Članovi Centralne izborne komisije BiH, navjerovatnije, neće biti dio interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH, saznaje Istraga.ba.
Ovo je stav lidera SNSD-a i HDZ-a BiH, Milorada Dodika i Dragana Čovića, kojem se ne protivi šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.
“Predastavnici Delegacije EU ne insistiraju na tome da Dodik i Čović promijene svoj stav”, kazao nam je izvor iz diplomatskih krugova.
Podsjećamo, međunarodna zajednica predvođena OSCE-om zatražila je od Parlamentarne skupštine BiH formiranje Interresorne radne grupe koja bi se bavila izmjenama Izbornog zakona, vodeći računa, prevashodno, o presudama Mađunarodnog suda za ljudska prava iz Strazbura i Ustavnog suda BiH. Predloženo je da u tu Radnu grupu budu imenovani predstavnici Vijeća ministara BiH, Doma naroda BiH, Predstavničkog doma PS BiH i Centralne izborne komisije. Dom naroda BiH za sada je kandidirao Sredoja Novića, Barišu Čolaka, i Muniba Jusufovića. Mada prijedlog još nije formalizovan, u ime Predstavničkog doma u Radnoj grupi bi trebali biti Alma Čolo, Snježana Novaković-Bursać i Borjana Krišto. Vijeće ministara BiH nije predložilo svoje članove. No, članovima CIK-a kadrovi SNSD-a i HDZ-a ne dopuštaju da budu dio Interresorne grupe.
“Ambasador Sattler u tome ne vidi problem, jer je njegov prioritet da se postigne bilo kakav napredak”, tvrdi naš sagovornih iz međunarodne zajednice.
Slična radna grupa postojala je i prije nekoliko godina i tada nije bilo prepreka da Centralna izborna komisija ima svoje predstavnike. No, tada je CIK bio pod kontrolom HDZ-a i SNSD-a, odnosno političkih partija koje čine parlamentarnu većinu. Novi saziv CIK-a, međutim, ne kontrolišu HDZ i SNSD, a Borjana Krišto nastoji, preko Suda BiH, osporiti izbor aktualnih članova Centralne izborne komisije.
Prema poslovniku ranijeg saziva Interresorne radne grupe, sve odluke bi se morale donositi tako što bi najmanje dva člana iz reda svih konstitutivnih naroda glasali za odluku. To znači da bi postojao mehanizam etničke blokade donošenja bilo kakve odluke.
Ne može se potvrditi lagalitet i legitimitet dvije agentice koje su Evropskom sudu za ljudska prava uputile zahtjev za preispitivanje presude u slučaju Slaven Kovačević.
Ovo je, ukratko, stav Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH u vezi sa trenutnim statusom Monike Mijić i Harise Bavčić te ranijim statusom Jelene Cvijetić koja je bila potpisnik Zahtjeva za preispitivanje presude Kovačević.
“O svim naprijed navedenim okolnostima koje se tiču same presude Kovačević, zaprimanje pismena od Evropskog suda i slično, agenti nikad nisu obavijestili Ministarstvo kao resorno nadležno. S tim u vezi, ovim se potvrđuje da Vijeće ministara BiH nije razmatralo legalnost i legitimitet statusa vršilaca dužnosti za zastupanje te, stoga, Ministarstvo kao resorno nadležno ne može potvrditi legalnost i legitimitet trenutna dva agenta koja rade u Uredu agenta BiH”, navedeno je u aktu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
stav Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice
Ministarstvo dalje navodi da agentice nikada nisu zvanično dostavile odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Kovačević ni Vijeću ministara BiH niti Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice.
“Prema saznanjima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH v.d. agentice su pripremile informaciju o postupku pred Evropskim sudom za ljudska prava u presudi Kovačević protiv BiH, ali, iz samo agentima poznatih razloga, ista nije dostavljena na upoznavanje i razmatranje Vijeću ministara ni resornom Ministarstvu”, navedeno je u dokumentu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.
Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu zatražio je krajem oktobra od vlasti u BiH da se izjasne o tome da li agentice koje su zatražile preispitivanje presude u slučaju Slaven Kovačević imaju aktivnu legitimaciju za zastupanje BiH. Izjašnjenje o mandatu Monike Mijić i Jelene Cvijetić Sud iz Strazbura je zatražio nakon što je sam aplikant Slaven Kovačević u svom dopisu Sudu konstatirao da agentice nisu u mandatu, jer im je dva puta produžavan vd. mandat koji maksimalno može trajati tri mjeseca.
Ova dopis iz Strazbura agentice nisu dostavile resornom Ministarstvu za ljudska prava koje je, potom, predložilo da se Vijeće ministara BiH izjasni o svemu. Međutim, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto nije dopustila da se na posljednjoj oktobarskoj sjednici ta tačka uvrsti u dnevni red. Krišto je kazala da će ona, u ime BiH, odgovoriti Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu u skladu sa zadatim rokom (1.11.).
Zahtjev za preispitivanje (žalba) potpisale su dvije bh. agentice – Monika Mijić i Jelena Cvijetić. “Žalba” je upućena 19. septembra, odnosno posljednjeg radnog dana Jelene Cvijetić na poziciji agentice BiH pred Sudom u. Strazburu. Dvanaest dana prije nego što je uputila žalbu, aktualni saziv Vijeća ministara BiH je Jelenu Cvijetić imenovao za pravobraniteljicu Bosne i Hercegovine.
Ovo je prvi put da Bosna i Hercegovina traži preispitivanje bilo koje odluke Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na izborno zakonodavstvo – odnosno ustavni uređenje.
Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava je presudio da je Slavenu Kovačeviču, kao biraču i građaninu Sarajeva, uskraćeno pravo da glasa za kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Sud je konstatovao da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva BIH. Time je, faktički, Sud utvrdio da je, pored etničke diskriminacije, na u bih na snazi i teritorijalna diskriminacija. Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Nezadovoljne ovim odlukama, bh. agentice Monija Mijić (HDZ) i Jelena Cvijetić (SNSD) uputile su zahtjev za preispitivanje. Agentica Harisa Bavčić nije potpisala ovu žalbu, iako je, kako saznajemo, podržala kolegice prilikom sačinjavanja zahtjeva za preispitivanje.
Nakon što je u januaru prošle godine Rusko ministarstvo vanjskih poslova optužilo “Slobodnu Bosnu” i druge bh. mediji za “cinične manipulacije i nepoštene igre u medijskom prostoru” zbog našeg izvještavanja o aferi “Ikona” koja je u to vrijeme potresala bh. političku scenu i u čijem centru su bili ruski ministar Sergej Lavrov i Milorad Dodik, sličan slučaj ponovo se dogodio.
Ovoga puta je rusko ministarstvo u ponedjeljak 29. augusta objavilo novi izvještaj u kojem je optužilo “Slobodnu Bosnu” i sarajevski portal “Klix” za raspirivanje antiruske histerije.
“Zapadni centri utjecaja, uz pomoć kontroliranih medija, raspiruju antirusku histeriju u Bosni i Hercegovini (BiH), iskrivljujući bit zbivanja u Ukrajini i Rusiji” , navodi se u izvještaju ruskog ministarstva objavljenog na službenoj stranici, kao i na ruskoj društvenoj mreži VK ( VKontakte ).
U izvještaju ruskog ministarstva kao primjer “antiruske histerije” naveden je tekst “Slobodne Bosne” prenijet sa britanskog “Economista” u kojem se analiziraju ekonomske prilike u Rusiji te se iznose informacije o lažiranju službene fiskalne statistike kojom se služi ruska vlast kako bi se obmanula javnost o ekonomskom padu koji Rusija doživljava uslijed sankcije.
Rusko ministarstvo dalje navodi da se ovakvim tekstovima “nastoji skrenuti pozornost čitaoca od ozbiljnih ekonomskih problema u BiH”.
Dalje se u “analizi” ruskog ministarstva vanjskih poslova navodi kako “brojni bošnjački mediji špekuliraju o ubistvu D.A. Dugine (kćerke Putinovog ideologa Aleksandra Dugina, op. SB)”, a bh. novinare se optužuje da se “izgubivši posljednje ostatke elementarnog obrazovanja i moralnih načela (…) ne ustručavaju citirati izjave da je djevojka ‘zaslužila smrt'”.
Rusko ministarstvo ne navodi konkretan primjer teksta u kojem se nalazi sporni citat, ali se na kraju analize ponovo obračunava sa pisanjem “Slobodne Bosne” u kojem smo naveli mišljenje britanskog analitičara Marka Galeottija koji smatra da napad na Darju Duginu govori o rastućoj nestabilnosti unutar same Rusije i izražava sumnju u informacije da ukrajinske vlasti stoje iza napada što je službena verzija ruskih vlasti.
Kada je u pitanju portal klix.ba, Rusi problematiziraju njihove izvještaje o agresiji na Ukrajinu.
Zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić sakrio je tri zahtjeva lokalnih zajednica koje su od Oružanih snaga tražile angažman helikoptera za gašenje požara. U pitanju su zahtjevi iz općina Široki Brijeg, Stolac i Tomislavgrad koji su 2., 7. i 8. avgusta dostavljene najprije Ministarstvu sigurnosti BiH. Sukladno proceduri ovi zahtjevi su, potom, proslijeđeni Ministarstvu odbrane BiH koje je trebalo svu dokumentaciju proslijediti Predsjedništvu BiH na konačno odlučivanje o angažmanu helikoptera Oružanih snaga BiH.
“Nama ti zahtjevi nisu došli”, potvrdili su za Istragu u Kabinetu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića.
Istraga je u posjedu dokumentacije Ministarstva sigurnosti koja dokazuje da su zahtjevi proslijeđeni Ministarstvu odbrane na dalje postupanje.
zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić
“U skladu sa Sporazumom o saradnji između Ministarstva odbrane BiH i Ministarstva bezbjednosti BiH u oblasti reagovanja na prirodne ili druge nesreće, Pravilnikom o pružanju vojne pomoći civilnim organima u reagovanju na prirodne i druge katastrofe i nesreće, a prema Standardnim operativnim procedurama Oružanih snaga BiH na pružanju pomoći civilnim organima u reagovanju na prirodne ili druge nesreće, u prilogu vam dostavljamo zahtjev za angažovanje helikoptera Oružanih snaga BiH za gašenje požara na području Crnač – Široki Brijeg“, navedeno je u Zahtjevu Ministarstva sigurnosti BiH upućenom Ministarstvu odbrane BiH 2. avgusta 2021. godine.
Identične Zahtjeve ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić proslijedio je 7. i 8. avgusta, a oni su se odnosili na požare na području općina Stolac i Tomislavgrad.
U Ministarstvu odbrane BiH potvrdili su nam da su zaprimili ove zahtjeve i da je sve dostavljeno zamjeniku ministra odbrane Mirku Okoliću koji je dokumentaciju trebao proslijediti Predsjedništvu BiH – koje daje konačnu saglasnost na angažman helikoptera. Zahtjevi, međutim, nikada nisu stigli u Predsjedništvo BiH, što su nam potvrdili i u Kabinetu predsjedavajućeg Komšića.
Prema pisanju Večernjeg lista od 3. avgusta ove godine, zbog požara u mjestu Gornji Crnač pored Širokog Brijega, zatražena je pomoć helikoptera Oružanih snaga.
“Izgorjela je velika površina šume, voćnjaka, a vatrena stihija prijetila je obiteljskim kućama koje su gasitelji uspjeli obraniti”, objavljeno je tada.
Kada je u pitanju požar na području Stoca, on je od utorka ponovo aktivan. Požar se, kako su potvrdili iz Operativnog centra civilne zaštite i vatrogastva Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) kreće prema naseljenim mjestima Boljuni, Podkula, Zaušje, Stupišta i Podosoje. Zbog tih je požara 7. avgusta zatražen angažman helikoptera Oružanih snaga. Ministarstvo sigurnosti je dostavilo dokumente Ministarstvu odbrane, ali oni su završili u ladici zamjenika ministra odbrane Mirka Okolića (SNSD)
Početkom ove sedmice situacija s požarom u Tomislavgradu ponovo je postala teška.
“Stanje se opet zakompliciralo kada je vjetar danas naglo promijenio smjer i aktivirao pojedine dijelove požarišta prema više naselja”, rekao je načelnik Tomislavgrada Ivan Buntić u izjavi koju je 9. avgusta prenio HRT.
Pema njegovim riječima “teško je stanje u selima Gornjem Brišniku, Zidinama, Čobanovićima, Koritima, Drmića stajama, Grabovici”. No, umjesto helikoptera Oružanih snaga angažiran je kanader iz susjedne Republike Hrvatske.
Ministarstvo vanjskih poslova Izraela u srijedu je ukorilo svog ambasadora u Albaniji, koji je odgovoran i za Bosnu i Hercegovinu, zbog njegove intervencije u unutrašnja pitanja te balkanske zemlje, objavio je izraelski Haaretz.
Opomena je uslijedila dvije sedmice nakon što se pojavio memorandum koji je procurio u kojem ambasador podržava kontroverzni plan izborne reforme kojem se protivi lokalna vlada i podržavaju nacionalističke stranke. Premijer Yair Lapid, koji je i ministar vanjskih poslova, naredio je da se ambasador Noah Gal Gendler ukori nakon objavljivanja uvodnika Haaretz-a u kojem se njegovi postupci nazivaju “novim najnižim nivoom za izraelsku diplomatiju”.
“Po nalogu premijera i ministra vanjskih poslova Yaira Lapida, generalni direktor Ministarstva vanjskih poslova Alon Ushpiz ukorio je izraelskog ambasadora u Albaniji i Bosni i Hercegovini zbog ponašanja u slučaju o kojem se danas govori u uvodniku Haaretz-a”, navodi se u saopštenju ministarstva.
Memorandum ambasade u središtu kontroverze izdat je kao odgovor na izborni plan koji je promovirao Ured visokog predstavnika, institucija koju podržava EU, stvorena nakon balkanskih ratova 1990-ih za održavanje mira u regionu. Kritičari kažu da bi predložena promjena izbornog sistema smanjila politički utjecaj Jevreja, Roma i drugih manjina u zemlji.
Ranije ovog mjeseca, bosanska ministrica vanjskih poslova Bisera Turković izjavila je za Haaretz da je “teško shvatiti kako bi zvanična politika Države Izrael mogla biti da pozdravi diskriminaciju Jevreja zbog nemogućnosti obnašanja dužnosti u Bosni i Hercegovini” s obzirom na to da je “Predloženo izborno zakonodavstvo učvrstilo bi trenutni diskriminatorni sistem prema manjinama u Bosni.” Smrt i drugi prognanici: prazni prostori koje su bosanski Muslimani ostavili za sobom ‘Nema poricanja genocida’: žestok razgovor lidera bosanskih Srba s Haaretzom Izraelski istoričar će ‘ispraviti’ izvještaj o Bosni nakon što je optužen za negiranje genocida Njene osjećaje ponovio je i Jakob Finci, predsjednik bosanske jevrejske zajednice, koji je izjavio da je “začuđen” očiglednom pozicijom Izraela. “Ovo je prvi put da Izrael zauzima stav u unutrašnjim bosanskohercegovačkim poslovima, ne pomažući Jevrejskoj zajednici, niti na zahtjev Jevrejske zajednice, već jednoj političkoj stranci u zemlji”, rekao je Finci za Haaretz. Na pitanje o protivljenju jevrejske zajednice tom prijedlogu – koji bi odmjerio lokalnu demografiju na izborima, konsolidirajući moć etnonacionalističkih stranaka – izraelsko ministarstvo vanjskih poslova prvo je za Haaretz odgovorilo da je njegova pozicija namijenjena zaštiti lokalnih Židova. Ministarstvo je tada za Haaretz reklo da je u dopisu ambasade izražena “podrška [za] očuvanju prava jevrejske zajednice u zemlji” i da je “poslan nakon lokalne inicijative za promjenu izbornog zakona i straha da će implikacije rasprave oko ove promjene mogle bi naštetiti tim pravima.”, piše Haaretz.
Milorad Dodik uoči polaska na današnje sudsko ročište na Sudu Bosne i Herecgovine, napisao je neobičan, pomirljiv i „širokogrud“ post na društvenoj mreži X u kojem je pozvao političke partnere na hitni sastanak. Iako je tokom jučerašnjeg boravka u Mostaru u prisustvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Dodik beskompromisno najavljivao kraj razgovora i odlučne korake ka osamostaljenju Republike Srpske kroz donošenje seta secesionističkih zakona u Narodnoj Skupštini, današnje njegovo obraćanje napisano je u potpuno drugačijem, gotovo koncilijantnijem tonu.
„Danas ćemo, u još jednom pokušaju da damo šansu evropskom putu Bosne i Hercegovine, u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu organizovati sastanak partnera u vlasti na zajedničkom nivou, gospodina Čovića, srpske strane i bošnjačke strane“, stoji na početku Dodikovog obraćanja.
Predsjednik RS dalje kaže da misli da je „ovo zadnji pokušaj stabilizacije prije nego što bi se to partnerstvo moglo raspasti. Dakle, očekujemo da riješimo probleme u zastoju u radu Doma naroda koji su blokirani od strane Bošnjaka koji su napustili i time blokirali rad Doma naroda“.
Dodik je naveo i niz drugih osjetljivih tema koje namjerava nametnuti na sastanku čije održavanje još niko od „partnera“ nije potvrdio. Pored ostalog tražit će da se riješi „pitanje nelegalnog visokog predstavnika i njegovih odluka, da ih suspendujemo“, kao i da „već sutra na Predstavničkom domu donesemo zakon o izborima koji bi utvrdio sve ono što je normalno za jednu zemlju, a to su tehnički nivoi“.
Milorad Dodik traži od današnjih eventualnih sugovornika „partnera u zajedničkoj vlasti“ i da se „razvlasti Centralna izborna komisija koja je odlukama nelegalnog Šmita previše dobila neki značaj…“
I za niz drugih tema Dodik očekuje da će se razmatrati na sastanku kojeg je danas zakazao. „Ukoliko ne bude dogovora“, upozorio je, „više nisam siguran koliko to patnerstvo ima smisla. Nakon nekoliko dogovora i onoga što su razvalili stranci, prije svega američki ambasador Marfi blokiran je kompletan evropski put.“
On na kraju žali što je „jedan optimizam koji smo imali ustuknuo i ne možemo da se krećemo dok ne riješimo uzroke tog zastoja“.
Dakle, glavni krivci, prema Miloradu Dodiku, „zastoja na evropskom putu“ su visoki predstavnik Christian Schmidt i ambasadora SAD Michael Murphy, dok njegovi populistički tutori Vladimir Putin, Aleksandar Vučić, Aleksandar Lukašenko.., valjda, sve rade da se Bosna i Hercegovina uključi u porodicu evropskih država?!
Podsjetimo, Dodik je za sutra najavio veliki miting srpskog naroda u Banja Luci pod nazivom „Srpska te zove“. Kako je objasnio prije tri dana u razgovoru za Srnu: „Sa ovoga mitinga mi ćemo poručiti da ne možemo da živimo sa muslimanima, odnosno Bošnjacima koji nas uporni kleveću i nameću nam odgovornost tamo gdje ona ne postoji“.
Iako je Dodik pozvao sve političke stranke iz Republike Srpske da se pridruže mitingu “istine”, dobio je odbijenicu svih važnih opozicionih stranaka i njihovih lidera, Srpske demokratske stranke, Partije demokratskog progresa, partija Jelene Trivić, Nebojše Vukanovića. Skepsu prema Dodikovom negiranju genocida u Srebrenici nedavno je iskazao i njegov koalicijski partner iz Socijalističke partije Petar Đokić.
Prije mitinga bit će održana sjednica Narodne Skupštine RS na kojoj bi se, kako je najavio predsjednik Nenad Stevandić, trebalo raspravljati o niz zakona koji, kako je najavljeno, „jačaju nezavisnost Republike Srpske“. Pored ostalih, na dnevnom redu će biti Prijedlog izbornog zakona RS, Zakon o imunitetu, o referendumu, građanskoj inicijativi…
Milorad Dodik je prije nekoliko dana objasnio da će svi potezi o kojima je riječ biti odgovor vlast RS na najavljenu Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici. On se istovremeno nada da će sve ove mjere, potezi i zakoni dobiti podršku na Svesrpskom Saboru najavljenom za 5. maj u Beogradu.
Aleksandar Vučić je boraveći u Mostaru na pitanje o potezima koje najavljuje Milorad Dodik kazao: „On se odlično razmije u interese Srpske, ali, zamolio bih ga da pričeka još dva dana, u nadi da će možda nešto biti preduzeto“.
Na šta je Vučić mislio, ostalo je nepoznato.
No, današnji poziv Milorada Dodika za sastanak upućen „Čoviću i bošnjačkoj strani“ svjedoči da on, koliko god želio ostaviti drugačiji dojam, nije siguiran u radikalne poteze koje namjerava poduzeti i da se pokuašava na neki način izvući, ili kupiti vrijeme, barem onih Vučićčevih „dva dana“.
Pristanu li lider sarajevske Trojke, Elmedin Konaković i Nermin Nikšić pozitivno odgovoriti i otići na današnji navrat-na nos zakazani sastanak u Istočno Sarajevo, preuzimaju na sebe tešku odgovornost za spašavanje odmetnutog Dodika koji se već mjesecima nalazi na stranputici, odnosno u slobodnom padu!
Članovi Centralne izborne komisije BiH neće biti u Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona, odlučio je Kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Umjeto toga, “samo u slučaju potrebe bit će angažirani eksperti iz CIK-a”, potvrđeno je iz Kolegija. Eksperti neće redovno učestvovati u radu niti će imati pravo glasa.
To, zapravo, znači da Kolegij oba doma PSBiH nije ispunio zahtjev Ambasade SAD-a koja je insistirala da Centralna izborna komisija BiH bude uključena u Interresornu radnu grupu za izmjene Izbornog zakona BiH. Protiv uključivanja članova CIK-a u IRG glasali su članovi HDZ-a BiH i SNSD-a.
“Čut će se ovih dana od predstavnika međunarodnih administracija da oni podupiru Povjerenstvo kao legitimno tijelo. No, ja sam svima, bez iznimke, rekao kako je SIP (Središnje izborno povjerenstvo) kao institucija prevažan, ali da ljudi koji sjede tamo ne ispunjavaju ni minimum uvjeta”, kazao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Podjetimo, specijalni predstavnik SAD-a za Zapadni Balkan Matthew Palmer tokom razgovora sa Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom je kazao da CIK treba biti uključen u rad Interresorne grupe. Taj zahtjev je, međutim, ostao neispunjen. Čanovi CIK-a neće biti dio Interresorne radne grupe koju će činiti po tri predstavnika Vijeća ministara BiH, Predstavničkog doma i Doma naroda BIH. Do sada je predloženo šest kandidata. Dom naroda BiH za sada je kandidirao Sredoja Novića, Barišu Čolaka, i Muniba Jusufovića. U ime Predstavničkog doma u Interresornoj radnoj grupi bi trebali biti Alma Čolo, Snježana Novaković-Bursać i Borjana Krišto. Vijeće ministara još nije odredilo svoje kandidate.
U kojem pravcu bi izmjene izbornog zakona trebale ići u u Neumu je najboilje precizirao lider HDZ-a Dragan Čović.
“Nama treba Izborni zakon koji će zajamčiti, kada je u pitanju hrvatska strana, legitiman izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH te legitiman izbor 17 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH”, kazao je Dragan Čović.
Dakle, Čoviću i HDZ-u je prioritet zadržati dvotrećinsku većinu u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH čime bi imali apsolutnu kontrolu prilikom formiranja Vlade FBiH i imenovanja delegata u Domu naroda BiH.
Prema nezvaničnim informacijama Istrage, dio međunarodne zajednice razmatrao je mogućnost da se, zbog izbacivanja CIK-a, i oni povuku iz Interresorne radne grupe o izmjenama izbornog zakona. Međutim, takva odluka najvjerovatnije neće biti donesena. CIK će biti izbačen, a predstavnici međunarodnih institucija će nastaviti da pružaju podršku Interresornoj radnoj grupi.
Ranka Ninković-Papić više nije šefica Kabineta Duške Jurišić, zamjenice ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, saznaje Istraga. Ona je 12. jula dostavila zahtjev za razrješenje, optužujući, pritom, doministricu Jurišić za “nekorektno ponašanje”.
“Razlozi su, prije svega, najblaže rečeno u neprofesionalnom i nekorektnom odnosu zamjenice ministra prema mom radu i meni lično, itd. Ponašanje Duške Jurišić, Vaše zamjenice, prema meni nije izolovan slučaj i može proizvesti mnoge probleme unutar Ministarstva”, obrazložila je svoju ostavku Ranka Ninković-Papić.
Podsjetimo, Ranka Ninković-Papić je za šeficu Kabineta Duške Jurišić imenovana 1. februara ove godine. Ninković-Papić je supruga “nezavisnog analitičara” Žarka Papića koji je godinama bio u prijateljskim odnosima sa bivšom novinarkom i medijskom radnicom Duškom Jurišić, koja je, kao kadar Naše stranke, dobila poziciju zamjenice ministra za ljudska prava i izbjeglice u novom sazivu Vijeća ministara BiH. Nakon što je obznanjeno da je Duška Jurišić za šeficu kabineta imenovala suprugu analitičara Papića, NS-ova doministrica se našla na udaru dijela bh. javnosti. Tako je bivša novinarka ušla u verbalni sukob sa urednikom i voditeljem N1 Televizije Amirom Zukićem u njegovoj emisiji Presing.
“Ja sam zamjenik ministra, imam pravo na dva savjetnika, vozača i sekretaricu”, rekla je Jurišić, a potom ju je Zukić upitao da li je već popunila te pozicije i kako se zovu ljudi koje je dovela.
“Osoba koja je šef kabineta je Ranka Ninković Papić, dugogodišnja direktorica Fonda, aktivistkinja nevladinog sektora, menadžerica, žena koja fantastično govori engleski jezik”, rekla je Jurišić.
Zukić je potom konstatovao da je to supruga akademika Žarka Papića što je Dušku Jurišić naljutilo.
“Nećete valjda i vi ući u tu zamku?”, upitala je Jurišić pa potom rekla:”Amire, ušli ste u vrlo opasnu zonu, preporučujem vam da izađete iz nje”.
Duška Jurišić počela primjenjivati Dodikov zakon u najavi: “Amire, ušli ste u vrlo opasnu zonu. Preporučujem vam da izađete iz nje!” Amir Zukić snisishodljiv: "Duška, nemojte se ljutit', ja Vas pitam". Snishishodljiv: koji je pretjerano ponizan, koji se ulaguje, koji se dodvorava pic.twitter.com/Jx8QM5Yskl
Četiri mjeseca kasnije, aktivistica za ljudska prava Ranka Ninković-Papić je procijenila da je doministrica Duška Jurišić nekorektna i neprofesionalna.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH (PFBiH) razmatrat će na današnjoj sjednici u Sarajevu Prijedlog zakona o preduzetničkoj infrastrukturi i Prijedlog zakona o podsticanju razvoja male privrede u Federaciji BiH.
Pred poslanicima će se po skraćenom postupku naći Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata, saopšteno je iz Parlamenta Federacije BiH.
Na predloženom dnevnom redu je i Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, te Prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja po Sporazumu o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Program integrisanog razvoja koridora Save i Drine primjenom višefaznog programskog pristupa.
Prijedlog izmjena poslovnika Predstavničkog doma FBiH koji je objavljen u medijima, mogao bi izazvati novu krizu i završiti na Ustavnom sudu FBiH, te se očekuje velika rasprava u vezi ove tačke dnevnog reda.
Admir Čavalić, zastupnik SBiH u Predstavničkom domu ranije je za patriju kazao da je problem što u predloženim izmjenama poslovnika neko namjerava retroaktivno popunjavati radna tijela.
“To bi bilo kooptiranje ljudi, čime se ugrožava funkcionisanje Parlamenta. Vjerovatno će sve to završiti na ocjeni ustavnosti”, kaže Čavalić za NAP.
Dodaje da se navedenim izmjenama umanjuje značaj Parlamenta, a povećava značaj vladajuće većine”.
Ukoliko budu usvojene izmjene, Trojka i HDZ će imati otvoren put da imenuju Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković je otvoreno priznao da NiP i Trojka nemaju ništa protiv izbora Marina Vukoje.
Nijedna partija neće imati jedanaest delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH. Prema trenutnom stanju, u kantonalne skupštine je izabran 21 zastupnik ili zastupnica koji se izjašnjavaju kao Srbi. Ostala su upražnjena dva mjesta koji će biti popunjeni po kriterijima koje je nedavno usvojila Centralna izborna komisija BiH. Prema tim kriterijima, dvoje nedostajućih Srbina će biti popunjeno sa šestim Srbinom iz Kantona Sarajevo i petim Srbinom iz Kantona 10.
Najviše izabranih delegata iz reda srpskog naroda će imati SDP BiH. Od ukupno 21 izabranog kantonalnog zastupnika srpske nacionalnosti, SDP-ovih je šest. U pitanju su Slađan Ilić (Tuzlanski kanton), Vesna Saradžić (HNK), Mladen Lonić (USK), Jelena Pekić i Igor Stojanović (KS) i Ljubinka Atanasijević (SBK). S obzirom na Kriterije CIK-a, SDP BiH će, vjerovatno, dobiti još jednog delegata iz Sarajeva koji neće ulaziti u Skupštinu KS već će direktno biti delegiran u Dom naroda. U pitanju je Kristina Petrović koja je osvojila 1715 preferencija, ali nije ušla u Skupštinu KS. S obzirom na kriterije CIK-a, ona će direktno u Dom naroda FBiH.
Demokratska fronta ima troje kantonalnih zastupnika koji se izjašnjavaju kao Srbi. U pitanju su Goran Bulajić iz ZDK, Žarko Vujović iz TK, te Vedrana Vujović iz Kantona Sarajevo.
I HDZ BiH ima troje izabranih kantonalnih zastupnika koji se izjašnjavaju kao Srbi, što otvara sumnju da je stranka Dragana Čovića još u julu znala kakve će izmjene Izbornog zakona u oktobru nametnuti OHR. Delegati HDZ-a BiH u Klubu Srba će biti Zora Dujmović (HNK), Miroslav Mitrović iz Zapadnohercegovačkog kantona, te Svetlana Kamenjaš iz Posavskog kantona.
SDA će u domu naroda imati dvoje srpskih delegata. U Kantonu Sarajevo je za kantonalnu zastupnicu sa liste SDA izabrana Smilja Viteškić, dok je u HNK sa SDA-ove liste izabrana Dragica Šuša.
SNSD će u Domu naroda FBiH imati dvojicu delegata iz Kluba Srba. U pitanju su zastupnici izabrani u Skupštinu Kantona 10 Livno – Goran Broćeta i Nikola Materić. Ako se primijene kriteriji CIK-a, SNSD bi mogao dobiti još jednog delegata u Domu naroda FBiH. U pitanju je Milorad Ivetić. On je bio kantidat SNSD-a u Livnu. Unatoč tome što je osvojio 539 glasova, Ivetić nije ušao u Skupštinu Kantona 10. No, on je najbolje rangirani Srbin iz Kantona 10 od svoih kandidata koji nisu ušli u Skupštinu, pa će, zato, vjerovatno, biti delegiran odmah u Dom naroda FBiH.
Iz Kantona 10 bi u Dom naroda trebala ući još i Dragan Damjanović (Srpsko jedinstvo), te Duško Radun sa liste Srpska sloga. Oboje su izabrani zastupnici u Skupštinu Kantona 10.
Iz Bosansko-podrinjskog kantona Goražde u Dom naroda FBiH će ući dvije srpske delegatkinje. U pitanju su Daliborka Milović (Liberalna stranka) i Branka Cvijetić iz Novog početka. I Milovićeva i Cvijetićeva su izabrane za zastupnice u Skupštini BPK Goražde.
Naša stranka ima samo jednog srpskog delegata. U pitanju je Milomirka Melank koja je izabrana za zastupnicu u Skupštinu Kantona Sarajevo.
Ukoliko zbrojimo sve delegate, SDP BiH i Naša stranka će imati osam delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH. To znači da u prvom krugu stranke okupljene oko takozvane Trojke, neće u prvom krugu imati dovoljno ruku za izbor (pot)predsjednika iz reda srpskog naroda.
SNSD i HDZ u zbiru imaju šest delegata i fali im jedna ruka da I oni u drugom krugu predlože (pot)predsjednika FBiH.
Ako zbrojima glasove SDA, DF-a i dvoje Srba iz Goražda, također dolazimo do broja sedam. To bi značilo da i ove stranke mogu u drugom krugu predložiti (pot)predsjednika FBiH.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
