Facebook Twitter Youtube
    Najnoviji

    Politika

    Na dan kada se glasa o povjerenju Vladi Dritana Abazovića: Milorad Dodik danas helikopterom ide u tajnu posjetu Crnoj Gori, sastanke sa nepoznatim osobama bi trebao imati na Svetom Stefanu

    Piše:
    Redakcija
    -

    U službenoj najavi događaja za petak, 19. avgusta, nećete pronaći informacije o aktivnostima člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Zvanično, on danas neće raditi. No, drugi dokumenti koji su u posjedu Istrage otkrivaju da će Dodik u petak oko podne helikopterom otputovati u Crnu Goru. Destinacija su Budva i Sveti Stefan. Da ovo nije turistička posjeta, dokazuje vrijeme povratka.

    “Povratak iz Budve-Sveti Stefan u Trebinje planiran je istog dana, u 16 sati”, navedeno je u dokumentima dostavljenim crnogorskoj policiji.

    Dodikova posjeta Crnoj Gori trajat će svega četiri sata. Nije navedeno s kim će se sresti. Medijima u Crnoj Gori nije najavljena njegova posjeta. Među najavljenim događajima za petak, 19. avgusta, nema nijednog značajnijeg događaja na Svetom Stefanu. Najbitniji crnogorski događaj danas je, ipak, u Podgorici.

    Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović sazvala je za 19. avgust vanrednu sjednicu parlamenta na kojoj će se glasati o povjerenju 43. Vladi Crne Gore, objavljeno je ove sedmice.

    Prijedlog da se glasa o povjerenju Vladi premijera Dritana Abazovića predali su klubovi poslanika Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, Socijaldemokratska partija – Liberalna partija, Socijaldemokrata i Demokratske unije Albanaca.

    U obrazloženju inicijative se navodi da Vlada nije ispunila svoje prioritete, a da su takođe izostali konkretni rezultati u ekonomiji, kao i da se epidemiološka situacija dodatno pogoršala.

    “Uz to, uprkos nikad snažnijoj podršci naših evropskih partnera i našem širokom društvenom konsenzusu o neophodnosti što skorijeg pridruživanja Evropskoj uniji (EU) dalji nastavak ovog procesa doveden je u pitanje. Istovremeno, predsjednik Vlade Dritan Abazović, ignorišući stavove najznačajnijih naučnih ustanova u državi, u prvi plan stavio je pitanje odnosa sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC). Ne sporeći potrebu da se ovo pitanje riješi uz uvažavanje najboljih evropskih praksi u ovoj oblasti, smatramo da je, zbog državno neodgovornog ponašanja Abazovića koje za posljedicu ima podizanje tenzija u društvu, aktuelna Vlada izgubila legitimitet. U namjeri da se zaštite vitalni interesi Crne Gore i sačuva šansa da država ubrzano krene putem EU integracija, podnijeta je inicijativa za izglasavanje nepovjerenja”, navedeno je u obrazloženju.

    Prema pisanju crnogorskih medija, ishod sjednice je neizvjestan. Stranke koje su potpisale inicijativu za smjenu Vlade Dritana Abazovića imaju 36 poslanika. Za smjenu im je potrebno još pet ruku. Abazovićeva URA i SNP neće glasati protiv izvršne vlasti u kojoj su njihovi premijer, potpredsjednici i ministri. Ukoliko manjine, koje nijesu potpisnice inicijative, Forca i Bošnjačka stranka, budu glasale za pad vlade, dolazi se do broja 40, tako da za većinu i dalje nedostaje jedan glas. Ključnu ulogu će, stoga, imati poslanici proruskog i prosrpog Demkratskog fronta, među kojima je i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić. On je nedavno kazao da je “najpoštenije da se napravi dogovor u okviru parlamentarne većine kojoj je narod dao podršku 30. avgusta”. To je, zapravo, većina koju je okupio, sad već pokojni, vladika Amfilohije. Dritan Abazović je bio ministar u toj Vladi. Nakon toga, Vlada je smijenjena, pa je DPS Mila Đukanovića podržao manjinsku Vladu sa Dritanom Abazovićem na čelu. Međutim, nakon potpisivanja Temeljnog ugovora Vlade Crne Gore i SPC-a, Abazović je izgubio podršku procrnogorskih partija koje su njegov čin označile – izdajničkim. Upravo su te partije sada pokrenule njegovu smjenu. Sudbina Dritana Abazovića ovisi o prosrpskim partijama, a član Predsjedništva BiH Milorad Dodik godinama održava dobre odnose sa Andrijom Mandićem i njemu bliskim prosrpskim i proruskim političarima u Crnoj Gori.

    Objavljujemo kompenzacijske liste svih stranaka: Nermin Nikšić, Sabina Ćudić, Mirsad Kukić i Branislav Borenović se osigurali kompenzacijskim listama, Hamdija Lipovača nosi SBiH-ovu, a Nermin Džindić SBB-ovu kompenzaciju

    Piše:
    Redakcija
    -

    Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić nosilac je kompenzacijske liste te stranke za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Podsjećamo, Nikšić je i u aktualni saziv Predstavničkog doma PS BiH ušao sa kompenzacijske liste. Na mjestu broj dva SDP-ove državne kompenzacijske liste je Lidija Korać. Na fotografiji ispod možete vidjeti kompletnu SDP-ovu kompenzacijsku listu.

    Sabina Ćudić nosi kompenzacijsku listu Naše stranke za Predstavnički dom PS BiH. Na drugom je mjestu Predrag Kojović, bivši predsjednik NS-a. Ćudićeva je, podsjećamo, nosilac državne liste i iz izborne jedinice koja obuhvata Kanton Sarajevo i BPK Goražde. Evo i njihove kompletne kompenzacijske liste za PD PS BiH.

    Milan Dunović nosi kompenzacijsku listu Demokratske fronte za PD PS BiH. Aktualni potpredsjednik Federacije BiH je i 2018. godine bio nosilac kompenzacijske liste, ali DF-u tada nije pripao nijedan kompenzacijski mandat.

    Bivši potpredsjednik SDP-a Hamdija Lipovača nosi kompenzacijsku listu Stranke za BiH. OVa stranka, podsjećamo, 2018. godine nije uspjela prebaciti prag na nivou BiH, no sada postoje šanse da osvoje barem jedan kompenzacijski mandat.

    Safet Kešo nosi komepnzacijsku listu SDA. Na drugom mjestu je aktualna ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković. SDA na kompenzacijskoj listi ima ukupno šest imena.

    Kompenzacijsku listu Saveza za bolju budućnost nosi Nermin Džindić, aktualni federalni ministar energije rudarstva i industrije. SBB je, podsjećamo, na izborima 2018. godine osvojila dva kompenzacijska mandata.

    HDZ-ovu kompenzacijsku listu za PS BiH nosi Slavko Matić. Na drugom je mjesto Marina Pendeš, dok je treći Jozo Bagarić

    Iz Federacije BiH državne kompenzacijske liste još nose Senad Šešić (Koalicija Država), Mirsad Kukić (PDA), Mirnes Ajanović (BOSS), Nihad Čolpa (SD-Zeleni), Nihad Omerović (NiP) i Ilija Cvitanović (HDZ 1990).

    Kada su u pitanju državne kompenzacijske lise iz Republike Srpske, SNSD-ovu nosi aktualni premijer RS-a Radovan Višković. Na drugom mjestu je Sanja Vulić, a na trećem aktualni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

    Kompenzacijsku listu SDA za PD PS BiH iz Republike Srpske nosi aktualni potpredsjednik te stranke Edin Ramić. S obzirom na dosadašnju praksu, izvjesno je da će ova lista, koju u RS-u podržavaju sve probosanske stranke imati jedan kompenzacijski mandat.

    Listu SDS-a za kompenzacijske mandate nosi Miladin Stanić, aktualni poslanik te stranke u Narodnoj skupštini RS. Na drugom mjestu je Aleksandra Pandurević, bivša državna zastupnisa SDS-a.

    Predsjednik PDP-a Branislav Borenović osigurao se i kompenzacijskom listom za PD PSBIH. Druga na listi je aktualna zastupnica te stranke Mira Pekić.

    Kompletne listę, i redovne i kompenzacijske možete pogledati na ovom linku.

    Kompenzacijske liste za Zastupnički dom Federacije BiH

    Damir Mašić nosilac je kompenacijske liste SDP-a BiH za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. Druga na listi je Lana Prlić, a treći Ivan Boban.

    Ivica Šarić nosi kompencacijsku listu SDA za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. Na drugom mjestu je aktualna potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović, dok je treći predsjednik KO SDA Tuzla Fahrudin Skopljak.

    Amir Ibrović, aktualni šef Kabineta člana Predsjedništva BiH Željka Komšića nosi kompenzacijsku listu DF-a. Druga na listi je Bibija Kerla, dok je treći Dževad Adžem iz Goražda.

    Kompenzacijsku listu Naše stranke nosi aktualni zastupnik te stranke u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Mirsad Ćamdžić. Aktualna drćavn zastupnica Mirjana Marinković-Lepić je druga na listi dok je konceptualni umjetnik Damir Nikšić na trećem mjestu.

    Kompenzacijsku listu SBB-a za Parlament FBiH nosi Šemsudin Kavazović, inače brat aktualnog reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića. Na drugom mjestu je Sanela Prašović-Gadžo, aktualna zastupnica u Parlamentu Federacije BiH.

    Kompenzacijske listu SBiH-a za Zastupnički dom Parlamenta FBiH nosi Safet Omerović, Bosanske stranke Fatmir Alispahić, PDA Elzina Pirić, Koalicije Država Jasmina Numanović-Stjepanović, HDZ-a BiH Mario Karamatić, Naroda i Pravde Halil Bajramović.

    Ured za vanjske poslove potvrdio: Velika Britanija podržava Schmidtovu namjeru da mijenja Ustav FBiH i Izborni zakon

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ured za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj Vlade Velike Britanije i formalno je potvrdio da podržavaju namjere visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prenio je politicki.ba.

    U odgovoru Tariku Deliću, britanskom državljaninu koji je kontaktirao Vladu emailom 22. jula, iz Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije odgovorili su:

    “Jasno je da nakon godina političke i zakonodavne stagnacije i višestrukih neuspjelih pokušaja reformi, posebno u Federaciji, moramo pronaći nova modele za rješavanje ozbiljnih problema sa kojima se BiH suočava”, piše u odgovoru.

    Zvanični London upozorava i da se politička situacija u BiH pogoršala proteklih godina.

    Ističu i da sve više nedostaje “domaće političke volje da se taj krug prekine”.

    Navode i da je sve manje povjerenja između glavnih političkih stranaka, te da lideri nisu motivirani da rade na reformama.

    “Pozdravljamo namjeru Visokog predstavnika da se pozabavi ovom ozbiljnom situacijom tražeći širok i izbalansiran paket mjera izbornog integriteta koji unapređuje funkcionalnost Federacije BiH u Parlamentu, pomaže formiranje Ustavnog suda i pomaže u procesu formiranja Vlade.  Ponovno funkcioniranje institucija BiH najbolji je način da se zatvori prostor za zloćudne aktere da šire razdor i da ih spriječimo da destabiliziraju zemlju. Nastavljamo raditi sa političkim liderima u BiH i pozivamo ih da pokažu hrabrost da izvrše reforme koje su neophodne za sve građane BiH”, stoji u odgovoru.

    Troje kandidata za sudiju Ustavnog suda FBiH odbilo poziv predsjednika FBiH: Kršeći Ustav Čavara namjerava Federaciju isporučiti Dodiku i Čoviću

    Piše:
    Redakcija
    -

    Najmanje troje kandidata za sudiju Ustavnog suda FBiH obavijestilo je predsjednika Federacije BiH Marinku Čavaru da se neće pojaviti “na razgovoru” koje je ovaj HDZ-ov funkcioner namjeravao održati prije nego što svojim potpredsjednicima dostavi prijedloge za izbor sudija Ustavnog suda FBiH.

    Advokatica Nina Kisić, državna sutkinja Sena Uzunović, te direktor Zavoda za javnu upravu FBIH Enver Išerić, poslali su pismenu obavijest Marinku Čavari u kojem su naveli da se neće pojaviti u terminu koji im je zakazao predsjednik Federacije BiH. Osim njih, na razgovoru sa Čavarom se, vjerovatno, neće pojaviti ni sekretar Doma naroda FBiH Izmir Hadžiavdić, kao ni sudija Branimir Orašanin.

    “Ovim putem Vas obavještavam da neću pristupiti na taj razgovor, imajući u vidu da se isti odvija u suprotnosti sa odredbama člana 7.a(I) Ustava FBiH. Osim toga, ovaj postupak je suprotan i odredbi člana 24. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH. Bez obzira na sve potencijalne spekulacije o političkoj pozadini, personalnog izbora kandidata za sudije Ustavnog suda FBiH, smatram da je neprihvatljivo da neko ko pretendira da bude sudija Ustavnog suda FBiH učestvuje, zarad svog imenovanja, u proceduri koje je suprotna Ustavu FBiH, te da na taj način, već u postupku imenovanja, prekrši pravni akt koji navodno želi da štiti”, napisala je advokatica Nina Kisić u dopisu predsjedniku Federacije BiH.

    Sličan stav je iznio i kandidat Enver Išerić. On je u pismu koje je u nedjelju objavila Novinska agencija Patria naveo da Čavara na ovaj način krši Ustav FBiH.

    “Kao kandidat za sudiju Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine obaviješten  sam iz vašeg ureda, a putem telefona, da namjeravate obaviti intervjue sa kandidatima za tu poziciju. Bilo bi korektno i ispravno gospodine predsjedniče, ako ste već namjeravali obaviti te intervjue, da kandidatima uputite pozive u pisanoj formi i navedete pravni osnov koji vam omogućava ili po kojem ste obavezni obaviti intervju sa kandidatima, a prije donošenja odluke o imenovanju. Takvog pravnog osnova gospodine predsjedniče nema niti u jednom pravnom aktu i ne možete sami sebi propisivati obaveze, ovlaštenja i odgovornosti. Izvolite gospodine predsjedniče imenujte kandidate sa liste koja vam je dostavljena od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine i na osnovu mišljenja Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine“, napisao je Išerić.

    Državna sutkinja Sena Uzunović koja je prošla testiranje VSTV-a također je poslala obavijest predsjedniku Federacije BiH da se neće odazvati njegovom pozivu.

    Za razliku od troje navedenih, kandidat Mustafa Bisić se, prema informacijama Istrage, namjerava odazvati Čavarinom pozivu, vjerujući da će upravo on biti jedan od bošnjačkih kandidata koji će se naći na Čavarinoj listi.

    U Ustavnom sudu FBiH su četiri upražnjena mjesta. Od devet potrebnih sudija u Sudu ima njih pet. Da bi odlučivali o vitalnom nacionalnom interesu, potrebno je šest sudija, i to najmanje po dvoje iz reda konstitutivnih naroda. U Ustavu Federacije BiH piše da se Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih.Trenutno u Ustavnom sudu FBiH sjede Vesna Budimir (Hrvatica), Aleksandra Martinović (Ostali), Edin Muminović (Bošnjak), Kata Senjak (Hrvatica), Mirjana Čučković (Srpkinja). Dakle, kvote sudija iz reda hrvatskog naroda i ostalih su popunjene, dok Bošnjacima i Srbima nedostaje po najmanje jedan sudija. Marinko Čavara namjerava, nakon intervjua, izabrati četiri kandidata i dostaviti ih svojim potpredsjednicima na saglasnost. Na listi bi se trebao naći jedan sudija iz reda hrvatskog naroda, jedan iz reda srpskog, jedan iz reda bošnjačkog i jedan iz reda ostalih. Prođe li njegov prijedlog, Hrvati bi u Ustavnom sudu FBiH imali troje sudija, dok bi Srbi, Bošnjaci i ostali imali po dva. Predsjednik Federacije planira da iz reda hrvatskog naroda kandidira Mirka Miličevića, iz reda bošnjačkog naroda, vjerovatno, Mustafu Bisića, iz reda srpskog naroda Ljubomira Ožegovića, te iz reda Ostalih Dubravka Čamparu. To je u direktnoj suprotnosti sa ranijim prijedlozima. Čavara “oduzima” Bošnjacima jedno mjesto (vjerovatno Izmiru Hadžiavdiću), te ga dodjeljuje Dubravku Čampari (kandidatu NiP-a). Nadalje, Dunovićev prijedlog da iz reda srpskog naroda bude Branimir Orašanin Čavara će promijeniti, te će kandidovati dugogodišnjeg sekretara Ustavnog suda RS Ljubomira Ožegovića. A evo zbog čega ovo radi.

    “Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes, ukoliko je odlučeno 2/3 većinom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda

    1. U slučaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda odluči da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni interes, zakon će razmatrati Dom naroda.

    2. Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Domu naroda glasa za taj zakon, drugi propis ili akt, isti se smatra usvojenim.

    3. Ukoliko se Dom naroda usaglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja na odobrenje Zastupničkom domu.

    4. Ukoliko Zajednička komisija iz Amandmana XXXIX ne postigne saglasnost, pitanje se proslijeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine da donese konačnu odluku da li se predmetni zakon odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.

    5. Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva 2/3 većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim.

    6. U slučaju da proceduru prema ovom amandmanu pokrene 2/3 većina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudija da bi Sud odlučio da se radi o vitalnom interesu.

    7. Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon se smatra neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može ponovo dostaviti isti tekst zakona propisa ili akta.

    8. U slučaju da sud odluči da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon usvojen/biće usvojen prostom većinom”, piše u Ustavu FBiH.

    Sada obratite pažnju na tačku šest. Da bi Ustavni sud FBiH nešto proglasio vitalnim nacionalnim interesom, potrebni su glasovi najmanje dvoje sudaca u Vijeću za vitalni nacionalni interes. Ukoliko bi prošao Čavarin prijedlog HDZ BiH (Mirko Miličević) i SNSD (Ljubomir Ožegović) bi svaku odluku u federalnog parlamenta mogli proglasiti štetnim za vitalni nacionalni interes, jer će Ožegović, izvjesno je po automatizmu postati član Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa FBiH. Ovim bi Milorad Dodik i Dragan Čović preuzeli apsolutnu kontrolu i nad Federacijom BiH.

    Predsjednik Federacije ignoriše liste VSTV-a i svojih potpredsjednika: Čavara namjerava u Ustavni sud FBiH imenovati Dubravka Čamparu i dugogodišnjeg sekretara Ustavnog suda Republike Srpske Ljubomira Ožegovića

    Piše:
    Redakcija
    -

    Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara povukao je potez kojim svoje potpredsjednike dovodi u tešku situaciju. Ako ne pristanu na njegov prijedlog za imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH, odgovornost za blokadu procesa više neće biti na Marinku Čavari, već na Milanu Dunoviću i Meliki Mahmutbegović. Ukoliko, pak, prihvate prijedlog predsjednika Fedracije, u Ustavni sud FBiH će biti imenovane sudije bliske SNSD-u, HDZ-u BiH, te Narodu i Pravdi. Čavara, saznaje Istraga, namjerava svojim potpredsjednicima dostaviti listu na kojoj će se, pored ostalih, naći imena Dubravka Čampare (NiP) i Ljubomira Ožegovića (SNSD). Ranije prijedloge koje su Milan Dunović i Melika Mahmutbegović dostavili predsjedniku Federacije, Marinko Čavara neće uzeti u obzir. Naprotiv, on sada želi sačiniti svoju listu i tako dovesti potrpedsjednike pred svršen čin.

    U Ustavnom sudu FBiH su četiri upražnjena mjesta. Od devet potrebnih sudija u Sudu ima njih pet. Da bi odlučivali o vitalnom nacionalnom interesu, potrebno je šest sudija, i to najmanje po dvoje iz reda konstitutivnih naroda. U Ustavu Federacije BiH piše da se Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih. Trenutno u Ustavnom sudu FBiH sjede Vesna Budimir (Hrvatica), Aleksandra Martinović (Ostali), Edin Muminović (Bošnjak), Kata Senjak (Hrvatica), Mirjana Čučković (Srpkinja). Dakle, kvote sudija iz reda hrvatskog naroda i ostalih su popunjene, dok Bošnjacima i Srbima nedostaje po najmanje jedan sudija. Evo kako se biraju sudije.

    U Ustavu Federacije BiH piše da je predsjednik Federacije BiH nadležan za imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH na prijedlog kandidata od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. U članu 6, poglavlje sudska vlast, dalje je navedeno predsjednik Federacije, uz saglasnost potpredsjednika, dostavlja na potvrdu Domu naroda FBiH prijedlog za imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH, a imenovanje potvrđuje većina delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju.

    Dakle, Čavari je potrebna saglasnost potpredsjednika da bi listu dostavio u Dom naroda FBiH na potvrdu. On je do sada to izbjegavao učiniti, ali nakon pritiska OHR-a, promijenio je taktiku. Čavara, sada, pojedinačno poziva sve dosadašnje kandidate za sudiju Ustavnog suda FBiH da dođu u njegov kabinet na intervju. Među onima koje je pozvao su i kandidati koje je eliminirao VSTV, iako je, po Ustavu, dužan poštovati njihovu listu. Zbog toga su potpredsjednici Federacije BiH uputili pismo OHR-u.

    “Predsjednik FBiH Marinko Čavara (HDZ) samoinicijativno i mimo procedura poziva kandidate za sudije  Ustavnog suda FBiH na razgovor. Na ovaj način predsjednik Čavara direktno krši Ustav FBiH te oduzima ingerencije Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) koje je već provelo zakonom propisanu konkursnu proceduru i koje je jedino kompetentno za tako nešto”, naveli su Mahmutbegovićeva i Dunović.

    Prema informacijama Istrage, Čavara će, nakon intervjua, izabrati četiri kandidata i dostaviti ih svojim potpredsjednicima na saglasnost. Na listi bi se trebao naći jedan sudija iz reda hrvatskog naroda, jedan iz reda srpskog, jedan iz reda bošnjačkog i jedan iz reda ostalih. Prođe li njegov prijedlog, Hrvati bi u Ustavnom sudu FBiH imali troje sudija, dok bi Srbi, Bošnjaci i ostali imali po dva. No, to je u skladu sa Ustavom FBiH, jer je odredba prema kojojoj svaki od konstitutivnih naroda mora imati najmanje dvoje sudija. Međutim, postoje nedoumice u vezi sa brojem sudija iz reda ostalih.

    “Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih”, piše u Ustavu FBiH.

    Dio pravnih eksperata koje je konstultovala Istraga stava je da Ostalima, zapravo, pripada samo jedno mjesto, dok drugi, pak, smatraju da ne postoje smetnje da Ostali dobiju dvije pozicije. Aktualni zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda FBiH Aljoša Čampara (NiP) je, kako saznajemo, ubijeđivao čelnike Doma naroda da nema smetnji da Ostalima pripadnu dvije pozicije. No, Čampara u ovom slučaju ima lični interes. Njegov brat, naime, jedan je od kandidata za sudiju Ustavnog suda FBiH. Kako se Dubravko Čampara izjasnio kao Ostali, on ne može biti imenovan iz kvote konstitutivnih naroda. U Ustavnom sudu FBiH trenutno sjedi Aleksandra Martinović, koja je sudija iz reda Ostalih. Čampara bi, u tom slučaju, bio drugi sudija koji je izjašnjava kao Ostali.

    U dogovoru sa kadrovima NiP-a Marinko Čavara, kako saznajemo,  namjerava upravo Dubravka Čamparu predložiti za sudiju Ustavnog suda FBiH. Osim toga, Čavara namjerava predložiti i Ljubomira Ožekovića bliskog SNSD-u. Ožegović je dugogodišnji sekratar Ustavnog suda Republike Srpske.

    Porodična politika Lapida: Otac premijera Izraela je isticao Tuđmanov antisemitizam, ali je negirao srpske zločine u BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    Bio je 15. mart 2011. godine kada su gradske vlasti u Novom Sadu svečano otkrile ploču na kojoj je pisalo – ulica Tomija Josefa Lapida.

    “Tomi Lapid bio je građanin Novog Sada koji je otišao u Izrael i tamo napravio sjajnu karijeru. Ovo je prilika da kažemo koliko su nam važni odnosi sa državom Izrael”, rekao je tada novosadski gradonačelnik Igor Pavličić.

    Jedanaest godina kasnije, sin Josefa Tomija Lapida postao je premijer Izraela. Prije nego je u junu ove godine postao premijer, Yair Lapid je bio izraelski ministar vanjskih poslova. Četrdeset dana nakon njegovog stupanja na funkciju premijera, Ambasada Izraela u Tirani, inače zadužena za BiH, faktički je podržala HDZ-ove prijedloge izmjena Izbornog zakona u BiH. Istoga dana, samo nekoliko sati kasnije, izraelsko ministarstvo vanjskih poslova zahvalilo se Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću na podršci koju su, prethodno, iskazali pozdravljanjem vojne akcije koju Izrael provodi protiv “Islamskog džihada” u pojasu Gaze. Vlada Izraela je, tako, u jednom danu dva puta podržala Dragana Čovića i jedanput Milorada Dodika. Na čelu Vlade je, rekosmo, Yair Lapid, sin Josefa Tomija Lapida.

    “Otac je bio centar mog svijeta”, napisat će u svojoj knjizi Yair Lapid, pišući, zapravo, u ime svog oca Tomija Lapida.

    Yair je svoje razgovore s ocem pretvorio u memorare Josefa Tomija Lapida

    “Znao je”, piše izraelski premijer u ime svoga oca, “biti vrlo nametljiv kada je trebalo, ali je uvijek imao vremena sjediti sa mnom, odvesti me na nogometnu utakmicu, provjeriti moju zadaću, čitati novine sa mnom i objasniti mi gdje se nalazi Bosna i Hercegovina”.

    O Bosni i Hercegovini Josef Tomi Lapid znao je mnogo toga. Početkom devedesetih bio je novinar koji je izvještavao o Balkanu. U knjizi “Izrael i rat u Bosni” profesor Daniel Kofman označio je Josefa Tomija Lapida, oca aktualnog izraelskog premijera, kao novinara koji je negirao ratne zločine koje su u BiH počinili pripadnici srpskih jedinica. Bio je 9. avgust 1992. godine i skoro svi svjetski mediji su tih dana na svojim naslovnicama objavili fotografije iz prijedorskih logora na kojima su se vidjeli izgladnjeli bošnjački zarobljenici.

    “U Bosni i Hercegovini nisu pronađeni logori za istrebljenje [machanot hashmada] i nijedan dokaz o masovnim ubistvima, stvari za koje su Hrvati i Muslimani optuživali Srbe. Srbi su ponudili da sve logore koje su formirali predaju pod nadzor UN. Čini se da je završeno još jedno poglavlje u ratu u kojem su Srbi pobjednici na vojnom frontu, dok je njihov suparnik pobjednik na frontu propagande”, napisao je u svojoj kolumni Josef Tomi Lapid, novinar i političar od kojeg je njegov sin i aktualni premijer Izraela učio o Bosni i Hercegovini.

    Kofman o Josefu Lapidu

    Daniel Kofman ističe da je je Tomi Lapid bio predvodnik kolumnista koji su iskakali iz međunarodnih norni glede rata u Bosni i Hercegovini.

    “U trenutku iskrenosti otkrio je svoj pravi kredo: „Moramo podržati Srbe šta god da rade. U mojim očima oni su moje pleme”, prenio je Kofman riječi Tomija Lapida, oca aktualnog izraelskog premijera. 

    Lapidu su, tvrdi Kofman, bile poznate činjenice, jer su izraelski novinari, Emmanuel Rosin i Yossi Alonia, na hebrejskom pisali o teroru u Sarajevu, o logorima i drugim srpskim zločinima u BiH. No, Josef Lapid je ignorisao činjenice.

    iz memoara Tomija Lapida: susret sa Miloševićem

    Osim što je negirao ili ignorisao zločine u BiH, Lapid se sastajao i sa Slobodanom Miloševićem, pokušavajući sa jednim jevrejskim bizmismenom Robertom Maxwellom kupiti novine u Srbiji.

    “Kada sam stigao u Beograd, glavni grad Srbije, predstavnici Vlade su me dočekali na aerodromu. Odvezli su me službenim autom u dvor predsjednika Slobodana Miloševića”, prenio je Yair Lapid sjećanje svoga oca Josefa.

    Sličnu operaciju Josef Tomi Lapid je trebao obaviti i u Hrvatskoj. Biznismen Maxwell ga je zamolio da odu u Zagreb na sastanak sa Franjom Tuđmanom i da od njega kupe novine.

    “Ali on neće prodati novine Židovu”, kazao je Tomi Lapid biznismenu Maxwellu.

    Lapid je rekao da je čitao “vrlo čudnu knjigu Franje Tuđmana” u kojoj je bivši predsjednik Hrvatske tvrdio da je u holokausti stradalo “samo 900 hiljada Židova”, da je bilo Židova koji su su vodili konc logor u Hrvatskoj, te da je “Hitlerov novi evropski poredak bio opravdan svojom potrebom da preseli Židove”.

    iz memoara Josefa Tomija Lapida koje je zapisao njegov sin Yair Lapid

    “Važno je napomenuti da ove riječi nisu napisane 1940. godina, već ih je 1989. godine napisao šef demokratske nacije izabran na slobodnim izborima”, konstatirao je Josef Tomi Lapid u svojim sjećanjima koje je zabilježio njegov sin Yair Lapid.

    Tri decenije kasnije, Vlada Izraela kojom upravlja sin Tomija Lapida, podržala je prijedloge izmjena Izbornog zakona u BiH koje je predložila stranka čiji je utemeljitelj Franjo Tuđman. Tim izmjenama se Jevrejima iz BiH ne daje pravo kandidiranja na izborima za Predsjedništvo BiH.

    Od Lavrova do Orbana, preko Ivancova i Kalabuhova : Od 2017. godine (pro)ruski zvančnici insistiraju na “legitimnom predstavljanju” Hrvata!

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

     

    “Balkan se ne može stabilizirati bez Srba niti bez BiH, a BiH se ne može stabilizirati bez bh. Srba. Srpska nacija je ključna za Balkan”, izjavit će u decembru prošle godine mađarski premijer Viktor Orban.

    Dodat će, potom, da je “izazov sa BiH je kako integrirati zemlju sa dva miliona muslimana”. Osam mjeseci kasnije će reći da Bošnjaci, od kojih su većina muslimani, varaju bh. Hrvate.

    “Ovo je komplicirana tema, ali bih volio da znate da Hrvate koji žive u Bosni i koji imaju zakonsko pravo birati svog čelnika varaju Bošnjaci, a ovi drugi, zapravo, koriste rupe u Izbornom zakonu. Hrvati se o tome izjašnjavaju na svakom sastanku Evropskog vijeća, a mi, Mađari, podržavamo ih svim raspoloživim sredstvima“., kazao je Orban.

    Tema je, uistinu, komplicirana, a na njoj su proteklih godina, osim hrvatskih zvaničnika najviše insistirali (pro)ruski diplomati. Zapravo, priču o “hrvatskom pitanju”, prvi su, ne računamo li hrvatske zvaničnike, plasirali Rusi. Danas na toj priči insistiraju i pojedine američke diplomate. No, vratimo se u u 2017. godinu.

    “Hrvatsko pitanje ‘postoji’ i treba ga riješiti u FBiH“, kazao je 24. avgusta 2017. godine u intervjuu za Večernji list bivši ruski ambasador u BiH Petr Ivancov.

    Ovoj izjavi je prethodila su dva sastanka ruskog ambasadora Petra Ivancova i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Prvi je bio u februaru 2017. godine, dok je Dragan Čović obavljao funkciju člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

    “Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović i ambasador Rusije u BiH Petar Ivancov ocijenili su danas da je izgradnja ambijenta ravnopravnosti u BiH jedini način da se dugoročno prevaziđu ključni politički sporovi i ostvari potrebna stabilnost“, objavio je 7. februara 2017. godine javni servis Republike Srpske (RTRS).

    U  julu 2017. godine Čović i Ivancov opet su se sreli. Čović je, prenio je opet RTRS, pozitivnim ocijenio kontinuitet odgovorne i konstruktivne komunikacije predstavnika Ruske Federacije unutar Vijeća za implementaciju mira.

    “Zajednička je ocjena kako je važno nastaviti njegovati dobre odnose u interesu obje zemlje, ali i kako bi se izbjegli pogubni učinci procesa globalne polarizacije koja je u BiH nedopustiva iz razloga što može pojačati prijetnju miru, stabilnosti i privrednom prosperitetu“, navedeno je u Čovićevom saopćenju poslije susreta sa Ivancovom.

    Mjesec i po kasnije Ivancov će u inervjuu Večernjem listu reći kako je nužno riješiti “hrvatsko pitanje u BiH”. Nakon toga ruski ambasador postaje još konkretniji. U oktobru 2017. godine  Ivancov je razgovarao sa visokom zvaničnicom HDZ-a BiH Borjanom Krišto.

    “Krišto je upoznala Ivancova s funkcioniranjem Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH te istaknula kako je izmjena Izbornog zakona BiH trenutno najbitnije pitanje koje se mora riješiti. Naglasila je da su pojedine odredbe Izbornog zakona BiH, odlukom Ustavnog suda stavljene izvan snage, te da bi nerješavanje tog problema vodilo BiH u stanje još dublje krize. Veleposlanik Ivancov složio se da se pitanje Izmjena izbornog zakona BiH treba riješiti dijalogom i da svi akteri trebaju ponuditi konkretna rješenja sukladno odlukama Ustavnog suda BiH“, saopćeno je nakon sastanka održanog 5. oktobra 2017. godine.

    Već u martu naredne, 2018. godine ruski ambasador Petr Ivancov susreo se sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem koji je u tom trenutku obavljao funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

    “Čović je informirao ambasadora Ivancova o trenutnoj političkoj situaciji u zemlji, posebno istaknuvši nedavnu predaju odgovora na Upitnik Evropske komisije. Također se razgovaralo i o neophodnoj promjeni Izbornog zakona. Ambasador Ivancov je ovom prilikom kazao kako će Ruska Federacija uvijek pružiti podršku BiH kao državi tri državotvorna i ravnopravna naroda te dva entiteta”, navedeno je u priopćenju za javnost iz Čovićevog kabineta.

    U oktobru 2018. godine u BiH su održani Opći izbori na kojima Dragan Čović izgubio u utrci za člana Predsjedništva BiH. Petnaest dana nakon poraza, Čović je, još uvijek u svojstvu člana Predsjedništva BiH, u Mostaru primio ruskog ambasadora Petra Ivancova.

    “Hrvatski član Predsjedništva Dragan Čović i ambasador Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov saglasili su se tokom sastanka u Mostaru da je neophodno nastaviti podršku očuvanju načela konstitutivnosti sva tri naroda u BiH, kao temelja Dejtonskog mirovnog sporazuma i cjelovite i suverene BiH”, saopćeno je 24. oktobra 2018. godine iz Čovićevog kabineta.

    Nakon što je formalno predao dužnost u Predsjedništvu BiH, Dragan Čović je u decembru 2018. godine otputovao u Budimpeštu gdje se susreo sa Viktorom Orbanom, mađarskim premijerom koji ne skriva svoje dobre veze sa Ruskom Federacijom. Čović je Orbana informisao o izborima u BiH.

    Dragan Čović i Viktor Orban

    “Uprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ osvojili među Hrvatima u BiH, zbog neustavnog i nedemokratskog izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva BiH. Time je nepotrebno stavljen pritisak na političke odnose u BiH, te nužnost izmjena izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala”, kazao je Čović mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.

    Skoro identične riječi četiri godine kasnije ponovit će i mađarski premijer, govoreći na jednom od univerziteta u toj zemlji.

    “Volio da znate da Hrvate koji žive u Bosni i koji imaju zakonsko pravo birati svog čelnika varaju Bošnjaci”, kazao je Orban.

    O ugroženosti Hrvata i “legitimnom predstavljanju”, nastavit će govoriti i novi ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov. Nakon što je Vlada Kraljevine Nizozemske kritizirala koncept “konstitutivnosti” na kojem insistira HDZ BiH, Kalabuhov je u intervjuu za RTRS kritizirao stavove Nizozemske.

    U junu ove godine, Igor Kalabuhov je, govoreći pred Narodnom skupštinom Republike Srpske, bio još otvoreniji u vezi sa “hrvatskim pitanjem”.

    “Vidimo duboke probleme u Federaciji BiH gdje se podstiču takve prakse zbog kojih se krše prava Hrvata na legitimno predstavljanje u pojedinim organima vlasti”, rekao je Kalabuhov.

    Lider HDZ-a BiH Dragan Čović je, podsjećamo, u februaru 2020. godine bio gost Valentine Matvijenko, predsjednice Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije. Nakon toga je gostovao na Državnom moskovskom institutu za međunarodne studije u svojstvu akademika Međunarodne inženjerske akademije iz Moskve, čiji je član postao bez ijednog relevantnog naučnog rada.

    Tokom posjete Rusiji, Čović je za dnevni list Rossiyskaya Gazeta dao intervju u kojem je kazao: “Nažalost, u BiH ima vrlo malo ruskog uticaja”.

    U decembru 2020. godine ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je doputovao u Sarajevo gdje se, odvojeno, sreo sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem.

    Sergej Lavrov I Dragan Čović

    Na novinarsko pitanje kako vidi sadašnju poziciju Hrvata u BiH odgovorio je kako “hrvatski narod mora imati prava zajamčena Daytonskim sporazumom te kako se to odnosi i na osobe koje će taj narod predstavljati u Predsjedništvu BiH.

    Nepune dvije godine kasnije, dio američkih diplomata podržao je OHR u namjeri da nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH koje bi ojačale princip “legitimnog predstavljanja” i omogućile trajnu vladavinu HDZ-a BiH.

    Zvanične reakcije: Američka Helsinška komisija protiv predloženih izmjena Ustava FBiH, njemačka Vlada podržava visokog predstavnika ali ne i nove podjele, a Vlada Hrvatske poziva Schmidta da ignoriše “bošnjačke stranke”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Američka vladina Helsinška komisija koja promoviše ljudska prava, vojnu sigurnost i ekonomsku saradnju u 57 zemalja Evrope, Evroazije i Sjeverne Amerike nije podržala namjere OHR-a da nametne izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona koje se odnose na popunjavanje Doma naroda FBiH.

    “Ove promjene efektivno idu samo u korist vodećoj etnički baziranoj političkoj stranci među bosanskim Hrvatima i dodatno učvršćuju podjele po etničkoj pripadnosti u bosanskoj politici u cjelini”, saopćeno je u srijedu navečer iz Helsinške komisije.

    Predsjedavajući Helsinške komisije. senator Ben Cardin, i kopredsjedavajući, kongresmen Steve Cohen, izrazili su “duboku zabrinutost zbog napora visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH da nametne promjene u izbornom sistemu zemlje jedva dva mjeseca prije Općih izbora zakazanih za oktobar. Oni su izdali sljedeće zajedničko saopštenje u kojem navode da dijele zabrinutost bh. civilnog društva, akademske zajednice i političke zajednice u Bosni i Hercegovini povodom aktuelnog prijedloga visokog predstavnika međunarodne zajednice da se izvrši promjena izbornog sistema u BiH neposredno prije predstojećih općih izbora.

    “Oni ne uspijevaju da se pozabave širim pitanjima demokratije zasnovane na građanima, kojima se očigledno treba pozabaviti kako bi zemlja prevazišla destabilizirajući ćorsokak i krenula naprijed. Vrijeme njihovog uvođenja je također problematično. “Helsinška komisija dugo je podržavala izborne reforme u Bosni i Hercegovini koje iz vlasti uklanjaju etničku pripadnost. Takve reforme treba da budu osmišljene tako da građanima daju širi spektar istinski demokratskih izbora, mogućnost da svoje izabrane zvaničnike pozovu na odgovornost, zaslužen osjećaj stabilnosti i potrebnu nadu za evropsku integraciju. Također smo podržali snažniju ulogu međunarodne zajednice i njenih predstavnika u zemlji, uključujući Ured visokog predstavnika, u odgovoru na nedostatak demokratije i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Međutim, vjerujemo da ova konkretna akcija, ako se sada nametne, neće predstavljati istinski napredak koji je Bosni i Hercegovini potreban i da može efektivno pogoršati stvari”, saopćili su senator Cardin i kongresmen Cohen.

    Istovremeno, i iz njemačke savezna Vlade bh. novinarki koja radi u Njemačkoj Melini Borčak saopćeno da je su oni “zabrinuti zbog napetosti u BiH”, te da se “ne smiju donositi nikakvi propisi koji produbljuju etničku podjelu”.

    “Predstojeći izbori u oktobru su od velike važnosti. Mora se učiniti sve da se etničke podjele ne prodube. Stoga podržavamo današnju odluku visokog predstavnika da ograničeno koristi Bonske ovlasti kako bi osigurao transparentnije i poštenije izbore. Temelji se na preporukama stručnjaka OESS-a (ODIHR) i Vijeća Europe (GRECO). Slobodno i pošteno održavanje izbora je minimalni standard u demokratiji i ne može se uskratiti građanima BiH. Primjena Bonskih ovlasti od strane visokog predstavnika bila je nužna jer su proljetos propali pregovori o izbornoj reformi u BiH, koja je trebala regulirati i te aspekte. Visoki predstavnik Christian Schmidt detaljno se konzultirao s međunarodnom zajednicom, uključujući  i Njemačku. Visoki predstavnik ima punu podršku savezne vlade. Nadamo se da će i ostale neophodne reforme, poput izbornog zakona i ustava, političari u Bosni i Hercegovini dogovoriti najkasnije nakon izbora. Saveznoj je vladi jasno da se ne smiju donositi nikakvi propisi koji produbljuju etničku podjelu”, odgovoreno je u srijedu navečer novinarki Borčak iz kabineta kancelara Olafa Scholza.

    Za to vrijeme, iz Vlade Republike Hrvatske pozvali su visokog predstavnika Christiana Schmidta da ponovo stavi na sto izmjene Ustava FBiH.

    “Želimo da gospodin Schmidt ponovno stavi na stol temu Ustavne i izborne reforme te krene u dobrom smjeru, ne obazirući se na bezobrazne i neprimjerene pritiske bošnjačkih stranaka”, saopćeno je i Vlade Republike Hrvatske.

    SDP i DF predlažu da Parlament FBiH usvoji Deklaraciju o izmjenama Izbornog zakona: “Neka se OHR sudrži od nametanja rješenja koja krše evropske konvencije”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Klubovi zastupnika SDP-a i DF-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije usaglasili su Deklaraciju o zaštiti multietničkog karaktera FBiH koja će biti ponuđena zastupnicima na usvajanje. Deklaracija je usmjerena protiv najavljenih odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta u vezi sa izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH.

    U nastavku objavljujemo tekst Deklaracije.

    Pozivajući se na Univerzalnu deklaraciju Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima, Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i sloboda sa Protokolima, članove I, V i X Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, te njegov Aneks 1B (sporazum o regionalnoj stabilizaciji) i Aneks 4 (Ustav Bosne i Hercegovine),Aneks 7 (Izbjeglice i raseljena lica), Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Zakon o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini,

    Uvažavajući i afirmirajući presude Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Derve Sejdića i Jakoba Fincija protiv Bosne i Hercegovine (br. 27996/06 i 34836/06), Azre Zornić protiv Bosne i Hercegovine (br. 3681/06), Ilijaza Pilava protiv Bosne i Hercegovine (br. 41939/07),Samira Šlakua protiv Bosne i Hercegovine (br. 56666/12) i Svetozara Pudarića protiv Bosne i Hercegovine (br. 55799/18),

    Poštujući principe i odredbeMeđunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih nacija i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima Ujedinjenih nacija,

     

    Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvaja:

    DEKLARACIJU O ZAŠTITI MULTIETNIČKOG KARAKTERA BiH

    Uzimajući u obzir u Preambuli navedene obvezujuće međunarodne i domaće akte, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine osuđuje kontinuirane tendencije i političke prijedlogei inicijative, bez obzira dolazile one iznutra ili van Bosne i Hercegovine, koje za cilj imaju uspostavu sistema etno-teritorijalne supremacijei obespravljenja manjinski zastupljenih etničkih skupina na pojedinim dijelovima državne teritorije i teritorije bosanskohercegovačkog entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, akoje dugoročno vode do rušenja ustavnog poretka države Bosne i Hercegovine.

    Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predstavnički dom) poziva sve domaće i međunarodne institucije, a naročito Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR), vlade država potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, te institucije Evropske unije i države članice Vijeća za implementaciju mira u Bosni iHercegovini, da se suzdrže od poduzimanja svih oblika djelovanja koji predstavljaju kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, Ustava Bosne i Hercegovine i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, odredaba Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih nacija, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima Ujedinjenih nacija, te nepoštivanje presuda Evropskog suda za ljudska prava.

     

    Predstavnički dom poziva sve iznad pobrojane institucije da poduzmu sve nužne mjere u skladu sa svojim ovlaštenjima u cilju snaženja institucija države Bosne i Hercegovine na svim nivoima, zaštite individualnih i kolektivnih prava i sloboda građana Bosne i Hercegovine, promovisanjauzajamnosti, pluralnosti i saradnje među građanima različitih individualnih i kolektivnih pripadanja, što naročito podrazumijeva sljedeće:

     

    • Predstavnički dom poziva odgovorne institucije, tijela, organe, političke subjekte i pojedince na obustavu, ukidanje i napuštanje svih oblika djelovanja koji potiču napodjelu države Bosne i Hercegovine po principu etno-teritorijalne dominacijerazličitih grupa na pojedinim dijelovima teritorije države Bosne i Hercegovine kroz nametanje koncepta isključive vladavine i dominacije pojedinih etničkih grupa u postojećim administrativno-teritorijalnim jedinicama države Bosne i Hercegovine, kao i kroz oduzimanje, umanjenje ili ograničavanje prava etničkih grupa koje su na određenom dijelu teoritorije Bosne i Hercegovine, njenih entiteta, kantona ili općina/gradova zastupljene u manjinskom omjeru;

     

    • Predstavnički dom poziva sve relevantne činitelje unutar evropskog, regionalnogi domaćeg pravno-političkog poretka na poštivanje i neodložnu provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Derve Sejdića i Jakoba Fincija protiv Bosne i Hercegovine (br. 27996/06 i 34836/06), Azre Zornić protiv Bosne i Hercegovine (br. 3681/06), Ilijaza Pilava protiv Bosne i Hercegovine (br. 41939/07), Samira Šlakua protiv Bosne i Hercegovine (br. 56666/12) i Svetozara Pudarića protiv Bosne i Hercegovine (br. 55799/18). Između ostalog, predmetnim presudama je naloženo sljedeće:

     

    1. „Sud smatra da se nijedna vrsta različitog postupanja koja se isključivo ili u kritičnom obimu zasniva na etničkom porijeklu pojedinca ne može objektivno opravdati u savremenom demokratskom društvu koje je izgrađeno na principima pluralizma i poštovanja različitih kultura; Neizjašnjavanje aplikanata o svojoj pripadnosti nekom od „konstituentnih naroda“ onemogućilo ih je da se kandidiraju na izborima za Predsjedništvo. Za identičan ustavni preduslov već je ustanovljeno da predstavlja diskriminirajuću razliku u tretmanu koji krši član 14. u odnosu na Dom naroda (vidjeti tačku 50.). Uz to, principe koji se odnose na diskriminaciju zabranjenu članom 14. i članom 1. Protokola br. 12 treba tumačiti na isti način. Slijedi da se ustavne odredbe koje čine aplikante nepodobnim da se kandidiraju na izborima za Predsjedništvo također moraju smatrati diskriminatorskim i kao takve predstavljaju povredu člana 1. Protokola br. 12., a Sud ne smatra da u tom smislu postoji bilo kakva razlika između Doma naroda i Predsjedništva BiH.“ (tačke 44. i 56. presude u slučaju „Sejdić-Finci“);
    2. „U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i etničkim čišćenjem. Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstituentne narode“ kako bi se osigurao mir. Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljnjeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokratija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstituentnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine.“ (tačka 43. presude u slučaju „Zornić“, tačka 47. presude u slučaju „Pilav“ i tačka 40. presude u slučaju „Šlaku“);
    3. „Kada je riječ o argumentu Vlade da se aplikantica može u svako doba izjasniti kao pripadnica jednog od „konstituentnih naroda“, Sud primjećuje da se isto može reći i za pripadnike manjina, poput aplikanata u predmetu Sejdić i Finci, kao i za građane bez etničke pripadnosti. Kako je navedeno u tekstu gore, nema objektivnih kriterija za nečiju etničku pripadnost (vidjeti tačku 8. u tekstu). To zavisi isključivo od vlastitog samoodređenja osobe. Mogu postojati različiti razlozi da se osoba ne izjašnjava kao pripadnik bilo koje određene grupe poput, naprimjer, mješovitog braka ili roditelja koji su različitog porijekla, ili jednostavno, da se aplikantica željela izjasniti kao građanka Bosne i Hercegovine. Iako nije jasno koji su razlozi aplikantice u ovom predmetu, Sud ih u svakom slučaju smatra nebitnim. Aplikantica ne treba biti onemogućena da se kandidira na izborima za Dom naroda zbog njenog ličnog samoodređenja.“ (tačka 31. presude u slučaju „Zornić“);
    4. Iako je pripadnik jednog od „konstituentnih naroda“, aplikant u predmetnom sluĉaju je isključen iz prava da bude biran za člana Predsjedništva usljed spornog zahtjeva koji se odnosi na prebivalište. Bez obzira na razlike u odnosu na slučaj Sejdić i Finci, Sud smatra da je ova isključenost zasnovana na kombinaciji etničkog porijekla i mjesta prebivališta od kojih oba služe kao osnov za različit tretman koji spada u domen člana 1. Protokola br. 12, te kao takva predstavlja diskriminirajuće postupanje suprotno članu 1. Protokola br. 12.“ (tačka 48. presude u slučaju „Pilav“);
    5. „Sud napominje da sam Ustav ne uvjetuje izričito ostvarivanje pasivnog izbornog prava zahtjevom o prebivalištu (vidi tačku 11. ove presude), te da je takav uvjet uveden Izbornim zakonom iz 2001. godine (vidi tačku 12. ove presude). S obzirom na to, on ponavlja da se niti jedna odredba domaćeg prava ne može tumačiti i primjenjivati na način koji nije usklađen sa obavezama države prema Konvenciji, naročito ako bi to bilo nespojivo sa zabranom diskriminacije, a u širem smislu, s načelima koja su u osnovi Konvencije. Ovo se sigurno može reći za tuženu državu čiji vlastiti Ustav daje Konvenciji ‘prioritet u odnosu na svako drugopravo.'“ (tačka 27. presude u slučaju „Pudarić“);

     

    • S obzirom na iznad citirane odredbe presude Evropskog suda za ljudska prava, a imajući u vidu činjenicu da je članom II.2 Ustava Bosne i Hercegovine određeno da se prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim Protokolima direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini, te da ovi akti imaju prioritet nad svakim ostalim pravom, što je konstatovano i predmetnim presudama, pozivamo visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da odustane od nametanja odluke kojom bi bio prekršen Ustav Bosne i Hercegovine, te svih pet iznad citiranih presuda Evropskog suda za ljudska prava, čija implementacija je Ustavom države definirana kao prioritet u odnosu na sve druge pravne akte.

     

    • Predstavnički dom poziva OHR i sve potpisnice Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini na poštivanje i dosljednu primjenu njegovih odredbi prema kojim su se sve strane obavezale da će „u potpunosti poštovati suverenu jednakost jedna druge, rješavat će sporna pitanja mirnim sredstvima i uzdržat će se od bilo kakvih akcija, putem prijetnje ili upotrebe sile ili na bilo koji drugi način, protiv teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine,“ te će, u odnosu na Ustav Bosne i Hercegovine „prihvatiti napravljene aranžmane, u potpunosti poštovati usvojena opredjeljenja i činiti sve da se ona ostvare.“ To podrazumijeva poštivanje prethodnog stava;

     

    • Predstavnički dom poziva na dosljednu i potpunu implementaciju Aneksa 7 Općeg okvirnog sprazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kojim je između ostalog određeno da će strane „osigurati da se izbjeglicama i prognanicima omogući siguran povratak, bez rizika od uznemiravanja, zastrašivanja, proganjanja ili diskriminacije, naročito zbog njihova etničkoga podrijetla, vjeroispovijedi ili političkoga uvjerenja“, kao i da će „opozvati sve domaće pravne propise i administrativne mjere s diskriminirajućim namjerama ili učincima.“ Posebno ističemo odredbu navedenog Aneksa kojom je precizirano da se strane obavezuju „stvoriti na svojim teritorijimapolitičke, privredne i socijalne uvjete pogodne za dobrovoljan povratak i skladnu reintegraciju izbjeglica i prognanika, bez davanja prednosti nekoj određenoj skupini.“ Pozivamo OHR da u smislu citiranih odredbi poduzme sve kako bi se osigurali politički uvjeti prema kojim se u sredinama naseljenim povratnicima ne daje posebna prdnost bilo kojoj određenoj skupini, te da odustane od eventualnih mjera kojim bi se dodatno narušio iznad citirani princip definisan Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini;

     

    • Predstavnički dom poziva na dosljednu primjenu zakonske regulative u Bosni i Hercegovini kojom je zabranjen svaki oblik segregacije i diskriminacije građana, uz poštivanje individualnih i kolektivnih prava i sloboda građana i osiguranje jednake dostupnosti znanja iz oblasti jezika, kulture i naslijeđa svih građana u Bosni i Hercegovini, kao temelja razvoja bosanskohercegovačkog društva kao pluralne, tolerantne društvene zajednice, a pravosudna tijela se pozivaju da najoštrije sankcionišu provoditelje, štićenike i promotore neustavne prakse segregacije i diskriminacije stanovništva u cijeloj državi Bosni i Hercegovini. Svaki postupak Visokog predstavnika u smjeru intervencije u ustavu, posebno u smislu kršenja navedenih odredbi, izlaženje je izvan okvira njegovih nadležnosti i Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni iHercegovini;

     

    • Predstavnički dom poziva vlasti u Republici Hrvatskoj koje se javno i aktivno miješaju u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, te zagovaraju nametanje odluke kojom se u skladu sa iznad citiranim odredbama presuda Evropskog za ljudska prava i Ustava Bosne i Hercegovine produbljuje diskriminacija i krši državni Ustav, da u smislu promicanja i kreiranja demokratskog okruženja u regiji implementiraju akt Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-X-6472/2010 od 08.12.2010. godine.Navedenim aktom je neustavnom ocijenjena praksa da se iz različitih izbornih jedinica u Sabor Republike Hrvatske bira jednak broj zastupnika kada postoje značajne razlike u broju stanovnika u izbornim jedinicama. Ustavni sud Republike Hrvatske je ocijenio da je osiguranje jednake vrijednosti glasa ustavna obaveza. Osiguranje ravnopravne zastupljenosti u hrvatskom Saboru, odnosno omjera predstavnika iz izbornih jedinica srazmjerno procentu stanovnika koji u njima žive ovisi i zakonitost i „opći demokratski karakter cjelokupnih izbora“, ocijenio je Ustavni sud Republike Hrvatske. Pozivamo vlasti ove susjedne države da učine sve kako bi svojim građanima osigurali jednakopravnost, te da jednake principe kojim je uslovljen „opći demokratski karakter izbora“ promiču i izvan svojih granica.

     

    Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zadužuje predsjedavajućeg da sa sadržajem Deklaracije upozna Dom naroda Parlamenta FBiH, Parlamentarnu Skupštinu BiH, OHR, Delegaciju EU u BiH, Vijeće za implementaciju mira, Evropski parlament, vlade država Kvinte te da hitno proslijedi tekst rezolucije Predsjedništvu BiH i Ministarstvu vanjskih poslova BiH sa zahtjevom da ove dvije institucije u skladu sa ustavnim ovlaštenjima ovaj akt upute prema Predsjedniku Republike Srbije, Predsjedniku Republike Hrvatske, Narodnoj skupštini Republike Srbije, Saboru Republike Hrvatske, te o tome informiše Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH.

    Mati Tadiću u avgustu ističe mandat: HDZ opstruira izbor novog sudije Ustavnog suda BiH i preferira Zvonka Mijana za nasljednika

    Piše:
    Redakcija
    -

    Za 20 dana Mato Tadić više neće biti sudija Ustavnog suda BiH. Ali kadrovi HDZ-a BiH na nivou Federacije BiH čine sve da na njegovu poziciju ne bude imenovan novi sudija. Razlog je jednostavan, HDZ BiH pokušava da na poziciju sudije Ustavnog suda BiH instalira Zvonka Mijana, aktualnog registrara Ustavnog suda BiH, ali u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, koji odlučuje o imenovanju, nemaju obezbijeđenu većinu. Evo detalja.

    Ustavni sud BiH ima devet sudija. Dvoje sudija imenuje Narodna skupština Republike Srpske, dok četvero sudija imenuje Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Troje međunarodnih sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH.

    “Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija”, piše u Ustavu BiH.

    Sredinom avgusta sudija Mato Tadić puni 70 godina i on više ne može obavljeti tu dužnost. Podsjećamo, Mato Tadić je na poziciju sudije Ustavnog suda BiH imenovan na prijedlog HDZ-a BiH. Njegove veze sa HDZ-om su posebno došle do izražaja kada je Tužilaštvo BiH u martu 2005. godine podiglo optužnicu protiv Dragana Čovića i drugih u predmetu poznatom kao “Lijanović”. Među optuženima se našao i Mato Tadić, tadašnji i današanji sudija Ustavnog suda BiH, kojeg je Tužilaštvo BiH teretirolo da je uzeo 200 hiljada eura mita kako bi, zajedno sa Draganom Čovićem omogućio firmama obitelji Lijanović jednostavniji i jeftiniji uvoz mesa. Nakon optužnice, OHR je smijenio Dragana Čovića sa pozicije člana Predsjedništva BiH, ali je Mato Tadić ostao sudija Ustavnog suda. Na toj je funkciji dočekao oslobađajuću presudu nakon koje je nastavio blisko sarađivati sa kadrovima HDZ-a BiH.

    sudija Mato Tadić i kadrovi HDZ-a Bariša Čolak, Borjana Krišto i Mato Jozić

    No, s obzirom na to da Mato Tadić odlazi u penziju sredinom avgusta, HDZ BiH je odlučio optruirati proces imenovanja njegovog nasljednika. Cilj je da se imenovanje sudije prolongira do novembra ove godine kako bi o svemu odlučivao novi saziv Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH i kako bi HDZ BiH imenovanjem svog kadra zadržao utjecaj u Ustavnom sudu BiH.

    Dva i po mjeseca prije isteka mandata Mati Tadiću, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH donio je odluku o imenovanju članova radne grupe za provođenje procedure izbora sudije Ustavnog suda Bih kojeg bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Za članove Radne grupe su imenovani Mladen Bošković (HDZ BiH), Ismet Osmanović (SDA), Samer Rešidat (DF), Hakija Zajmović (Udruženje sudija FBiH) i Božana Banduka (Općinski sud Kiseljak).

    Kako se može vidjeti, za predsjednika Radne grupe je imenovan Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Za raspirivanje konkursa za izbor sudije Ustavnog suda BiH Mladenu Boškoviću je trebalo dvadesetak dana.

    Petnaest radnih dana, od dana posljednje objave konkursa, bio je rok za dostavu prijava. Taj rok je istekao 16. jula ove godine. Na konkurs su se, kako saznajemo, prijavili Zvonko Mijan, registrar Ustavnog suda BiH, kao i potpredsjednica VSTV-a Sanela Butigan Gorušanović. Mijan je, rekosmo, kandidat kojeg podržava HDZ BiH, dok bi Butigan-Gorušanović mogla imati podršku političkih partija iz Sarajeva, što je dovoljno za njen izbor. Većina u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, a probosanske političke partije imaju najmanje 60 ruku, što je dovoljno za preglasavanje HDZ-a BiH. Toga je svjestan i Mladen Bošković koji odlučio usporavati konkursnu proceduru. Iako je konkurs, kako rekosmo, zatvoren 16. jula, Bošković je obavijestio članove Radne grupe da u sedmici iza nas ne može sazvati sjednicu na kojoj bi se utvrdila rang lista. Razlog je jednostavan. Da je Radna grupa završila posao ove sedmice, već na narednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH bi mogla biti donesena odluka o izboru sudije Ustavnog suda BiH. Sjednica Predstavničkog doma je zakazana za 26. i 27. juli. S obzirom na to da će dnevni red za sjednicu biti utvrđen 26. jula, Mladen Bošković je odlučio sjednicu Radne grupe sazvati za 27. juli.

    Upravo zbog toga Parlament FBiH neće moći imenovati sudiju Ustavnog suda BiH do kraja jula. Tokom avgusta, Parlament FBiH je na kolektivnom godišnjem odmoru, a u septembru počinje predizborna kampanja. Nakon izbora, bit će kontituiran novi saziv Predstavničkog doma FBiH. A do tada, ukoliko ne bude održana vanredna sjednica, u Ustavnom sudu BiH će ostati upražnjeno mjesto za HDZ-ovog ustavnog sudiju koji bi trebao zamijeniti Matu Tadića.

    1...192021...40Stranica 20 of 40

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj