Uhapšena novinarka i aktivistica Nidžara Ahmetašević u subotu popodne puštena je na slobodu. Inače, ranije tokom dana službenici MUP-a Kantona Sarajevo obmanuli su javnost da su o svemu obavijestili dežurnog tužioca. Osim toga, javnosti su lažno saopćili da je novinarka Ahmetašević privedena zbog “krivičnih djela.
“Tužilaštvo Kantona Sarajevo nije obaviješteno o ovom slučaju. I mi smo pročitali u medijima da je MUP saopćio da je obaviješten dežurni tužilac. To, međutim, nije tačno”, kazala je za Istraga.ba glavna kantonalna tužiteljica Sabina Sarajlija.
Radio Slobona Evropa danas je objavila da je Nidžara Ahmetašević uhapšena u Zagrebačkoj ulici u Sarajevu.
“Iz Operativnog centra Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli su da je Ahmetašević uhapšena zbog “narušavanja javnog reda i mira” i “činjenja krivičnog djela”. Istaknutno je i da Ahmetašević počinila i “nepoštovanje naredbi službenog lica”, nakon čega je privedena, a o svemu je “obaviješten i sudija za prekršaje””, objavila je Slobodna Evropa.
Međutim, tvrdnja da je novinarka uhapšena zbog “činjenja krivičnih djela”, nije tačna, jer bi u tom slučaju morao biti obaviješten dežurni tužilac. Dežurni tužilac, kako rekosmo, nije obaviješten.
I portal Avaz.ba objavio je popodne da im je “potvrđeno” u MUP-u Kantona Sarajevo da je o ovom slučaju obaviješten dežurni tužilac, što negiraju u Kantonalnom Tužilaštvu Sarajevo.
Istina je da je o svemu obaviješten sudija za prekršaje Općinskog suda u Sarajevu koji bi trebao donijeti konačnu odluku o ovom događaju koji se tretira kao prekršaj, a ne krivično djelo, kako je to, prvobitno, tvrdio MUP Kantona Sarajevo.
Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari upućuje javni protest glavnoj tužiteljici Tužilaštva Bosne i Hercegovine Gordani Tadić i predstavnicima te pravosudne institucije zbog niza neutemeljenih tvrdnji, optužbi i ozbiljnih pritisaka na rad novinara Avde Avdića.
Nakon što je novinar Avdić na portalu Istraga.ba objavio tekst o navodnim pokušajima ugrožavanja sigurnosti Gordane Tadić, glavna državna tužiteljica uputila je demanti u kojem je, između ostalog, Avdića optužila za „anticivilizacijsko i barbarsko diskreditiranje“ njene ličnosti i „širenje nacionalne i vjerske mržnje“ , te karikaturalnu interpretaciju navodnih prijetnji po njen život sa ciljem „pripremanja terena za likvidaciju svih onih koji smetaju paraobavještajnom mraku Bosne i Hercegovine“.
Navedeni demanti je objavljen prije dva dana na portalu Dnevnog avaza pod naslovom: „Gordana Tadić: Da li Avdo Avdić i paraobavještajni mrak pripremaju teren za moju likvidaciju?“. Dakle, glavna tužiteljica Tadić u svom reagiranju je optužila novinara Avdića da zajedno sa “paraobavještajnim krugovima” priprema njenu likvidaciju, što predstavlja izuzetno ozbiljnu insinuaciju i optužbu, a bez da je ponudila bilo kakve valjane dokaze i argumentaciju za ovakvu svoju tvrdnju.
Upravni odbor Udruženja BH novinari smatra da je iznošenjem neargumentiranih tvrdnji Gordana Tadić izašla iz okvira legitimnog reagiranja na novinarske komentare i napise, koje ima za cilj demantovati nešto što nije tačno, odnosno što ne odgovara činjenicama, čime je ugrozila ličnu sigurnost novinara Avde Avdića, predstavljajući ga kao aktera nekakve kriminalne grupe koja planira atentat na glavnu državnu tužiteljicu!? Umjesto da demantuje navode iz Avdićevog teksta, tužiteljica Tadić piše politički pamflet u kojem samu sebe predstavlja žrtvom, optuživši novinara da svojim tekstom vrši „dobro orkestrirane i organizirane“ pritiske na rad Tužilaštva, iako se u pomenutom novinarskom članku ne problematizira niti jedan konkretan slučaj na kojima radi Tužilaštvo BiH, već istrage o navodnom ugrožavanju sigurnosti tužiteljice Tadić.
UO BH novinara skreće pažnju na činjenicu da je nejasno je li reagiranje lični odgovor glavne tužiteljice na pisanje portala Istraga.ba ili je riječ o reagiranju Tužilaštva BiH kao institucije koja želi zaštititi profesionalni integritet i sigurnost glavne tužiteljice. S obzirom na to da je demanti medijima upućen sa adrese Ureda glavne tužiteljice, nedvojbeno se radi i o institucionalnom pritisku te pravosudne institucije na pravo novinara na slobodu izražavanja, uključujući i pravo na oštre, pa i brutalne kritike i komentare kada pišu o ponašanju i odlukama javnih zvaničnika i institucija.
Upravni odbor BH novinara podsjeća glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić i Tužilaštvo BiH da, ukoliko smatraju da je novinar u svom članku oklevetao Tadić i instituciju na čijem je čelu, imaju na raspolaganju zakonske mehanizme – podnošenje žalbe Vijeću za štampu i online medije i tužbe za klevetu. To je jedini demokratski i legitimni put borbe protiv neprofesionalnog pisanja medija. Korištenje moći i utjecaja koji Gordani Tadić omogućuje pozicija glavne tužiteljice te iznošenje proizvoljnih, a istovremeno veoma ozbiljnih optužbi na račun novinara, nikako ne bi trebali biti način „obračuna“ sa novinarima u javnom komunikacijskom prostoru.
Postupajući tužilac Kantonalnog tužilaštva Bihać naredilo je da se organizator napada i zlostavljanja migranata odmah pusti na slobodu, saznaje Istraga.ba.
Pripadnici MUP-a USK-a su idenfikovali jednog od ukupno devet osoba koje su, u znak “odmazde”, teško pretukli trojicu migranata u Bihaću, a svoju akciju su snimali i objavili na Facebooku.
“Sve radimo u saradnji sa MUP-om USK-a. Jedna osoba je bila privedena i dežurni tužilac nije naredio zadržavanje. Ta osoba je priznala napad i svi dokazi su obezbijeđeni tako da nije bilo osnova za pritvor. Trenutno se vrši vještačenje tjelesnih povreda koje su zadobili migranti”, kazala nam je glavna kantonalna tužiteljica u Bihaću Fadila Amidžić.
Istraga.ba je objavila da je organizator ovog napada bio Mirhad Gverić, poznati nasilnik iz Bihaća koji je više puta procesuiran zbog raznih krivičnih djela, ali i povezanosti sa krijumčarenjem migranata.
Mirhad Gverić
“Bravoo Bihać. Osveta je pala za našeg Alvira Gverića kojeg je prekjučer ova grupa migranata pretukla”, navedeno je u opisu snimka koji je u srijedu ujutro objavljen na Facebooku.
Alvir Gverić je brat Mirhada Gverića. On je prijavio da ga je ista grupa migranata pretukla noć ranije, oko 2 sata ujutro. Svjedočio je da poznaje te migrante i da mu se, baš te noći, u blizini njihovog smještaja “pokvario automobil”. Nakon toga su ga, svjedočio je dalje, napali migranti i oteli mu telefon. U nastavku svog svjedočenja, Alvir Gverić je, pak, rekao da je u bolnici imao telefon. Prema informacijama Istrage, Gverićima je nekoliko puta oduziman automobil zbog toga što su pokušali krijumčariti migrante. Sumnja se da je, upravo, zbog neraščićenih poslova oko krijumčarenja došlo do prvobitnog sukoba između Gverića i grupe migranata koja je živjela u napuštenom objektu u blizini njihove kuće. Ono što je interesantno, Alvir Gverić je, u noći kada je povrijeđen, samoinicijativno napustio bolnicu prije nego je pristigla policijska patrola.
Njegov brat Mirhad Gverić priznao je u policiji da je zajedno sa rođacima organizirao napad na migrante u znak odmazde na svog brata.
“Bilo je što je bilo. Mi smo se njima potukli. Oko 20 mještana je bilo okolo. I svi su bili okolo i tukli su se”, svjedočio je Mirhad Gverić.
Izvori Istrage,pak, tvrde da su Mirhad Gverić i njegovi prijatelji, nakon što su pretukli i zlostavljali migrante, jednog od njih strpali u automobil i odvezli ga do Gverićeve kuće kako bi Alvir Gverić procijenio da li je pretučen “pravi migrant”.
Grupa bh. državljana u utorak je u Bihaću pretukla i fizički zlostavljala migrante. Sve su to snimali i u srijedu ujutro objavili na Facebooku. Snimak je ubrzo uklonjen. U MUP-u USK-a su nam potvrdili da su identifikovali napadače.
“Bravoo Bihać. Osveta je pala za našeg Alvira Gverića kojeg je prekjučer ova grupa migranata pretukla”, navedeno je u opisu snimka koji je u srijedu ujutro objavljen na Facebooku.
Prema informacijama Istrage, migrante je napala grupa koju je predvodio Mirhad Gverić, ranije osuđivan i procesuiran zbog više krivičih djela. Gverić je priveden u MUP USK-a gdje je priznao krivično djelo. Na snimku se vidi najmanje pet osoba kako šakama, nogama i palicama tuku dvojicu migranata koji mole za pomoć.
“Vi ćete tući našu djecu”, govori muškarac dok mibitelom snima kako za kosu drži migranta koji leži na zemlji i moli za pomoć.
Na snimku se vidi kako isti muškarac udara nogom u lice migranta koji leži na zemlji, dok na drugoj strani dvojica muškaraca palicom i nogama udaraju drugog migranta.
Ovaj napad, prema informacijama Istrage, uslijedio je nakon što se grupa migranata u nedjelju sukobila sa nekoliko bh. državljana među kojima je bio Alvir Gverić, brat Mirhada Gverića koji je, pored ostalog, hapšen zbog nasilničkog ponašanja, ali i pokušaja krijumčarenja migranata. Mirhad Gverić je, nakon napada, organizirao grupu koja je krenula da “provodi pravdu” u Bihaću uz poruku da ovo vide “oni koji u javnosti brane migrante”.
Trinaest pravnika iz BiH kandidovalo se za bosanskohercegovačkog sudiju u Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu, saznaje Istraga. Sa liste prijavljenih Predsjedništvo BiH će izabrati njih troje koje će, potom, intervjuisati članovi Komiteta za izbor Vijeća Evrope, a konačnu odluku donosi Parlamentarna sklupština Vijeća Evrope. Izabrani kandidat bi u decembru ove godine trebao naslijediti Farisa Vehabovića koji je proteklih godina bio bh. sudija u Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Za ovu poziciju aplicirali su Nedim Ademović, Elmerina Ahmetaj-Hrelja, Neven Anđelić, Katica Artuković, Božidarka Dodik, Jasminka Džumhur, Tanja Hadžagić, Dženana Hadžiomerović, Monika Mijić, Svjetlana Milišić-Veličković, Irena Puzić-Obradović, Sanida Vahida-Ramić i Andrea Zubović-Devedžić.
Prema informacijama Istrage, Kabinet hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića vjerovatno će za sudiju u Strazburu kandidirati Nevena Anđelića. Kabinet bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, nezvanično saznajemo, razmatra kandidaturu Jasminke Džumhur. Koga će kandidovati srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik za sada nije poznato.
Neven Anđelić
Neven Anđelić godinama živi u Londonu gdje je preselio tokom agresije na BiH. Bavio se novinarstvom i ljudskim pravima. Predavao je predmet ‘Istorija i teorija ljudskih prava’ na Birkbeck College-u londonskog univerziteta. Održao je predavanja i na vodećim svjetskim univerzitetima poput Stanford univerziteta, potom Columbia univerziteta te u više navrata u Woodrow Wilson centru u Washingtonu.
Jasminka Džumhur
Jasminka Džumhur je dugogodišnja Ombudsmenka za ljudska prava Bosne i Hercegovine i doktor pravnih nauka i bliska je bošnjačkom članu Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću u njegovoj SDA. Upravo to bi joj mogla biti glavna preporuka da bude kandidirana jedna od troje kandidata čija će imena Predsjedništvo BiH poslati u Strazbur.
Negdje na sredini kampa Lipa, umotan u deku, mirno je stajao. Reći će nam da se zove Murtaza, da ima 17 godina i da je sam krenuo iz Pakistana. Još ne zna gdje će. Samo zna s kim će. Vodi nas u svoj šator na čijem ulazu je montirana grijalica koju nazivaju topom. Unutra su njegovi prijatelji koje je upoznao na gejmu. Abid Ali je najobrazovaniji u kampu. Ima trideset i tri godine i pokazuje nam svoju fotografiju iz Pakistana.
„Ovo sam ja, uslikan prije tri godine“, govori nam dok na svom telefonu pokazuje svoju fotografiju.
Abid Ali prije tri godine u Pakistanu
A ovo je Abid Ali danas. Marketinški menadžer skoro i da ne liči na sebe. Loša hrana, policijska premlaćivanja, hiljade prepješačenih kilometara i stalna tenzija od njega su napravili deset godina starijeg čovjeka.
Abid Ali u kampu Lipa
Ali kaže da je krenuo u Italiju. Ni on ne zna gdje tačno ide, ali zna da zbog supruge i dvoje djece mora pronaći neki pristojan posao kako bi im život bio bolji.
„Krenuo sam na ovaj put zbog budućnosti“, objašnjava nam Ali i pokazuje na mladića pored sebe.
Zove Babar Ali. Iza sebe ima trideset i pet gejmova, a ispred sebe istu granicu. Trideset i pet puta su ga hrvatski policajci vraćali nakon premlaćivanja i ostavljali u šumama Plješevice. Njegov prijatelj traži na mobitelu Babar Alijevu fotografiju da bi nam pokazao kako je izgledao prije nego su ga potrošile migrantske godine.
Babar Ali u Pakistanu prije polaska i sada u kampu Lipa
„Go West“, ponavlja rečenicu dok sjedi na krevetu postavljenom u vojnom šatoru na obroncima Grmeča.
Usman Gondal spava na drugom krevetu. Pretražuje na Facebooku svoje fotografije iz Pakistana.
Usman Gondal u Pakistanu prije polaska u Evropu
„Ova je iz škole“, govori nam.
I na njegovom licu je putovanje u Evropu ostavilo traga. Umjesto u igri, godine je proveo na gejmu.
Usman Gondal u kampu Lipa
Jedan mladić u istom šatoru otvara konzervu na kojoj piše – narezak. Goveđi je, preveli smo mu, nakon što nas je upitao da li je halal. Umjesto kašike koristi poklopac od konzerve. Onda je uslijedio osmjeh zadovoljstva zbog koliko-toliko ukusne večere prethodno pogrijane na grijalici instaliranoj na ulazu u šator. I on nam pokazuje svoju fotografiju iz Pakistana. Ovu drugu smo mi načinili da svjedoči o tragovima migrantskog života na njegovom licu.
Prije polaska na put i u kampu Lipa
Kada je vidio da tražimo njihove stare fotografije, prilazi nam još jedan Pakistanac. Odjeven je u staru jaknu Nogomoetne reprezentacije BiH. Pokazuje nam svoju fotografiju nastali prije nego je krenuo na gejm.
U Pakistanu …
Danas ovaj mladić izgleda iscrpljeno. Da njegovi prijatelji nisu svjedočili o njegovom identitetu, sigurno ne bismo povjerovali da je to njegova fotografija.
u kampu Lipa
Vrijeme je za spavanje. Obezbjeđenje kampa nas je uočilo i negdje pred ponoć izbacuje nas vani. Dok se vozimo prema hotelu u Bihaću na displeju piše da je vani minus trinaest.
Nakon pet sati ustajemo ponovo i Laki je već bio spreman. Tridesetak minuta vožnje potrebno je da dođemo do Lipe. Negdje, tačno na prevoju kod crkve, vozili smo ugašenih svjetala kako nas obezbjeđenje i policija ne bi primijetili. No, s te strane smo predaleko od kampa da bismo išta mogli snimit. Onda opet vožnja do drugog ulaza u kamp. Minus je petnaest i još nije svanulo. Zvuk grijalica instaliranih na ulazu u šator više se ne čuje. Tek kada potuno svanulo, moglo se vidjeti da grijalice uopće ne rade. Šatori su bili zakopčani, ali svi su bili bez grijanja tokom noći.
zora nad Lipom
Policija USK nas pokušava odstraniti, ali uspjeli smo se probiti do kampa. Farid Gul nam prvi prilazi. Kaže da im isključe struju poslije ponoći i da ne mogu spavati od zime.
„Lipa je vrlo hladna“, žali nam se ovaj bivši vozač autobusa.
Na mobitelu pretražuje svoje fotografije iz Pakistana. Od tog čovjeka ostala je samo sjena.
Farid Gul, nekad i sada
Sunce se ukazuje iznad bosanskih planina. Jedan Pakistanac, ogrnut dekom i bosih nogu u papučama izašao je na brijeg da ga, barem malo, sunčeva svjetlost zagrije. Nije progovorio nijednu riječ. Kasnije nam se pridružio i Tarik Avan. Pokazuje nam fotografiju sa svojom kćerkom i sinom.
Tarik Avan u Pakistanu
Malo, zatim, okreće telefon i govori da je ovo on. Ta fotografija je nastala na Lipi. Tarik je na nozi imao gips nakon što su mu hrvatski policajci na gejmu slomili nogu.
Tarik Awan u kampu Lipa
„Dvadeset i dva puta sam pokušao i vratili su me natrag“, objašnjava nam dok pokazuje svoj iskrivljeni nos. Njega su slomili slovenački policajci. Oni koji migrante vrate u Hrvatsku legalno, a Hrvati ilegalno prebace u Bosnu. I sve to dok Evropa izražava zabrinutost.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
