Istrage

Zapisnici Vijeća ministara ne lažu: Konaković pregovarač za Istočnu interkonekciju, Južnoj samo deklarativna podrška

Vijeće ministara BiH nikada još nije zvanično objavilo zaključke sa sjednice na kojoj se razmatralo pitanje interkonekcija, Južne i Istočne, a Patria je došla do neobjavljenih zaključaka koji pokazuju da je stručnjak za gas Almir Bečarević, gostujući u emisiji ‘Istraga sedmice’ televizije Hayat, izrekao istinu.

Južna interkonekcija nije prošla na Vijeću ministara BiH, a iz zapisnika je jasno vidljiva velika razlika u onome što je usvojeno za Istočnu i ono što je usvojeno za Južnu interkonekciju.

Naime, prema zaključku vidljivo je da, kada je riječ o Južnoj interkonekciji Vijeće ministara BiH je isključivo dalo podršku u ovom projektu(!?), te je pozvana Vlada FBiH da hitno predloži Parlamentu FBiH zakonsko rješenje, a u cilju ubrzavanja aktivnosti za realizaciju projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatske.

Kada je riječ o projektu Istočne interkonekcije ovdje je određen i pregovarački tim u kojem će sjediti ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ministar vanjskih poslova BiH, ministar energetike i rudarstva Republike srpske, ministar finansija BiH, ministar finansija Rs te direktor GSA RED d.o.o. Banja Luka.

Također, zaduženo je Ministarstvo vanjske trgovine na čijem je čelu Staša Košarac (SNSD) da Predsjedništvu BiH dostavi prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Srbije o izgradnji plinovoda „Nova istočna interkonekcija BiH i Srbije“.

Kako je vidljivo Elmedin Konaković je član delegacije za pregovore, a uzimao je riječ i kod rasprave za Južnu interkonekciju.

Podsjećamo, Bečarević se upravo osvrnuo na izjave Elmedina Konakovića, koji je kazao da istočna interkonekcija nije njegov primarni interes.

Bečarević je kazao da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije saopštilo punu istinu.

“Što se tiče gasovoda nije tako. Preko istine možemo doći do suštine. Zamagljivanje određenih stvari ne vodi ničemu. Te ideje slušam zadnje 2-3 godine. Ne mogu da shvatim ljude kada pričaju o tome. Što nam treba novi ulaz iz Srbije kad možemo od Kladnja pružiti gasovod. Ovdje nešto u objašnjenjima ne štima. Južna interkonekcija na Vijeću ministara BiH nije prošla”, rekao je Bečarević.

Bečarević dodaje da je početak vođenja pregovora i davanje saglasnosti Vijeća ministara uslovljen Zakonom o južnoj interkonekciji.

“U obrazloženju Vijeća ministara dato je da je nacrt usvojen i tamo kaže da u RS-u postoji zakon. Ne kaže koji zakon. Znamo da zakon o novoj istočnoj interkonekciji ne postoji isto tako ni zakon o južnoj interkonekciji. Južna interkonekcija prema stavu HDZ-a neće nikada proći ako u zakon se ne uvede novi operator transportnog sistema”, ističe Bečarević.

Sada je jasno u Predsjedništvo BiH bit će upućena samo Nova istočna interkonekcija.

Dodik potpuno poništio OHR: U Službenom glasniku Republike Srpske objavljeni Dodikovi ukazi, zakoni koje je “poništio Schmidt” stupaju na snagu, Ustavni sud BiH suspendovan u RS-u

Zakoni koje je je 1. jula poništio OHR, objavljeni su u Službenom glasniku Republike Srpske. U pitanu su Zakon o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske kojim je zabranjeno objavljivanje odluka OHR-a u službenom glasilu Republike Srpske i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na području Repulike Srpske.

Podsjetimo, novi direktor Službenog glasnika Miloš Lukić potpisao je odluke o objavljivanju ukaza predsjednika RS Milorada Dodika o proglašenju dva zakona da se odluke visokog predstavnika ne objavljuju u Službenom glasniku na teritoriji RS kao ni odluke Ustavnog suda BiH.

Милош Лукић - Фото: РТРС

Lukić je, podsjećamo, dužnost preuzeo u subotu, nakon što je sad već bivša direktorica Milka Devušić podnijela ostavku.

Ranije je objavljeno da je Milorad Dodik potpisao samo Ukaz o Zakonu o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske kojim je zabranjeno objavljivanje odluka OHR-a u službenom glasilu Republike Srpske. RTRS, međutim, objavljuje i Dodikov Ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na području Republike Srpske.

Указ (Фото: РТРС)

Oba Zakona su nakon ovoga objavljena u Službenom glasniku RS, što je direktno poništavanje odluka OHR-a koje je 1. jula nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

“Visoki predstavnik ovim donosi sljedeću odluku: sprječava se stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske”, glasila je odluka Christiana Schmidta.

Dodik je, međutim, uprkos odluci OHR-a, donio Ukaz o proglašenju ovog Zakona.

Uvjeren da prethodno opisano ponašanje ozbiljno ugrožava civilnu provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir; Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, visoki predstavnik ovim donosi sljedeću odluku: sprječava se stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, glasila je druga Schmidtova odluka.

Osam dana kasnije, Milorad Dodik je potpisao Ukaz o proglašenju i ovog Zakona.

Ovim je Dodik direktno prekršio Krivični zakon BiH, odnosno odredbe koje je nametnuo Christian Schmidt.

Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“, navedeno je u izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Christian Schmidt.

S obzirom na to da je ovo djelo propisano Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, za procesuiranje je nadležno Tužilaštvo BiH, odnosno Sud BiH. No, teško je očekivati da će državno Tužilaštvo procesuirati bilo koga iz institucija Republike Srpske.

Nakon kulture, na redu je šport: Sanja Vlaisavljević odobrila više novca košarkaškom i rukometnom savezu Herceg-Bosne nego Plivačkom savezu FBiH!

Lana Pudar će plivati u finalu Svjetskog prvenstva. Ali Lanini rezultati za Federalno ministarstvo kulture i športa sa Sanjom Vlaisavljević na čelu očito nisu donijeli dovoljno bodova Plivačkom savezu Federacije BiH prilikom rangiranja sportskih udruženja kojima su dodijeljeni grantovi. To što je “posebni kriterij” za podjelu grantova bio i “plasman na zvaničnim međunarodnim natjecanjima”, ne znači ništa. Jer da znači, Plivački savez Federacije ne bi dobio samo 20 hiljada maraka,  Rukometni savez Herceg Bosne – 24 hiljade maraka.

Federalna Ministrica kulture i športa Sanja Vlaisavljević itekako cijeni sve što ima veze sa Herceg Bosnom.

Košarkaški savez Herceg Bosne dobio je 15 hiljada KM bespovratnih sredstava, a Skijaški savez Federacije BiH tri tisuće manje. Taekwondo savez Federacije Bosne i Hercegovine iz Sarajeva je dobio – 9000 KM, a Cheerleadersice iz Širokog Brijega – 10 tisuća KM.

Šahovski savez Herceg-Bosne doio je 10 hiljada maraka, a Savez klizačkih sportova Bosne i Hercegovine samo šest hiljada maraka.

Atletski savez Federacije Bosne Hercegovine, sa živim i uspješnim Amelom Tukom, dobio je 15 hiljada KM, ali su, zato, dva motociklistička saveza registrirana u Kreševu (Savez FBiH i Savez BiH imaju sjedište u Kreševu) dobila ukupno 29 hiljada KM.

Boćarski savez Bosne i Hercegovine iz Posušja je dobio 15 hiljada KM. Biciklistički savez Federacije BiH samo osam hiljada.

Kada je u pitanju projekat “sufinanciranja izgradnje, rekonstrukcije i opremanja sportskih objekata”, najviše novca, po 50 hiljada KM, dobili su FK Sarajevo i HŠK Zrinjski.

Veći dio novca je podijeljen športskim klubovima povezanim sa HDZ-m BiH. Uzet ćemo samo prvu stranicu objavljenih rezultata.

Dakle, novac za rekonstrukciju sportskih terena i borilišta dobili su – NK Troglav iz Livna (20 hiljada), Općina Domaljevac-Šamac (10 hiljada), NK Široki Brijeg (15 hiljada), Bokserski klub Mostar (4000), Udruga NK Hajduk Oraške (10 hiljada), Hrvatski rukometni klub Grude (5000), Tekvando klub Poskok Posušje (15 hiljada) …. Kompletnu listu podjele novca za sportske objekte možete pročitati ovdje.

(VIDEO)Policajac odranije poznat policiji: Pogledajte kako je granični policajac Emir Škaljo zlostavljao građane Ilidži!

Sjećate li se nedavnog napada pripadnika Granične policije Emira Škalje na Ilidži? Naime, 20. jula ove godine granični policajac Škaljo je, bez ikakvog povoda nanio povrede maloljetniku i 37-godišnjem M. K.. Sve se desilo u Ulici Edhema Eke Džubura na Ilidži.

Prije nego što je počeo pucati i fizički zlostavljati građane, Škaljo je angažovao za sada nepoznatu osobu da snimi njegovu akciju. Sve je, potom, objavio na društvenim mrežama, ali je snimak uklonjen. Istraga.ba je uspjela doći do snimka koji pokazuje Škaljinu akciju na Ilidži.

 

“Dana 20.07.2023. godine u 19,45 sati u ulici Edhema Eke Džubura, općina Ilidža, policijski službenici PU Ilidža lišili su slobode E.Š., rođen 1986. godine u Zenici, sa boravkom u Sarajevu, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična djela: Izazivanje opće opasnosti, Nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija, Oštećenje tuđe stvari, Teška tjelesna povreda i Laka tjelesna povreda /član 323. stav 1., 371. stav 1., 293 stav 1,. 172. stav 1. i 173. stav 1. KZ FBiH/”, saopćeno je tada iz MUP-a Kantona Sarajevo.

PU Ilidža je zaprimila prijavu da je u ulici Edhema Eke Džubura došlo do fizičkog sukoba više osoba i upotrebe vatrenog oružja. Izlaskom na mjesto događaja, utvrđeno je da se osumnjičeni muškarac bez ikakvog povoda sukobio sa dvije osobe, koristeći fizičku snagu i biber sprej, pri čemu je nanio teške tjelesne povrede 37-godišnjem M.K, dok je jedan malololjetnik zadobio lakše tjelesne povrede.

Obojici je prvu pomoć ukazala ekipa ZHMP, te su prebačeni na UKC u Sarajevo na daljnju obradu. Također, osumnjičeni E.Š. je upotrijebio vatreno oružje, ispalivši jedan hitac iz pištolja, pri čemu nije bilo povrijeđenih osoba, dok je upotrebom podesnih predmeta pričinio materijalnu štetu na tri parkirana motorna vozila.

Na osnovu naredbe Općinskog suda u Sarajevu, izvršen je pretres stana i garaže koje koristi osumnjičeni, gdje je pronađeno i oduzeto:

– dva pištolja s pripadajućim okvirovima i 30 metaka,

– 79 metaka različitog kalibra, i

– dijelovi automatske puške.

Obaviješten je dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, a 37-godišnjak je predat u Prostorije za zadržavanje osoba lišenih slobode MUP-a Kantona Sarajevo. Policijski službenici Uprave policije nastavljaju rad na dokumentovanju ovih krivičnih djela.

Škaljo je bio blizak bivšem direktoru GP BiH Zoranu Galiću. Emir Škaljo se trenutno nalazi u pritvoru.

 

Dok još živi u stanu kojeg “formalno nema”: Ovo je kuća koju je tužilac Tulić izgradio “budžetskim kreditom” za koji je aplicirao četiri mjeseca nakon zatvaranja konkursa!

Zamjenik glavnog tužioca iz Bihaća više nije suspendovan. To što je protiv Adnana Tulića donesena naredba o provođenju istrage, za članove VSTV-a Sašu Sarajlića, Mustafu Šabića i Snježanu Petković ne znači ništa. U ovom slučaju, za razliku od drugih slučajeva, VSTV je “ulazio u meritum” i utvrdio da zamjenik glavne bihaćke tužiteljice Adnan Tulić nije vršio nikakve manipulacije prilikom dobijanja povoljnog stambenog kredita iz kantonalnog budžeta. No, kada smo člana VSTV-ove Drugostepene komisije Sašu Sarajlića počeli pitati o detaljima Tulićevih kredita on je rekao da mu nije poznato. Stoga sada objavljujemo sve sporne detalje koje nam je potvrdio i sam tužilac Adnan Tulić.

Ako na bookingu upišete – Villa Una Lux, pojavit će se fotografije kuće izgrađene na obali rijeke Une u Lohovu kod Bihaća. U toj je kući u posljednjih dvadesetak dana spavao najmanje jedan član VSTV-a u društvu sa direktorom IDDEEA-e Almirom Badnjevićem, ekspertom opće prakse bliskom Narodu i pravde. Domaćin je bio tužilac Adnan Tulić.

Villa Una Lux u Lohovu

Tužilac Tulić će za Istraga.ba potvrditi da je ova kuća u njegovom (su)vlasništvu

“Supruga to izdaje”, kazat će nam Tulić.

Sudeći prema ocjenama, u pitanju je “izuzetan” objekat u kojem su odsjedali brojni turisti iz BiH i inostranstva.

Vila tužitelja Tulića izgrađena u Lohovu

Adnan Tulić je ovu kuću izgradio vlastitim sredstvima, među kojima je i onih 95 hiljada maraka kreditnih sredstava koje je, kao šehidsko dijete, dobio od Javne ustanove  “Kantonalni fond za pomoć u stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju boračkih populacija, prognanih osoba i socijalno ugroženih kategorija”.

Ova kredit je tužilac Tulić dobio kako bi riješio stambeno pitanje. No, on i danas živi u stanu u kojem je živio i kada “nije imao riješeno stambeno pitanje”. Podsjetimo se kratko našeg teksta od 25. juna.

Javna ustanova  “Kantonalni fond za pomoć u stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju boračkih populacija, prognanih osoba i socijalno ugroženih kategorija” je 2022. godine raspisao javni poziv za dodjelu kredita pripadnika boračkih i socijalno ugroženih populacija. Jedan od eliminatornih uslova je bilo to da osoba koja aplicira za ova sredstva u trenutku apliciranja nema riješeno stambeno pitanje. Tužilac Adnan Tulić je aplicirao za kredit kao dijete šehida i odobreno mu je 100 hiljada maraka, sa kamatom od dva posto, s rokom otplate od 20 godina. U dokumentaciji je naveo da on i njegova supruga nemaju uknjižen stan na sebi i priložio je potvrdu iz ZK ureda Općinskog suda u Bihaću da nema nekretnina.

Međutim, on je suštinski posjedovao stan, ali formalno taj stan nije bio uknjižen na njega. Stoga je zatražio borački kredit za “rješavanje stambenog pitanja”.

Novac koji je dobio za rješavanje stambenog pitanja utrošio je na gradnju vile u Lohovu koju sada renta, dok je on sa porodicom nastavio živjeti u stanu u kojem je živio i prije nego što je aplicirao za “stambeni kredit”.

No, u tom dijelu Tulić je “formalno” čist. Kada je aplicirao za kredit, on na sebi nije imao prijavljen stan, iako ga je suštinski posjedovao. Ovdje su, međutim, sporna druga pitanja.

Kliknete li ovdje, moći ćete pročitati izvještaj o nadzoru dodjele stambenih kredita koje je u februaru ove godine sačinila inspektorica za budžet Senada Mehdin.

Prema ovom izvještaju,javni poziv za dodjelu kredita je objavljen 21. januara 2022. godine.

“Rok za prijavu na poziv je 45 dana od dana objavljivanja”, pisalo je u članu 6 ovog javnog poziva.

Dakle, rok za prijave na ovaj poziv bio je 8. mart 2022. godine. Pravilniku koji je regulisao dodjelu kredita, navedeno je da se nepotpune i neblagovremene prijave neće uzimati u razmatranje.

Ovo je izjava kojom tužilac Adnan Tulić Komisiji za kreditiranje dokazuje da nema riješeno stambeno pitanje. Izjavu o svom stambenom statusu Tulić je dostavio 19. jula 2022. godine. Dakle, tužilac Adnan Tulić je dokumentaciju za dobijanje stambenog kredita dostavio četiri mjeseca nakon zatvaranja konkursa, odnosno četiri mjeseca nakon krajnjeg roka . Bez obzira na to – direktor Fonda mu je odobrio kredit.

“Nisam ja jedini koji je dobio  kredit, a da je dostavio dokumentaciju van roka”, pravdao se Tulić u izjavi za Istraga.ba.

Evo još jedan kratki pregled ključnih činjenica. U momentu kada je raspisan javni poziv za dodjelu kredita tužilac Adnan Tulić je posjedovao stan koji nije bio uknjižen na njega, o čemu je i obavijestio Komisiju. Novac koji je dobio iskoristio je za gradnju kuće u Lohovu kod Bihaća. Tu kuću tužilac Tulić danas renta turistima, a i dalje živi u stanu u kojem je živio prije nego što je budžetskim kreditom “riješio stambeno pitanje”. Za kredit je aplicirao četiri mjeseca poslije zatvaranja konkursa. Tužilaštvo SBK je protiv njega otvorilo istragu. Prvostepena komisija VSTV-a ga je suspendovala, ali je Drugostepena komisija prihvatila njegovu žalbu i ukinula suspenziju.

Dio medija s kojima Tulić sarađuje proteklih je dana tvrdio kako je Adnan Tulić žrtva “mafije” koja se bavila prodajom diploma. No, jednu činjenicu svi su izostavili. Dok je istraživao fiktivne univerzitete u USK, Tulić je bio “stručni saradnik” na Sveučilištu u Vitezu. 

Adnan Tulić – suradnik u Vitezu

Tužilac Adnan Tulić je rekao zaIstraga.ba da on nije bio predavač u Vitezu, već da je bio angažiran na “pravnoj klinici” kao ekspert iz pravosuđa.

Otkriće novinara Detektora: Protjerane ruske diplomate akreditovane u BiH

April je 2022. godine i u prostorije Ministarstva vanjskih poslova Sjeverne Makedonije pozvan je ruski ambasador Sergej Bazdnikin. Uručena mu je diplomatska nota u kojoj se navodi da je šest diplomata nepoželjno u toj državi i da će u narednih pet dana morati napustiti njenu teritoriju, piše detektor.ba.

Još 8. aprila Serov je za lokalni medij izjavio da protjerivanje pet ruskih diplomata iz Sjeverne Makedonije neće ostati bez “adekvatnog odgovora”, a sedam dana kasnije i sam Serov se našao u grupi novih šest ruskih diplomata koje su vlasti u Skoplju protjerale nakon početka invazije na Ukrajinu.

U saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Sjeverne Makedonije od 15. aprila precizirano je da su ruski diplomati protjerani na osnovu informacija prema kojima su obavljali aktivnosti suprotne Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima. U saopćenju se ne navode imena diplomata, ali objave ruske bajkerske grupe otkrivaju identitet najmanje jednog od njih.

Ruskim diplomatima je dat rok od pet dana da napuste Sjevernu Makedoniju.

Godinu dana poslije protjerivanja iz Skoplja, u maju 2023. dvadesetpetogodišnji Serov će se pojaviti na svečanom koncertu Sarajevske filharmonije u Vijećnici povodom Dana pobjede nad fašizmom, gdje su se nalazili predstavnici međunarodne zajednice i domaćih vlasti. On je tada već i na zvaničnoj diplomatskoj listi u BiH.

Koncert su organizovali Grad Sarajevo i gradonačelnica Benjamina Karić. Iz Gradske uprave nisu odgovorili na zahtjev Detektora za komentar.

Ali, Serov nije jedini ruski diplomat kojeg su evropske države protjerale nakon invazije na Ukrajinu a koji je akreditovan u ruskoj misiji u Bosni i Hercegovini.

Ilia Serov, krajnje lijevo, na koncertu u sarajevskoj Vijećnici povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom. Foto: FENA

Novinari Detektora otkrili su u BiH najmanje još jednog ruskog diplomata koji je protjeran iz svoje prethodne misije u Evropskoj uniji. On se nedavno sastao s direktorom Službe za poslove sa strancima, kako bi razmijenili podatke o radu.

Ranije je Radio Slobodna Evropa otkrio sličnu praksu dolaska protjeranih ruskih diplomata u Srbiju, gdje su za dvojicu njih pisali o povezanosti s ruskim obavještajnim službama.

Sada, prema istraživanju Detektora zasnovanom na zvaničnim i nezvaničnim diplomatskim izvorima, objavama na društvenim mrežama i izvorima iz sigurnosnih agencija, BiH postaje sigurno utočište za diplomate nepoželjne u drugim zemljama gdje je manje ruskog uticaja.

Za dekana Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Seada Turčala ovaj primjer pokazuje unutrašnju slabost u sigurnosnom sistemu jer se podaci o protjeranim diplomatima mogu naći i u otvorenim izvorima. Granična policija je trebala dobiti obavještajne podatke o procjeni da se radi o osobama koje su prijetnja za nacionalnu sigurnost, smatra Turčalo.

“Činjenica da takve osobe pređu granicu BiH, borave u BiH, govori o nedostatku tog sistema, odnosno mogućnosti da su upravo neke ključne strukture penetrirane sa strane proruskih, pod navodnicima agenata, odnosno proruskih aktera”, kaže.

“To je zadatak koji je na nivou onog što nazivamo ‘hibridno ratovanje’ i predstavlja ozbiljan sigurnosni izazov za BiH, kojeg zapravo BiH, manje ili više, nije svjesna”, dodaje Turčalo.

Od protjerivanja do prijema u Sarajevu

Ispraćaj Ilije Serova i drugih protjeranih diplomata u Sjevernoj Makedoniji 2022. godine. Foto: Facebook, screenshot

Detektor je put Serova iz Sjeverne Makedonije pratio uz pomoć objava makedonskog vođe “Noćnih vukova” – moto kluba bliskog Putinu, koji je pod zapadnim sankcijama.

Taj bajkerski klub je odlučio organizovati ispraćaj za protjerane ruske diplomate, a njegovi članovi su ih pratili cijeli put kroz Sjevernu Makedoniju.

“Ove ruske diplomate i njihove porodice su non grata za makedonske vlasti, a za nas će uvijek biti dobri ljudi i naši prijatelji bez obzira na okolnosti. Doveli smo ih bezbjedno na makedonsko-srpsku granicu, poželjeli smo im sretan put, zdravlje, uspjeh, sreću i da se vidimo ponovo u boljim vremenima”, stoji u objavi vođe ruskog bajkerskog kluba.

Ranije je Detektor otkrio bliske političke veze koje članovi ogranka ovog kluba u Bosni i Hercegovini imaju s vlastima u Republici Srpskoj, a klub je imao važnu ulogu u aneksiji ukrajinske regije Krim te odvajanju pojedinih ukrajinskih regija još 2014. godine.

Detektor je utvrdio da se Ilija Serov nalazi na fotografijama koje su tada objavljene na Facebook profilu Lenina Jovanovskog, vođe “Noćnih vukova” u Sjevernoj Makedoniji. Jovanovski se deklariše kao makedonski nacionalista i veliki ljubitelj Rusije i Vladimira Putina.

Njegove objave na društvenim mrežama pokazuju da prisustvuje bajkerskim okupljanjima u kojima se veličaju Rusija, moto parade na Krimu i u Srbiji, a na jednom od skupova na Krimu vozio je rame uz rame s Putinom.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Sjeverne Makedonije niti iz ambasade ove zemlje u Sarajevu nisu odgovorili na upit Detektora za potvrdu protjerivanja Serova i zahtjev za komentar.

Za Vladislava Davidzona, stručnjaka za postsovjetsku historiju i stipendistu Atlantskog vijeća, ruske obavještajne i sigurnosne službe i dalje su duboko uključene u operacije na Balkanu i nastavljaju istraživati slabosti širom regiona.

“Kako je Evropska unija izvršila pritisak unutar država EU, šaljući mnoge od njih kući u Rusiju, i otežala ruskim špijunima da djeluju koristeći diplomatsko pokriće – Rusi su prebacili resurse u zemlje na periferiji EU, gdje mogu nastaviti djelovati manje-više slobodno”, objašnjava Davidzon.

“Bh. slučaj je posebno tužan za mnoge od nas kojima je stalo do Ukrajine i zapadne kohezije”, dodaje.

Serov je danas ataše u ruskoj ambasadi u BiH, prema informacijama sa zvanične diplomatske liste BiH.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH koje pravi diplomatske liste, nije odgovorio na više upita Detektora, poslanih tokom nekoliko mjeseci, o podacima ruskih diplomata. Zato nije bilo moguće zvanično potvrditi identitete dvojice ruskih diplomata.

Detektor je, uz pomoć nezvaničnog izvora u Sjevernoj Makedoniji upoznatog s detaljima, potvrdio biografske podatke Serova, koji se poklapaju s podacima dva nezavisna izvora u BiH.

“Ljudi koji rade u obavještajnim službama Ruske Federacije dio su diplomatskog kora”, kaže Turčalo i dodaje da kroz takvu poruku treba preoblikovati vanjsku politiku BiH.

“Onemogućavaju da BiH provodi vanjsku politiku neovisno, da u određenom segmentu utiču na izbornu politiku, odnosno da budu fokusirani na političku opoziciju, što je generalno nešto što zapravo pripadnici ruskih obavještajnih službi, koji su tu u svojstvu diplomata, u različitim zemljama rade”, smatra Turčalo.

Utočište za diplomate nepoželjne u EU

Anton Sokolov. Foto: Instagram, screenshot

Jednog od diplomata koji su sada u BiH, Antona Sokolova, protjerala je Hrvatska. Kako je za Detektor potvrđeno iz evropskog diplomatskog izvora i sigurnosnog izvora u BiH, Sokolov je bio među 18 diplomata koje je Hrvatska protjerala 11. aprila 2022. godine.

Njegovo ime nalazi se među ruskim zvaničnicima na diplomatskoj listi Hrvatske iz aprila 2022. godine. Tada je bio na funkciji drugog sekretara. Ali njegovog imena nema na listi objavljenoj godinu dana poslije.

Ime Anton Sokolov, kako se vidi u javno dostupnim podacima, objavljeno je na diplomatskoj listi Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine iz maja 2023., gdje se navodi da je imenovan na funkciju prvog sekretara Ambasade Ruske Federacije. Ovo je njegov drugi mandat u BiH.

Kako se navodi u godišnjem izvještaju hrvatske obavještajne službe, jedan od razloga za protjerivanje ruskih diplomata bio je prikriveni i nelegalni obavještajni rad u Hrvatskoj.

U ovom dokumentu nisu objavljena imena protjeranih diplomata, a Ambasada Hrvatske u BiH niti obavještajna agencija nisu odgovorile na zahtjev da potvrde identitet Sokolova, a Ministarstvo vanjskih poslova ove zemlje u odgovoru je navelo da se podaci mogu tražiti od Ambasade Rusije u Hrvatskoj.

Detektor je kretanje Sokolova pratio i preko objava na društvenim mrežama njegove supruge Ane Sokolove. Njeno ime je navedeno uz ime Antona Sokolova 2019. godine na diplomatskoj listi BiH, jer je Sokolov tada bio drugi sekretar ruske misije u Sarajevu. Nakon toga njeno ime nije navođeno na listama u kasnijim godinama.

Tokom prvog mandata prisustvovao je projekcijama filmova s ruskom ratnom tematikom, obilježavanju godišnjica i okupljanju “Besmrtnog puka” u znak sjećanja na Crvenu armiju.

Anton i Anna Sokolov na Festivalu ruskog filma 2017. godine u Petrovu. Foto: Screenshot, RTRS

Javno dostupni podaci koje je Detektor potvrdio iz dva nezavisna izvora u BiH, pokazuju da je Sokolov upravo iz BiH otišao u Hrvatsku, odakle je protjeran nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Prema javno objavljenim fotografijama i praćenjem profila Sokolove, moguće je utvrditi ove prelaske. U Petrovu 2017. godine njih dvoje su prisustvovali početku Festivala ruskog filma. U tom periodu, Sokolova je objavljivala fotografije iz brojnih gradova i s planina BiH.

Ana Sokolova je, kako se vidi na Instagramu, 17. aprila 2022. objavila fotografiju iz Varaždina u Hrvatskoj.

Devet dana kasnije, odnosno 15 dana nakon što je Hrvatska odlučila da protjeruje ruske diplomate, u objavi na istoj mreži Sokolova je obavijestila svoje pratioce o trećoj selidbi u godinu dana.

Kako je navela, spakovano je 1,5 tona privatnih stvari, a uslijedila su i 24 sata u autu.

U jednom od odgovora na komentare na tu objavu, Sokolova je otkrila i da je porodica prošla kroz provjeru na granici s Poljskom, a u sljedećem precizira da se porodica vratila u Moskvu.

Daljnje objave Sokolove sugerišu da je porodica provela izvjestan period u Rusiji. Sve do 21. januara 2023., kada Sokolova objavljuje novu fotografiju iz Bosne i Hercegovine.

Ana Sokolova nije odgovorila na zahtjev za razgovor upućen na njen Instagramprofil.

Objave Anne Sokolove iz 2023. godine iz Sarajeva. Foto: Instagram, screenshot

Brojne zemlje Evropske unije protjerale su desetine nepoželjnih ruskih diplomata nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Ruske ambasade morale su smanjiti svoje misije ili protjerane diplomate zamijeniti novim.

U Bosni i Hercegovini ruska misija raste. Uskoro se očekuje otvaranje konzulata u Banjoj Luci, a na spisku ruskih diplomata u BiH jedan je već registrovan kao uposlenik konzulata koji još uvijek nije zvanično otvoren. Još uvijek nije saopćeno gdje će konzulat biti smješten. U isto vrijeme se u Banjoj Luci gradi ruski hram, jedan od najvećih na Balkanu.

Davidzon smatra da je kranji cilj Rusije, dugoročno gledano, da zadrži dijelove postjugoslovenskog prostora koji nisu integrisani u EU i NATO – BiH, Srbiju, Kosovo i druge – da se u budućnosti ne kreću u euroatlantskom pravcu.

“BiH je i dalje veoma važna kao mjesto iz kojeg mogu špijunirati Hrvate, Srbe i Kosovare”, kaže Davidzon.

Ranije istraživanje Radija Slobodna Evropa otkrilo je da je ruska misija povećana i u Srbiji, gdje je utočište našlo najmanje troje diplomata nakon što ih je na stotine protjerano iz zemalja članica Evropske unije ili stavljeno na “crnu listu”, za što je nekoliko zemalja kao razlog navelo sumnje u špijunažu. RSE je pisao kako se u Srbiji sada na listi nalaze 62 diplomata, u poređenju s 54 njih u martu 2022. godine.

Nakon protjerivanja iz Hrvatske, Sokolova je u julu ove godine u Službi za poslove sa strancima dočekao direktor. Prema vijesti na internet stranici Službe, direktor Žarko Laketa je Sokolova i još jednog uposlenika Ambasade upoznao sa izazovima rada s migrantima, ali i organizaciji, projektima i rezultatima Službe. Izvještaj navodi kako se Sokolov zahvalio Laketi za razmjenu informacija koje je dobio od njega te naglasio važnost “daljnjeg održavanja uspostavljenih profesionalnih veza i odnosa između Službe i Ambasade”.

Iz Službe za poslove sa strancima nisu odgovorili na dio upita za komentar sastanka sa Sokolovom, a u pisanom odgovoru su objasnili da nisu nadležni za postupanje prema diplomatima i da to radi Ministarstvo vanjskih poslova.

“U ovom slučaju kada imate osobu koju druga zemlja smatra aktivnim obavještajcem, kojeg kao obavještajna služba njegove države i štiti na različite načine, a nemate adekvatan kontraobavještajni rad u državi, onda je moguće da se on sastane i bude na različitim događajima, razgovara s bilo kime, prikuplja na taj način odgovarajuće podatke da ga zapravo sugovornik apsolutno ne doživljava na taj način drugačije nego kao običnog diplomatu”, kaže Turčalo.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije odgovorilo na upit Detektora da li je BiH protjerivala ruske diplomate. Zvanična saopćenja Ministarstva ne navode da se to desilo od početka ruske invazije na Ukrajinu, dok vlasti Republike Srpske na čelu s Miloradom Dodikom nastavljaju održavati čvrste odnose s ruskim vlastima.

Iz Obavještajne agencije također nisu odgovorili da li su vršili bilo kakve provjere dvojice diplomata koji su došli u BiH.

Turčalo kaže da je Ministarstvo vanjskih poslova, upravo imajući u vidu da su te osobe protjerane – jedna iz zemlje članice EU, a druga iz Sjeverne Makedonije – trebalo onemogućiti da one budu dio diplomatskog kora.
“Trebalo je – upravo kroz svoje kanale i činjenicu da oni daju odobrenje – onemogućiti da takva osoba bude dio diplomatskog kora”, smatra Turčalo.

Iz Ambasade Ruske Federacije u BiH nisu odgovorili na upit za komentar niti na zahtjev za razgovor sa Serovom i Sokolovom.

(detektor.ba)

Dokumenti kontra ministra vanjskih poslova: Ruski obavještajac Anton Sokolov diplomatski status u BiH je stekao tokom mandata Elmedina Konakovića!

Ruski obavještajac Anton Sokolov diplomatski status u Bosni i Hercegovini dobio je tokom ministarskog mandata Elmedina Konakovića. Dokazuju to dva dokumenta Ministarstva vanjskih poslova BiH koji su nastali nakon što je Konaković i službeno preuzeo dužnost ministra vanjskih poslova BiH.

Konaković je, podsjećamo, dužnost preuzeo 26. januara ove godine. Osamnaest dana kasnije (13. februara 2023. godine) Ministarstvo vanjskih poslova BiH je objavilo listu do tog trenutka akreditovanih diplomata u Bosni i Hercegovini. Ime Anton Sokolov se ne pojavljuje na spisku akreditovanih ruskih diplomata u BiH. U maju ove godine Ministarstvo vanjskih poslova je ažuriralo listu diplomata u BiH i Anton Sokolov se našao na spisku akreditovanih diplomata.

Dakle, kada je Konaković preuzeo mandat Anton Sokolov nije bio akreditovani ruski diplomata u BiH. Tri mjeseca kasnije ovaj Rus je dobio status diplomate.

Kliknete li ovdje možete vidjeti kompletnu listu stranih diplomata u BiH registrovanih do 13. februara 2023. godine. Od 126. do 129. stranice je popist ruskih diplomata akreditovanih u BiH. Na pozicijama prvog sekretara Ambasade Ruske Federacije u BiH su u bili Yury Pichugin, Georgy SHERSTNEV, Eduard SERIK i Vasilii PIMKIN. Antona Sokolova nema na spisku.

Tri mjeseca kasnije, rekosmo, objavljena ažurirana lista diplomata  akreditovanih u BiH. Ako kliknete ovdje možete vidjeti cjelokupnu listu. Popis službenika u Ambasadi Ruske Federacije u BiH počinje od 126. stranice. Na stranici 128. je ime Anton Sokolov, koji i Ambasadi Rusije u BiH ima status prvog sekretara.

Dakle,  Anton Sokolov je diplomatski status u BiH dobio u periodu od februara do maja 2023. godine. U tom periodu na čelu Ministarstva vanjskih poslova BiH koje je nadležno za izdavanje diplomatskih iskaznica bio je – Elmedin Konaković koji je, nakon višemjesečnog ignorisanja medija na društvenim mrežama saopćio su sporne ruske diplomate došle u BiH prije nego što je on i formalno preuzeo funkciju ministra.

Sve i da su tačne Konakovićeve tvrdnje da je Sokolov u BiH došao prije 26. januara, ovaj ruski diplomata je diplomatski status stekao tokom mandata Elmedina Konakovića.

Podsjetimo, BIRN BiH je prošle sedmice objavio da u Ambasadi Ruske Federacije BiH rade dvojica diplomata koji su prethodno protjerani iz Hrvatske i Sjeverne Makedonije. Anton Sokolov je prije nego što je došao u BiH službovao u Hrvatskoj odakle je protjeran.

Drugi sporni ruski diplomata je Ilya Serov. On je, prije nego što je došao u BiH, protjeran iz Sjeverne Makedonije. Njegovo ime prvi put se pojavljuje 13. februara ove godine. Serov se, dakle, na spisku stranih diplomata u BiH našao 18 dana nakon što je Elmedin Konaković preuzeo funkciju ministra vanjskih poslova. No, na osnovu tog spiska se ne može utvrditi da li je Serov diplomatski status u BiH stekao tokom mandata Elmedina Konakovića ili njegove prethodnice Bisere Turković (SDA). Turkovićeva je, nakon Konakovićevog saopćenja, demantirala da je ona dala diplomatski status Serovu. Konaković, međutim, jedini može objaviti iskaznicu Ilye Serova na osnovu koje će se vidjeti da li su on ili Turkovićeva ovom ruskom obavještajcu dali diplomatski status. No, jedno je potpuno jasno. Aktualni ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je diplomatski status dao Antonu Sokolovu, jednom od dvojice spornih ruskih diplomata. Bez obzira na dokumente i činjenice Konaković je putem Facebook posta koji je ekspresno prenio N1 Sarajevo, negirao da ima veze sa imenovanjem ovih diplomata.

No, svega nekoliko dana prije Konaković je na konferenciji za medije da je “prilikom prihvatanja ruskih diplomata bilo određenih propusta”. I najmanje jedan takav propust desio se tokom njegovog mandata.

U Srbiji uhapšen federalni zastupnik Salko Zildžić: Pištolj s dozvolom neovlašteno pokušao prenijeti preko granice

Federalni zastupnik Salko Zildžić (SDA) uhapšen je prije dva dana prilikom pokušaja ulaska u Srbiju, potvrđeno je za Istraga.ba.

Zildžić je uhapšen zbog toga što je prilikom pretresa na granici u njegovom automobilu pronađen pištolj.

Za ovo oružje Zildžić ima dozvolu, ali, bez obzira na to, on nije imao pravo oružje unijeti u drugu državu, u ovom slučaju u Srbiju.

Zildžić se trenutno nalazi u pritvoru u Srbiji.

Prema informacijama Istraga.ba, Zildžić je namjeravao proputovati kroz Srbiju kako bi otišao na pripreme. No, prije polaska navodno je zaboravio iz automobila izvaditi pištolj za koji je imao dozvolu. Kada je došao na granični prelaz u blizini Bratunca, srbijanska policija je pretresla njegov automobil i pronašla pištolj. S obzirom na to da, bez obzira na dozvolu, nije mogao prenijeti pištolj preko granice, Zildžić je uhapšen i odmah mu je određen pritvor.

Mirjana Marinković-Lepić i vladajuća koalicija opet pogrešno brojali: U Budžetu upisali pogrešan kod, 12,8 miliona KM namijenjenih za besplatne udžbenike osnovcima – propalo!

Najmanje 12,8 miliona maraka namijenjenih za kupovinu udžbenika za učenike do petog razdreda osnovnih škola u Federaciji ostalo je neiskorišteno jer je Predstavnilčki dom FBiH prilikom usvajanja Budžeta pogriješio ekonomski kod.

“Sredstva su, faktički, blokirana jer bez rebalansa budžeta ne mogu biti realizirana”, kazao je za Istragu sagovornik iz Ministarstva finansija BiH.

“Prilikom usvajanja zajedničkog amandmana u januaru mjesecu ove godine, u federalnom parlamentu, došlo je do greške u ekonomskom kodu. Dakle, amandman koji se odnosi na povećan utrošak za nabavku udžbenika za djecu u OŠ od 1. do 5. razreda u čitavoj Federaciji. Desilo se to da ta greška nije ispravljena. Prilikom neusvajanja rebalansa budžeta u julu mjesecu, ostalo je sve na čekanju. I meni je zaista žao da su djeca dovedena u ovu situaciju, ali i roditelji, nastavci”, kazala je sredinom septembra federalna ministrica obrazovanja i nauke Jasna Duraković.

Budžet su, podsjećamo, u januaru ove godine usvojili zastupnici HDZ-a, Naše stranke, NiP-a i SDP-a. S obzirom na to da je na veći dio budžeta djelovano amandmanski, upisan je pogrešan ekonomski kod. U momentu usvajanja Budžeta, Predstavničkim domom FBIH je predsjedavala Mirjana Marinković-Lepić koja se iskazala u nepoznavanju rimskih brojeva. Marinković-Lepić je, kako saznajemo, obavijestila Vladu FBiH da je u pitanju “samo tehnička greška”, te da nema smetnji da se novac namijenjen za udžbenike iskoristi.  Međutim, Vlada FBiH ovaj novac nije mogla iskoristiti prije rebalansa budžeta. No, za rebalans budžeta u ovom trenutku vladajuća koalicija nema dovoljno ruku u Predstavničkom domu FBiH jer postoje nesuglasice na relaciji HDZ 1990 i HDZ BiH. Bez glasova HDZ-a 1990 vladajuća koalicija nema potrebnu većinu u Predstavničkom domu FBiH.

Vlada FBiH sa pola miliona KM pomaže bogate: Poticaj za nabavku električnih i hibridnih automobila dobilo dvoje sudija Suda BiH, kćerka Fadila Novalića, doktor Ermin Čehić, Hamdija Lipovača, profesor Aziz Šunje, ljekari, advokati …

Najmanje dvoje sudija Suda BiH dobilo je poticaj od Vlade Federacije BiH za kupovinu hibridnih automobila za privatno upotrebu. Državna sutkinja Enida Hadžiomerović i njen kolega Redžib Begić dobili su po 5000 KM, a odluka o dodjeljivanju novca je objavljena u posljednjem izdanju Službenih novina Federacije BiH.

Osim dvoje sudija, poticaj za kupovinu električnog automobila dobio je i zenički doktor Ermin Čehić koji se nedavno našao u centru iztraživačke priče Al Jazeere o “seksualnom uznemiravanju pacijentica”. Doktor Čehić je iz Budžeta FBiH dobio 10 hiljada KM kao poticaj za kupovinu električnog automobila. Na spisku dobitnika je i Azra Novalić, kćerka bivšeg federalnog premijera Fadila Novalića. Njoj je odobreno 5000 KM za kupovinu hibridnog automobila. Ovdje je kompletan spisak 89 dobitnika poticaja.

“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na 19. sjednici, održanoj 07.11.2023. godine, donosi Odluku o izboru korisnika sredstava utvrđenih u Budžetu FBiH za 2023. godinu – poticaji pri kupovini električnih automobila. Odobrava se korisnicima sredstava dodjela dijela sredstava utvrđenih u razdjelu 17. Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije “Tekući transferi i drugi tekući rashodi – Tekući transferi pojedincima – Poticaj pri kupovini električnih automobila” (“Službene novine Federacije BiH”, br. 6/23 i 85/23), u ukupnom iznosu od 498.000,00 KM u vidu subvencije za kupovinu 89 novih automobila, isključivo na električni pogon, i hibridnih automobila koja posjeduju električni motor i motor sa unutrašnjim sagorijevanjem. Korisnicima sredstava odobrava se dodjela dijela sredstava iz tačke I. ove odluke u ukupnom iznosu od 498.000,00 KM”, navedeno je u Odluci koju je potpisao federalni premijer Nermin Nikšić.

Na spisku dobitnika poticaja od Vlade FBiH, kako se može vidjeti, je i profesor Aziz Šunje. Ovaj profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu dobio je 5000 KM budžetskog novca za nabavku privatnog hibridnog automobila.

Adi Rifatbegović, ljekar sa Univerzitetsko-kliničkog centra u Tuzli i gradski vijećnik SDA u Tuzli dobio je 5000 KM pomoći za nabavku hibridnog automobila.

Isti iznos, 5000 KM, dobila je i Hasila Čengić-Mešić, sarajevska advokatica i kćerka rahmetli Hasana Čengića.

Doktorica iz Opće bolnice Abdulah Nakaš, Ranka Vukčević-Krtinić također je dobila 5000 KM za nabavku hibridnog automobila.  Među dobitnicima je i bivši premijer USK i gradonačelnik Bihaća Hamdija Lipovača.

U nastavku donosimo imena svih dobitnika poticaja. Amra Alijagić, Čehić Ermin, Anes Hrnjić, Velida Trnka, Enida Hadžiomerović, Ferid Ahmić, Edita Bukva, Ilirijana Karabdić- Haxhibeqiri,  Mehmed Nalo, Jasmina Halkić, Haris Halilović, Aida Kobašević, Erna Herić, Adnan Hadžiarapović, Gordan Glibo, Denis Djana, Čović Berka, Vukčević-Krtinić Ranka, Miroslav Golemac, Julijana Ćubela, Saida Džihić, Stanislava Trifunovićm, Damir Zaklan, Redžib Begić, Marijana Ivanković, Ivan Cvitanović, Ševala Jamaković Nicević, Nadija Kulo, Halisa Čengić Mešić, Hamdija Lipovača, Dino Sarajlija, Andrej Lukanović, Enes Velić,, Medžida Rustempašić, Safet Kozarević, Irena Arsović, Igor Janjić, Jasmin Avdić, Nijaz Sabljica, Nira Hadžiđulbić, Jasmin Jupić, Selma Rizvić, Zihnija Mešić,  Rasim Jusufović, Haris Đug, Kasim Imširović 61 Sead Čadra, Elmedin Obućina, Šemsija Kadrić, Edhem Kukić, Asija Oručević, Lejla Hodžić, Elzana Hadžić, Mustafa Radončić, Salem Alihodžić, Hasan Mostarlić, Neđad Kasumović, Sead Agić, Ervin Salkić, Milan Grbić, Davor Zlotrg, Nedžad Šehović, Josip Ikić, Mirsad Mehmedić, Asja Gacko, Senad Paočić, Adi Rifatbegović, Samir Unkić, Nedim Kulić, Aziz Šunje, Edina Ljubuškić, Ena Rizvanović, Jasmina Kamber, Adis Avdić, Davor Palinić

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...