Delegati HDZ-a BiH nisu podržali zaključke delegata Denisa Bećirovića (SDP BiH) kojima je od Vijeća ministara BiH zatraženo “potpuno usklađivanje politika, mjera i stavova sa zvaničnim stavovima EU o agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu”.
“Nazočno 15, za šest, protiv sedam, suzdržano dvoje. Iz FBiH šest za, dva protiv, dva suzdržana. Republika Srpska pet protiv. Nema opće većine, prijedlog nije prošao”, saopćio je predasjedavajući Doma naroda Parlamentarne slkupštine BiH Dragan Čović, nakon što su se delegati izjasnili o prijedlogu delegata Bećirovića.
Delegati HDZ BiH i @Dragan_Covic glasali protiv inicijative za uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji zbog agresije na Ukrajinu. Dva delegata HDZ-a bila suzdržana, dva delegata glasala protiv inicijative za “usaglašavanje” bh. stavova sa stavovima EU prema Rusiji. pic.twitter.com/hl6gjcB9hG
Dakle, protiv Bećirovićevih zaključaka glasalo je svih pet delegata iz Republike Srpske. U pitanju su četiri delegata SNSD-a Milorada Dodika i jedan delegat SDS-a. Šest delegata iz Federacije, saopćio je Čović, glasalo je za predložene zaključke. U pitanju je pet delegata iz Kluba Bošnjaka (Bakir Izetbegović (SDA), Denis Bećirović (SDP), Asim Sarajlić (SDA), Amir Fazlić (SDA) i Munib Jusufović (SBB)), te jedan delegat iz Kluba Hrvata (Zlatko Miletić). Preostala četiri delegata iz Federacije pripadaju HDZ-u BiH. Dvoje od njih glasalo je protiv prijedloga Bećirovićevih zaključaka, dok je dvoje bilo suzdržano. Protiv uvođenja sankcija Rusiji, vidi sa na listingu, glasali su Dragan Čović i Marina Pendeš, dok suzdržani bili Lidija Bradara i Bariša Čolak.
Evo šta je predložio Denis Bećirović.
“Dom naroda PS BiH naglašava da su organi BiH definirali vanjskopolitičke ciljeve i da je obaveza Vijeća ministara BiH da politike, mjere i stavove usklađuje sa vanjskom i sigurnosnom politikom BiH. Dom naroda ističe važnost poštivanja evropskog sigurnosnog poretka čija su ključna načela sadržana u Povelji UN-a i osnovnim dokumentima organizacije za evropski sigurnost i saradnju, uključujući Helsinški završni dokument i Parišku povelju. Dom naroda najoštrije osuđuje agresiju na Ukrajinu i njen suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost, te poziva Rusku Federaciju da osmah zaustavi vojni napad i povuče svoje oružane snage s ukrajinske državne teritorije. Dom naroda osuđuje rusko priznanje samoproglašenih regija Donjecka i Luganska kao čin flagrantnog kršenja suvereniteta Ukrajine i potkopavanje osnova međunarodnog poretka. Neprihvatljivo je oružanu agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu opravdati na bilo koji način ili biti neutralan pred stradanjem ukrajinskog naroda i očiglednim napadom na međunarodni poredak i temeljna načela međunarodnog prava”, navedeno je u prijedlogu Bećirovićevih zaključaka.
Ovo nije prvi put da HDZ BiH, odnosno Dragan Čović otvreno podržavaju Rusku Federaciju. U februaru 2020. godine lider HDZ-a BiH je bio u službenoj posjeti Moskvi gdje se susreo sa Valentinom Matvijenko, predsjednicom Vijeća Federacije Federalne skupštine Rusije.
“Uloga Ruske Federacije nezamjenjiva je i temeljna: ona uravnotežuje, stvara ravnotežu snaga u svijetu i ne može se izbjeći u rješavanju bilo kojeg međunarodnog problema. U isto vrijeme, Bosna i Hercegovina (BiH), za koju privilegija imati partnera Ruske Federacije, želi proširiti sveobuhvatnu suradnju s Moskvom, uključujući jačanje međuparlamentarne suradnje. I spreman sam reći da, nažalost, ovdje ima vrlo malo ruskog utjecaja. Zanima me postoji li barem jedna kompanija s kapitalom iz Ruske Federacije, ruskim investicijama, ili drugim vrstama aktivnosti, koje bi nas snažnije povezale. To nam je jako potrebno. Ruska Federacija je ogromno tržište, a mudra politika unutar BiH omogućila bi nam da to razaznamo, ne obraćajući pažnju na sankcije koje je uveo bilo tko i prepreke koje su stvorene. Bosna i Hercegovina mora uložiti napore za razvoj gospodarske, kulturne i druge vrste bilateralne saradnje s Ruskom Federacijom”, rekao je Čović u intervjuu za “Rossiyska Gazetu”.
Čović se nekoliko puta susretao i sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim, a u vanjskoj politici uglavnom je pratio Milorada Dodika.
To Messrs. Borell, Einhorst, Sattler, Murphy, and all other international “mediators” on the one hand, and representatives of HDZ and SDA who give themselves the right to represent and negotiate on behalf of citizens on vital issues of survival of citizens of Bosnia and Herzegovina on the other: anything you conclude will NO PASARAN. We will defend our civil rights with all available means.
Gentlemen mediators, if you came with honest and sincere intentions to help build a civil BiH society, I would like to remind you of the international legal norms that apply in your countries, which are signatories to the Universal Declaration of Human Rights and the European Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms. I underscore that it is the constitutional political right of every citizen to participate with their vote in the constitution of government bodies through elections. The legislatures, as the broadest directly elected body representing citizens has the greatest legitimacy to debate, deliberate, and decide on matters of such importance.
According to the Universal Declaration of Human Rights, more precisely in accordance with.
Article 2 Everyone is entitled to all the rights and freedoms set forth in this Declaration, without distinction of any kind, such as race, colour, sex, language, religion, political or other opinion, national or social origin, property, birth or other status. Furthermore, no distinction shall be made on the basis of the political, jurisdictional or international status of the country or territory to which a person belongs, whether it be independent, trust, non-self-governing or under any other limitation of sovereignty.
Article 21 Everyone has the right to take part in the government of his country, directly or through freely chosen representatives. Everyone has the right of equal access to public service in his country. The will of the people shall be the basis of the authority of government; this will shall be expressed in periodic and genuine elections which shall be by universal and equal suffrage and shall be held by secret vote or by equivalent free voting procedures.
In accordance with the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms, the enjoyment of the rights and freedoms set forth in this Convention shall be ensured without discrimination on any grounds such as sex, race, color, language, religion, political or other opinion, national or social origin, affiliation with a national minority, property status, birth or other status.
According to Article 3 of Protocol No. 1 to the Convention- The High Contracting Parties undertake to hold free elections at reasonable intervals by secret ballot, under conditions which will ensure the free expression of the opinion of the people in the choice of the legislature.
In accordance with Article 1 of Protocol No. 12- General prohibition of discrimination- The enjoyment of any right set forth by law shall be secured without discrimination on any ground such as sex, race, colour, language, religion, political or other opinion, national or social origin, association with a national minority, property, birth or other status. 2. No one shall be discriminated against by any public authority on any ground such as those mentioned in paragraph 1.
All these norms have already been violated by the Dayton Constitution, as determined by the European Court of Human Rights in Strasbourg in its judgment of 15 July 2014 in case no. 3681/06 Zornić v. Bosnia and Herzegovina. Therefore, it was to be expected that international mediators would support the implementation of the European Court of Human Rights ruling, and not, as is currently the case, represent the interests of ethnic parties in Bosnia and Herzegovina by advocating “legitimate representation of constituent peoples,” or even small ethnic group with inadequate capacity to participate in government in a ratio of 1: 3, all to the detriment of the citizens who are de jure constitution-makers in every democratic state. It is inadmissible and extremely undemocratic to propose an electoral system in a country with about 3 million inhabitants, according to which my vote would be worth 1/20th of what it would be in Široki Brijeg, were I to cast it in, for example, Tuzla. You, gentlemen, actually divide this country according to the ethnic principle, thus creating ethno-fiefdoms in which the lords of war and peace and life would be Čović, Izetbegović, and Dodik. Therefore, your actions produce instability and endanger peace in Bosnia and Herzegovina, which is further spreading through the entire region to the EU itself. By dividing Bosnia and Herzegovina, you are directly participating in the division of the entire region and the entire European Union. Are you gentlemen ready to carry that burden on your back?
The citizens of Bosnia and Herzegovina expect you to direct the negotiations towards the adoption of a civil constitution and, in accordance with that, the Election Law. If you are not able to do that, the citizens invite you to as honorable people, to withdraw from these negotiations and leave it to us to organize our state in accordance with the democratic principles that apply in the countries you come from. Do not allow that your actions confirm speculations that you are paid lobbyists of the HDZ of the Republic of Croatia, which has a centuries-old aspiration to parts of the territory of Bosnia and Herzegovina, as evidenced by the Tudjman-Milosevic agreement from Karađorđevo. So, gentlemen, the choice are yours! Either you are honorable and honest mediators who advocate true democracy as a principle on which the EU itself rests, or you are no better than paid lobbyists who do everything to satisfy the ethnocratic national fascist policy that divides the country deepens segregation and instead of a democratic and prosperous future leads Bosnia and Herzegovina to ruin and armed conflicts.
I warn Dragan Čović and Bakir Izetbegović that as party leaders they do not have a mandate to represent the citizens of Bosnia and Herzegovina. They do not even have a mandate to represent all Croats and all Bosniaks in Bosnia and Herzegovina. In their capacity as Speaker and Vice-Speaker of the House of Peoples, they are not authorized to participate in the negotiations. The Parliament of Bosnia and Herzegovina, as the legislative body, is the only one called upon to pass both the constitution and laws. The citizens of Bosnia and Herzegovina will not allow you to divide their homeland at the cost of their lives. “Useless effort of you musicians, it's meant to be for someone else…..” (This was very difficult to translate for me, but this is famous song that is very suitable for the closure.)
Opća skupština naroda. To je, prema informacijama Istrage, jedno od rješenja koje su, u vezi sa izborom delegata u Dom naroda FBiH, međunarodni zvaničnici iz EU ponudili pregovaračima tokom današnjih pregovora o izmjenama Izbornog zakona.
“Prema tom prijedlogu, broj delegata u Domu naroda FBiH bi ostao isti. Samo bi se promijenio način izbora delegata”, potvrđuju dva izvora Istrage koji su učestvovali u pregovorima.
Delegati bi se virali tako što bi svi izabrani zastupnici iz deset kandonalnih skupština formirali svoje klubove naroda koji bi, potom, izabrali po sedamnaest delegata u tri kluba konstitutivnih naroda Doma naroda FBiH. Konkretno, svi zastupnici iz reda hrvatskog naroda iz svih deset kantonalnih skupština bi međusobno izabrali sedamnaest delegata u Domu naroda FBiH. Isto tako bi svoje delegate birali i bošnjački i srpski zastupnici iz kantonalnih skupština.
Ova prijedlog su, kako saznajemo, pregovarači iz stranaka sa sjedištem u Sarajevu odbili, jer bi, prema izračunu, to omogućilo HDZ-u BiH apsolutnu kontrolu u Domu naroda Federacije BiH, a samim tim i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Poređenja radi, prema Ustavu FBiH svaki kanton daje najmanje po jednog predstavnika iz reda svih konstitutivnih naroda pod uslovom da je takav prethodno izabran u kantonalnu skupštinu. No, ukoliko bi se izmijenila ova odredba i prihvatilo rješenje “opće skupštine”, to ne bi bilko tako.
Nakon što je iznesen ovaj prijedlog i “općoj skuštini”, predloženo je smanjenje ovlasti Doma naroda FBiH, odnosno njegovo svođenje samo na pitanje vitalnog nacionalnog interesa. HDZ BiH, međutim, nije želio razgovarati o tom pitanju.
“O smanjenju ovlasti Doma naroda FBiH HDZ ne želi pregovarati”, kazao nam je jedan od pregovarača.
A upravo je smanjenje ovlasti HDZ-a BiH jedan od preduslova da bi stranke sa sjedištem u Sarajevu podržale “elektorski model” izbora članova Predsjedništva BiH o kojem je danas pisala i Novinska agencija Patria.
Prema informacijama Istrage, predstavnici EU i Ambasade SAD-a su u dva navrata danas izolovali lidere HDZ-a i SDa, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića, pokušavajući ih ubijediti da postignu “kompromis”. No, konkretnih pomaka nije bilo. Nastavak pregovora zakazan je za subotu.
HDZ 1990 u državnom Parlamentu nema nijednog zastupnika. Ali za šefa te stranke Iliju Cvitanovića bilo je mjesta u velikoj sali zgrade Delegacije EU. Tu se pregovaralo o izmjenama Ustava BiH i izmjenama Izbornog zakona koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH. Društvo u velikoj sali odrabrala je Angelina Eichhorst. Uz pomoć Johanna Sattlera, šefa Delegacije EU u BiH.
Elmedin Konaković je predsjednik NiP-a. Njegova stranka u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH ima samo jednog zastupnika. NiP je, procijenila je Eichhorstova, “relevantan sagovornik” za ustavna pitanja. SBB Fahrudina Radončića u Predstavničkom domu ima jednu zastupnicu. No, i on je dobio poziv za “veliku salu” da se bavi “državnim pitanjima”. U velikoj sali je bila i delegacija NES-a. Relevantni su za EU zvaničnike iako u Predstavničkom domu imaju svega jednog zastupnika. Osim nabrojanih, “visokom politikom” su se bavili još i čelnici SDA i HDZ-a BiH.
Za ljevičarske partije, Našu stranku, SDP i DF, u velikoj sali nije bilo mjesta. U klubovima ove tri stranke djeluje jedanest državnih zastupnika. Ali Angelina Eichhorst je procijenila da za njih nema mjesta u velikoj sali.
“Niko nas nije ni zvao u veliku salu u kojoj se pregovaralo o političkim pitanjima”, kaže za Istragu Zlatan Begić, državni zastupnik DF-a koji je u četvrtak učestvovao na pregovorima o izmjenama Izbornog zakona BiH.
U velikoj sali, prema informacijama Istrage, razgovaralo se o elektorskom modelu izbora članova Predsjedništva BiH. To je onaj model o kojem smo pisali prije dva dana, prema kojem jedan glas u Širokom Brijegu vrijedi kao trinaest glasova u Sarajevu.
PRema ovom prijedlogu, Federacija BiH bi bila jedna izborna jedinica. Svi kandidati za dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH bi bili na istom glasačkom listiću. Prvi kandidat bi bio biran iz reda „bošnjačkog naroda i ostalih“, dok bi drugi bio bira iz reda „hrvatskog naroda i ostalih“. Oznaka prvih kandidata (BO) bi bila 701, dok bi oznaka drugih kandidata (HO) bila 702. I to, na prvi pogled, ispunjava evropske standarde, što znači da bi presude iz Strazbura bile provedene. No, onda nastaje problem. Nejednaka vrijednost glasa. Evo i kako. Svaki od deset kantona i Brčko distrikt bi davali određeni broj elektora. Dva kandidata koja skupe najveći broj elektora bi ušla u Predsjedništvo BiH. Krenut ćemo od Tuzlanskog kantona, kao najmnogoljudnijeg u Federaciji. Ukoliko bi, prema HDZ-ovom prijedlogu, u tom kantonu pobijedio kandidat sa liste 701 (kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih), on bi osvojio 20 elektora. Ako bi, pak, u tom kantonu pobijedio kandidat sa liste 702 (kandidat iz reda hrvatskog naroda i ostalih), on bi osvojio svega tri elektora. U praksi to znači ovo: ukoliko bi u TK pobijedio Denis Bećirović, bilo bi mu upisano 20 elektora. Ukoliko bi najviše građana TK glasalo za Željka Komšića, on bi dobio samo tri elektora.
O rasporedu elektorskih glasova, delegacije partija iz velike sale nisu se uspjele dogovoriti. I tako je propala prva runda pregovora pod pokroviteljstvom EU.
U maloj sali se razgovaralo o tehničkim pitanjima. Osim NS-a, SDP-a i DF-a, sastanku su prisustvovali i predstavnici stranaka koje su pregovarale u velikoj sali. Tema su bili skeneri, računari, otisci prstiju, tabele i birački odbori. Na stolu je bio onaj prijedlog izmjena Izbornog zakona kojeg je Istraga objavila još krajem januara. Evo, kliknete li ovdje, moći ćete pročitati o čemu se radi.
Tehnička pitanja nazvana “izborni integritet” su nešto oko čega se slažu skoro sve partije. Ali HDZ ima jedan preduvjet – izmjena procedure izbora članova Centralne izborne komisije. Članove CIK-a bira samo Predstavnički dom. HDZ BiH želi da o tome odlučuje i Dom naroda BiH. Slično je predlagao i SNSD, a njihov prijedklog možete pročitati klikom na ovo mjesto. Članov delegacija stranaka iz Sarajevo nisu pristali na ovaj prijedlog i pregovori su propali.
“HDZ BiH je konačno pristao na to da Dom naroda štiti isključivo vitalni nacionalni interes, ali onda je imao neke dodatne zahtjeve o kojima ja neću sada precizno govoriti”, rekao je u srijedu lider SDA Bakir Izetbegović, nakon sastanka sa visokim predstavnikom Evropske unije za vanjske poslove i sigurnost Josepom Borrellom.
I sam lider HDZ-a BiH Dragan Čović u srijedu je kazao da je “postignut dogovor” u vezi sa Domom naroda FBiH.
“Mislim da smo se usuglasili oko prijedloga za Dom naroda FBiH”, rekao je Čović.
Ali, prema informacijama Istrage, nikakav suštinski napredak u ovom slučaju ne postoji. Tačno je da je lider HDZ-a BiH Dragan Čović pristao na smanjenje ovlasti Doma naroda FBiH, svodeći ga samo na pitanje vitalnog. Međutim, takozvani katalog oblasti u kojima se može koristiti “vitalni nacionalni interes” obuhvatao bi sva bitna pitanja u Federaciji – od budžeta, preko sigurnosne politike, obrazovanja, pa sve do pitanja poreza. To znači da bi svaki klub naroda u Domu naroda FBiH mogao pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa prilikom usvajanja budžeta Federacije ili, pak, usvajanja zakona o porezima koji bi, recimo, kladionice bile vraćene u porezni sistem FBIH. Osim toga, o “vitalnom nacionalnom interesu”, predlaže HDZ BiH, umjesto Ustavnog suda FBiH odličivao bi klub naroda u Domu naroda FBiH koji je i pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
“Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definirani na slijedeći način: ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti; identitet jednog konstitutivnog naroda; ustavni amandmani; organizacija organa javne vlasti; jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe; teritorijalna organizacija;sistem javnog informisanja i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda”, piše u Ustavu Federacije BiH u poglavlju “definicija vitalnog nacionalnog interesa”.
U članu 17b je navedeno da o pitanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa odlučuje Ustavni sud Federacije BiH.
“U Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine osniva se Vijeće za zaštitu vitalnih interesa, kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa, prema proceduri u skladu sa ovim ustavom. Ovo vijeće razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa”, navedeno je u u Ustavu Federacije BiH.
Trenutno u Ustavnom sudu FBiH ne postoji Vijeće za zaštitu vitalnih interesa, jer Sud nije popunjen iz razloga što predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara ne želi predložiti nove sudije. Iz tog razloga je Federacija BiH u blokadi. Naime, klub bilo kojeg od tri konstitutivna naroda u Domu naroda FBiH ima pravo da, ukoliko to dvotrećinska većina želi, pokrene pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. U trenutku kada se pokretane taj mehanizama zaštite, procedura usvajanja određene odluke se obustavlja dok Ustavni sud FBiH ne riješi pitanje vitalnog nacionalnog interesa. Kako, međutim, Ustavni sud FBiH nije popunjen, nije moguće formirati ni Vijeće za zaštitu vitalnih interesa. Tako procedura usvajanja nekog zakona ostaje blokirana do daljnjeg. No, bolje do daljnjeg, nego zauvijek. A upravo je to ono što HDZ BiH želi.
Prema informacijama Istrage, HDZ u potpunosti želi izbaciti Ustavni sud FBiH. Prema prijedlogu dragana Čovića, o pitanjima zaštite vitalnog nacionalnog interesa bi odlučivali sami delegati koji bi i pokrenuli to pitanje. U praksi bi to izgledalo ovako. Predstavnički dom FBiH, recimo, usvoji zakon kojim se kladionice uvode u sistem direktnih poreza. No, dvije trećine delegata u, recimo, Klubu Hrvata Doma naroda FBiH bi pokrenulo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Da li je ugrožen vitalni nacionalni interes u ovom slučaju ne bi odlučivao Ustavni sud FBiH, već – Klub Hrvata u Domu naroda FBiH. Isti onaj klub koji je i pokrenuo pitanje zaštite vitalnog interesa. O svim procesima u Federaciji bi, tako, odlučivalo 12 delegata u nekom od klubova Doma naroda Federacije BiH.
“Sankcije bi od Milorada Dodika napravile martira (mučenika)”, kazao je šef Delegacije EU Johann Sattler govoreći prije dva dana, iza zatvorenih vrata, pred članovima Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta.
Tri nezavisna izvora iz Brisela potvrdila su za Istragu da je Sattlerov govor koji je bio zatvoren za javnost, imao nekoliko spornih detalja. Šef Delegacije EU u BiH je, kako tvrde naši izbori, osudio stav Milorada Dodika o ruskoj agresiji na Ukrajinu.
“Osudio je i odluke vlasti u Republici Srpskoj o formiranju entitetske agencije za lijekove i visokog sudskog i tužilačkog vijeća”, prenosi jedan od sagovornika Istrage.
No, ono što je zasmetalo pojedinim euro parlamentarcima je Sattlerov stav o državoj imovini.
“Srbi imaju neke legitimne zabrinutosti”, kazao je Sattler članovima Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta.
Te zabrinutosti, objasnit će šef Delegacije EU u BiH, odnose se na pitanja državne imovine.
Podsjetimo, Narodna skupština Republike Srpske je prošlog mjeseca usvojila Zakon o imovini RS kojim se “nepokretna imovina koja se smatra vlasništvom subjekata javne vlasti iz člana 2. ovog zakona, koju ti subjekti koriste za obavljanje njihove djelatnosti i funkcionisanje, po sili zakona svojina je tih subjekata”.
Ovaj Zakon vlasti Republike Srpske namjeravaju usvojiti po hitnoj proceduri, čime će obavezati institucije RS da i imovinu Bosne Hercegovine, suprotno presudama Ustavnog suda BiH, knjiže na entitet.
Sattler, prema izvorima Istrage iz Brisela, nije osudio ove postupke NSRS, ističući, pak, da “Srbi imaju neke legitimne zabrinutosti” u vezi sa ovim pitanjima.
Govoreći o drugim problemima u BiH, Johann Sattler je kazao da su “izmjene Izbornog zakona uslov da BiH dobije status kandidata za članstvo u EU”. Time je izravno podržao stavove HDZ-a BiH, odnosno Dragana Čovića kojeg je ranije proglasio “šampionom evropskih integracija”.
Za razliku od Sattlera, visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt je bio mnogo oštriji prema Dodiku i Čoviću. Schmidt je, prema informacijama Istrage, jasno dao do znanja da izbori u BiH moraju biti održani ove godine, bez obzira na izmjene Izbornog zakona.
“Schmidt je, također, kazao da će OHR smijeniti Milorada Dodika ukoliko proglasi nezavisnost Republike Srpske”, prenijeli su sagovornici Istrage iz Brisela.
Ukidanje glasanja putem pošte. To je, prema informacijama Istrage i Oslobođenja, jedan od ključnih prijedloga SNSD-a koji se odnosi na „tehničke izmjene“ Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Nova runda pregovora o izmjenama izbornog zakonodavstva trebala bi početi sutra, kada će lideri političkih partija na trodnevnim sastancima, pokušati pronaći rješenja za izmjene diskriminatornih odredaba Ustava i Izbornog zakona te poboljšanje samog izbornog procesa.
U ovom tekstu pozabavit ćemo se prijedlozima koji su ponudili čelnici SNSD-a i HDZ-a. Prijedlog SNSD-a se navodno odnosi na „tehnička pitanja“, dok prijedlog HDZ-a, koji je već ranije prezentiran u Neumu, regulira politička pitanja. Slijede detalji i kratke analize.
„Tehnička“ pitanja SNSD-a – ukinuti CIK i dijasporu
Mada ih predstavljaju kao „tehnička rješenja“, prijedlozi SNSD-a su, zapravo, direktno usmjereni na politička pitanja. Prva meta je Centralna izborna komisija.
Prva izmjena odnosi se na izbor članova CIK-a. Prema važećim odredbama Izbornog zakona BiH, članove Centralne izborne komisije BiH bira samo Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i to prostom većinom, u koju, naravno, mora biti uključena i entitetska. SNSD sada predlaže da u proces izbora članova CIK-a bude uključen i Dom naroda PS BiH. U praksi bi to značilo da aktualni saziv CIK-a nikada ne bi mogao biti izabran, jer u Domu naroda BiH većinu imaju SNSD i HDZ koji su u Predstavničkom domu – preglasani.
Druga izmjena se odnosi na „dodatne članove CIK-a“. Centralna izborna komisija, prema Izbornom zakonu, ima sedam članova, po dva iz reda konstitutivnih naroda i jednog iz reda ostalih. SNSD sada predlaže da se u izbornoj godini uvedu dodatna tri člana CIK-a koje bi imenovao samo Dom naroda, a oni bi imali punopravni status.
Treća „tehnička“ izmjena podrazumijeva smanjenje mandata članovima CIK-a sa trenutnih sedam na pet godina. SNSD predlaže da ta izmjena bude primijenjena retroaktivno, što znači i na aktualni saziv CIK-a.
No, od svih prijedloga najsporniji bi mogao biti onaj koji se odnosi na glasanje putem pošte. SNSD, tako, predlaže da se ukine glasanje poštom, te da bh. državljani u inostranstvu glasaju samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. U praksi bi to značilo da desetine hiljada, uglavnom bošnjačkih i hrvatskih glasova iz dijaspore ne bi bilo iskorišteno. Broj bošnjačkih i hrvatskih poslanika u Narodnoj skupštini RS bi dodatno bio smanjen, dok bi izbor Bošnjaka ili Hrvata iz Republike Srpske u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bio nemoguć.
Među „tehničkim pitanjima“ SNSD predlaže i vraćanje mandata političkim partijama. Dakle, ukoliko bi izabrani zastupnik odlučio napustiti stranku, ostao bi i bez mandata.
„Politički“ prijedlog HDZ-a – ukinuti Komšića
Elektorski model izbora članova Predsjedništva BiH je ono o čemu se posljednjih mjeseci intenzivno govorilo. HDZ-u BiH bliski mediji su objavili da je ta stranka odustala od dvije izborne jedinice, ali pristaje na elektorski model. No, prema prijedlogu koji je prezentiran u Neumu, a koji će i tokom predstojećih pregovora zagovsarati HDZ BiH, jasno je da, u praksi, postoje dvije izborne jedinice.
Federacija BiH bi, tačno je, bila jedna izborna jedinica. Svi kandidati za dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH bi bili na istom glasačkom listiću. Prvi kandidat bi bio biran iz reda „bošnjačkog naroda i ostalih“, dok bi drugi bio bira iz reda „hrvatskog naroda i ostalih“. Oznaka prvih kandidata (BO) bi bila 701, dok bi oznaka drugih kandidata (HO) bila 702. I to, na prvi pogled, ispunjava evropske standarde, što znači da bi presude iz Strazbura bile provedene. No, onda nastaje problem. Nejednaka vrijednost glasa. Evo i kako. Svaki od deset kantona i Brčko distrikt bi davali određeni broj elektora. Dva kandidata koja skupe najveći broj elektora bi ušla u Predsjedništvo BiH. Krenut ćemo od Tuzlanskog kantona, kao najmnogoljudnijeg u Federaciji. Ukoliko bi, prema HDZ-ovom prijedlogu, u tom kantonu pobijedio kandidat sa liste 701 (kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih), on bi osvojio 20 elektora. Ako bi, pak, u tom kantonu pobijedio kandidat sa liste 702 (kandidat iz reda hrvatskog naroda i ostalih), on bi osvojio svega tri elektora. U praksi to znači ovo: ukoliko bi u TK pobijedio Denis Bećirović, bilo bi mu upisano 20 elektora. Ukoliko bi najviše građana TK glasalo za Željka Komšića, on bi dobio samo tri elektora.
Sada idemo u Zapadnohercegovački kanton (Široki Brijeg). Ako bi, recimo, kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih pobijedio u tom kantonu, osvojio bi samo jedan elektorski glas. Pobijedi li, pak, u ZHK kandidat iz reda hrvatskog naroda i ostalih, osvojio bi 20 elektora.
Sličan omjer bi bio i u drugim kantonima. USK bi, recimo, dao 15 elektora BO (kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih) pobjedniku, dok bi, u slučaju pobjede u USK, HO kandidat (iz reda hrvatskog naroda i ostalih) dobio samo jednog elektora. U Livnu bi, međutim, HO pobjednik dobio 14 elektora, dok bi BO kandidad, u slučaju da pobijedi u tom kantonu, dobio samo jednog elektora. Kantoni sa hrvatskom većinom bi uvijek davali više elektora kandidatu 702 (kandidat iz reda hrvatskog naroda i ostalih), dok bi kantoni sa bošnjačkom većinom davali znatno više elektora kandidatu sa liste 701 (kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih). Da se ovaj sistem primjenivao 2018. godine, Željko Komšić bi bio na listi 702. U Kantronu Sarajevo on je osvojio više od 60 hiljada glasova i ubjedljivi je pobjednik. No, ti glasovi bi mu, s obzirom na to da je hrvatski kandidat, donijeli svega tri elektorska glasa. Sa duplo manje osvojenih glasova, tridesetak hiljada, Dragan Čović bi, kao pobjednik u Zapadnohercegovačkom kantonu osvojio 20 elektora. Dakle, glas jednog građanina iz Širokog Brijega koji glasa za kandidata iz reda hrvatskog naroda i ostalih vrijedi kao glasovi trinaest građana Sarajeva koji su odlučili da podrže kandidata iz reda hrvatskog naroda i ostalih.
Ako bi se ovaj prijedlog primijenio u praksi, na posljednjem izbornim ciklusu, Željko Komšić ne bi bio član Predsjedništva BiH, unatoč činjenici što je osvojio najviše glasova. Upravo su zbog toga, tokom neumskih pregovora, iz Venecijanske komisije upozorili na „nejednaku vrijednost glasa“.
Govoreći pred zastupnicima u EU Parlamentu, lider HDZ-a BiH Dragan Čović je u utorak kazao da je tokom neumrskih pregovora o izmjenama Izborog zakona njegov prijedlog dobio podršku Venecijanske komisije. To je, međutim, negirao član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović koji je, kao učesnik pregovora u Neumu, rekao da “nije istina da je Venecijanska komisija podržala prijedlog HDZ-a”.
Sarajevo, BIH - 20. novembar 2018:Izgovarajući i potpisujući svečanu izjavu, Milorad Dodik, koji će u narednih osam mjeseci biti predsjedavajući po sistemu rotacije, te članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović preuzeli su dužnost kolektivnog šefa države, koju će obavljati naredne četiri godine ( Samir Yordamoviç - Anadolu Agency )
“Rusija je, do agresije na Ukrajinu, bila najveći zagovornik ovog stanja u BiH iz jednostavnog razloga – to je bilo stanje „zamrznutog konflikta“ koje je Rusiji odgovaralo kao izvor problema za NATO ali i EU. Rusija je zapravo pravilno procijenila da „zamrznuti konflikti“ na zapadnom Balkanu, a time i u mojoj zemlji predstavljaju sigurnosni rizik za NATO i EU i bila je najveći zagovornik zadržavanja sadašnjeg stanja”, kazao je predjedavajući Predsjedništva biH Željko Komšić.
On je kao dvojicu najvjernijih ruskih igrača označio lidere HDZ-a i SNSD-a, Dragana Čovića i Milorada Dodika, koji bi se, također, u Briselu trebali obratiti zastunpcima EU. Komšić je govorio i o uticajama susjednih država na BiH.
“Kako drugačije nazvati politiku koja dolazi iz Srbije, a nazvali su je „srpski svet“, identično tzv. „ruskom svetu“. Kako drugačije nazvati otvoreno miješanje Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, poput izmjene Izbornog zakona, a sve sa pozivanjem na zaštitu prava hrvatskog naroda u BiH, a da to ne liči na Putinovo pozivanje na zaštitu ruskog naroda u Ukrajini. Iz tog razloga nije ni čudno da među najvjernije saradnike Rusije na zapadnom Balkanu ubrajamo i dva danas prisutna gospodina – Milorada Dodika i Dragana Čovića”, kazao je Komšić.
U nastavku objavljujemo kompletan govor Željka Komšića zastupnicima u EU Parlamentu.
“Želio bih vam zahvaliti na interesu i prilici da iznesem svoje viđenje situacije u Bosni i Hercegovini kao i u našem neposrednom okruženju.
S obzirom na sva dešavanja na evropskom kontinentu, agresiju Rusije na susjednu nezavisnu i suverenu Ukrajinu, do sada neviđeno jedinstvo gotovo svih zemalja Evrope, ne samo članica EU, u odgovoru na ovu agresiju kao i na refleksiju te agresije na Zapadni Balkan, a samim time i na moju zemlju, obaveza mi je biti direktan i govoriti ne baš uvijek diplomatskim jezikom.
Naravno, govoriću o stanju u Bosni i Hercegovini ali ću svakako pomenuti i ono što već godinama uporno ponavljamo o malignom ruskom utjecaju na Zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu.
Ponoviću i ono što svi već znate – ko su ključni ruski politički akteri u mojoj zemlji sa nadom da će se to ovaj put čuti i upamtiti. To je važno jer ruska agresija na susjednu Ukrajinu, ugrožena sigurnost cijelog evropskog kontinenta, dugogodišnja ruska politika „zamrznutog konflikta“ na Zapadnom Balkanu kao i u mojoj zemlji, sada, napokon mogu i trebaju biti shvaćeni i prihvaćeni kao sigurnosni izazov.
Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji iz maja 2019. godine, po mom shvatanju, za BiH predstavlja ako ne „revolucionaran dokument“, onda bar dokument koji se po svojoj važnosti nalazi odmah iza Daytonskog-Pariškog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat u BiH. Taj dokument predstavlja političku pa čak i istorijsku raskrsnicu za moju zemlju.
Pred Bosnu i Hercegovinu je stavljen izbor. Zapravo, BiH ima tri mogućnosti, tri puta kojima se može kretati sa te svojevrsne političke raskrsnice.
Prvi izbor jeste odabrati put koji vodi ka realizaciji preporuka i 14 prioriteta iz navedenog mišljenja. To je za moju zemlju, po mom mišljenju, možda najteži ali najbolji put. Ako mogu da biram pravac, ja biram ovaj, i to iz sljedećih razloga:
U pomenutom Mišljenju Evropske komisije vrlo precizno i tačno su detektovane ključne reformske oblasti i mjere koje Bosna i Hercegovina treba poduzeti, ne samo da bi ubrzala svoj put ka EU, nego i da bi postala demokratska i uređena država u kojoj će navedene reforme imati utjecaj i na izgradnju drugačijeg društva. Društva liberalne građanske demokratije, društva jednakih, društva u kojem se cijeni demokratija i vladavina prava.
U slučaju realizacije 14 preporuka iz mišljenja, Bosna i Hercegovina se nepovratno okreće Evropskoj uniji. Uniji zasnovanoj na poštivanju i zaštiti ljudskih prava i ljudskog dostojanstva nas građana, pojedinaca, bez obzira na rasno, etničko, vjersko ili bilo koje drugo porijeklo ili opredjeljenje. BiH se u tom slučaju okreće demokratskim i naprednim društvima u kojima je najvažnija činjenica da smo, kao pojedinci, i mi i naše dostojanstvo cijenjeni i zaštićeni bez obzira na to ko smo, šta smo, kojeg smo porijekla, u kojeg Boga vjerujemo i da li uopće vjerujemo, bez obzira šta su i koji su naši životni odabiri u svim segmentima našeg života.
Treći razlog zašto vjerujem da je to ispravan put nalazi se u tome što sam mišljenja da je evropski put BiH, uz NATO put; zapravo dodatna garancija egzistencije BiH. Svaki drugi izbor predstavlja veliki rizik za moju zemlju.
Drugi izbor za moju zemlju jeste da sve ostane ovako kako je sada. Objašnjavati kakvo je sada stanje, mislim da nije potrebno. Svima nam je poznato. To je stanje stakbacije i latentnog konflikta koje je neizdrživo za građane BiH. Neizdrživo je jer se BiH nalazi u konstantnoj blokadi institucija i etničkim napetostima. Etnička podjeljenost se pokušava predstaviti kao trajna kategorija bosanskohercegovvačkog društva dok nesigurnost, neizvjesnost i korupcija dovode do masovnog iseljavanja, većinom, mladih ljudi iz BiH.
Kreira se društvo i društveni ambijent u kojem se, kao pojedinac, možete afirmisati i imati pristojan život samo kao osvjedočeni pripadnik etničke grupe i pripadnik vladajuće stranke ili političke strukture. Sve to govori u prilog činjenici da je sadašnji, ne samo ustavno pravni okvir, nego i koncept organizacije društva koji počiva na njemu prevaziđen i da dalje insistiranje na njemu vodi u dekadenciju. Ili prosto rečeno, u propast koje niko neće biti pošteđen.
Interesantno je ovom prilikom napomenuti i da sve više međunarodnih faktora koji prate situaciju na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini postaju ili su postali svjesni ove činjenice i govore o potrebi promjene.
U svjetlu trenutnih dešavanja na evropskom kontinentu, podsjećam da je Rusija, do agresije na Ukrajinu, bila najveći zagovornik ovog stanja u BiH iz jednostavnog razloga – to je bilo stanje „zamrznutog konflikta“ koje je Rusiji odgovaralo kao izvor problema za NATO ali i EU. Rusija je zapravo pravilno procijenila da „zamrznuti konflikti“ na zapadnom Balkanu, a time i u mojoj zemlji predstavljaju sigurnosni rizik za NATO i EU i bila je najveći zagovornik zadržavanja sadašnjeg stanja.
Svakako, postoji i treći izbor za moju zemlju. A to je kretati se nazad u odnosu čak i na sadašnje stanje. Sigurno rezultat ovakvog izbora jeste konflikt. Do toga konflikta će u tom slučaju sigurno doći. Trenutak izbijanja tog konflikta ovisiće o tome da li je BiH u svom ustavno-pravnom uređenju nastavila putem etničkih podjela. Ovisit će o tome da li formalizirala te podjele kako u Ustavu BiH tako i u svome zakonodavstvu koje će biti izraženije i veće nego što su to sada, a ovisit će i o vanjskom poticaju ili okolnostima u regiji.
Svaka dalja etnička podjela u Bosni i Hercegovini, insistiranje da ustavna i zakonodavna struktura BiH bude temeljena na konačnim etničkim podjelama aktiviraće etnički zasnovane konflikte. Podsjećanja radi, sadašnja dominantno etnički zasnovana ustavno-pravna struktura, sa djelimičnim građanskim pristupom, koja se zasniva na konceptu konstitutivnih naroda već je izvor, za sada, političkih konflikata koji se najbolje vide u blokadi države.
Etnički struktuiran elektorski sistem izbora na jednom dijelu države koji se trenutno pokušava nametnuti je definitivni početak disolucije Bosne i Hercegovine sa veoma neizvjesnim ishodom.
To se postiže i narušavanjem suvereniteta Bosne i Hercegovine od stane susjeda kroz koncept brige susjednih država za pripadnike naroda koji su zapravo autohtoni državljani i građani BiH. Taj koncept ide do te mjere da se susjedne države otvoreno miješaju u unutrašnja pitanja BiH. Ako vam ovo liči na situaciju u Lugansku i Donjecku, politiku Rusije i do čega je sve dovela ta politika, u pravu ste, to je isti agresivni koncept jedne države koja nastoji da zavlada drugom državom.
Jedina razlika u odnosu na takav ruski pristup, za sada, jeste u tome što susjedne države ne pokušavaju oružanom agresijom to ostvariti. Istina za volju, na prostoru BiH su to već radili od 1992. do kraja 1995. a što je dokazano i potvrđeno brojnim presudama međunarodnih sudova.
Kako drugačije nazvati politiku koja dolazi iz Srbije, a nazvali su je „srpski svet“, identično tzv. „ruskom svetu“. Kako drugačije nazvati otvoreno miješanje Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, poput izmjene Izbornog zakona, a sve sa pozivanjem na zaštitu prava hrvatskog naroda u BiH, a da to ne liči na Putinovo pozivanje na zaštitu ruskog naroda u Ukrajini. Iz tog razloga nije ni čudno da među najvjernije saradnike Rusije na zapadnom Balkanu ubrajamo i dva danas prisutna gospodina – Milorada Dodika i Dragana Čovića.
Zar je potrebno podsjećati na Dodikovu „neutralnost“ po pitanju ruske agresije na Ukrajinu. Neutralnost koja je identična saučesništvu. Zar je potrebno podsjećati na stav Čovića kako Rusija treba pojačati prisustvo u BiH. Zar je potrebno podsjećati na usuglašen identičan stav ministra vanjskih poslova Hrvatske i Sergeja Lavrova po pitanju izmjene Izbornog zakona BiH. Šta je još potrebno da bi se vidjela „putinovska matrica“ u takvom pristupu, kako domaćih političkih faktora tako i političkih faktora iz susjedstva?
To je taj treći put, treći mogući izbor za Bosnu i Hercegovinu. On sigurno ne vodi moju zemlju u Evropsku uniju. Ne vodi ka poštivanju osnovnih ljudskih prava građana moje zemlje. Ne vodi poštivanju presuda Evropskog suda za ljudska prava. Ne vodi Bosnu i Hercegovinu ka stabilnoj demokratiji i demokratskom društvu. Ne vodi borbi protiv korupcije, itd. itd. Vodi nas ravno u vještački kreirane etničke podjele sa izvjesnim konfliktom”.
“Draga moja braćo Srbi, Nijemci i Australci. Dragi brate Gorane!! Poštovani Milorade Dodik”, napisao je na početku svog pisma zahvale Aleksandr Zaldostanov Hirurg, vođa ruske bajkerske skupine Noćni vukovi i prijatelj predsjednika Ruske Federacije Vladimir Putin.
Pismo je objavljeno na službenom Telegram nalogu vođe Noćnih vukova i to svega nekoliko sati nakon što je ogranak te bajkerske skupine iz Republike Srpske u Banja Luci organizirao skup podrške Rusiji tokom njene agresije na Ukrajinu. Uz svoje pismo Zaldostanov prilaže i video snimak sa banjalučkog skupa, te obraćanje Gorana Tadića, vođe Noćnih vukova Republike Srpske i vozača ministra u Vladi RS Petra Đokića.
“Danas nam Zapad nudi svoj projekt, u kojem blijedi sve ljudsko!
U ovom projektu nema nacionalnosti, nema država, nema muškaraca i žena, nema Boga, pa prema tome, nema dobra i zla – nema Istine, što znači – nema pravde !!! U takvom svijetu nemamo šta raditi! Otuda i naše odbijanje poslušnosti”, napisao je Zaldostanov u pismu kojim se, pored ostalih, obraća i Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH i lideru SNSD-a.
U nastavku Zaldostanov piše da im je “danas svima potrebna Rusija – braniteljica slabih i potlačenih, koji sadrži mnoge narode i svjesno brani biblijski pogled na svijet”.
“Sadašnja kriza je gora od kuge. Ona leži izvan granica lokalnog sukoba, izvan sankcija i ekonomije”, napisao je Zaldostanov ističući da će i dalje “cijeniti jedni druge i boriti se”.
Na kraju pisma Hirurg se obraća Goranu Tadiću i kaže da da 18. ožujka čeka u Sevastopolju, na obilježavanju godišnjice ruskog proljeća.
Vladimir Putin i Aleksandr Zaldostanov Hirurg
A šta se dešavalo u Sevastopolju 2014. godine, najbolje je opisano u odluci kojom je bivši američki predsjednik Barak Obama sankcionisao Noćne vukove i Aleksandra Zaldostanova Hirurga.
“Učestvovali su u napadu na stanicu distribucije gasa Strikolkove u Ukrajini. Organizovali su napad na Glavni štab ukrajinske mornarice u Sevastopolju. Blisko su povezani sa ruskim specijalnim službama. Regrutovali su borce separatiste za ratište u Donjecku i Lugansku. Odgovorni su za učešće u akcijama ili politikama koje su prijetnja miru, sigurnosti, stabilnosti, suverenosti ili teritorijalnom integritetu Ukrajine”, navedeno je u obrazloženju odluke tadašnjeg američkog predsjednika.
Zaldostanov, piše dalje, predsjedava ukupnom organizacijom „Noćnih vukova“, a neke od njegovih odgovornosti podrazumijevaju kažnjavanje grupa i članova koji nisu lojalni organizaciji „Noćni vukovi“.
“Tokom napada na Glavni štab ukrajinske mornarice u Sevastopolju krajem marta, koordinirao je oduzimanje ukrajinskog oružja sa ruskim snagama. Zaldostanov je označen kao vođa grupe, „Noćni vukovi“, koji je uključen u, direktno ili indirektno, akcije ili politike koje su prijetnja miru, bezbjednosti, stabilnosti, suverenosti ili teritorijalnom integritetu Ukrajine“, piše u odluci koju je potpisao predsjednik Obama.
Unatoč američkim sankcijama, Milorad Dodik je 2018. godine, tada u svojstvu predsjednika RS, lično odlikovao Aleksandra Zaldostanova.
“Orednom časti sa zlatnim zracima za naročito isticanje i afirmaciju ljudskih prava, toleranciji među ljudima i narodima, vladavini prava i sloboda, kao i jačanju prijateljskih odnosa između Ruske Federacije i Republike Srpske, predsjednik RS-a je odlikovao Aleksandra Sergejeviča Zaldostanova Hirurga, osnivača i predsjednika ruskog moto kluba Noćni vukovi“, piše u obrazloženju odluke kojom je Milorad Dodik potpisao 9. januara 2018. godine.
Dodik odlikuje Noćne vukove
Hirurg se te godine nije pojavio na dodjeli priznanja, pa je umjesto njega orden časti primio Goran Tadić, inače vozač ministra u Vladi RS Petra Đokića. Ministar Đokić je protekle subote bio na skupu podrške Ruskoj Federaciji tokom njene agresije na Ukrajinu.
“Senat SAD-a ohrabruje vlasti u Bosni i Hercegovini da nastave put ka NATO-u i EU, te poziva Evropsku uniju da poveća svoje napore, saradnju i pomoć za ubrzavanje proces pristupanja”, piše u prijedlogu rezolucije o BiH koju je predložila senatorka Jeanne Shaheen, a podržalo još četvero američkih senatora – Ron Johnson, Christopher Murphy, Richard Durbin, Roger Wicker i Gary Peters.
U predloženoj rezoluciji se konstatira da je Bosna i Hercegovina “pozvana da se pridruži Akcionom planu za članstvo u NATO-u 2010. godine (MAP), te da je 2019. godine podnijela svoj prvi reformski program NATO-u”. Također, u Rezoluciji se podsjeća da je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik “kočio napore pomirenja negiranjem genocida, upuštao se u proaktivne i destabilizirajuće sigurnosne manevre, prijetio da će povući Republiku Srpsku iz institucija na državnom nivou , uključujući pravosuđe, sigurnosne službe, Upravu za indirektno oporezivanje i oružane snage Bosne i Hercegovine, te pozvao na raspuštanje OHR-a”. Stoga se u rezoluciji predlaže i pojačavanje sankcija.
S obzirom na to da među predlagačima ima demokrata i republikanaca, usvajanje predložene rezolucije je skoro neupitno.
“Senat čestita Bosni i Hercegovini tridesetu godišnjicu od proglašenja njene nezavisnosti, potvrđuje snažnu, dugotrajnu i jedinstvenu podršku Bosni i Hercegovini, vjerujući i dalje da je mir i stabilnost u Bosne i Hercegovine sastavni dio mira i stabilnosti Evrope u cjelini”, navedeno je u ovom dokumentu o kojem bi se senatori trebali izjašnjavati u narednih nekoliko dana.
U predloženoj rezoluciji dalje piše da “Senat osuđuje pojedince koji nastoje potkopati sigurnost, stabilnost i teritorijalni integritet BiH, te poziva predsjednika (SAD-a) i evropske saveznike da takve osobe pozovu na odgovornost za svoje postupke, uključući i korištenje sankcija”.
“Osuđuje se zapaljiva retorika političara u Bosni i Hercegovini i drugih iz regiona koji negiraju težinu počinjenja ratnih zločina i genocida u Bosni i Hercegovini”, navedeno je u prijedlogu rezolucije.
Senat poziva članice PIC-a (Vijeća za implementaciju mira) da pruže punu podršku OHR-u, te ohrabruje Ujedinjene nacije i država članice da nastave podržavati EUFOR, u kontektu izazova po integritet BiH.
“Potiče SAD da razmotre dodatne korake u svrhu podrške sigurnosti i stabilizacije BiH i podrške EUFOR-u”, napisala je u svom prijedlogu senatorka Jeanne Shaheen.
I izmjena izbornog zakonodavstva obuhvaćena je ovom rezolucijom. Budući da od 2009. godine i slučaja Sejdić-Finci, Evropski sud za ljudska prava (ECHR) donosi presude o pitanjima koja se tiču etničke i teritorijalne diskriminacije na izborima u Bosni i Hercegovini i zahtijevaju reforme, koje tek treba provesti.
“Senat poziva sve strane da podrže duh jedinstva sadržan u Dejtonskom sporazumu i da udvostruče svoje napore za provedbu izbornih i ciljanih ustavnih reformi prije općih izbora 2022 u Bosni i Hercegovini”, piše u prijedlogu rezolucije Senata SAD-a.
Zvaničnici u BiH su pozvani da im prioritet bude i borba protiv političke korupcije, nazadovanja demokratije, nezaposlenosti i odlaska mladih, obrazovanih kadrova.
U predloženoj rezoluciji se podsjeća da je Milorad Dodik bio organizator obilježavanja neustavnog dana RS, koji se, kako piše, “poklopio sa danom kada su bosanski Srbi proglasili vlastitu državu i rasplamsavali četiri godine rata i krvoprolića”.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
