Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović želi ukloniti aktualnog bh. sudiju u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu Farisa Vehabovića, saznaje Istraga.ba.

Bećirovićev kabinet je, naime, 16. januara ove godine poslao dopis Sekretarijatu Predsjedništva BiH kojim traži imenovanje novog bh. sudije u Strazburu.

“Na osnovu člana 21., stav 2. Poslovnika o radu Predsjedništva BiH predlažem da se u dnevni red naredne redovne sjednice Predsjedništva BiH uvrsti nova tačka koja glasi: Informacija o izboru sudije u Evropskom sudu za ljudska prava i druge međunarodne obaveze BiH u oblasti ljudskih prava s prijedlogom zaključka o pokretanju procesa njihovog izbora”, navedeno je u Bećirovićevom dopisu Sekretarijatu Predsjedništva BiH.

Bećirović, kako je navedeno u dopisu, svoj zahtjev temelji na osnovu akta ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića od 5. decembra prošle godine, a koji se odnosi na status bh. sudije u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Bosnu i Hercegovinu u ESLJP trenutno predstavlja sudija Faris Vehabović. Iako je njegov formalni mandat istekao prije dvije godine, se dok Predsjedništvo BiH ne donese odluku, Vehabović može obavljati tu dužnost. Najveći zagovornici uklanjanja sudije Vehabovića iz Strazbura proteklih su godina bili čelnici HDZ-a BiH, koji optužuju ovog sudiju da je odigrao bitnu ulogu u donošenju presude Evropskog suda a ljudska prava i predmetu Slaven Kovačević protiv BiH. Upravo zbog toga agentice koje zastupaju BiH u Strazburu (Monika Mijić) tražile su izuzeće Farisa Vehabovića u slučaju DF protiv BiH kojim se traži osporavanje amandmana na Ustav Federacije BiH koje je, u korist HDZ-a BiH, nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Sudija Faris Vehabović već dvije godine je na udaru medija bliskih HDZ-u BiH, ali i zvaničnika stranke Dragana Čovića.

Presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Kovačević ne predstavlja nikakvu pravni ni političku novinu već recikliranje prethodnih presuda i ta je odluka duboko politički kompromitirana jer je u njoj učestvovao sudija Faris Vehabović i neprovodiva je bez demontaže Dejtonskog mirovnog sporazuma”, izjavio je 2. oktobra 2023. godine za N1 TV predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić.

Protiv sudije Vehabovića Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu pisao je i bivši HDZ-ov ministar pravde u Vijeću ministara BiH Josip Grubeša.

Gospodin Vehabović već tjednima, ako ne i mjesecima nastupa u medijima i okruglim stolovima kao politički glasnogovornik i zagovornik unitarističke politike jedne prepoznatljive političke opcije u BiH, tumačeći presude Europskog suda za ljudska prava na način koji zanemaruje odredbe Ustava BiH, a sve suprotno samom karakteru višenacionalne Bosne i Hercegovine i slobodan sam kazati na način na koji se odluke ovog uvaženog suda ne mogu i ne smiju tumačiti”, naveo je Grubeša u pismu iz novembra 2021. godine.

Hrvatski advokat sa američkom adresom Luka Mišetić u oktobru 2022. godine zatražio je, prema pisanju Večernjeg lista, “povlačenje ili suspenziju sudije Farisa Vehabovića u Stazburu”.

“Američki odvjetnik hrvatskih korijena Luka Mišetić uključio se ponovno u raspravu oko izmjena Izbornog zakona te je spočitao bosanskohercegovačkome sucu Farisu Vehaboviću, koji je član Europskog suda za ljudska prava, što se krajnje pristrano uključio u komentiranje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta iznoseći krajnje pristrana probošnjačka stajališta te retvitajući internetske radikale i propagandiste Jasmina Mujanovića te Reufa Bajrovića“, objavio je u oktobru 2022. godine Večernji list BiH.

Nešto kasnije u kampanju protiv sudije Vehabovića uključio se i SDP-ov državni zastupnik Saša Magazinović koji je, u maju 2023. godine, za Oslobođenje komentarisao činjenicu da BiH još uvijek nije imenovala novog sudiju u Strazburu koji bi trebao zamijeniti Farisa Vehabovića.

“To je dobro pitanje za Predsjedništvo BiH. Tačno je to da se stalno dešava narušavanje imidža BiH. Veliki je broj komiteta gdje nema predstavnika iz BiH, a neki od njih su Komitet protiv rasizma i netolerancije, Komitet za zaštitu nacionalnih manjina… Mislim da se kod nas u velikom broju slučajeva radi o lijenosti i neradu onih koji bi trebali da rade, ali i o nerazumijevanju toga da Bosna i Hercegovina ima predstavnika”, izjavio je Magazinović.

Na konkurs za bh. sudiju u ESLJP 2021. godine prijavilo se 13 kandidata. Za ovu poziciju aplicirali su Nedim Ademović, Elmerina Ahmetaj-Hrelja, Neven Anđelić, Katica Artuković, Božidarka Dodik, Jasminka Džumhur, Tanja Hadžagić, Dženana Hadžiomerović, Monika Mijić, Svjetlana Milišić-Veličković, Irena Puzić-Obradović, Sanida Vahida-Ramić i Andrea Zubović-Devedžić.

Prema informacijama Istrage, dvojica kandidata, Nedim Ademović i Neven Anđelić intenzivno lobiraju da Bećirović iz Strazbura ukloni Vehabovića.

Ademović je proteklih mjeseci u javnosti otvoreno podržavao odluke Christiana Schmidta kojim je suspendovan Ustav Federacije BiH, dok je Anđelić bio jedan od četvero ljudi koji su prisustvovali sarajevskoj promociji filma Borisa Malagurskog, poznatog negatora genocida u Srebrenici.

Prethodni članakAndrej Nikolaidis za SB: Na jednom imanju u Bosni ljudi su dogovorili izbornu pljačku po uzoru na Srbiju, da ima države, to je dovoljno da ih sve POHAPSI…
Naredni članakObmane iz Kabineta Denisa Bećirovića: Ne postoji tehnički mandat sudija u Evropskom sudu za ljudska prava!