Pozivajući se na nepostojeći akt, stavljen van snage prije jedanaest godina, Ministarstvo vanjskih poslova BiH raspisalo je konkurs za imenovanje bh. sudije pri Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Krajnji cilj je, naime, da što prije iz Strazbura bude povučen sudija Faris Vehabović, te da Bosnu i Hercegovinu, tokom odlučivanja o Schmidtovim amandmanima na Ustav FBiH, predstavlja drugi sudija – blizak HDZ-u BiH.
“Na osnovu zaključka Predsjedništva BiH od 21. februara 2024. godine, i u skladu sa Odlukom o postupku kandidovanja i imenovanja međunarodnih predstavnika BiH u međunarodnim organizacijama i institucijama (Službeni glasnik BiH, broj 66/08), Ministarstvo vanjskih poslova BiH objavljuje: javni poziv za prijavu kandidata iz BiH na poziciju u Vijeću Evrope i OSCE-u”, navedeno je konkursu kojeg je krajem marta ove godine objavilo Ministarstvo vanjskih poslova BIH sa Elmedinom Konakovićem na čelu.
Ovaj javni poziv odnosi se na šest pozicija u međunarodnim institucijama, a najbitnije su, svakako, pozicija sudije u ime BiH u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu i pozicija člana Venecijanske komisije.
Na prvi pogled, ovaj javni poziv uopće nije sporan. Međutim, ako obratite pažnju na boldirani dio, odnosno broj Službenog glasnika BiH u kojem je objavljena Odluka o postupku kandidovanja i imenovanja međunarodnih predstavnika BiH u međunarodnim organizacijama i institucijama na osnovu koje je raspisan konkurs, dolazite do zaključka da se Ministarstvo vanjskih poslova BiH pozvalo na nepostojeći dokument. Naime, sporna Odluka iz 2008. godine, objavljena u Službenom glasniku broj 66/08 nije na snazi od od 2013. godine.
“Danom stupanja na snagu ove odluke stavljaju se van snage Odluka o uslovima i načinu prijema i imenovanja počasnih konzularnih dužnosnika (Službeni glasnik BiH, broj: 15/02 od 02. jula 2002. godine), Odluka o postupku kandidovanja i imenovanja ambasadora, šefova diplomatskih misija BiH u inostranstvu i generalnih konzula (Službeni glasnik BiH, broj: 62/07 od 20. augusta 2007. godine i broj: 10/08 od 05. februara 2002. godine) i Odluka o postupku kandidovanja i imenovanja međunarodnih predstavnika BiH u međunarodnim organizacijama i institucijama (Službeni glasnik BiH, broj: 66/08 od 18. augusta 2008. godine)”, navedeno je u Službenom glasniku broj 30/13, iz aprila 2013. godine.
Dakle, Odluka na osnovu koje je Ministarstvo vanjskih poslova raspisalo konkurs za imenovanje bh. sudije u ESLJP ne postoji već jedanaest godina. Osim toga, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je raspisalo novi konkurs za sudiju u Strazburu, iako nije poništilo prethodni konkurs za istu poziciju, raspisan prije nekoliko godina.
A sada da vidimo šta je u pozadini svega.
HDZ BiH godinama pokušava diskreditovati i srušiti bh. sudiju u ESLJP Farisa Vehabovića, optužujući ga da stoji iza donošenja odluke u slučaju Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine. Čelnici ove stranke uspjeli su, koristeći lobističke potencijale Hrvatske, isposlovati da odluka u slučaju Kovačević, faktički, ide na reviziju. Naime, petočlano vijeće sudija Evropskog suda za ljudska prava prihvatilo je krajem prošle godine zahtjev bh. agentica i predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto te je predmet Slaven Kovačević protiv BiH proslijedilo Velikom vijeću na razmatranje, odnosno “reviziju”. Nakon toga agentica BiH Monika Mijić zatražila je od ESLJP izuzeće sudije Farisa Vehabovića u ovom slučaju. Međutim, 19. marta ove godine sudije Evropskog sud za ljudska prava su odbile zahtjev Monike Mijić za izuzeće sudije Vehabovića, što znači da će on nastaviti dalje učestvovati u radu kada je u pitanju ovaj predmet. Nekoliko dana nakon toga, Ministarstvo vanjskih poslova BiH sa Elmedinom Konakovićem na čelu raspisuje javni poziv za imenovanje novog sudije koji bi trebao naslijediti Farisa Vehabovića.
Ono što je potrebno naglasiti, osim slučaja Kovačević (po “reviziji”) pred Evropskim sudom za ljudska prava vodi se i slučaj DF, odnosno aplikacija za ocjenu usklađenosti sa Evropskom konvencijom amandmana na Ustav Federacije BiH koje je u oktobru 2022. godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Ovim amandmanima, podsjećamo, Schmidt je favorizirao hercegovačke Hrvate, dajući im, faktički, u ruke cjelokupan proces formiranja vlasti na nivou FBiH.
