – izvještaj o realizaciji aktivnosti iz nadležnosti institucija BiH. 

    “Odlukom Predsjedništva BiH o izmjenama i dopunama Odluke o velidini, strukturi i lokacijama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine broj 0l-50-l-1067-I0/I2 od 18.04.2012. godine, koja je stupila na snagu danom donošenja smanjen je broj perspektivnih vojnih lokacija sa dotadašnjih 69 na 63 perspektivne vojne lokacije za MO BiH i OS BiH. Na temelju navedene Odluke pristupilo se procesu knjiženja i od 63 perspektivne vojne lokacije Ministastvo obrane Bosne i Hercegovine u suradnji sa Pravobraniteljstvom Bosne i Hercegovine do sada je uspjelo da uknjiži 33 perspektivne vojne lokacije, te kroz prikupljenu imovinsko-pravnu dokumentaciju stvorilo preduvjete da se ovaj proces nastavi i za preostalih 30 tokacija koje do sada nisu uknjižene kada je u pitanju neperspektivna vojna imovina u posjedu MO BiH i OS BiH je l9 lokacija”, navedeno je u obrazloženju prve tačke koja se odnosi na knjiženje perspektivne vojne imovine. 

    Preostale tačke koje se odnose na saradnju BiH i NATO-a su nazvane još – “učešće u dijalogu sa NATO-om o regionalnim i euroatlantskim sigunosnim izazovima”, “implementacija PfP SOFA-e, “Poboljšanje institucionalnih kapaciteta u saradnji sa NATO-om, “osiguravanje efikasne interresorne saradnje i koordiniranje aktivnosti ministarstava i institucija BiH preko Komisije za proces NATO integracije Vijeća ministara BiH”…

    Upravo je, kako smo naveli, problematičan način odlučivanja u Komisiji. Prema amandmanu 3 Odluke o uspostavljanju Komisije za saradnju NATO-om. Predviđeno je da Komisija u svom radu, po pravilu, “nastojati sve odluke i zaključke donositi konsenzusom”. No, ukoliko to ne bude moguće, odluke će biti donesene većinom glasova prisutnih članova Komisije, “uz obavezu da ta većina uključuje glasove najmanje dva predstavnika svakog konstitutivnog naroda”.

    način odlučivanja u Komisiji

    Time je, faktički, Miloradu Dodiku dat mehanizam blokade prilikom donošenja svih odluka. Iako je, recimo, Obavještajno-sigurnosna agencija BiH predložila u Komisiju za saradnju sa NATO-om kadra srpske nacionalnosti iz Sarajeva, njegov glas ne bi bio dovoljan da se usvoji odluka jer je, u prvom krugu, potreban glas još najmanje jedne osobe srpske nacionalnosti. Istina, ukoliko ne bi bilo potrebne većine u prvom krugu, predviđen je drugi krug u kojem je nužno da, pored proste većine, za odluku glasaju predjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Komisije. Kako je jedan od zamjenika uvijek iz Republike Srpske, odluke, faktički, neće moći biti donesene bez saglasnosti zvaničnika iz tog entiteta.

     

    Ambasadorica u Zagrebu: Kovačević-Bajtal zasluge za napredak BiH ka EU pripisala Hrvatskoj

    Piše:
    Redakcija
    -
    U organizaciji Kluba žena Udruženja Hrvata BiH “Prsten” i Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu je u ponedjeljak održana tribina “Europski put Bosne i Hercegovine”.

    Uvodni govornici bili su ambasadorica BiH u Republici Hrvatskoj Elma Kovačević-Bajtal, naučna savjetnica u Institutu za istraživanje migracija Vanda Babić-Galić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva (HKD) Napredak Nikola Čiča, te profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Božo Skoko.

    Tribinu je moderirala članica Hrvatske paneuropske unije (HPU) i Prstena Petra Jozipović, saopćeno je iz HPU-a.

    Tribinu su otvorili predsjednica Prstena Ivana Milas i predsjednik HPU-a Pavo Barišić. Milas je istakla kako je zalaganje za položaj Hrvata u BiH ključan preduslov napretka društava ovih prostora u cjelini. Barišić je dodao da je pridruživanje BiH Evropskoj uniji ključ za proširenje EU-a na jugoistoku Evrope.

    Predsjednik Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH Asim Kurjak istakao je akademske i naučne uspjehe bh. akademije te je uputio na važnost daljnjeg ulaganja u naučnu dimenziju društva BiH.

    Ambasadorica Kovačević-Bajtal iznijela je, kako se navodi, detaljan pregled mukotrpnog puta BiH do otvaranja pristupnih pregovora koji se očekuju ovog proljeća. Istakla je kako to ne bi bilo ostvarivo bez iznimnih diplomatskih napora RH-a.

    “Nijedna strana ne bi smjela dopustiti da se propusti ijedna prilika da BiH bude pod istim krovom kao i Hrvatska. Sloboda kretanja i kapitala jedna je od najvećih potreba BiH, a ulaskom u EU najviše bi profitirali mladi željni napretka svake vrste”, kazala je Kovačević-Bajtal.

    (Vijesti.ba)

    Sud BiH presudio: Članovi CIK-a izabrani u skladu sa Izbornim zakonom

    Piše:
    Redakcija
    -

    Aktualni članovi Centralne izborne komisije BiH izabrani su u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Sud BiH je 21. aprila ove godine odbio tužbu bivšeg člana CIK-a Branka Petrića koji je osporavao izbor aktualnih članova CIK-a.

    “Prema ocjeni ovog vijeća paušalni su prigovori tužitelja da imenovani kandidati za članove CIK-a nisu pravni stručnjaci s iskustvom u provedbi izbora ili izborni stručnjaci”, navedeno je u odluci Suda BiH.

    Branko Petrić je osporavao i pravo Predstavničkog doma da, bez prethodno provedene konkursne procedure, imenuje članove Centralne izborne komisije BiH.

    “Sud je stanovišta da je Predstavnički dom PS BiH, kada je samostalno imenovao, postupao neposredno i u skladu sa ustavnim ovlaštenjima Parlamentarne skupštine BiH i prema relevantnim propisima Izbornog zakona BIH, na koji način je osigurao da CIK ima sedam članova u skladu sa članom 2.5 Izbornog zakona BiH”, piše u obrazloženju odluke.

    Podsjećamo, u martu 2020. godine Predstavnički dom PS BiH je imenovao Vanju Bjelicu Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeda Šantića za članove Centralne izborne komisije BiH nakon što je, prehodno, istekao mandat Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Suadu Arnautoviću i Ahmedu Šantiću. Parlamentarne komisije su kasnile sa procedurom i kandidatskom listom što je ostavilo mogućnost Predstavničkom domu PS BiH da imenuje navedene članove. Petrić je, potom, podnio tubu Sudu BiH tražeći poništavanje imenovanja. No, Sud BiH ga je odbio. Na ovu odluku se ne može izjaviti redovna žalba, ali se može pokrenuti vanredni pravni lijek u roku od 30 dana.

    Osim toga, lideri HDZ-a i SNSD-a Dragan Čović i Milorad Dodik su od 2020. godine tvrdili da je aktualni saziv članova CIK-a izabran suprotno Izbornom zakonu. Međutim, Sud BiH je potvrdio da je proces imenovanja proveden u skladu sa Izbornim zakonom.

     

    Turković predložila odluku: Hoće li HDZ i treći put blokirati novac za izbore?

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković dostavila je Vijeću ministara BiH prijedlog posebne odluke o odobravanju novca Centralnoj izbornoj komisiji za provedbu Općih izbora 2022. Kolegij Vijeća ministara BiH o tome će se izjasniti u ponedjeljak ujutro prije sjednice Vijeća ministara BiH.

    Na sjednici koja je održana i u četvrtak i u petak predsjednik CIK-a Suad Arnautović pozvao je Vijeće ministara BiH da na dnevni red sjednice VM BiH koja će biti održana u ponedjeljak stave i odluku koja je već dva puta odbijena glasovima ministara iz HDZ BiH.

    Glasnogovornik Evropske komisije Peter Stano 3. juna je kazao da su ministri vanjskih poslova jasno pozvali sve političke lidere i aktere u BiH da ulože sve napore, ne samo da se nastavi sa reformama i dijalogom, nego i da se organizuju Opći izbori u oktobru kako je i planirano.

    “Krucijalno je važno da se ovi izbori održe, da građani BiH mogu glasati na slobodnim, poštenim i adekvatno finansiranim izborima. U tom smislu pozivamo Vijeće ministara, posebno ministra finansija da iskoristi predstojeću sjednicu u ponedjeljak i usvoje nacrt budžeta za ovu godinu. Također pozivamo da donesu što prije odluku o finansiranju Centralne izborne komisije BIH. Trenutna blokada hitno se mora okončati. Ono što EU radi ili bi mogla uraditi, uključeni smo i dalje ćemo biti, i spremni pomoći u rješenjima za BiH i u BiH”, kazao je Stano.

    Podsjećamo, Vijeće ministara BiH usvojilo je Dokument okvirnog budžeta nakon čega je ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda (HDZ) u petak 27. maja uputio Vijeću ministara BiH i Nacrt budžeta za 2022. godinu. Cijela sedmica je prošla bez sjednice iako je novac hitno potreban CIK-u.

    Ukoliko Nacrt budžeta i bude usvojen on prolazi dalju proceduru upućuje se u Predsjedništvo BiH koje može tražiti da se doradi budžet.

    Ukoliko i sutra bude odbijen prijedlog za donošenje posebne odluke o izdvajanju sredstava za CIK što će biti treći put onda je jasno da HDZ-u odgovara ovakva situacija i da idu na opciju prolongiranja Općih izbora. To bi bilo pogubno za demokratiju s obzirom da je ista Vlada FBiH već skoro puna dva mandata. Igranje s demokratijom ne bi trebalo biti dozvoljeno nikome ko pretenduje da bude u sastavu EU, kao ni onima koji se zaklinju u EU put domovine Bosne i Hercegovine.

    (NAP)

    Visoki predstavnik ove sedmice nameće izmjene Izbornog zakona: Predsjednike biračkih odbora birat će CIK, uvodi se mogućnost smjene članova CIK-a, Schmidt ne želi ugroziti mandate HDZ-a!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zbog navodnog nedostatka policijskih snaga: Srbija ukinula stalnu policijsku zaštitu Ambasadi BiH u Beogradu!

    Piše:
    Redakcija
    -
    Srbijanska policija ukinula je stalnu policijsku zaštitu Ambasadi Bosne i Hercegovine u Beogradu, saznaje Istraga.
    Stalna policijska zaštita je ukinuta prije tridesetak dana.
    “Rečeno nam je da MUP Republike Srbije nema kapaciteta da štiti našu Ambasadu. Još su nam kazali da će i neke druge ambasade ostati bez stalne policijske zaštite. Međutim, prema mojim informacijama, nijednoj ambasadu država regiona nije ukinuta stalna policijska zaštita”, kazala je za Istragu bh. ambasadorica u Beogradu Aida Smajić.
    U Ministarstvu vanjskih poslova BiH potvrdili su nama da su informirani o ukidanju policijske zaštite Ambasadi i Konzulatu u Beogradu.
    “Zaprimili smo informaciju od Ambasade. Pokrenute su provjere i kontakti”, rečeno nam je u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
    Ambasadorica BiH u Beogradu kaže da se osoblje zaposleno u Ambasadi i Konzulatu osjeća nesigurno.
    “Mi se zaključavamo kada smo na poslu. Skoro da je nemoguće raditi bez stalne policijske zaštite”, kazala nam je ambasadorica Smajić.
    Ambasada BiH je poslala nekoliko dopisa vlastima Republike Srbije, ali se, suštinski, ništa nije promijenilo. Zvaničnici Ministarstva vanjskih poslova Republike Srbije su saopćili bh. diplomatama da policija nije u njihovoj nadležnosti.
    Podsjećamo, ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić 9. januara ove godine prisustvovao je obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske. Osim ministra Dačića, obilježavanju dana RS je prisustvovalo nekoliko visokih  zvaničnika Srbije, među kojima su predsjednik Narodne skupštine Republike Srbije Vladimir Orlić, narodni poslanik Milimir Vujadinović, ministrica zdravlja Danica Grujičić, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković …. Paradi u Istočnom Sarajevu i svečanostima u Banja Luci povodom dana RS kojeg je Ustavni sud Bih proglasio neustavnim, prisustvovao je i Danilo Vučić, sin predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
    Nakon što su objavljeni podaci o prisustvu Danila Vučića obilježavanju neustavnog dana RS, zvaničnici Srbije su pokrenuli kampanju protiv medija u BiH, ali i institucija u BiH. Srbijanske vlasti, kako saznajemo, namjeravaju uručiti protestnu notu ambasadorici BiH u Beogradu zbog objave dokumenata koji se odnose na Danila Vučića.

    Vrh SDP-a o kandidatu za člana Predsjedništva BiH: Denis Bećirović neće, Denisa Zvizdića ne žele

    Piše:
    Redakcija
    -

    Potpredsjednik SDP-a BiH Denis Bećirović obavijestio je u četvrtak rukovodstvo te stranke da ne želi biti kandidat za člana Predsjedništva BiH, saznaje Istraga. Istovremeno, predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić izvijestio je stranačko Predsjedništvo da za njega nije prihvatljivo da SDP podrži donedavnog potpredsjednika SDA Denisa Zvizdića u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BIH.

    “Formalna odluka još nije donesena, ali to je generalni stav rukovodstva SDP-a”, kazao je sagovornik Istrage iz vrha Socijaldemokratske partije BiH.

    U petak ujutro, dan nakon sjednice Predsjedništva SDP-a, kontaktirali smo Denisa Bećirovića. Potvrdio nam je da je u četvrtak obavijestio rukovodstvo svoje stranke da ne želi biti kandidat za člana Predsjedništva BiH.

    “Tačno je to. I to je sve što vam mogu reći”, kazao nam je Bećirović.

    Be obzira na to, čelnici SDP-a insistiraju da ta stranka ima svog kandidata za člana Predsjedništva BiH.

    “Spremni smo kao Trojka (SDP, NiP i Naša stranka) da pozovemo i druge da imamo zajedničkog kandidata, ali pod nekim uvjetima. Spremni smo podržati i nekog nestranačkog kandidata, ali kao najjača opoziciona stranka mi imamo pravo prvog izbora”, kazao medijima u četvrtak predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

    Pola sata kasnije, stranačkim je kolegama rekao skoro identičnu rečenicu, uz opasku da on nije za opciju da taj nezavisni kandidat bude Denis Zvizdić, doskorašnji potpredsjednik Stranke demokratske akcije koji je sada “nezavisni” zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    To bi moglo izazvati negodovanja Elmedina Konakovića, lidera Naroda i pravde koji, zajedno sa Aljošom Čamparom, nastoji Denisa Zvizdića promovisati u opozicijskog kandidata za člana Predsjedništva BiH. Konaković, istina, ima određeni i otpor unutar NiP-a kada je u pitanju kandidatura Denisa Zvizdića.

    Prema informacijama Istrage, Denis Zvizdić je proteklih dana obilazio određene zapadne ambasade tražeći podršku za kandidaturu. Čak je diplomatama kazao da je on, ukoliko ne bude zajednički kandidat opozicije za člana Predsjedništva, spreman osnovati svoju političku partiju koja bi ga predložila za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

    Nepotpuni rezultati CIK-a: Probosanske stranke u Mostaru imaju potrebnih 18 vijećnika za izbor gradonačelnika

    Piše:
    Redakcija
    -

    Prema trenutnim, ali nepotpunim rezultatima CIK-a, Koalicija za Mostar i BH Blok osvojili su najmanje osamnaest gradskih vijećnika koliko je potrebno za siguran izbor gradonačelnika bez HDZ-a BiH. Koaliciji okupljenoj oko SDA pripast će najmanje 12 mandata, dok BH Blok Naše stranke i SDP-a osvaja šest gradskih vijećnika. Ključni mandati, prema nepotpunim rezultatima, mogli bi biti osvojeni u gradskim područjima Jugozapad, Zapad i Jug. Od ukupno sedam vijećničkih mjesta sa područja Jugozapad, BH blok će osvojiti jedan mandat. HDZ će dobiti četiri mandata, a Hrvatska republikanska stranka jedan.

    Na gradskom području Zapad, BH blok je, za sada, uspio osvojiti jedan mandat od ukupno četiri koliko daje ta izborna jedinica. Za samo tri glasa BH blok je uspio “preskočiti” treći HDZ-ov mandat. Tako bi, za sada, iz tog područja u Gradsko vijeće Mostara trebala ući dva vijećnika HDZ-a BiH, jedan HRS-a i jedan BH Bloka. To znači da bi BH blok na zapadnoj obali Neretve osvojio dva vijećnička mandata.

    Izborna jedinica Jug daje dva gradska vijećnika. Trenutno, HDZ BiH ovaja jedan mandat, dok bi drugi, ukoluko ne bude promjena, trebao pripasti Koaliciji za Mostar. Time bi probosanske stranke osvojile treći mandat.

    Kada su u pitanju rezultati sa gradske liste koja daje ukupno trinaest mandata, stanje je, prema rezultatima CIK-a (nije uračunato preko 3000 glasova putem pošte) ovakvo : Koaliciji okupljenoj oko HDZ-a pripada pet mandata, Koaliciji za Mostar četiri, BH Bloku dva, Hrvattskoj republikanskoj stranci jedan i Koaliciji Ostajte ovdje – jedan. Probosanske stranke su, tako, prema nepotpunim rezultatima osvojile šest mandata sa gradske liste i na taj bi način dosegle ukupno devet gradskih vijećnika.

    Izborna jedinica Stari grad daje ukupno pet vijećnika. Trenutno, tri mandata pripadaju Koaliciji za Mostar, a BH Bloku pripadaju dva vijećnika. S tih pet vijećnika, probosanske snage bi osvojile ukupno četrnaest vijećnika.

    Gradska područja Sjever i Jugoistok daju po dva vijećnika. Koalicija za Mostar je u te dvije izborne jedinice osvojila sva četiri gradska vijećnika, što znači da probosanske snage, prema trenutnim, ali nepotpunim rezultatima CIK-a osvajaju najmanje osamnaest mandata u Gradskom vijeću Mostara. To bi bilo dovoljno da se  gradonačelnik Mostara izabere bez glasova HDZ-a BiH.

    Christian Schmidt posegnuo za bonskim ovlastima: OHR suspendira Zakon o imovini RS

    Piše:
    Redakcija
    -

    Visoki predstavnik Christian Schmidt upotrijebit će bonske ovlasti, saznaje Istraga. Schmidt će do kraja dana suspendirati Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS. Odluka bi trebala biti saopćena na konferenciji za novinare koja je zakazana u OHR-u za 18 sati i 30 minuta.

    Prema informacijama Istrage, Schmidt će privremeno suspendirati   Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS, sve dok Ustavni sud BiH ne donese odluku o ovom zakonu.

    Podsjećamo, predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović objavila je Ukaz o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

    “Proglašavam Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, koji je Narodna skupština RS usvojila na Dvadesetoj redovnoj sjednici, održanoj 10. februara 2022. godine”, piše u Ukazu Željke Cvijanović, objavljenom Službenom glasniku.

    Osim Zakona o imovini, očekuje se da Schmidt poništi i Zakon o lijekovima RS, koji bi trebao stupiti na snagu krajem juna i kojim su vlasti RS otele nadležnosti državnoj Agenciji za lijekove. No, Istraga još uvijek nije dobila službenu potvrdi da će i ovaj zakon biti poništen.

    1...282930...40Stranica 29 of 40

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj