Facebook Twitter Youtube
    7 dana popularni

    Politika

    Objavljujemo nacrt Rezolucije Bundestaga: Cilj Dodika i Čovića je uništavanje BiH, Srbija i Hrvatska podržavaju secesioniste, “legitimno predstavljanje” mora biti odbačeno

    Piše:
    Redakcija
    -

    Načelo legitimnog predstavljanja mora biti odbačeno, piše u nacrtu rezolucije koju za sjednicu Bundestaga pripremaju vladajuće partije u Njemačkoj okupljene oko SPD-a. Osim toga, Saveznoj Vladi Njemačke se, prema nacrtu ovog dokumenta, predlaže da pozove čelnike Srbije i Hrvatske da se distanciraju od etničko-separatističkih snaga u Bosni i Hercegovini. Istraga.ba je uspjela doći u posjed ovog dokumenta koji se odnosi na Bosnu i Hercegovini i koji bii trebao biti usaglašavan tokom naredne sedmice. Nacrt rezolucije možete pročitati na ovom linku, a u nastavku donosimo najbitnije detalje.

    “Donošenje ustava utemeljenog na demokratskim načelima, u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u okviru uključivog procesa koji uključuje civilno društvo i oporbu, ključno je za daljnje približavanje zemlje EU. Neophodne promjene Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine moraju imati za cilj prevladavanje etničkih podjela u zemlji. Relevantne presude Europskog suda za ljudska prava (prije svega u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pudarić, Šlaku i Pilav) moraju se provesti u cijelosti i sadržajno. Bundestag s velikom zabrinutošću vidi kako se povećava negativan utjecaj susjednih država na moguću reformu izbornog zakona. Treba odbaciti takozvano “načelo legitimnog zastupanja”.Po mišljenju Bundestaga, to koči ravnopravno sudjelovanje svih građana u političkom procesu i nije u skladu s vrijednostima i standardima EU, dodatno bi produbilo podjelu Bosne i Hercegovine i implementaciju relevantnih presuda Europskog suda za ljudska prava. Stvaranje čak i trećeg entiteta, pored postojeće federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, ugrozilo bi teritorijalni integritet zemlje i bilo bi u suprotnosti s ciljem pluralističkog civilnog društva”, navedeno je u internom dokumentu koji će biti osnov za rezoluciju Bundestaga o Bosni i Hercegovini.

    Bundestag: odbaciti “legitimno predstavljanje”

    U dokumentu se dalje navodi da važno spriječiti da se jednostavnom izmjenom izbornog zakona bez promjene ustava samo prikrije postojanost etničke podjele, te ističe da “predstojeći izbori ove jeseni zahtijevaju najveću međunarodnu pozornost i potporu”.

    “Opstrukcija, bojkot ili manipulacija izbora od strane ovih političkih snaga imalo bi ozbiljne posljedice”, navedeno je u nacrtu.

    Kako bi održali povoljno okruženje za korupciju i klijentelizam, piše dalje u dokumentu, pojedini politički čelnici sve se više oslanjaju na separatizam, mržnju i govor mržnje.

    “Konkretno, političke akcije  nacionalističkih političara poput Milorada Dodika, trenutno člana Predsjedništva BiH, i Dragana Čovića, predsjednika stranke HDZ BiH, imaju za cilj uništiti Bosnu i Hercegovinu kao državu i dom raznolikog stanovništva. Ova politika je prijetnja miru u jugoistočnoj Europi; to je neprihvatljivo i zahtijeva odlučan, čvrst otpor Evropske unije, njezinih država članica i međunarodne zajednice”, pišu predlagači dokumenta koji bi 16. i 17. maja trebao biti razmatran na Odboru zastupničkih skupina vladajućih partija.

    Predlagači podsjećaju da je u decembru prošle godine Republika Srpska započela aktivnosti koje vode ka povlačenju iz vojske na poreznog sistema na nivou BiH, te da od ljeta 2021. godine predstavnici RS bojkotuju državne institucije. U Banjoj Luci su, piše dalje, u više navrata održane protuustavne, paravojne parade u prisustvu visokih predstavnika Srbije i Rusije.  

    “Secesionistička retorika Vlade Republike Srpske i stalni napadi na državne institucije i dalje potkopavaju Daytonski mirovni sporazum. Daljnje potkopavanje Daytonskog mirovnog sporazuma i evropskog pravnog poretka, posebno Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu 2016., nosi značajne rizike vanjske i sigurnosne politike za EU”, navode predlagači.

    Negiranje genocida također je jedna od tema obrađenih u ovom dokumentu.

    “Rat u Bosni” i genocid u Srebrenici predstavljaju neuspjeh međunarodne zajednice da se odlučno suprotstavi ovoj politici. Poslijeratni poredak u Bosni i Hercegovini temeljio se na ideji da svi ljudi mogu živjeti zajedno u zajedničkoj državi i da postoji trajni mir. Mirovni sporazum, Ured visokog predstavnika, međunarodne mirovne snage i izgledi za članstvo u Europskoj uniji dali su značajan doprinos tome da u Bosni i Hercegovini nije bilo ozbiljne eskalacije nasilja od 1995. godine. S druge strane, Daytonski sporazum ostavio je zemlju bez funkcionalnih državnih struktura i sačuvao etničke podjele koje su se produbile kao posljedica rata umjesto da ih prevlada. Rezultat je ustav koji je djelomično nedemokratski, potiče klijentelizam i diskriminira mnoge građane Bosne i Hercegovine”, piše u dokumentu.

    Članovi srpskog političkog vrha, navedeno je u dokumentu, ne samo da pokazuju nedostatak distance prema narodno-nacionalističkoj ideji “velike Srbije”, nego i svojim izjavama potpiruju takve ideje.

    “Ne smije se potcijeniti ni snažna podrška ruskih vlasti, sa Putinom na čelu, snagama podjela u regiji. Rusija ima neskriveni interes destabilizirati regiju zapadnog Balkana, a time i Evropsku uniju. Kao suverena država, Bosna i Hercegovina ima pravo na slobodan izbor saveza. U tom kontekstu Bundestag pozitivno bilježi volju zemlje za približavanjem NATO-u, što je između ostalog izraženo prihvaćanjem Akcijskog plana za članstvo 2019. godine”, navedeno je u nacrtu rezolucije.

    Korupcija je, također, označena kao jedan od bitnijih problema u BiH. Stoga Bundestag namjerava pozvati Saveznu vladu da prati SAD i Veliku Briraniju kada su u pitanju sankcije zvaničnicima u BiH.

    “Njemački Bundestag poziva Saveznu vladu da nastavi snažno zagovarati sankcije u EU-u, u bliskoj koordinaciji sa SAD-om i Ujedinjenim Kraljevstvom, ciljajući na pojedince, institucije i tvrtke koje: narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodnu pravnu osobnost Bosne i Hercegovine; ozbiljno ugrožavaju sigurnost u Bosni i Hercegovini, ili osporavaju Dejtonsko-pariški Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse, uključujući mjere uvedene kao dio njegove provedbe”, piše u dokumentu.

    Bundestag bi, ukoliko ovaj dokument bude usvojen, pozvao njemačku Vladu Njemačke da pozove “čelnike Srbije, također s obzirom na tekući proces pristupanja EU, i Hrvatske da se distanciraju od etničko-separatističkih snaga u Bosni i Hercegovini”. Osim toga, zatraženo je da se pruži potpora snagama EUFOR-a, zatim ojačavanju OHR-a, kao i “aktivno praćenje približavanje Bosne i Hercegovine NATO-u i aktivno ga podržavati u provedbi Akcijskog plana za članstvo”. 

    Kako HDZ opstruira izbore: Bevanda u januaru dao upute CIK-u kako da traže novac, a u martu im napisao da su ga pogrešno razumjeli

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda tvrdi jedno, Ured za zakonodavstvo BiH drugo. Za HDZ-ovog ministra Vjekoslava Bevandu Odluka o odobravanju novca za Opće izbore je nezakonita. Za državni Ured za zakonodavstvo ta ista Odluka je utemeljena u Zakonu o finansiranju institucija BiH. I, da stvar bude gora po ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine, sam Bevanda je pozvao Centralnu izbornu komiziju BiH da mu dstave prijedlog u skladu sa odeedbom na koju se CIK i pozvao.

    Istraga.ba je u posjedu svih dokumenata o kojima, faktički, ovisi održavanje Općih izbora 2022. godine. Prvo je Centralna izborna komisija BiH 11. januara ove godine uputila prijedlog Vijeću ministara BiH da se odobri novac za provedbu Općih izbora. Bevandin odgovor stigao je tri dana kasnije.

    “Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine razmotrilo je Vaš zahtjev te  Vas obavještavamo sljedeće: Odlukom  o  privremenom  financiranje  institucija  Bosne  i Hercegovine  i
    međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za razdoblje siječanj – ožujak 2022, u članku 3.stavak (1) navedeno je :“ Raspored rashoda po proračunskim korisnicima za razdoblje iz članka 1. ove odluke za tekuće rashode vršit će se na temelju proračuna korisnika utvrđenih  u Zakonu  o proračunu  institucija  Bosne  i
    Hercegovine i medunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu u iznosima kojima  se omogućava  obavljanje  aktivnosti  za zakonom  utvrđene nadležnosti  proračunskih  korisnika. Ministarstvo financija  i trezora  Bosne i Hercegovine usuglašava sa proračunskim korisnicima operativne planove potrošnje za razdoblje važenja ove odluke.“ U dostavljenom operativnom/dinamičkom planu rashoda  za razdoblje siječanj-
    ožujak 2022.godine iskazali ste operativni plan kroz opće namjene (tablica 3) i program  posebne  namjene  ,,Opéi  izbori“ (tablica  4, šifra  0706630). Operatvnim/dinamičkim planom za 2020.godinu i Zakonom o proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu Središnjem izbornom povjerenstvu BiH odobrena su sredstva za Proračunski korisnici ne mogu započeti nove ili proširene programe i aktivnosti dok se ne odobre u Zakonu o proračunu”, obrazložio je Bevanda.

    Ali ključni dio njegovog dokumenta od 14. januara tek slijedi.

    “Imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, kao i važeće podzakonske akte koji reguliraju oblast izvršenja proračuna, Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine ne
    može odobriti dostavljeni operativni/dinamički  plan budući da je u istom iskazan novi program posebne namjene pod nazivom ,,Opći izbori“。 Slijedom navedenog, potrebno je da Središnje  izborno  povjerentsvo  BiH  izvrši  izmjene operativnog  plana za razdoblje siječanj-ožujak 2022.godine i iskaže isti kroz opće namjene isključujući program posebne namjene ,,Opći izbori“，budući da navedeni programnije bio odobren Zakonom o  proračunu institucija Bosne i Hercegovine i medunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu. Također napominjemo da je u članku 11. stavak (5) Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine (,,Službeni glasnik BiH“， br. 61/04, 49/09, 42/12 , 87/12 i 32/13): ,, U tijeku trajanja  privremenog  financiranja, Vijeće ministara  može donijeti  posebnu  odluku  o rashodima  koji nisu bili predvideni proračunom iz prethodne godine, s tim da rashodi institucija Bosne i Hercegovine koji uključuju rashode iz stavka (2) ovog članka ne mogu biti veći od zbira prihoda koji u toku trajanja privremenog financiranja budu prikupljeni od neizravnih poreza, vlastitih prihoda  i prenesenih sredstava. Rashodi po ovom  osnovu odobravaju se u skladu sa odredbama članka 17. ovog zakona kojima je propisano korištenje tekuće pričuve“, naveo je Bevanda.

    Ministar finansija i trezora BiH, dakle, u januaru 2022. godine upućuje članove CIK-a da se pozovu na član 11., stav (5) Zakona o finansiraju institucija BiH. Centralna izborna komisija je to i uradila. Ali Vjekoslav Bevanda u martu već kaže da su ga “pogrešno razumjeli”.

    “Cijenimo da Središnje izborno povjerenstvo nije na adekvatan način razumijelo sugestije Ministarstva financija i trezora koje su dane u našim prethodnim aktima u odnosu na pitanje financiranja izbora. Naime, sugerirano je da sredstva iz 2020. godine ne mogu biti stavljena na raspolaganje bez odluke Vijeća ministara BiH, a ne da ne mogu uopće biti stavljena na raspolaganje. Slijedom navedenih činjenica  u točki.2  Mišljenja, Ministarstvo financija  i trezora  Bosne i Hercegovine ne može podržati zahtjev Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine o Prijedlogu odluke o odobravanju raspodjele i korištenju dijela prenesenih sredstava akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina na ime rashoda programa posebne namjene u 2022. godini”, napisao je Bevanda u dopisu CIK-u 24. marta 2022. godine.

    Ali, bez obrizira na to, CIK nastavlja insistirati na novcu za Opće izbore. Novi dopis Vijeću ministara BiH je upuže 8. aprila i u njemu CIK podnosi Prijedlog Odluke оodobravanju raspodjele i koristenju dijela prenesenih sredstava akumuliranog viska prihoda iz prethodnih godina na ime rashoda programa posebne namjene u 2022. godini.

    Iako je i sam pozvao CIK da se pozovu na član 11., stav (5) Zakona o finansiraju institucija BiH, ministar Bevanda je rekao da je ovakav način finansiranja izbora – nezakonit. Ali suprotno stavu ministra Bevande, Ured za zakonodavstvo prijedlog Odluke nije ocijenio nezakonitom. Naprotiv, oni tek upozoravaju na tehničke stvari koje bi bilo nužno ispraviti prije donošenja konačne odluke kojom bi se omogućilo finansiranje izbora.

    Uprkos tome, Vjekoslav Bevanda je glasao protiv odluke. Tako CIK ostaje bez novca, iako je zakonski rok za obezbjeđivanje sredstava ističe u četvrtak, 19. maja. Kompletan materijal o ovom slučaju možete pročitati ukoliko kliknete na ovaj link.

    Ustavni sud BiH presudio: Odluke Narodne skupštine RS o prenosu nadležnosti nisu u skladu sa Ustavom BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ustavni sud BiH ukinuo je pojedine odredbe odluka Narodne skupštine Republike Srpske koje se odnose na prenos nadležnosti.

    “Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, utvrdio da postoji spor u vezi s donošenjem osporenih odredbi Deklaracije i Zaključaka od strane Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju prenesenih nadležnosti sa države Bosne i Hercegovine na entitet Republika Srpska u oblasti pravosuđa, odbrane i sigurnosti, indirektnog oporezivanja i drugih pitanja. Utvrđeno je da pojedine odredbe osporenih akata nisu u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, zbog čega je pojedine odredbe navedenih akata Ustavni sud ukinuo”, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.

    Istovremeno, Ustavni sud BiH je na plenarnoj sjednici odlučio da HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona nije povrijedio bitalni nacionalni interes Bošnjaka.

    “Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavne osnove za proglašenje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-639/22 od 22. aprila 2022. godine štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda, utvrdio da Izjava Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o destruktivnosti po vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini u Prijedlogu citiranog zakona ispunjava uvjete proceduralne ispravnosti iz člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine. Utvrđeno je da Prijedlogom citiranog zakona nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini”, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.

    Objavljujemo nacrt Izvještaja Evropskog parlamenta o napretku BiH: Podrška građanskoj BiH, “koncept konstitutivnosti” samo primljen k znanju

    Piše:
    Redakcija
    -

    Evropski parlament prima k znanju koncept konstitutivnih naroda, ali naglašava da ovaj koncept ni na koji način ne bi trebao dovesti do diskriminacije drugih građana ili implicirati bilo kakva dodatna prava za osobe koje se identificiraju s jednom od ovih skupina u odnosu na druge građane BiH.

    Ovo je citat jednog paragrafa nacrta Izvještaja o napretku Bosne i Hercegovine koji bi 14. juna trebao biti razmatran u Evropskom parlamentu. Cjelokupan dokument možete pročitati ovdje, a njegove najbitnije dijelove čitajte u nastavku.

    U nacrtu izvještaja koji je pripremio Paulo Rangel (EPP), portugalski zastupnik u Evropskom parlamentu zadužen za Bosnu i Hercegovinu, jasno je navedeno da se pruža podrška građanskoj Bosni i Hercegovini.

    Evropski parlament “ponavlja svoju jasnu podršku građanskoj i demokratskoj transformaciji BiH kroz evropske integracije, utemeljenoj na jedinstvu, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti, utemeljenoj na načelima jednakosti i nediskriminacije svih građana BiH, kako je navedeno u ustavu i u skladu s odlukama Evropskog suda za ljudska prava”.

    Podsjećamo, u prvobitnoj, neusaglašenoj verziji Izvještaja, sačinjenog u aprilu ove godine,  termin “konstitutivnost”  bio je promovisan.

    “Evropski parlament ponavlja svoju jasnu podršku demokratskoj transformaciji BiH kroz evropsku integraciju, zasnovanu na suverenitetu i teritorijalnom integritetu, utemeljenoj na principima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda kako je ugrađeno u Ustav”, bilo je navedeno u prvobitnom nacrtu Izvještaja, koji je, u međuvremenu, drastično izmijenjen. 

    Ali vratimo se ovom posljednjem nacrtu koji je usaglašen i o kojem bi se naredne sedmice trebao biti razmatran u Evropskom parlamentu. Paulo Rangel sada samo “prima k znanju” konstitutivnost. Istovremeno, on potencira na pravima svih građana, ističući da konstitutivnim narodima ne bi trebala pripasti veća prava u odnosu na druge građane. Osim ovog dijela, bitnog za buduće izborne reforme, Rangel se bavi i pitanjem NATO integracija BiH.

    “‘(EP) Pozdravlja izjave generalnog sekretara NATO-a od 4. i 24. marta 2022. o potrebi dalje podrške BiH, uključujući očuvanje njenog suvereniteta i jačanje kapaciteta odbrane, te prepoznaje dodatnu vrijednost koju bi donijelo članstvo BiH u NATO-u“, navedeno je u nacrtu Rangelovog izvještaja o napretku BiH. 

    Dalje, Evropski parlament prima k znanju da je “implementacija spoljnopolitičke strategije Bosne i Hercegovine 2018-2023, koja uključuje punopravno članstvo u EU, aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO-u, borbu protiv terorizma, saradnju na regionalnom nivou, te bilateralnu i multilateralnu saradnju , potkopana je čestim divergentnim pozicijama, zbog čega potiče vlasti da ubrzaju njegovu provedbu. 

    Lider SNSD-a Milorad Dodik je u nacrtu izvještaja označen kao najbitniji faktor destabulizacije, pa se, zato, poziva na njegovo sankcionisanje.

    “Evropski parlament poziva EU, njene države članice i međunarodnu zajednicu da slijede primjer Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva i koriste sve raspoložive alate, odnosno ciljane sankcije i suspenziju sredstava protiv destabilizirajućih aktera u zemlji, uključujući i one koji ugrožavaju teritorijalni poredak Bosne i Hercegovine, a posebno Milorada Dodika , i poziva sve države članice EU da osiguraju da takve sankcije mogu biti usvojene od strane Vijeće, navedeno je u izvještaju.

    U tom om pogledu Evropski parmalent “žali zbog izmjene postupka donošenja odluka u kontekstu produženja režima sankcija EU-a za BiH u martu 2022. godine.

    Podsjećamo, na insistiranje Mađarske izmjenjen je način sankcionisanja, pa je, tako, sada potreban pristanak svih članica EU da bi neki zvaničnik u BiH bio sankcioniran.

    Direktor ruske državne svemirske agencije Roskosmos Dmitrij Rogozin: “Nadam se skoroj slobodi Karadžića i Mladića, Srbi u Bosni ostaju vjerni tradiciji našeg prijateljstva”

    Piše:
    Redakcija
    -

    „Dva heroja bratskog srpskog naroda i dva moja prijatelja. Profesor Radovan Karadžić – bivši čelnik Republike Srpske u Bosni i Hercegovini i general Ratko Mladić – legendarni komandant Vojske Republike Srpske. 1994-1996. često smo se sastajali.Reći ću vam o tome detaljno. Iskreno se nadam da će ih biti moguće izvući iz haških tamnica, gdje ih već dugi niz godina pokušavaju osuditi za tuđe zločine, inspirisani Sjedinjenim Državama i njihovim pomagačima. Srbi u Bosni i srpski narod u cjelini ostaju vjerni tradiciji našeg vjekovnog prijateljstva“, poručio je na Twitteru direktor ruske državne svemirske agencije Roskosmos Dmitrij Rogozin.

    „Slobodna Bosna“ podsjeća i na Rogozinove nedavne prijetnje susjednoj Crnoj Gori.

    Naime, Putinov je odani političar Crnoj Gori zaprijetio interkontinentalnim balističkim projektilima jer je zatvorila svoj zračni prostor za avion koji trebao dovesti ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova u Beograd.

    Lavrov se trebao sastati s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali je posjet otkazan nakon zatvaranja zračnog prostora. Rogozin se nakon toga oglasio na Twitteru.

    “Znate za što je dobar ‘Sarmat’? Od kukavičkih Bugara, osvetoljubivih Rumunja i Crnogoraca koji su izdali našu zajedničku povijest neće tražiti suglasnost za let”, poručio je Rogozin.

    “Sarmat” je naziv za rusku interkontinentalnu balističku raketu.

    Inače, Rogozin je ruski političar koji je od 2018. bio generalni direktor Roscosmosa. Prethodno je bio potpredsjednik Vlade Rusije zadužen za odbrambenu industriju od 2011. do 2018., i ambasador Ruske Federacije u NATO-u od 2008. do 2011. godine.

    Britanska ministrica vanjskih poslova pisala Zoranu Tegeltiji: Budućnost BiH je u NATO-u, uvedite sankcije Rusiji

    Piše:
    Redakcija
    -

    Budućnost Bosne i Hercegovine u NATO-u, napisala je britanska ministrica vanjskih poslova poslova Elizabeth Truss u pismu koje je 13. juna uputila predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji.

    “Historija nam govori”, piše ministrica Truss, “da se agresiji moramo suprostaviti akcijom i snagom”.

    “Moja podrška Bosni i Hercegovini, kao i moja podrška Ukrajini, počiva na mom uvjerenju u jednostavno načelo: ljudi imaju pravo da odlučuju o svojoj demokratskoj budućnosti i o svojoj odbrani. Budućnost Bosne i Hercegovine leži na euroatlantskom putu, kao članice NATO-a i sa zemljama poput Velike Britanije”, napisala je britanska šefica diplomatije. 

    Elizabet Trus je ovo pismo pislala kao odgovor na pismo koje joj je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija uputio 20. aprila ove godine. Ona navodi da je, tokom svoje posjete Sarajevu, rekla kako se moraju udvostručiti napori na zaštiti mira u Bosni i Hercegovini.

    “Tragična historija vaše zemlje je podsjetnik na ono što se dešava kada se ne suprotstavimo agresiji. Stvari postaju gore, ne bolje. Genocid u Srebrenici i opsada Sarajeva bili su samo dva zločina koja su me zaprepastila. Rekli smo nikad više, ali evropska sigurnosna struktura je razbijena ruskom ničim izazvanom invazijom na Ukrajinu, što je napad na sam temelj pravila po kojima koegzistiramo: suverenitet, demokratija i Povelja UN”, napisala je Truss.

    Ministrica, dalje, navodi da Velika Britanija blisko sarađuje sa saveznicima i partnerima, uključujući G7, NATO i UN, kako bi uvela paket ekonomskih sankcija bez presedana i kako bi oslabila Putinovu ratnu mašineriju, pružila vojnu podršku Ukrajini i međunarodno izolovala Rusiju.

    “Pobjeda Ukrajine je astrateški imperativ za sve nas i ako Putin pobijedi, to će ohrabriti agresore posvuda”, konstatira Elizabth Truss, pozdravljajući jasnu poruku koju su zemlje Zapadnog Balkana poslale tokom glasanja o rezolucijama u Generalnoj skupštini UN-a koje su se odnisile na Rusiju i naglašavajući i glasanje Bosne i Hercegovine prilikom glasanja o rezoluciji kojom je Rusija izbačena iz Vijeća UN-a za ljudska prava.

    Obraćajući se Zoranu Tegeltiji, britanska ministrica vanjskih poslova posebno je pohvalila rad ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković.

    “Ministrica  vanjskih poslova Turković pokazala je zavidan nivo vodstva u suprotstavljanju agresiji Rusije i ima punu podršku Ujedinjenog Kraljevstva. Pozivam vas da joj se pridružite u ovom poslu. Ujedinjeno Kraljevstvo očekuje da Bosna i Hercegovina ispuni svoje međunarodne obaveze, uključujući pridržavanje Povelje UN-a, uvođenje sankcija Rusiji i nastavak suprotstavljanja eklatantnom kršenju međunarodnog prava od strana Rusije”, napisala je Truss.

    Ruska invazija na Ukrajinu, piše dalje Truss, povećava rizik od nestabilnosti na zapadnom Balkanu. Rusija je,  ističe ona, okreće leđa međunarodnoj strukturi u Bosni i Hercegovini. A to radi kroz agresivnu retoriku.

    “Odlučna sam da spriječim da (Rusija) koristi vašu zemlju kao pozornicu za provokaciju ili skretanje pažnje. Zbog toga je Velika Britanija 11. aprila sankcionisala člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjednicu Republike Srpske Željku Cvijanović. Njihovi pokušaji da potkopaju legitimitet i funkcionalnost države, uključujući potkopavanje teško stečenog mira u posljednjih 26 godina, su neprihvatljivi”, navela je britanska ministrica canjskih poslova.

    Ona u pismu ističe svoju podršku visokom predstavniku Crhistianu Schmidtu, navodeći da mu je rekla da “ima punu podršku Velike Britanije” i prilikom korištenja bonskih ovlasti. Dalje ističe da će Velika Britanija pripremiti i novčanu pomoć Bosni i Hercegovini. 

    “Ujedinjeno Kraljevstvo također povećava sposobnost Bosne i Hercegovine da se bori protiv sigurnosnih prijetnji i zloćudnih utjecaja, a odnosi između naših odbrambenih snaga moraju se i dalje razvijati, uključujući obuku vaših talentiranih mladih kadeta na Kraljevskoj vojnoj akademiji svjetske klase Sandhurst“, navela je Truss, zaključujući da je budućnost BiH u NATO-u,, sa zemljama poput Velike Britanije. 

    Predizborna akcija Milorada Dodika: Popovi i hodže idu na budžet Republike Srpske

    Piše:
    Redakcija
    -

    Od 1. januara naredne godine, svi vjerski službenici primat će plaće iz budžeta Republike Srpske. To uključuje vjerske službenike svih zajednica koje egzistiraju u RS-u.

    “SNSD će uputiti prijedlog Vladi RS da svi vjerski službenici koji imaju službu u Republici Srpskoj, od 1.1.2023. godine primaju zagarantovanu platu s pratećim doprinosima”, objavio je u utorak na svom Twitter nalogu lider te partije Milorad Dodik.

    Dan kasnije, 29. juna ove godine, zvaničnici Vlade RS već su krenuli u akciju. Sekretarijat za vjere koji djeluje pri Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske poslao je svim muftijstvima Islamske zajednice BiH “urgentnu molbu” za dostavu podataka.

    “Na osnovu naloga Vlade RS i na osnovu razgovora sa ministricom finansija gospođom Zorom Vidović, Republički sekretarijat za vjere dobio je zadatak da prikupi broj aktivnih imama u službama u džematima sa sjedištem na prostoru Republike Srpske, broj aktivnih imama u službama u muftijstvima sa sjedištem u RS, broj aktivnih vojnih imama postavljenih po odobrenju nadležnog muftije, brij aktivnih imama pri islamskim bogoslovskim učilištima na području RS”, navedeno je u molbi koju je potpisao Dragan Davidović, vršilac dužnosti direktora Republičkog sekretarijata za vjere.

    U aktu dostavljenom muftijstvima, Davidović ističe da mu nisu potrebni lični podaci imama, već samo imena broj. Vlada RS, naime, priprema nacrt budžeta RS za narednu godinu u koji planira ubacidi stavku – plaće vjerskim službenicima. Najniža plaća u RS-u je 590 KM.

    Milorad Dodik je, kako saznajemo iz SNSD-a, ovu priču pokrenuo kako bi pred predstojeće Opće izbore pridobio podršku vjerskih službenika. Prevasnodni cilj mu je da obezbijedi podršku pravoslavnog sveštenstva, ali bi ovaj prijedlog, stava su u toj partiji, mogao povećati podršku Miloradu Dodiku i među povratničkom populacijom. Naime, glasovi bošnjačkih povratnika mogli bi biti presudni prilikom izbora člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Kandidirajući Vojina Mijatovića, SDP BiH je direktno pomogao kadrove okupljene oko SNSD-a, jer se očekuje da će dio Bošnjaka svoj glas dati njemu, a ne, recimo, kadru opozicije Mirku Šaroviću koji ima mnogo veće šanse od SDP-ovog kandidata. Dodik se, međutim, želi osigurati prijedlogom da sve imame u iz RS-a stavi na budžet.

    Istovremeno, lider SNSD-a u svojstvu člana Predsjedništva BiH protivi se potpisivanje ugovora između Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice. Iako je inicijartiva pokrenuta 2009. godine, kadrovi iz RS-a se protive potpisivanju takvog ugovora.

    Povećanje plaća između realnosti i populizma: Ako do kraja jula ne bude izmijenjen Zakon o plaćama, visokim dužnosnicima više neće moći biti smanjene plaće!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Da bi ministrima, njihovim pomoćnicima, državnim zastupnicima i delegatima plaće ostale na dosadašnjem nivou, Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH mora biti izmijenen najkasnije do kraja jula. Sve poslije toga bit će kasno. Ali, izmjene ovog Zakona, formalnopravno, nisu mogle biti izmijenjene prije nego što je usvojen Budžet institucija BiH i prije nego što je Vijeće mininistara BiH povećalo osnovicu za obračun plaća budžetskim korisnicima.

    “Naknada za lica koja obavljaju funkcije u institucijama Bosne i Hercegovine ne može biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije”, piše u članu IX, stav 2. Ustava Bosne i Hercegovine.

    Šta ovo znači u praksi?

    Ako najvišim državnim funkcionerima, u skladu sa novom osnovicom i važećim Zakonom o plaćama bude obračunata i isplaćena julska plaća, dolazimo u situaciju da već naredna, dakle avgustovska, ne može biti smanjena jer postoji ustavno ograničanje. A Ustav se može mijenjati samo dvotrećinskom većinom u Predstavničkom domu Paralamentarne skupštine BiH. Zbog iste ove ustavne odredbe, izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH nije mogao biti usvojen ranije, jer bi to značilo smanjenje plaće u toku trajanja mandata. Dakle, budžetskim korisnicima u institucijama BiH se po Ustavu ne mogu smanjivati plaće (u toko mandata), ali bi usvajanje izmjena Zakona o plaćama prije isplate povećane plaće moglo najviše plaće ostaviti na dosadašnjem nivou. Ili, još jednostavnije rečeno – da su koeficijenti smanjeni prije povećanja osnovice, to bi značilo kršenje ustava. A sada, kada je osnovica povećana, koeficijenti se mogu smanjiti tačno onoliko koliko je povećanje osnovice uvećalo plaću kako bi ona ostala na istom nivou. Evo par tehničkih detalja.

    Ustav BiH propisuje da se plaće i naknade ne mogu smanjiti tokom trajanja mandata. Ustav se mijenja dvotrećinskom većinom u Predstavničkom domu PS BiH.

    Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH je usvojem u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Zakon se može promijeniti natpolovičnom većinom i u Predstavničkom i u Domu naroda PS BiH.

    Osnovice za obračun plaća donosi Vijeće ministara BiH, nakon pto prethodno usvoji Dokument okvirnog budžeta (DOB), na osnovu kojeg se kasnije u Parlamentu usvaja i godišnji budžet.

    Povećanje osnovice sa 476 na 535 znači da će plaće svim budžetskim korisnicima biti povećane za nekih 12,4 posto. No, Vijeće ministara u odluci o povećanju osnovice ne može razdvojiti državne službenike. Osnovica za obračun je, dakle, ista za sve – od vozača, higijeničara, vojnika, policajaca, pa sve do ministara, zastupnika, delegata i članova Predsjedništva BiH. Ono što pravi razliku u plaćama je Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Tim Zakonom su određeni koficijenti  koji se, opet, množe sa osnovicom. Koeficijenti u institucijama BiH su u rasponu od 1 do 10., ovisno od pozicije. Najveće koeficijente imaju članovi Predsjedništva BiH.

    A sada suština. Da bi Vijeće ministara BiH osnovicom povećalo plaće za 22 hiljade korisnika budžeta (vojnici, policija, vozači i drugo osoblje), mora povećati plaće i ministrima, državnim parlamentarcima i članovima Predsjedništva.

    Kako ih se može izostaviti?

    Da ne bi došlo do povećanja plaća najvišim funkcionerima, mora se izmijeniti Zakon o plaćama, odnosno moraju im se smanjiti koeficijenti. No, koeficijente možete smanjiti tek nakon što povećate osnovicu, jer bi, u protivnom, to značilo smanjenje plaće. Period za izmjenu koeficijenta može biti samo u takozvanom vakuumu, odnosno, u periodu između povećanja osnovice i isplate povećanje plate. Ako najvišim funkcionerima bude isplaćena nova plaća, sa novom osnovicom i trenutnim koeficijentima, to znači da više nema smanjenja. Zato je juli ključni mjesec za izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

    Četvorica delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda PS BiH dostavili su prijedlog Zakona o izmjenama o dopunama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Ovdje moćete pročitati kompletan prijedlog. Delegati (Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić, Amir Fazlić i Denis Bećirović) predlažu da se pomoćnicima ministara, ministrima, zastupnicima, delegatima i članovima Predsjedništva BiH oko 12,4 posto umanje koeficijenti za obračun plaća. Ako bi ove izmjene bile usvojene do kraja jula, plaće nižerangiranim budžetskim korisnicima (policajcima, vozačima, higijeničarima, vojinicima i driugim državnim službenicima) bile bi povećane, dok bo funkcionerima ostale na dosadašnjem nivou.

    Bošnjački delegati traže da se Zakon o plaćama mijenja po hitnoj proceduri. Što znači da bi Nikola Špirić, kao predsjedavajući Doma naroda ovaj prijedlog trebao staviti na dnevni red prve naredne sjednice Doma. No, nema roka do kojeg bi ta naredna sjednica morala biti zakazana. To znači da sjednica može, ali i ne mora biti zakazana do isplate julske plate kojom bi, faktički, bilo “zakovane” povećane plate.

    Šta je rješenje?

    “Iz opravdanih razloga i na zahtjev najmanje pet delegata ili na zahtjev većine članova Kolegija doma, predsjedavajući Doma sazvat će sjednicu Doma u roku od tri dana od dana prijema spomenutog zahtjeva”, piše u članu 58. Poslovnika o radu Doma naroda PS BIH.

    Ovo znači da državni delegati, ako žele, mogu sazvati hitnu sjednicu Doma naroda na kojoj će usvojiti izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Dovoljno je, dakle, da Klub Bošnjaka (svih pet delegata) zatraži hitnu sjednicu i ona bi morala biti sazvana u roku od tri dana.

    Skoro ista je procedura i u Predstavničkom domu PS BiH.

    “Iz opravdanih razloga i na zahtjev najmanje pet poslanika ili na zahtjev većine članova Kolegija doma, predsjedavajući Doma sazvat će sjednicu Doma u roku od tri dana od dana prijema spomenutog zahtjeva”, piše u članu 68. Poslovnika o radu Doma naroda PS BiH.

    Dovoljno je, znači, da petorica opozicijskih zastupnika, pod uslovom da žele, zatraže sazivanje hitne sjednice na kojoj bi bile razmatrane izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. No, moralo bi se voditi računa o tome da identičan tekst bude usvojen u oba Doma, kako se ne bi gubilo vrijeme za usaglašavanje.

    Ukoliko žele, državni zastupnici i delegati mogu do kraja jula usvojiti izmjene Zakona o plaćama koje bi njihove plaće ostavile na dosadašnjem nivou. Ali, populističke izjave da je ovo moglo biti rješavano ranije nisu tačne. Jer sve do povećanja osnovice, koeficijenti nisu mogli biti smanjivani. I to je propisano Ustavom BiH.

    Zbog izjava o Rezoluciji Bundestaga: Bošnjaci iz Štutgarta zabranili Josipu Juratoviću da govori na skupu posvećenom Srebrenici!

    Piše:
    Redakcija
    -

    SPD-ovom zastupniku u Bundestagu Josipu Juratoviću otkazano je gostoprimstvo na događajima u Štutgartu koje su, povodom godišnjice genocida u Srebrenici, organizirala bošnjačka udruženja u Njemačkoj u saradnji sa Konzulatom BiH, saznaje Istraga. Razlog za otkazivanje gostoprimstva su posljednji Juratovićevi istupi u vezi sa Rezolucijom o BiH koju je usvojio njemački parlament.

    “Gospodina Juratovića sam u martu pozvala da uzme učešće u programu. Nakon njegovih izjava, sa kojima se ni ja, niti cijeli organizacioni tim ne slaže, ja sam u razgovoru sa njegovim sekretarom otkazala to učešće, uz napomenu da on može privatno doći na marš, ali da ne može govoriti. Gospodin Juratović se nakon toga više nikad nije javio”, kazala je za Istraga.ba Nermina Zolj, dugogodišnja bh. aktivistkinja u Njemačkoj koja je jedan od organizatora Marša u Štutgartu.

    Nakon što mu je uskraćeno da govori, Juratović se nije ni pojavio u Štutgartu, gdje je prošle godine bio jedan od govornika prilikom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici.

    Podsjećamo, 10. jula ove godine u njemačkom gradu Štutgartu održan je Marš mira u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Marš su organizovali Generalni konzulat BiH u Stutgartu i Nermina Zolj, dugogodišnja bh. aktivistkinja uz saradnju sa KUD “Zlatni ljiljani” i KUD “Đerdan”.

    U koloni u znak sjećanja na žrtve genocida bili su član Predsjedništva BiH Željko Komšić, te zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Bakir Izetbegović.

    Kolona od nekoliko hiljada učesnika krenula je od zgrade Generalnog konzulata Bosne i Hercegovine u Štutgartu do Karlsplatza, gdje je održana manifestacija u znak sjećanja na žrtve genocida. Na tom mjestu su se, osim Komšića i Izetbegovića, obratile još i zastupnica u Bundestagu Jasmina Hostert, te novinarka Melina Borčak.

    Prvobitno je, rekosmo, bilo planirano da se skupu obrati i Josip Juratović, ali su organizatori promijenili listu govornika nakon što se ovaj SPD-ov zastupnik usprotivio sadržaju Rezolucije kojom Bundestag Milorada Dodika i Dragana Čovića označava kao glavne  krivce za nazadovanje BiH. Juratović je insistirao da se, pored Dodika i Čovića, i Bakir Izetbegović označi kao krivac za loše stanje u Bosni i Hercegovini.

    “Tim dokumentom su neki problemi u BiH dotaknuti, unutra su neka rješenja koja sam ja još prije pet godina pisao, ali mislim da nije dobro da se SPD veže u tu priču. Ne može se govoriti o tri nacionalizma u BiH. Ne želim da se generalizira, jer nacionalisti imaju ime i prezime. To su Dodik, Čović i Izetbegović. Logično je da sam ljut na srpsku i hrvatsku poziciju, ali se moramo zapitati i šta Izetbegović radi da bi smirio tenzije među Hrvatima i Srbima u BiH, zašto ih prepušta Dodiku i Čoviću. Od bošnjačke strane, kao najbrojnije, želimo čuti šta malobrojnijim, umjerenim Srbima i Hrvatima nudi”, rekao je Josip Juratović, nakon što je Istraga.ba objavila nacrt Rezolucije koja je kasnije i usvojena.

    Bog Juratovićevih stavova, tada se oglasilo se i udruženje bh. dijaspore okupljeno oko udruženja Pangea.

    “Gospodin Juratović ovdje izvrće činjenice. Niko ne očekuje da će Savezna Republika Njemačka stati na stranu neke etničke grupe ili naroda u Bosni i Hercegovini – kao građani ove zemlje, očekujemo od Njemačke da se založi za evropske vrijednosti, teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i imenuje odgovorne za političku krizu i preduzima konkretne mjere, poput uvođenja sankcija Dodiku i drugim vodećim političarima iz Republike Srpske”, stoji u pismu bh. dijaspore koji je objavio portal politicki.ba.

    SPD-ov zastupnik, međutim, nije promijenio svoje stavove. U medijima je nastavio kritizirati sadržaj Rezolucije koja je, na kraju, usvojena u Bundestagu.

    U OHR-u započeli konsultacije: Visoki predstavnik razmatra mogućnost nametanja izmjena Izbornog zakona BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    OHR razmatra nametanje izmjena Izbornog zakona, potvrđeno je za Istragu iz nekoliko diplomatskih izvora. Prema istim izvorima, dva su moguća pravca djelovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta. Prvi pravac podrazumijeva nametanje takozvanih “tehničkih” pitanja u Izborni zakon, dok drugi pravac vodi ka ispunjavanju HDZ-ovog zahtjeva koji se odnosi na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

    “Trenutno traju konsultacije u dijelu međunarodne zajednice”, tvrdi jedan od sagovornika Istrage.

    Na posljednjih nekoliko sjednica PIC-a (Vijeća za implementaciju mira) dio ambasadora je predlagao visokom predstavniku Christianu Schmidtu da upotrijebi bonske ovlasti i nametne izmjene Izbornog zakona BiH. No, problem bi mogla predstavljati činjenica što su Opći izbori 2022 već raspisani.

    “Za sada se razmatra mogućnost da tehničke izmjene stupe na snagu prije izbora, dok bi politički dio koji se odnosi na Federaciju BiH stupio na snagu nakon izbora”, navode naši sagovornici.

    Tehničke izmjene bi se, prema onome što se trenutno razmatra, odnosile na funkcioniranje biračkih odbora i samu efikasnost izbornog proces. No, one izmjene koje se odnose na politička pitanja imale bi dva segmenta.

    “Prvi se odnosi na deblokadu Federacije, odnosno uklanjanje mehanizama blokade, dok bi se drugi odnosio na popunjavanje klubova u Domu naroda FBiH”. ističe dilomatski izvor Istrage.

    Kada je u pitanju popunjavanje Doma naroda FBiH, tu bi se išlo na ruku HDZ-ovim zahtjevima. Ukratko, prihvatio se bi se princip legitimnog predstavljanja, pa bi neki kantoni (prije svih Bosansko-podrinjski, Goražde) mogli izgubiti delegate iz reda hrvatskog naroda. OHR-ovim ekspertima, međutim, predstavlja činjenica da u Ustavu Federacije BiH piše da svaki kanton daje po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda ukoliko su takvi  prethodno izabrani u kantonalnu skupštinu. HDZ BiH svoje zahtjeve temelji na odluci Ustavnog suda BiH od 1. decembra 2016. godine kojom je utvrđeno da dio stava 2 člana 10.12 Izbornog zakona BiH nije u skladu sa Ustavom BiH.

    Konkretno, neustavnom je proglašena rečenica koja glasi: “Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu”.

    Sve se naravno odnosi na popunjavanje Doma naroda FBiH i raspored delegata koje delegiraju kantonalne skupštine. Ustavni sud BiH je istom odlukom naložio Parlamentalnoj skupštini BiH da izmijeni ovu odredbu. Kako to nije učinjeno, Ustavni sud BiH je 6. jula 2017. godine donio Rješenje kojim je naloženo brisanje sporne odredbe Izbornog zakona BiH.

    Nakon što je ova odredba izbrisana, CIK je donio Uputstvo kojim se regulira raspored delegata po kantonima. Prema tom dokumentu, temeljenom na popisu stanovništva iz 2013. godine, CIK je dodijelio svakom kantonu po jednog delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda, uz uslov da je takav prethodno izabran u kantonalnu skupštinu, Uputstvo CIK-a je tako usklađeno sa Ustavom Federacije BiH. Međutim, HDZ BiH je i dalje insistirao na “provedbi presude Ljubić”, iako je aktualni saziv Doma naroda FBiH popunjen u skladu sa Uputstvom CIK-a. U cijelu priču su se, potom, uključili zvaničnici Hrvatske, ali i EU koji su insistirali na rješavanju “hrvatskog pitanja”. Prema informacijama Istrage, Vlade Republike Hrvatske je uputila OHR-u i dokument u kojem predlaže način izmjena Izbornog zakona BiH.

    Kako je visoki predstavnik u proteklom periodu počeo koristiti bonske ovlasti, određeni međunarodni zvaničnici počeli su na njega vršiti pritisak da nametne i odredbe Izbornog zakona BiH. Upravo zbog toga u OHR-u su proteklih dana započeli konsultacije o mogućem nametanju izmjena Izbornog zakona. Dio međunarodnih zvaničnika se, kako saznajemo, protivi nametanju izmjena Izbornog zakona u izbornoj godini. No, konačnu odluku donijet će visoki predstavnik Christian Schmidt koji smatra da bi izmjenama Izbornog zakona poništio priče da je dosadašnje odluke donio isključivo u interesu “bošnjačke strane”.

    1...282930...40Stranica 29 of 40

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj